HRVATSKI SABOR

365

Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIK

Proglašavam Zakon o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnik, koji je Hrvatski sabor dionio na sjednici 31. siječnja 2014. godine.

Klasa: 011-01/14-01/39

Urbroj: 71-05-03/1-14-2

Zagreb, 5. veljače 2014.

Predsjednik

Republike Hrvatske

Ivo Josipović, v. r.

ZAKON

O IZMJENAMA ZAKONA O OBNOVI UGROŽENE SPOMENIČKE CJELINE DUBROVNIKA

Članak 1.

U Zakonu o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine«, br. 21/86., 33/89., 26/93. i 128/99.) naziv Zakona mijenja se i glasi: »Zakon o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika«.

Članak 2.

U članku 1. stavku 1. riječ: »ugroženom« briše se.

U stavku 2. riječ: »ugrožene« briše se, a riječi: »ugrožena spomenička cjelina« zamjenjuju se riječima: »spomenička cjelina«.

U stavku 3. riječ: »ugrožene« briše se.

Članak 3.

Članak 2. mijenja se i glasi:

»Pod obnovom, prema ovome Zakonu, smatraju se sve aktivnosti u smislu očuvanja, održavanja i revitalizacije, koje podrazumijevaju sanaciju, konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju građevina i prostora unutar spomeničke cjeline, a provodi se prema odredbama ovoga Zakona, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje.«.

Članak 4.

Članak 3. mijenja se i glasi:

»Obnovom spomeničke cjeline osigurat će se očuvanje njezinih izvornih, urbanističko-arhitektonskih, spomeničkih, umjetničkih i estetskih vrijednosti te u skladu s tim konstruktivno i namjensko osposobljavanje građevina za trajno korištenje, kao i moguće unošenje novih sadržaja koji proizlaze iz suvremenih potreba stanovanja te obavljanje gospodarskih, kulturnih i drugih djelatnosti.«.

Članak 5.

U članku 6. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Obnova spomeničke cjeline provodi se prema programima obnove spomeničke cjeline u skladu s postojećim dokumentima prostornog uređenja i propisima kojima je uređena gradnja građevina.«.

Članak 6.

U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Godišnji program obnove spomeničke cjeline određuje mjere i aktivnosti u ostvarivanju obnove spomeničke cjeline tijekom godine po pojedinim programima, odnosno projektima, te utvrđuje sredstva potrebna za njihovo izvođenje.«.

Stavak 3. briše se.

Članak 7.

Članak 8. mijenja se i glasi:

»Programe obnove spomeničke cjeline donosi Upravno vijeće Zavoda po prethodno pribavljenoj suglasnosti osnivača Zavoda.

Na prijedloge programa obnove spomeničke cjeline (godišnji i srednjoročni) prije upućivanja na suglasnost osnivačima treba pribaviti suglasnost Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Dubrovniku i upravnog tijela županije nadležnog za poslove zaštite prirode.«.

Članak 8.

Članak 9. mijenja se i glasi:

»Srednjoročni programi obnove spomeničke cjeline sadrže osobito:

– ocjenu stanja spomeničke cjeline,

– ciljeve obnove spomeničke cjeline,

– pregled aktivnosti u obnovi spomeničke cjeline,

– pregled (broj, veličinu, sadašnju namjenu) građevina iz programa obnove,

– prikaz i ocjenu stanja građevina iz programa obnove,

– načelni prikaz potrebnih intervencija i procjenu sredstava za provođenje programa obnove spomeničke cjeline,

– srednjoročni plan praćenja seizmičke aktivnosti na području spomeničke cjeline.«.

Članak 9.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Stručne i druge poslove pripreme, organiziranja i provođenja programa obnove spomeničke cjeline Dubrovnika obavlja Zavod za obnovu Dubrovnika (u daljnjem tekstu: Zavod).«.

Stavci 3. i 4. mijenjaju se i glase:

»Osnivači Zavoda su Grad Dubrovnik s udjelom od 55%, Republika Hrvatska s udjelom od 35% i Dubrovačko-neretvanska županija s udjelom od 10%. Međusobni odnosi osnivača i odnosi osnivača sa Zavodom uredit će se posebnim ugovorima.

Osnivačka prava u ime Republike Hrvatske obavlja Vlada Republike Hrvatske, u ime Grada Dubrovnika gradonačelnik Grada Dubrovnika, a u ime Dubrovačko-neretvanske županije župan Dubrovačko-neretvanske županije.«.

Članak 10.

U članku 12. stavak 4. mijenja se i glasi:

»Zavod u obavljanju svoje djelatnosti ima javne ovlasti propisane ovim Zakonom, a izvršava ih sukladno odredbama ovoga Zakona i Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.«.

Članak 11.

Članak 13. mijenja se i glasi:

»Zavod osobito obavlja stručne poslove dokumentiranja, organiziranja prethodnih radova, istraživanja i pripremnih radova te obnove spomeničke cjeline, izradu procjene investicijskih programa, poslove u vezi s ustupanjem radova na obnovi, poslove stručnoga nadzora nad izvođenjem radova sukladno programu obnove, praćenje izvršenja investicijskih programa u pogledu trošenja sredstava, dinamike i rokova izvođenja radova, usklađivanje rada – koordinaciju sudionika u obnovi spomeničke cjeline, kao i druge poslove određene ovim Zakonom.

Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Zavod obavlja i poslove čuvanja cjelokupne dokumentacije postojećega stanja građevina spomeničke cjeline, a posebno projektne dokumentacije vezane uz obnovu, informacijskoga centra vezano uz praćenje i raščlambu podataka o obnovi, pripreme programa u svrhu prikupljanja sredstava (pronalaženje donacija i drugih investitora), promidžbe projekata, metoda i planova obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara, te potiče znanstveni rad suradnjom sa znanstvenim ustanovama i institucijama vezano uz metode i stručni pristup obnovi.

Poslove iz stavka 1. ovoga članka Zavod može obavljati ako ispunjava uvjete propisane propisima kojima su uređeni prostorno uređenje i gradnja.«.

Članak 12.

U članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi:

»Osnivači Zavoda odgovaraju za obveze Zavoda solidarno i neograničeno.«.

Članak 13.

U članku 14a. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

»Upravno vijeće Zavoda čine predsjednik i šest članova.

Predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava gradonačelnik Grada Dubrovnika, dva člana imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske te po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika.«.

Članak 14.

U članku 14c. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava predstavničko tijelo Grada Dubrovnika, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za kulturu, a nakon pribavljenog mišljenja župana Dubrovačko-neretvanske županije.«.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

»Za ravnatelja Zavoda može biti imenovana osoba koja ima završen sveučilišni diplomski studij ili s njim izjednačen studij i ispunjava ostale uvjete propisane Statutom Zavoda.«.

Članak 15.

Članak 14d. mijenja se i glasi:

»Ravnatelj Zavoda obavlja poslove koje prema odredbama Zakona o ustanovama obavlja ravnatelj ustanove te druge poslove određene ovim Zakonom i Statutom Zavoda.«.

Članak 16.

Članak 14e. mijenja se i glasi:

»Zbog specifičnosti i složenosti radova na obnovi spomeničke cjeline, a radi rješavanja stručnih pitanja, Zavod ima Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.

U Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika Upravno vijeće imenuje stručnjake iz područja zaštite graditeljske baštine, a po jednoga predstavnika imenuju središnja tijela državne uprave nadležna za kulturu, zaštitu okoliša i prirode, graditeljstvo i prostorno uređenje, Grad Dubrovnik, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera graditeljstva, Društvo konzervatora Hrvatske i Društvo prijatelja dubrovačke starine.

Broj članova Stručno-savjetodavnoga povjerenstva za obnovu Dubrovnika, mandat njegovih članova i druga pitanja vezana uz njegov rad pobliže se uređuju Statutom Zavoda.

Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika može započeti s radom kada je imenovana većina njegovih članova.«.

Članak 17.

Članak 15. mijenja se i glasi:

»Na prava i obveze vlasnika te ovlaštenika prava i drugog imatelja građevine unutar spomeničke cjeline primjenjuju se odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, propisi iz područja prostornog uređenja i gradnje te drugi propisi.

Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se u slučajevima kada vlasnik te ovlaštenik prava i drugi imatelj građevine unutar spomeničke cjeline imaju pravo i dužnost obnove građevine unutar spomeničke cjeline.«.

Članak 18.

Članak 16. mijenja se i glasi:

»Vlasnik građevine unutar spomeničke cjeline ima pravo na obnovu građevine i dužnost obnoviti građevinu u smislu članka 2. ovoga Zakona kada je obnova građevine utvrđena godišnjim programom obnove.

Zavod je dužan obavijestiti vlasnike građevina koje su predviđene za obnovu godišnjim programom.

Obavijest iz stavka 2. ovoga članka obvezno se izdaje putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče Zavoda te putem mrežnih stranica Zavoda.

Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline, na cjelini koja se sastoji od više zgrada (blok zgrada), a koje vlasnik dijela bloka nije u mogućnosti izvesti izdvojeno, vlasnik građevine ima pravo na obnovu i dužan je Zavodu omogućiti poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove (izradu tehničke i druge dokumentacije, provođenje pripremnih istražnih radova i obnovu građevine).

Za pripremu i izvođenje radova obnove utvrđenih godišnjim programom obnove spomeničke cjeline na građevini (zgradi) kao cjelini, vlasnik građevine ima dužnost obnoviti građevinu. Ako vlasnik građevine ne pristupi obnovi građevine, odnosno ne obavijesti Zavod o namjeri radova u roku od tri mjeseca od dana objave godišnjeg programa obnove spomeničke cjeline Zavod može pristupiti izvođenju radova.

Vlasniku koji je odsutan i ne zna mu se boravište, a nema ovlaštenog zastupnika ili je nepoznat, nadležno tijelo iz Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara na prijedlog Zavoda postavit će privremenog skrbnika.«.

Članak 19.

Članak 17. mijenja se i glasi:

»Programom obnove spomeničke cjeline mogu se utvrditi sljedeći radovi:

– radovi seizmičkog ojačanja i prateći konzervatorsko-restauratorski radovi na građevinama u spomeničkoj cjelini zbog direktnih oštećenja uzrokovanih seizmičkim aktivnostima;

– radovi kojima se postiže zaštita i očuvanje bitnih spomeničkih svojstava oštećenih građevina u spomeničkoj cjelini (krov, fasada, kamena plastika, vanjska stolarija) vezano uz sekundarna oštećenja posredno uzrokovana seizmičkim aktivnostima i ratnim djelovanjima.

Programom obnove spomeničke cjeline također se mogu utvrditi radovi obnove komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.«.

Članak 20.

Članak 18. mijenja se i glasi:

»Kada su godišnjim programom obnove spomeničke cjeline utvrđeni radovi iz članka 17. ovoga Zakona, njihove troškove Zavod financira iz programa obnove spomeničke cjeline.«.

Članak 21.

Članak 19. briše se.

Članak 22.

Članak 21. mijenja se i glasi:

»U slučaju otuđenja građevine u koju je Zavod uložio sredstva osobama koje ne pripadaju prvom nasljednom redu vlasnika građevine, vlasnik građevine dužan je prije otuđenja vratiti iznos uloženih sredstava uplatom u korist Zavoda.

Za osiguranje naplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka Zavod stječe zakonsko založno pravo u trajanju od 15 godina kojim osigurava namirenje troškova u visini sredstava kojima je sudjelovao u snošenju troškova obnove građevine.

Zavod ima pravo i obvezu u zemljišnim knjigama upisati zakonsko založno pravo iz stavka 2. ovoga članka na nekretnini u koju su uložena sredstva Zavoda.«.

Članak 23.

Članak 22. mijenja se i glasi:

»Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, odnosno poduzimanje svih potrebnih aktivnosti obnove, smatra se da je utvrđen interes Republike Hrvatske za izvođenje radova obnove.

Kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova građevine, vlasnik građevine, Zavod i izvođač radova stječu pravo služnosti prilaza i prijevoza ljudi i tereta, postavljanja naprava ili uređaja koji služe gradnji, ugradnje i rekonstrukcije vodova i uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na zemljištu koje pripada susjednim građevinama ili drugom zemljištu i građevinama na kojima je nužna ovakva služnost da bi se mogli izvoditi radovi i građevina koja se obnavlja privesti uporabi.

Odredba stavka 2. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuje i kada je programom obnove spomeničke cjeline utvrđena obnova komunalne infrastrukture unutar spomeničke cjeline.«.

Članak 24.

Članak 23. briše se.

Članak 25.

Članak 24. briše se.

Članak 26.

U članku 25. stavak 1. mijenja se i glasi:

»Radi osiguranja stručnih uvjeta za obnovu građevina unutar spomeničke cjeline, imatelji stručne dokumentacije, studija podloga i drugih znanstvenih ili stručnih dokumenata koji se odnose na građevine spomeničke cjeline dužni su privremeno predati, odnosno na drugi način omogućiti, Zavodu njihovo korištenje u svrhu izrade programa obnove spomeničke cjeline i drugih nepokretnih kulturnih dobara te izrade potrebne tehničke i druge dokumentacije za obnovu građevina spomeničke cjeline.«.

Članak 27.

Članak 26. mijenja se i glasi:

»Prethodni pripremni radovi obnove spomeničke cjeline, pored prethodnih i pripremnih radova prema drugim propisima, obuhvaćaju osobito:

– izradu dokumentacije o postojećem stanju građevina,

– prethodna arhivska, arheološka, konzervatorska istraživanja, seizmološka i ostala istraživanja,

– preventivnu zaštitu nalaza,

– izradu konzervatorskih elaborata, uputa i smjernica za obnovu,

– istraživanje konstruktivnog sistema građevina, uključujući temelje i temeljno tlo,

– izradu tehničke dokumentacije za obnovu u svim fazama prilagođene specifičnostima svakoga spomenika,

– izradu programa obnove s procjenom potrebnih financijskih sredstava po objektima, ukupno ili po fazama.«.

Članak 28.

U članku 27. riječi: »iz članka 8.« zamjenjuju se riječima: »iz članka 6.«.

Članak 29.

Članak 28. mijenja se i glasi:

»Za svaku građevinsku cjelinu iz programa obnove (građevina, niz, blok) izrađuje se analiza otpornosti postojećega konstruktivnog sistema na potres. Planirani stupanj ojačanja mora zadovoljiti barem postojeću razinu otpornosti konstruktivnoga sistema na potres.«.

Članak 30.

Članak 29. briše se.

Članak 31.

Članak 30. mijenja se i glasi:

»Ako se prilikom obnove, odnosno rekonstrukcije građevine unutar spomeničke cjeline ne mogu ispuniti neki od temeljnih zahtjeva za građevinu, bez narušavanja njezinih bitnih konstruktivnih, arheoloških, umjetničkih, estetskih ili drugih oblikovnih svojstava, građevina će se rekonstruirati prema propisu kojim se uređuje gradnja, a na konstrukciju će se primijeniti članak 28. ovoga Zakona.«.

Članak 32.

Članak 43. mijenja se i glasi:

»Grad Dubrovnik, Republika Hrvatska i Dubrovačko-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela plaće i materijalna sredstva potrebna za rad Zavoda.

Za programe zaštite kulturnih dobara sredstva osigurava Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje 50% neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina uključujući i sljedeće troškove:

– geoloških, geomehaničkih, konstrukcijskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,

– seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,

– izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,

– izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme.

Sredstva iz stavka 2. ovoga članka Grad Dubrovnik doznačuje na račun Zavoda po zahtjevu za isplatu i pravdanju utrošenih sredstava, a sve u skladu s odredbama Zakona o proračunu.

Ako se ostvari višak sredstava na način da sva sredstva nisu utrošena za ugovorene stavke godišnjega programa, ona se prenose u sljedeću godinu. U tom će slučaju u sljedećoj godini Grad Dubrovnik uplatiti sredstava na račun Zavoda, sukladno ovome Zakonu, umanjena za iznos prenesenih sredstava.

Ostali će osnivači osigurati sredstva za rad Zavoda i obavljanje njegove djelatnosti ako sredstva koja Grad Dubrovnik osigurava po osnovi prodaje ulaznica značajno podbace iz objektivnih razloga na koje se nije moglo utjecati.

Prilikom donošenja godišnjega programa obnove osnivači su dužni zaključiti ugovor o međusobnim odnosima osnivača, kao i osnivača sa Zavodom, a tijekom godine može se prema potrebi sklopiti dodatak tom ugovoru.«.

Članak 33.

U članku 44. točka 2. briše se.

Dosadašnje točke 3., 4. i 5. postaju točke 2., 3. i 4.

Članak 34.

Članak 60. mijenja se i glasi:

»Upravni i inspekcijski nadzor u provođenju ovoga Zakona te stručni nadzor nad radom Zavoda obavljaju središnja tijela državne uprave nadležna za graditeljstvo i prostorno uređenje te kulturu, svako u okviru svojega djelokruga.«.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 35.

Zavod je dužan u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.

Osnivači Zavoda dužni su imenovati članove Upravnog vijeća Zavoda u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Imenovanjem članova Upravnog vijeća Zavoda prema ovome Zakonu prestaje mandat članovima Upravnog vijeća koji su imenovani sukladno Zakonu o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika (»Narodne novine«, br. 21/86., 33/89., 26/93. i 128/99.).

Tijela i pravne osobe iz članka 16. ovoga Zakona dužna su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona imenovati svoje predstavnike u Stručno-savjetodavno povjerenstvo za obnovu Dubrovnika.

Članak 36.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona upravljanje i gospodarenje dubrovačkim gradskim zidinama kao javnim dobrom u općoj upotrebi preuzima Grad Dubrovnik te prestaju sva prava trećih osoba koje su po bilo kojoj osnovi (ugovoru i dr.) koristile, upravljale ili gospodarile gradskim zidinama.

Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona bez pravnog učinka i ništetni su svi pravni poslovi sklopljeni u svrhu upravljanja, korištenja ili gospodarenja dubrovačkim gradskim zidinama.

Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ugovori o zakupu poslovnih prostora i površina na dubrovačkim gradskim zidinama koje je sklopilo Društvo prijatelja dubrovačke starine s trećim osobama, ostaju na snazi, s tim da u pravni položaj zakupodavca stupa Grad Dubrovnik.

Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku gradske zidine odnosno sve nekretnine dubrovačkog fortifikacijskog sustava koje koristi i kojima upravlja, a koje nekretnine su u vlasništvu Grada Dubrovnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom.

Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine ne preda u posjed Gradu Dubrovniku nekretnine iz stavka 4. ovoga članka u propisanom roku, Grad Dubrovnik zatražit će od javnog bilježnika da pozove Društvo prijatelja dubrovačke starine na predaju posjeda. Ako Društvo prijatelja dubrovačke starine i po pozivu javnog bilježnika ne preda posjed nekretnina, javni bilježnik će sastaviti zapisnik u formi javnobilježničkog akta u kojem će utvrditi da je Društvo prijatelja dubrovačke starine pozvano na predaju posjeda gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava sukladno ovome Zakonu, te da je odbilo predati njihov posjed Gradu Dubrovniku.

Zapisnik sastavljen po javnom bilježniku iz stavka 5. ovoga članka je ovršna isprava u smislu propisa kojim se uređuje ovrha.

Na temelju zapisnika iz stavka 5. ovoga članka Grad Dubrovnik zatražit će pred nadležnim sudom protiv Društva prijatelja dubrovačke starine ovrhu radi predaje u posjed gradskih zidina, odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka. Ovršni postupak je hitan.

Zemljišnoknjižni sud će po službenoj dužnosti izvršiti brisanje uknjižbe prava plodouživanja u korist Društva prijatelja dubrovačke starine, Dubrovnik, Gundulićeva poljana br. 2., upisanom na teret k.č.br. 2642/1, zemljišnoknjižno tijelo VI., zk.ul. 43, k.o. Dubrovnik.

Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati Gradu Dubrovniku i novčana sredstva namijenjena za obnovu gradskih zidina odnosno svih nekretnina dubrovačkog fortifikacijskog sustava iz stavka 4. ovoga članka, a koja još nisu utrošena u tu svrhu, a sve to u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/13-01/129

Zagreb, 31. siječnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.