KOLEKTIVNI UGOVORI

1333

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, koju zastupa ministrica kulture prof. dr. sc. Andrea Zlatar Violić

i

HRVATSKI SINDIKAT DJELATNIKA U KULTURI, Zagreb, Kneza Mislava 20, kojeg zastupa predsjednik Ivica Trubić i glavna tajnica Ljubica Pilić i

NOVI SINDIKAT, Zagreb, Park Stara Trešnjevka 2, kojeg zastupa glavni tajnik Tomislav Kiš,

dana 29. svibnja 2014. godine zaključili su

GRANSKI KOLEKTIVNI UGOVOR

ZA ZAPOSLENIKE U USTANOVAMA KULTURE KOJE SE FINANCIRAJU IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA

UVOD

Članak 1.

Granskim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (u daljnjem tekstu: Ugovor) utvrđuju se posebnosti za zaposlenike u kulturi koje nisu ugovorene Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (»Narodne novine«, broj 141/12).

PRAVNO VAŽENJE

Članak 2.

Ovaj Ugovor primjenjuje se uvijek, osim ako je propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu za zaposlenike nešto povoljnije riješeno ili ako Zakonom o radu ili nekim drugim zakonom, nije drukčije određeno.

RADNO VRIJEME

Članak 3.

(1) Puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno.

(2) Tjedno radno vrijeme je u pravilu raspoređeno na pet radnih dana, od ponedjeljka do petka.

(3) Zbog specifičnosti posla u ustanovama u kulturi, radno vrijeme može se rasporediti na šest radnih dana u tjednu, o čemu odlučuje poslodavac pisanom odlukom uz prethodno pribavljeno mišljenje radničkog vijeća, odnosno sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća.

(4) U ustanovama kulture poslodavac će odrediti početak radnog vremena u minimalnom rasponu od pola sata (klizno radno vrijeme), vodeći računa o specifičnostima poslova i radnih mjesta.

(5) Obveza poslodavca iz stavka 4. ovoga članka, ne odnosi se na zaposlenike Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i zaposlenike Ansambla narodnih pjesama i plesova LADO.

(6) Pri utvrđivanju rasporeda radnog vremena roditelja djeteta s posebnim potrebama, poslodavac mora voditi računa o potrebama djeteta toga zaposlenika.

RASPORED RADNOG VREMENA

Članak 4.

(1) Poslodavac je dužan raspored radnog vremena planirati mjesečno, odnosno tjedno.

(2) Raspored radnog vremena za Operni zbor i Orkestar HNK planira se mjesečno.

(3) Raspored radnog vremena Baleta, Drame, Opernih solista i Tehnike HNK planira se tjedno.

(4) Poslodavac mora obavijestiti zaposlenike o rasporedu ili o promjeni rasporeda radnog vremena, a svi zaposlenici dužni su se informirati o objavljenom rasporedu radnog vremena i odgovorni su za njegovo poštivanje.

(5) Utvrđeni raspored radnog vremena objavljuje se na oglasnim pločama poslodavca, najkasnije do 20-og u mjesecu prije početka mjeseca na koji se raspored odnosi, odnosno 7 dana prije tjedna na koji se raspored odnosi.

(6) Izmjene planiranog rasporeda radnog vremena moguće su zbog stjecaja okolnosti nastalih nakon objave plana rada koje se nisu mogle predvidjeti, spriječiti ili otkloniti, a osobito zbog iznenadne bolesti, nezgode ili opravdane spriječenosti jednog ili više zaposlenika važnih za izvršenje planiranih poslova.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, poslodavac je dužan izvijestiti sve zaposlene na koje se izmjena odnosi najkasnije 24 sata prije početka rada planiranog prema objavljenom rasporedu.

(8) Iznimno od odredbe stavka 7. ovoga članka, u slučaju izmjena rasporeda probe ili predstave za istu večer ili sljedeći dan nastale nakon 13 sati, poslodavac je dužan putem telefona, e-maila, telefaksa, SMS-a ili na drugi primjeren način o tome obavijestiti sve zaposlenike na koje se izmjena odnosi.

Članak 5.

(1) Raspored radnog vremena kazališnih umjetnika utvrđuje se s obzirom na trajanje predstava, proba i priprema u skladu s repertoarom kazališta.

(2) Kazališni umjetnici obvezni su sukladno radnom mjestu na koje su raspoređeni sudjelovati u priredbama svih umjetničkih cjelina kazališta.

(3) Obveza sudjelovanja iz stavka 2. ovoga članka, odnosi se na predstave, svečane izvedbe, koncerte, reklamne priredbe, razne programe i sl., koje organizira poslodavac unutar redovnog radnog vremena.

PRERASPODJELA RADNOG VREMENA

Članak 6.

(1) Radno vrijeme može se preraspodijeliti tako da u jednom vremenskom razdoblju traje duže, a u drugom kraće od punog ili nepunog radnog vremena, u kojem slučaju, razdoblje preraspodjeljenog radnog vremena, ne može biti duže od 48 sati tjedno.

(2) O preraspodjeli odlučuje poslodavac u skladu s obvezama iz godišnjeg plana i programa rada, te je dužan o tome obavijestiti radnike najmanje tjedan dana prije početka primjene.

(3) Preraspodjela radnog vremena izvršit će se četveromjesečno, počevši od mjeseca kolovoza.

(4) Preraspodjela radnog vremena baletnih umjetnika izvršit će se tromjesečno, počevši od mjeseca kolovoza.

RASPORED RADNOG VREMENA BALETNIH UMJETNIKA

Članak 7.

(1) Raspored radnog vremena baletnih umjetnika sastoji se od priprema, proba i predstava. Svaki od navedenih pojedinih oblika rada može trajati najviše do 5 sati dnevno. Tijekom svakog sata rada zaposleniku pripada pauza od 10 minuta odnosno 15 minuta ako se radi o pokusu ansambla.

(2) U radno vrijeme baletnih umjetnika uračunava se i priprema za predstavu (oblačenje, šminkanje, zagrijavanje).

(3) U dane kad nema predstave, baletnim umjetnicima se osigurava odmor između prijepodnevnih i poslijepodnevnih proba u trajanju od 4 sata.

(4) Radno vrijeme baletnih umjetnika koji nastupaju u večernjoj predstavi, tijekom prijepodneva je najviše 4 sata.

RASPORED RADNOG VREMENA DRAMSKIH UMJETNIKA

Članak 8.

(1) Dramske probe traju najduže 4 sata, osim generalnih proba koje traju koliko i predstava. Iznimno, generalna proba može se produžiti za najviše sat vremena.

(2) U dane kada nije organizirana večernja predstava, proba prije podne može se produžiti za najviše 2 sata.

(3) Kada su organizirane dvije probe dnevno, odnosno proba i predstava, razmak između istih mora iznositi najmanje 4 sata. Takav rad smatra se dvokratnim radom.

(4) Tijekom probe, dramski umjetnik ima pravo na pauzu u trajanju od 20 minuta, a u slučaju iz stavka 2. ovoga članka, ima pravo na dvije pauze od 20 minuta.

(5) Pauze na generalnim probama i predstavama određuju se prema tijeku predstave.

(6) Priprema dramskog umjetnika podrazumijeva savladavanje uloge i ona se može obavljati u kazalištu i izvan njega.

RASPORED RADNOG VREMENA ORKESTRA, ZBORA I SOLISTA

Članak 9.

(1) Radno vrijeme opernih umjetnika sastoji se od individualnih priprema, probi i predstava.

(2) Individualne pripreme traju tjedno ukupno 17 sati.

(3) Probe i predstave opernih umjetnika određene su nedjeljivim četverosatnim i/ili trosatnim cjelinama – označene pojmom termin, a koje zajedno s individualnim pripremama čine puno radno vrijeme.

(4) Mjesečno se za redoviti rad može planirati najviše 26 termina.

(5) U radno vrijeme opernih umjetnika uračunavaju se pripreme za predstavu ili probu (oblačenje, šminkanje, zagrijavanje).

(6) Pripreme koje su vezane za predstavu ili generalnu probu mogu trajati u pravilu najduže 1 sat prije početka predstave ili generalne probe.

(7) Predstave kojih je trajanje duže od 4 sata obračunavaju se kao dva termina.

(8) Generalne probe, kojih može biti najviše tri, traju koliko i predstava, osim prve, koja se u svrhu korekcija može produžiti za 1 sat. Pauze na generalnim probama i predstavama određuju se prema tijeku predstave.

(9) Kada u rasporedu radnog vremena, umjetnici imaju organizirane dvije probe u istom danu, radi se o radu u dva termina od kojih je jedan trosatni, a drugi četverosatni.

(10) Kada su organizirane dvije probe dnevno, odnosno proba i predstava, razmak između istih mora iznositi najmanje 4 sata. Takav rad smatra se dvokratnim radom.

Orkestar

(11) Probe orkestralnih umjetnika organizirane su u prijepodnevnom ili poslijepodnevnom terminu, u trajanju od 3 odnosno 4 sata.

(12) Jednokratni trosatni termin probe orkestralnih umjetnika prijepodne, u pravilu počinje u 10.30 sati, a poslijepodne u 18,00 sati.

(13) Tijekom termina iz stavka 12. ovoga članka, orkestralni umjetnici imaju pravo na pauzu u trajanju od 20 minuta, a koju koriste 80 minuta nakon početka termina.

(14) Pauze iz stavka 13. ovoga članka, određuju se i za sve probe u sobi za pokuse.

(15) Jednokratni četverosatni orkestralno-režijski termin probe orkestralnih umjetnika u orkestralnoj rupi, prijepodne u pravilu počinje u 10.30 sati, a poslijepodne u 18,00 sati.

(16) Tijekom termina iz stavka 15. ovoga članka, orkestralni umjetnici imaju pravo na dvije pauze koje se koriste na način da je prva pauza u trajanju od 20 minuta – 70 (1 sat i 10 minuta) minuta, nakon početka termina, i druga pauza u trajanju od 15 minuta, nakon 75 minuta rada.

(17) Pauze iz stavka 16. ovoga članka, određuju se i za sve probe u orkestralnoj rupi, osim generalnih pokusa.

Zbor

(18) Probe zbora u pravilu su organizirane u prijepodnevnom terminu s početkom u 10.30 sati, u trajanju od 4 sata i/ili 3 sata.

(19) Članovi zbora na zborskoj probi imaju pravo na 15 minuta pauze nakon svakih 45 minuta rada.

(20) Unutar jednokratnog četverosatnog termina režijske probe uz klavirsku pratnju članovi zbora imaju pravo na 3 pauze od 15 minuta na način da od početka termina do pauze ili između dvije pauze ne prođe više od 75 minuta.

(21) Na orkestralno-režijskoj i generalnoj probi pauze zbora poklapaju se s pauzama orkestra.

Solisti

(22) Operni solisti imaju probe s korepetitorima u trajanju najduže 4 sata.

(23) Operni solisti na tim probama imaju pravo nakon svakih 45 minuta rada na pauzu od 15 minuta.

RASPORED RADNOG VREMENA KOREPETITORA

Članak 10.

(1) Korepetitori opere i baleta rade individualne pokuse sa solistima, ansamblima i režijske pokuse.

(2) Radno vrijeme korepetitora je 40 sati tjedno od čega je 12 sati individualne pripreme.

(3) Termini se obračunavaju u efektivnom trajanju.

(4) U jednom četverosatnom terminu korepetitorima se mora osigurati pauza u trajanju od 15 minuta, nakon svakih 45 minuta rada za soliste opere, a u radu sa baletom pauze su u skladu s pauzama za baletni ansambl.

(5) Radno vrijeme korepetitora folklornog ansambla nacionalnog statusa jednak je radnom vremenu folklornih umjetnika.

RASPORED RADNOG VREMENA FOLKLORNIH UMJETNIKA

Članak 11.

(1) Radno vrijeme folklornih umjetnika u pravilu je organizirano u jednokratnim prijepodnevnim terminima u najdužem trajanju od 5 sati.

(2) Iznimno kada je zbog potrebe programa nužno, mogu se organizirati proba i predstava ili dvije predstave dnevno.

(3) Kada su organizirane dvije probe ili proba i predstava dnevno, proba može trajati najduže tri sata.

(4) Između probe i predstave ili dviju proba u pravilu mora proteći najmanje četiri sata.

(5) Radno vrijeme folklornih umjetnika sastoji se od: kondicijskih vježbi, vokalno-tehničkih vježbi, vokalnih vježbi, plesnih vježbi, probi orkestra, probi s orkestrom, predstava i individualnih priprema.

(6) Individualne pripreme traju 15 sati tjedno.

(7) Kondicijske vježbe, probe i predstave mogu trajati najduže pet sati dnevno.

(8) U radno vrijeme folklornih umjetnika uračunavaju se i pripreme za predstavu (oblačenje, šminkanje, zagrijavanje), vokalno-
-tehnička proba i scenska proba (tonska i režijska).

(9) Folklorni umjetnici imaju pravo nakon svakih 50 minuta rada na pauzu od 10 minuta.

(10) U dane kada su organizirane dvije probe, proba i predstava ili dvije predstave, radno vrijeme se obračunava kao dva termina.

GODIŠNJI ODMORI

Članak 12.

(1) Ukupno trajanje godišnjeg odmora ne može biti manje od njegovog najkraćeg trajanja utvrđenog Zakonom o radu.

(2) Godišnji odmor iz stavka 1. ovoga članka uvećava se prema sljedećim kriterijima:

1. S obzirom na dužinu radnog staža:

2. S obzirom na složenost poslova:

3. S obzirom na radne uvjete:

4. S obzirom na socijalne uvjete:

5. S obzirom na rezultate rada:

(3) U dane godišnjeg odmora ne uračunavaju se nedjelje, blagdani i neradni dani određeni zakonom te subote sukladno rasporedu radnog vremena iz članka 4. ovoga Ugovora.

(4) Razdoblje privremene nesposobnosti za rad koje je utvrdio ovlašteni liječnik ne uračunava se u trajanje godišnjeg odmora.

(5) Ukupno trajanje godišnjeg odmora je najviše 30 radnih dana.

(6) Za ustanove u kojima zaposlenici godišnji odmor koriste kolektivno, raspored korištenja godišnjeg odmora uredit će se pravilnikom o radu ustanove.

POSEBNI UVJETI RADA

Članak 13.

(1) Osnovna plaća zaposlenika uvećava se za 5%, a baletnih umjetnika, plesača pjevača Ansambla LADO i konzervatora koji obavljaju poslove podvodne arheologije za 7%, za vrijeme obavljanja poslova u posebnim i otežanim uvjetima.

(2) Ugovorne strane se obvezuju, u roku od 30 dana od dana sklapanja ovog Ugovora, pristupiti sklapanju Aneksa ovom Ugovoru u kojem će se utvrditi popis ustanova u kulturi, radna mjesta i poslovi s posebnim i otežanim uvjetima.

(3) Jednom godišnje ugovorne strane na prijedlog poslodavca, ovlaštenika za poslove zaštite na radu ili sindikalnih povjerenika izvršit će reviziju i ažuriranje, odnosno dopunu podataka iz popisa poslova, radnih mjesta i zaposlenika koji posao obavljaju u posebnim uvjetima rada.

LIJEČNIČKI PREGLED

Članak 14.

(1) Poslodavac je dužan, prije zasnivanja radnog odnosa sa zaposlenikom koji radi poslove s posebnim uvjetima rada i koji je izložen opasnostima i štetnim utjecajima, zaposlenika uputiti na liječnički pregled radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za obavljanje takvih poslova.

(2) Prilikom utvrđivanja radnih mjesta s posebnim uvjetima rada za čije obavljanje je potreban liječnički pregled poslodavac je dužan utvrditi ta radna mjesta i uputiti zaposlenika na provjeru sposobnosti za obavljanje takvih poslova u skladu s posebnim propisima.

OTPREMNINE

Članak 15.

(1) Svakome zaposleniku, kojemu poslodavac otkazuje, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika, pripada otpremnina u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, zaposleniku s 30 i više godina staža kod istog poslodavca, pripada povlaštena otpremnina u visini najmanje 65% prosječne mjesečne bruto plaće, isplaćene zaposleniku u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada.

(3) Ako zaposleniku u posljednja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije isplaćivana plaća, već naknada plaće prema posebnim propisima, ili mu je isplaćivana umanjivana plaća uz naknadu preostalog dijela plaće prema posebnim propisima, za izračun pripadajuće otpremnine uzet će se plaća koju bi zaposlenik ostvario da je radio.

(4) Otpremnine se isplaćuju danom prestanka radnog odnosa, a najkasnije 30 dana po prestanku radnog odnosa.

DODACI NA PLAĆU

Članak 16.

(1) Osnovna plaća zaposlenika u kulturi uvećat će se:

(2) Osnovna plaća zaposlenika za radna mjesta čiji su posebni nazivi za ustanove kulture navedeni u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, osim onih koja potpadaju pod položaje I. vrste, uvećat će se za 10%. Osnovna plaća zaposlenika za radna mjesta koja potpadaju pod jedinstveni naziv radnih mjesta navedene Uredbe, a nisu obuhvaćena odredbama o posebnim nazivima radnih mjesta za ustanove kulture, uvećat će se za 10%.

(3) Osnovna plaća zaposlenika raspoređenog na radno mjesto voditelja odjela koji ima najmanje pet zaposlenika, voditelja programa, projekata i stalne grupe poslova utvrđenih pravilnikom o radu i sistematizaciji radnih mjesta, umjetničkog voditelja opernog, baletnog i dramskog studija te zaposlenika raspoređenog na radno mjesto za koje se zahtjevaju posebna znanja i vještine u radu s osobama s invaliditetom, uvećat će se za 5%, za vrijeme dok obavljaju te poslove. Ovaj dodatak se ne odnosi na voditelje raspoređene na radna mjesta utvrđena jedinstvenim nazivima radnih mjesta Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama.

(4) Zaposlenicima, osim onih iz stavka 3. ovog članka, u administrativnim, financijskim i tehničkim službama, uključujući i zaposlenike na poslovima čišćenja i održavanja prostora pripada pravo na dodatak na osnovnu plaću od 5%.

(5) Pravilnici o radu i sistematizaciji radnih mjesta donose se uz prethodnu suglasnost Ministarstva kulture.

NAKNADA ZA KORIŠTENJE PRIVATNOG GLAZBALA

Članak 17.

Zaposleniku koji za rad koristi privatno glazbalo pripada pravo na naknadu prema kriterijima utvrđenim u Pravilniku o naknadama za uporabu privatnih glazbenih instrumenata i potrošnog materijala za orkestralne instrumente u profesionalnim orkestrima i komornim ansamblima Hrvatske, što ga je donijela Hrvatska udruga orkestralnih i komornih umjetnika.

PLAĆA ZA STRUČNA ZVANJA

Članak 18.

(1) Zaposlenik ostvaruje plaću utvrđenu za pomoćna, temeljna, viša i savjetnička stručna zvanja propisana odgovarajućim zakonima i pravilnicima nakon rasporeda na odgovarajuće radno mjesto na temelju pisane odluke poslodavca.

(2) Stavak 1. ovog članka primjenjivat će se na zaposlenike koji su zvanje stekli nakon stupanja na snagu ovog Ugovora.

ZABRANA DISKRIMINACIJE

Članak 19.

(1) Poslodavac štiti dostojanstvo zaposlenika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja sukladno Zakonu o radu, Zakonu o ravnopravnosti spolova i Zakonu o suzbijanju diskriminacije.

(2) Zaposlenik ima pravo na poštovanje osobe i zaštitu dostojanstva za vrijeme i u vezi s obavljanjem poslova svog radnog mjesta.

(3) Osobnost i dostojanstvo zaposlenika štiti se od uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja poslodavca, nadređenih, suradnika i osoba s kojima zaposlenik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova.

(4) Ovlaštenoj osobi poslodavca za primanje i rješavanje pritužbi vezanih za zaštitu dostojanstva, zaposlenik može prijaviti svako neželjeno ponašanje i postupke kojima mu se u radnoj sredini vrijeđa njegovo dostojanstvo, te uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) U ostvarenju ovog prava stranke ovog Ugovora obvezuju se u ustanovama kulture promicati odnose u duhu tolerancije, razumijevanja i uvažavanja dostojanstva zaposlenika.

Članak 20.

(1) Zabranjeno je uznemiravanje i spolno uznemiravanje zaposlenika.

(2) Uznemiravanje je svako neželjeno ponašanje poslodavca, te zaposlenika koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(3) Uznemiravanjem iz stavka 1. ovoga članka smatra se i diskriminirajuće ponašanje kojim se zaposlenik izravno ili neizravno stavlja u nepovoljniji položaj od drugih zaposlenika na temelju rase, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, bračnog stanja, porodičnih obveza, dobi, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, rođenja, društvenog položaja, članstva ili nečlanstva u političkoj stranci, članstva ili nečlanstva u sindikatu, te tjelesnih i duševnih poteškoća.

(4) Spolno uznemiravanje je svako verbalno, neverbalno ili fizičko neželjeno ponašanje spolne naravi koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

(5) Ponašanjem kojim se narušava dostojanstvo osobe smatra se namjerno ili nehajno ponašanje koje primjerice uključuje:

– ogovaranje, širenje glasina ili kleveta o drugome;

– uvrede, prijetnje, psovke i omalovažavanje;

– seksističko ponašanje kojim se osobe drugog spola nazivaju društveno neprimjernim izrazima s ciljem isticanja njihovih spolnih obilježja, te šali na njihov račun;

– pokušaj ostvarivanja neželjenog tjelesnog kontakta;

– namjerno uskraćivanje informacija potrebnih za rad ili davanje dezinformacija;

– dodjeljivanje besmislenih, nerješivih zadataka ili nedodjeljivanje zadataka s ciljem omalovažavanja;

– neprimjerene poruke upućene elektronskom i drugom poštom;

– uznemiravajući telefonski pozivi;

– zahtjevi za obavljanjem poslova koji nisu poslovi radnog mjesta, niti su s njim u vezi, a kojima je isključiva namjera da se zaposlenik stavlja u ponižavajući položaj;

– prijetnje, negativno isticanje određenog zaposlenikovog obilježja, statusa, opredjeljenja, uvjerenja ili vrijednosnog sustava.

Članak 21.

(1) Poslodavac koji zapošljava najmanje 20 zaposlenika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika.

(2) Osoba imenovana za primanje i rješavanje pritužbi zaposlenika mora uživati ugled i povjerenje zaposlenika.

(3) Sindikat može uputiti poslodavcu prijedlog za imenovanje osobe za zaštitu dostojanstva zaposlenika.

(4) Odluku o imenovanju osobe iz stavka 1. ovoga članka donosi poslodavac uz suglasnost radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća.

(5) Ako u roku od osam dana radničko vijeće ili sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radničkog vijeća uskrati suglasnost, poslodavac može drugu osobu samostalno imenovati za osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva zaposlenika.

Članak 22.

(1) Zaposlenik koji smatra da mu je povrijeđeno dostojanstvo ili da je spolno uznemiravan, o tome će pisanim zahtjevom izvijestiti ovlaštenu osobu.

(2) Ovlaštena osoba će u roku 8 dana od zaprimanja pritužbe za zaštitu dostojanstva:

– prikupiti potrebne informacije;

– u postupku ispitivanja i rješavanja pritužbe ovlaštena osoba ispitat će zaposlenika koji je pritužbu podnio, osobu za koju tvrdi da je uznemiravala zaposlenika te utvrditi sve činjenice uz prijavu zaposlenika;

– organizirati zajednički razgovor sa svim sudionicima događaja;

– izvesti i druge potrebne dokaze u svrhu utvrđivanja relevantnih činjenica, te o svemu tome sastaviti zapisnik koji potpisuju: ovlaštena imenovana osoba za poslodavca, osoba protiv koje je pritužba podnesena i zaposlenik koji je podnio pritužbu, a mogu potpisati i druge osobe koje su sudjelovale u postupku (punomoćnik zaposlenika, sindikalni povjerenik ili predstavnik i dr.)

(3) Poslodavac je dužan ovlaštenoj osobi osigurati zaprimanje pritužbi na način i u uvjetima kojima se neće ugroziti privatnost osobe koja podnosi pritužbu, što podrazumijeva mogućnost korištenja posebne prostorije u sjedištu poslodavca tijekom cijelog ili u dijelu radnog vremena, a ukoliko je to potrebno omogućit će mu se izlazak iz sjedišta poslodavca radi zaprimanja pritužbe.

(4) Svi podaci i isprave prikupljene u postupku zaštite dostojanstva zaposlenika su tajni. Povreda tajnosti podataka predstavlja povredu radne obveze.

Članak 23.

(1) Ako se radi o jednokratnom blažem obliku uznemiravanja zaposlenika i postoje izgledi da se uznemiravanje više neće ponoviti, osobi koja uznemirava dat će se upozorenje.

(2) Ako ovlaštena osoba utvrdi da je zaposlenik koji je podnio pritužbu uznemiravan, predložit će mjere i aktivnosti za sprječavanje daljnjeg uznemiravanja (zaposlenika koji je uznemiravan privremeno će osloboditi obveze rada uz naknadu plaće kao da je radio, za vrijeme ispitivanja osnovanosti navoda iz pritužbe privremeno će osigurati obavljanje drugog posla uznemiravanom zaposleniku, promijeniti će mjesto rada osobe koja uznemirava, izreći će opomenu pred otkazom i sl.), uključujući i otkaz ukoliko se radi o težem obliku uznemiravanja.

(3) Ako se pritužba zaposlenika odnosi na osobu koja je zaposlenik drugog poslodavca, osoba koja je ovlaštena primati i rješavati pritužbe zaposlenika, bez odgode će obavijestiti o tome njegovog poslodavca.

(4) U slučaju da poslodavac ili ovlaštena osoba ne provedu predložene mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, zaposlenik ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom.

Članak 24.

(1) Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo zaposlenika i od strane trećih osoba (stranaka, dobavljača i ostalih vanjskih suradnika) tako da im osigurava uvjete rada u kojima neće biti izloženi uznemiravanju ili spolnom uznemiravanju što uključuje i poduzimanje preventivnih mjera.

(2) U slučaju pisanih pritužbi trećih osoba na zaposlenika (stranaka, dobavljača i ostalih vanjskih suradnika) poslodavac će provesti postupak iz članka 22. stavka 2. ovog Ugovora.

ZAŠTITA PRAVA ZAPOSLENIKA

Članak 25.

(1) Odluke bitne za radnopravni status zaposlenika poslodavac je dužan dostavljati zaposleniku u pisanom obliku s poukom o načinu i rokovima za ulaganje zahtjeva za zaštitu prava.

(2) Odluka o ostvarivanju prava neposredno se uručuje zaposleniku ili dostavlja preporučenom poštom na posljednju adresu koju je zaposlenik prijavio poslodavcu.

(3) Ako se dostava ne izvrši na način iz stavka 2. ovoga članka, dostavljanje se obavlja isticanjem na oglasnoj ploči poslodavca koja je dostupna radniku.

(4) Dostava odluke iz stavka 3. ovog članka smatra se obavljenom protekom roka od 8 radnih dana od dana objave odluke na oglasnoj ploči.

(5) Učinci odluke stupaju na snagu istekom 8 radnih dana od dana objavljivanja odluke na oglasnoj ploči.

(6) Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od dana saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje tog prava.

(7) Upozorenje koje je zaposleniku uputio poslodavac radi kršenja obveza iz radnog odnosa briše se iz evidencije poslodavca po proteku dvije godine dana od uručenja upozorenja, te se niti na jedan način nakon proteka navedenog roka ne može iskoristiti protiv zaposlenika koji je takvo upozorenje primio, ako u tom roku nije počinio novu povredu obveza iz radnog odnosa.

POSEBNOST KOD ZASNIVANJA RADNOG ODNOSA

Članak 26.

Ako dvije ustanove sklope pisani sporazum da će uz suglasnost zaposlenika, tom zaposleniku sporazumnim prestankom prestati radni odnos u jednoj ustanovi radi zasnivanja radnog odnosa u drugoj ustanovi, za sklapanje ugovora o radu s tim zaposlenikom nije potrebno provoditi javni natječaj.

OTKAZNI ROKOVI

Članak 27.

(1) U slučaju redovitog otkaza od strane poslodavca, otkazni rok određuje se u skladu sa Zakonom o radu.

(2) Kad otkazuje zaposlenik, otkazni rok iznosi mjesec dana, ako se zaposlenik i poslodavac drukčije ne dogovore.

STRUČNE SPREME

Članak 28.

(1) U tekstu ovoga Ugovora pod pojmom visoka stručna sprema (VSS) podrazumijeva se završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, kao i visoka stručna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09. i 63/11.).

(2) Pod pojmom viša stručna sprema (VŠS) podrazumijeva se završen preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij u trajanju od najmanje tri godine, odnosno viša stručna sprema koju je zaposlenik stekao sukladno propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju.

PREDSTAVNICI ZAPOSLENIKA U TIJELIMA USTANOVA

Članak 29.

(1) U upravnim vijećima ustanova odnosno i drugim odgovarajućim tijelima najmanje jedan član mora biti predstavnik zaposlenika koji se bira odnosno imenuje i opoziva u skladu s odredbama Zakona o radu, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Predstavnik zaposlenika u upravnom vijeću odnosno i drugim odgovarajućim tijelima ima sva prava i obveze kao i ostali članovi upravnog vijeća.

PRETHODNO MIŠLJENJE SINDIKATA

Članak 30.

Ministarstvo kulture će prije predlaganja donošenja propisa koji utječu na radnopravni, socijalni, profesionalni i materijalni položaj zaposlenika u djelatnosti kulture zatražiti prethodno mišljenje sindikata potpisnika ovog Ugovora.

VRIJEME VAŽENJA I OTKAZ UGOVORA

Članak 31.

(1) Ovaj Ugovor sklapa se na određeno vrijeme s rokom važenja do 12. prosinca 2016. godine. Svaka ugovorna strana može predložiti izmjene i dopune ovoga Ugovora.

(2) Strana kojoj je podnesen prijedlog za izmjenu i dopunu ovoga Ugovora mora se očitovati u roku od 15 dana od dana primitka prijedloga te mora pristupiti pregovorima o predloženoj izmjeni ili dopuni u roku od 30 dana od dana primitka prijedloga.

Članak 32.

Ovaj Ugovor može se pisano otkazati s otkaznim rokom od 3 mjeseca, a obje strane mogu ga otkazati u slučaju bitno promijenjenih gospodarskih okolnosti. Prije otkazivanja Ugovora, strana koja Ugovor otkazuje obvezna je drugoj strani predložiti izmjene i dopune Ugovora.

TUMAČENJE

Članak 33.

Za tumačenje ovog Ugovora osniva se komisija od tri člana.

Svaka ugovorna strana imenuje po jednog člana, a zajednički utvrđuje trećeg člana koji je ujedno i predsjednik komisije.

Komisija odlučuje većinom glasova.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 34.

Ustanove u kulturi dužne su uskladiti svoje akte s tekstom ovog Ugovora u roku od 30 dana od dana objave ovog Ugovora u Narodnim novinama.

Članak 35.

Zaposlenici Hrvatskog restauratorskog zavoda koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu, a kojima je stručno zvanje dodijeljeno rješenjem Ministarstva kulture, temeljem odredbi Pravilnika o stručnim zvanjima u konzervatorsko-restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i načinu njihova stjecanja (»Narodne novine«, broj 59/09, 117/12 i 57/13) nastavljaju raditi na zatečenim radnim mjestima s pripadajućim koeficijentom složenosti poslova za to stručno zvanje.

Članak 36.

Ako pravo na uvećanje plaće s osnova ostvarenog staža u pojedinim djelatnostima javnih službi (4%, 8% ili 10%) bude ugovoreno u granskim kolektivnim ugovorima pojedinih javnih službi, o navedenom pravu odmah će započeti pregovori u djelatnosti kulture.

Članak 37.

Stupanjem na snagu ovoga Ugovora prestaje važiti Granski kolektivni ugovor za zaposlenike u ustanovama kulture koje se financiraju iz državnog proračuna (»Narodne novine«, broj 146/11), Dodatak kolektivnom ugovoru za zaposlenike u ustanovama kulture čije se plaće osiguravaju iz Državnog proračuna (»Narodne novine« 77/2007) i Dodatak III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama (dodatak za kulturu) (»Narodne novine«, broj 64/2006).

Članak 38.

Ovaj Ugovor stupa na snagu 1. lipnja 2014. godine.

Klasa: 612-01/14-01/0070

Urbroj: 532-06-01-01/2-14-09

Zagreb, 29. svibnja 2014.