Odluka o primicima radnika

NN 73/2014 (16.6.2014.), Odluka o primicima radnika

73 16.06.2014 Odluka o primicima radnika

HRVATSKA NARODNA BANKA

1384

Na temelju članka 101. stavka 2. točke 5. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013.) i članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O PRIMICIMA RADNIKA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet i obuhvat Odluke

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom propisuju se obveze kreditnih institucija vezane uz donošenje i provođenje politike primitaka.

(2) Odredbe ove Odluke dužne su primjenjivati sve kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.

(3) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće zemlje.

(4) Odredbe ove Odluke kreditna institucija dužna je primjenjivati na pojedinačnoj osnovi i na konsolidiranoj osnovi.

Pojmovi

Članak 2.

Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) Primici jesu svi oblici plaćanja i pogodnosti, u novcu ili u naravi, koje kreditna institucija isplaćuje radniku u zamjenu za poslove koje taj radnik obavlja za kreditnu instituciju, a koji uključuju:

– primitke na osnovi nesamostalnog rada – plaću, uključujući diskrecijske mirovinske pogodnosti,

– primitke na osnovi nesamostalnog rada – primitke u naravi i

– druge primitke.

Primici obuhvaćaju i neizravna plaćanja i pogodnosti koje radnicima kreditne institucije daje matična institucija kreditne institucije ili društva koja su povezana s kreditnom institucijom.

Iznimno, primicima se ne smatraju plaćanja i pogodnosti kod kojih su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

– koji ne ovise o donošenju diskrecijske odluke,

– na koje pravo imaju svi radnici kreditne institucije te

– koji radnike kreditne institucije ne potiču na preuzimanje rizika (npr. kolektivne police osiguranja svih radnika).

Ukupni primici mogu se sastojati od fiksnih i varijabilnih primitaka. Za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke iznos primitaka uzima se na bruto osnovi.

2) Poslovna jedinica jest organizacijska jedinica kreditne institucije za čije poslovanje kreditna institucija smatra da se može samostalno ocjenjivati.

3) Varijabilni primici jesu primici koji ovise o uspješnosti radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije ili o drugim ugovorenim kriterijima. U varijabilne primitke uključuje se i iznos otpremnine radniku u iznosu koji prelazi zakonom utvrđeni iznos.

4) Fiksni primici jesu primici koji nisu varijabilni primici.

5) Radnik je fizička osoba koja na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s kreditnom institucijom obavlja određene poslove za kreditnu instituciju. U slučaju eksternalizacije kojom je kreditna institucija ugovorno povjerila obavljanje određenih aktivnosti pružatelju usluga koji je član grupe kreditne institucije, radnikom se smatra i fizička osoba koja je na temelju ugovora o radu ili nekoga drugog ugovora sklopljenog s pružateljem usluga izravno uključena u pružanje usluga kreditnoj instituciji za njezine potrebe obavljanja određenih poslova. U smislu ove Odluke radnikom se smatra i prokurist kreditne institucije.

6) Više rukovodstvo ima značenje kako je uređeno člankom 3. točkom 53. Zakona o kreditnim institucijama.

7) Osobe koje preuzimaju rizik jesu radnici čije profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, uključujući osobe koje su ovlaštene sklapati ugovore ili zauzimati rizične pozicije, odnosno donositi odluke koje utječu na izloženost kreditne institucije riziku. Osim onih radnika čije individualne profesionalne aktivnosti imaju utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, za potrebe ove Odluke obuhvaćeni su i oni radnici čije profesionalne aktivnosti na kolektivnoj osnovi (kao članovi skupine radnika) imaju utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije.

8) Kontrolne funkcije jesu funkcija kontrole rizika, funkcija praćenja usklađenosti i funkcija unutarnje revizije.

9) Profil rizičnosti ima značenje kako je uređeno Odlukom o upravljanju rizicima.

10) Diskrecijske mirovinske pogodnosti imaju značenje kako je uređeno člankom 4. stavkom 1. točkom 73. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL, L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013).

11) Razdoblje procjene jest razdoblje za koje se procjenjuje i mjeri uspješnost radnika, poslovne jedinice i kreditne institucije za potrebe utvrđivanja varijabilnih primitaka radnika.

12) Utvrđivanje varijabilnih primitaka jest određivanje iznosa varijabilnih primitaka za pojedine radnike.

13) Odgoda primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj se varijabilni primici ne isplaćuju neposredno nakon proteka razdoblja procjene. Primici su odgođeni ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta: prvo, ako primatelju primici nisu isplaćeni, odnosno ako mu nisu prenesena prava iz instrumenata; drugo, ako je ugovorena odredba o malusu.

14) Razdoblje odgode jest razdoblje tijekom kojega se isplaćuju odgođeni primici i tijekom kojega su neisplaćeni odgođeni primici podložni odredbi o malusu. Razdoblje odgode počinje isplatom dijela varijabilnih primitaka koji se ne odgađa ili prijenosom prava iz instrumenata koji nisu predmet odgode. Ako se odgađa cjelokupna isplata varijabilnog primitka, razdoblje odgode počinje danom utvrđivanja varijabilnog primitka. Razdoblje odgode završava isplatom posljednjeg dijela odgođenih varijabilnih primitaka ili posljednjim prijenosom prava iz instrumenata koji su predmet odgode.

15) Malus jest ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da mu kreditna institucija nije dužna isplatiti odnosno prenijeti prava nad dijelom odgođenih neisplaćenih varijabilnih primitaka ili nad cijelim odgođenim neisplaćenim varijabilnim primicima ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušene uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata.

16) Povrat primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj se radnik obvezuje kreditnoj instituciji vratiti određeni iznos varijabilnih primitaka, bilo isplaćeni iznos bilo prava iz instrumenata, ako ostvarenje prethodno preuzetih rizika dovede do narušavanja uspješnosti odnosno lošijega financijskog rezultata. Ova se odredba može ugovoriti na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.

17) Zadržavanje primitaka jest ugovorna odredba prema kojoj je radnik suglasan s time da varijabilne primitke koji su mu isplaćeni u obliku instrumenata i za koje su mu prenesena prava iz tih instrumenata, ne smije prodati tijekom unaprijed ugovorenog razdoblja.

18) Razdoblje zadržavanja jest razdoblje tijekom kojega radnik zadržava varijabilne primitke isplaćene u obliku instrumenata. Razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz instrumenata. Ako su predmet odgode primitaka instrumenti, razdoblje zadržavanja počinje prijenosom prava iz tih instrumenata za svaki odgođeni dio primitaka.

19) Razred primitaka jest raspon od najnižeg do najvišeg iznosa primitaka u određenoj skupini radnika.

II. DONOŠENJE I PROVOĐENJE POLITIKE PRIMITAKA

Politika primitaka

Članak 3.

(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku primitaka u skladu s odredbama ove Odluke.

(2) Matična kreditna institucija u grupi kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj dužna je donijeti i provoditi politiku primitaka za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbama ove Odluke.

(3) Ugovori o radu, kao i drugi ugovori između radnika i kreditne institucije moraju biti u skladu s politikom primitaka iz stavka 1. ovog članka.

Načelo razmjernosti primjene

Članak 4.

(1) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima od 6. do 12. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način i u opsegu koji je primjeren veličini, unutarnjoj organizaciji te vrsti, opsegu i složenosti poslova kreditne institucije.

(2) Kako bi kreditna institucija mogla postupiti prema načelu razmjernosti, dužna je provesti analizu rizika. Pri analizi rizika kreditna je institucija dužna uzeti u obzir veličinu i unutarnju organizaciju kreditne institucije; vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije; profil rizičnosti kreditne institucije; poslovnu strategiju kreditne institucije, ali i druge relevantne kriterije. Analiza rizika mora biti uvjerljiva, sveobuhvatna i lako razumljiva te ju je kreditna institucija dužna dokumentirati.

(3) Na temelju analize rizika iz stavka 2. ovog članka kreditna je institucija dužna utvrditi je li kreditna institucija značajna s aspekta primjene ove Odluke, ako je zbog specifičnih značajki kreditne institucije za nju primjerenije primijeniti odredbe ove Odluke na složeniji način i u većem opsegu, ili nije značajna s aspekta ove Odluke, ako je zbog specifičnih značajki kreditne institucije za nju primjerenije primijeniti odredbe ove Odluke na jednostavniji način i u manjem opsegu.

(4) Kreditna institucija koja je značajna, dužna je primjenjivati sve odredbe ove Odluke. Kreditna institucija koja nije značajna, nije dužna primjenjivati odredbe iz članaka 11. i 12. ove Odluke.

(5) Neovisno o rezultatima analize rizika, za potrebe ove Odluke značajnom kreditnom institucijom smatra se svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.

(6) Kreditna institucija dužna je na zahtjev Hrvatske narodne banke obrazložiti način na koji je provela analizu rizika iz stavka 2. ovog članka i dostaviti svu relevantnu dokumentaciju.

(7) Pri ispunjavanju obveza utvrđenih u člancima 10. i 11. ove Odluke kreditna institucija postupa prema načelu razmjernosti, to jest na način koji je primjeren utjecaju radnika iz članka 9. ove Odluke na profil rizičnosti kreditne institucije.

(8) Kreditna institucija koja je dužna primijeniti odredbe iz članka 11. stavaka 5., 6. i 8. ove Odluke, te odredbe primjenjuje barem u propisanoj visini.

Donošenje i provedba politike

Članak 5.

(1) Nadzorni odbor kreditne institucije dužan je donijeti i redovito preispitivati temeljna načela politike primitaka te je odgovoran za nadziranje provedbe te politike.

(2) Uprava kreditne institucije dužna je donijeti politiku primitaka, uz suglasnost nadzornog odbora, te je odgovorna za provedbu te politike.

(3) Nadzorni odbor dužan je donijeti odluke:

1) o ukupnom iznosu varijabilnih primitaka koji će kreditna institucija utvrditi za sve radnike kreditne institucije u poslovnoj godini za određeno razdoblje procjene,

2) na pojedinačnoj osnovi o primicima članova uprave i osoba odgovornih za rad kontrolnih funkcija i

3) o smanjenju ili ukidanju varijabilnih primitaka radnicima, uključujući aktiviranje odredbi o malusu ili povratu primitaka, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka kreditne institucije, u skladu s člankom 11. stavkom 2. ove Odluke.

(4) Odluke nadzornog odbora iz stavka 3. ovog članka provodi uprava kreditne institucije u skladu s politikom primitaka.

(5) Primitke radnika koji nisu navedeni u stavku 3. točki 2. ovog članka uprava kreditne institucije može odrediti na skupnoj osnovi.

(6) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovog članka, statutom kreditne institucije može se odrediti da glavna skupština kreditne institucije daje suglasnost na politiku primitaka i donosi odluke vezane uz primitke članova uprave. Za potrebe ispunjavanja ovih zadataka nadzorni odbor dužan je glavnoj skupštini dati prijedloge odluka i pružiti adekvatne informacije na temelju kojih ona može donijeti odluku, te je i dalje odgovoran za preispitivanje politike primitaka.

(7) Pri donošenju politike primitaka koja će se primjenjivati na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj, matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj dužna je uzeti u obzir:

1) veličinu, unutarnju organizaciju te vrstu, opseg i složenost poslova pojedinih društava kćeri, vodeći računa o razini rizika koji pojedino društvo kći čini za matičnu kreditnu instituciju,

2) posebnosti zakonodavstava u kojima pojedina društva kćeri djeluju (npr. porezne zakone ili zakone o radu),

3) moguće razlike u modelima poslovanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,

4) moguće razlike u sustavima upravljanja između matične kreditne institucije i društava kćeri,

5) posebnosti bonitetnih zahtjeva u drugim financijskim sektorima, ako članice grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj obavljaju djelatnosti koje su izvan obuhvata Zakona o kreditnim institucijama i

6) druge okolnosti za koje kreditna institucija procijeni da su važne.

Preispitivanje i provjera provođenja politike

Članak 6.

(1) Odbor za primitke ili, ako kreditna institucija u skladu s odredbama ove Odluke nije dužna osnovati odbor za primitke, nadzorni odbor kreditne institucije dužan je najmanje jednom godišnje preispitati politiku primitaka i ocijeniti usklađenost provođenja politike primitaka:

1) s politikama i mogućim procedurama kreditne institucije vezanim uz primitke te

2) s relevantnim propisima, standardima, načelima i kodeksima.

(2) Odbor koji je odgovoran za provođenje postupka iz stavka 1. ovog članka dužan je u postupak na primjeren način uključiti kontrolne funkcije kreditne institucije.

(3) Ako se u postupku iz stavka 1. ovog članka utvrde nedostaci u politici primitaka ili njezinu provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka te započeti ostvarivanje tog plana.

(4) Kreditna institucija može provođenje postupka iz stavka 1. ovog članka eksternalizirati, u skladu s Odlukom o eksternalizaciji. Ako pružatelj usluga u postupku iz stavka 1. ovog članka utvrdi nedostatke u politici primitaka ili njezinu provođenju, nadzorni odbor dužan je bez odgađanja donijeti plan otklanjanja tih nedostataka i započeti ostvarivanje tog plana.

(5) Izvješće o obavljenom postupku iz stavka 1. ovog članka mora se dostaviti upravi i nadzornom odboru kreditne institucije te osobama odgovornima za rad kontrolnih funkcija kreditne institucije.

III. OPĆI I SPECIFIČNI ZAHTJEVI POLITIKE PRIMITAKA

Zahtjevi politike

Članak 7.

(1) Opće zahtjeve iz članka 8. ove Odluke kreditna institucija dužna je primijeniti na sve radnike.

(2) Specifične zahtjeve iz članaka 10. i 11. ove Odluke kreditna institucija dužna je primijeniti na radnike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije.

(3) Kreditna institucija može, radi veće usklađenosti primitaka s rizicima, neke ili sve specifične zahtjeve iz članaka 10. i 11. ove Odluke primijeniti i na radnike čije profesionalne aktivnosti nemaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, što je dužna propisati politikom primitaka i dosljedno primjenjivati.

Opći zahtjevi

Članak 8.

(1) Kreditna institucija dužna je donijeti politiku primitaka koja ispunjava sve sljedeće uvjete:

1) u skladu je s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima,

2) promiče odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima,

3) ne potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za kreditnu instituciju,

4) u skladu je s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije i

5) obuhvaća mjere za sprječavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

(2) Politika primitaka potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za kreditnu instituciju ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1) postoji značajna ovisnost radnika o varijabilnim primicima koja proizlazi iz neprimjerenog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka ili

2) primici radnika u slučaju prestanka ugovornog odnosa s kreditnom institucijom ne odražavaju uspješnost postignutu u određenom razdoblju ili ne kažnjavaju neuspjeh ili ponašanje neusklađeno s propisima ili internim aktima.

(3) Kreditna institucija dužna je u politici primitaka jasno razlikovati kriterije za određivanje fiksnih i varijabilnih primitaka, pri čemu:

1) fiksni primici prije svega odražavaju profesionalno iskustvo i odgovornosti koje proizlaze iz opisa radnog mjesta pojedinog radnika, a

2) varijabilni primici odražavaju uspješnost koja je održiva i koja je prilagođena rizicima, kao i uspješnost koja nadmašuje standard očekivan u skladu s opisom radnog mjesta pojedinog radnika.

(4) Kreditna institucija dužna je politikom primitaka odrediti primjereni odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka za sve kategorije radnika, te za sve kategorije radnika odrediti primjerenu gornju granicu tog odnosa iznad koje isplata varijabilnih primitaka nije dopuštena. Fiksni dio ukupnih primitaka mora činiti dovoljno visok udio u ukupnim primicima, tako da omogućuje provođenje u potpunosti fleksibilne politike varijabilnog dijela primitaka, uključujući mogućnost neisplaćivanja varijabilnog dijela primitaka.

(5) Pri određivanju primjerenog odnosa između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka kreditna institucija dužna je uzeti u obzir:

1) kvalitetu mjerenja uspješnosti i s tim povezano prilagođivanje primitaka rizicima,

2) duljinu razdoblja odgode i zadržavanja primitaka,

3) vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije,

4) vrste rizika kojima je kreditna institucija izložena,

5) kategoriju kojoj određeni radnik pripada,

6) poziciju radnika u organizacijskoj strukturi te ovlasti i odgovornosti povezane s tom pozicijom i

7) druge elemente za koje kreditna institucija procijeni da su važni.

(6) Neovisno o stavku 4. ovog članka, kreditna institucija dužna je odnos između varijabilnog i fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika odrediti na način da iznos varijabilnog dijela ne prelazi iznos fiksnog dijela ukupnih primitaka.

(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka, kreditna institucija može odrediti iznos varijabilnog dijela ukupnih primitaka do visine dvostrukog iznosa fiksnog dijela ukupnih primitaka pojedinog radnika ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) glavna skupština kreditne institucije donijela je odluku kojom prihvaća iznos varijabilnih primitaka na temelju prijedloga uprave koji sadrži obrazloženje za takvu odluku, broj radnika na koje se takva odluka odnosi i njihove funkcije te očekivani utjecaj koji će takva odluka imati na održavanje adekvatne razine kapitala,

2) odluka iz točke 1. ovog stavka donesena je glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnoga kapitala zastupljenoga na glavnoj skupštini pri donošenju odluke,

3) radnici za koje se traži viši odnos varijabilnih i fiksnih primitaka nisu sudjelovali u glasovanju o odluci iz točke 1. ovog stavka,

4) kreditna institucija prethodno je obavijestila sve dioničare o tome da će se na glavnoj skupštini tražiti odluka o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka,

5) kreditna institucija bez odgode je obavijestila Hrvatsku narodnu banku o tome da će se glavnoj skupštini predložiti donošenje odluke o višem odnosu varijabilnih i fiksnih primitaka, pri čemu je:

– naznačila traženi odnos varijabilnih i fiksnih primitaka,

– obrazložila takav odnos i

– dokazala da traženi odnos neće negativno utjecati na ispunjavanje obveza kreditne institucije propisanih Uredbom (EU) br. 575/2013, Zakonom o kreditnim institucijama i podzakonskim propisima donesenim na osnovi tog Zakona, a posebno na održavanje adekvatnosti regulatornoga kapitala i

6) kreditna institucija bez odgode je obavijestila Hrvatsku narodnu banku o donesenoj odluci glavne skupštine, uključujući naznaku višeg odnosa varijabilnih i fiksnih primitaka s kojima se glavna skupština suglasila.

(8) Za radnika koji obavlja poslove kontrolnih funkcija kreditna institucija dužna je primitke strukturirati na sljedeći način:

1) fiksni primici ne smiju biti manji od dvije trećine ukupnih primitaka tog radnika i

2) ukupni godišnji fiksni primici tog radnika ne smiju biti manji od dvogodišnjeg prosjeka ukupnih godišnjih fiksnih primitaka radnika na odgovarajućoj poziciji te s odgovarajućim odgovornostima u kreditnoj instituciji.

(9) Ako je radnik član uprave ili višeg rukovodstva ujedno osoba odgovorna za rad kontrolne funkcije, tada se na tu osobu primjenjuju zahtjevi iz stavka 8. ovog članka. Ova se odredba ne primjenjuje na predsjednika uprave.

(10) Zajamčeni varijabilni primici nisu u skladu s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima, niti s načelom nagrađivanja uspješnosti. Kreditna institucija ne smije radniku jamčiti isplatu određenog iznosa varijabilnih primitaka, niti uključivati zajamčene varijabilne primitke u svoju politiku primitaka. Jamčenjem isplate određenog iznosa varijabilnih primitaka smatra se ugovorna obveza kreditne institucije da radniku isplati određeni iznos varijabilnih primitaka, neovisno o uspješnosti, to jest isključivo pod uvjetom održavanja ugovornog odnosa do određenog datuma.

(11) Iznimno od stavka 10. ovog članka, kreditna institucija može ugovoriti zajamčene varijabilne primitke ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1) zajamčeni varijabilni primici ugovaraju se pri zapošljavanju novih radnika i samo za prvu godinu rada tih radnika i

2) kreditna institucija ima adekvatnu razinu kapitala.

(12) Kreditna institucija dužna je osigurati da varijabilni primici radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija ovise o postignutim ciljevima povezanima s njihovim funkcijama, neovisno o uspješnosti poslovnih područja koja kontroliraju.

(13) Kreditna institucija dužna je sve radnike obvezati da ne upotrebljavaju osobne strategije zaštite od rizika te da ne ugovaraju osiguranja od gubitka primitaka ili osiguranja od nepovoljnog ishoda preuzetih rizika, jer to narušava usklađenost njihovih primitaka s rizicima. Ova odredba odnosi se na sve primitke radnika, uključujući odgođene primitke i primitke koji su isplaćeni, ali koji su predmet odredbe o zadržavanju.

(14) Kreditna institucija dužna je uspostaviti i održavati učinkovite mehanizme za osiguravanje usklađenosti s odredbama iz stavka 13. ovog članka.

(15) Kreditna institucija dužna je osigurati da ukupni varijabilni primici svih radnika kreditne institucije ne ograničavaju sposobnost kreditne institucije da održi ili poveća iznos svojega kapitala.

(16) Kreditna institucija dužna je isplatu diskrecijskih mirovinskih pogodnosti uskladiti s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima kreditne institucije.

(17) U slučaju prekida ugovornog odnosa kada radnik ne odlazi u mirovinu, kreditna institucija dužna je iznos diskrecijskih mirovinskih pogodnosti pretvoriti u instrumente. Prava iz tih instrumenata kreditna institucija ne smije prenijeti radniku prije isteka razdoblja od pet godina računajući od dana kada je radnik napustio kreditnu instituciju.

(18) U slučaju prekida ugovornog odnosa kada radnik odlazi u mirovinu, iznos diskrecijskih mirovinskih pogodnosti isplaćuje se radniku u obliku instrumenata, uz uvjet petogodišnjeg razdoblja zadržavanja primitaka.

(19) Politika primitaka i procedure koje je kreditna institucija donijela za provođenje politike primitaka moraju biti jasne, dobro dokumentirane i dostupne svim radnicima. Kako bi se ponašanje radnika uskladilo s načelima politike primitaka, kreditna institucija dužna je pisanim putem ili elektroničkom poštom informirati svakog radnika kreditne institucije o odredbama politike primitaka koje se primjenjuju na njega.

(20) Kreditna institucija ne smije varijabilne primitke isplaćivati preko pravnih osoba ili s pomoću metoda koje olakšavaju ili omogućuju izbjegavanje zahtjeva ove Odluke, Zakona o kreditnim institucijama ili Uredbe (EU) br. 575/2013.

Radnici na koje se primjenjuju specifični zahtjevi

Članak 9.

(1) Kreditna institucija dužna je utvrditi radnike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije primjenom kriterija iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 604/2014 od 4. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima u odnosu na kvalitativne i odgovarajuće kvantitativne kriterije za utvrđivanje kategorija zaposlenika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti institucije.

(2) Za potrebe određivanja načina na koji će se prema načelu razmjernosti na pojedine radnike primjenjivati odredbe iz članaka 10. i 11. ove Odluke, kreditna institucija dužna je provesti analizu rizika. Pri analizi rizika kreditna je institucija dužna uzeti u obzir veličinu i unutarnju organizaciju kreditne institucije; vrstu, opseg i složenost poslova kreditne institucije; profil rizičnosti kreditne institucije; poziciju, poslove, odgovornosti i primitke radnika; uvjete na tržištu rada, ali i druge kriterije za koje kreditna institucija procijeni da su relevantni. Analiza rizika mora biti uvjerljiva, sveobuhvatna i lako razumljiva te ju je kreditna institucija dužna dokumentirati.

Specifični zahtjevi za sve kreditne institucije

Članak 10.

(1) Ukupan iznos varijabilnih primitaka mora se temeljiti na kombinaciji ocjene uspješnosti pojedinca (uzimajući u obzir financijske i nefinancijske kriterije) i odgovarajuće poslovne jedinice te na ukupnim rezultatima kreditne institucije.

(2) Ocjena uspješnosti mora se odnositi na višegodišnje razdoblje kako bi se osiguralo da se proces ocjenjivanja temelji na dugoročnoj uspješnosti.

(3) Mjerenje uspješnosti, kao osnova za izračun varijabilnog dijela primitaka, mora biti prilagođeno svim vrstama rizika kojima je kreditna institucija izložena ili kojima bi mogla biti izložena, te mora uzimati u obzir troškove potrebnoga kapitala i potrebne likvidnosti.

(4) Pri utvrđivanju varijabilnih primitaka radnika ili raspodjeli varijabilnih primitaka unutar kreditne institucije moraju se uzeti u obzir sve vrste rizika kojima je kreditna institucija izložena ili kojima bi mogla biti izložena.

(5) Kako bi se u skladu sa stavcima 3. i 4. ovog članka uzeli u obzir svi značajni rizici, kreditna institucija dužna je pri identificiranju i mjerenju rizika upotrijebiti metode koje su primijenjene u postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije.

Specifični zahtjevi za značajne kreditne institucije

Članak 11.

(1) Kreditna institucija ne smije isplatiti varijabilne primitke ili prenijeti prava iz instrumenata, uključujući odgođeni dio primitaka, ako takvi primici nisu održivi i opravdani. Varijabilni primici smatraju se održivima ako se njihovom isplatom ne ugrožava financijsko stanje te sigurnost i stabilnost poslovanja kreditne institucije. Varijabilni primici smatraju se opravdanima ako su zasnovani na uspješnosti kreditne institucije, poslovne jedinice i određenog radnika.

(2) Kreditna institucija dužna je ukupne varijabilne primitke znatno smanjiti, ako dođe do značajnog narušavanja uspješnosti ili ostvarivanja gubitka kreditne institucije. Pritom se u obzir uzimaju svi sljedeći oblici smanjenja primitaka:

1) smanjenje primitaka tekuće poslovne godine,

2) smanjenje isplata primitaka koji su prethodno utvrđeni, ali koji su odgođeni i još uvijek nisu isplaćeni (aktiviranjem odredbi o malusu) i

3) naknadno smanjenje isplata primitaka koji su prethodno utvrđeni i koji su već isplaćeni (aktiviranjem odredbi o povratu primitaka).

(3) Varijabilni su primici u cijelosti podložni smanjenju aktiviranjem odredbi o malusu i povratu primitaka, to jest varijabilni se primici aktiviranjem odredbi o malusu i povratu primitaka mogu smanjiti do 100%. Kreditna institucija dužna je politikom primitaka i ugovorom između kreditne institucije i radnika detaljno definirati uvjete prema kojima će se aktivirati odredba o malusu i odredba o povratu primitaka, pri čemu je dužna obuhvatiti barem sljedeće slučajeve:

1) radnik je sudjelovao u aktivnostima koje su rezultirale značajnim gubicima za kreditnu instituciju ili je bio odgovoran za takve aktivnosti i

2) radnik nije ispunio propisane ili interno postavljene standarde primjerenosti.

(4) Kreditna institucija dužna je odgoditi značajan udio varijabilnog dijela primitaka na primjereno razdoblje. Udio varijabilnog dijela primitaka koji će se odgoditi određuje se u skladu s karakterom poslovanja kreditne institucije, rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, pozicijom i odgovornostima određenog radnika, iznosu varijabilnih primitaka tog radnika i količini rizika koju taj radnik može preuzeti. Duljina razdoblja odgode primitaka određuje se u skladu s karakterom poslovanja kreditne institucije, poslovnim ciklusom kreditne institucije, rizicima kojima je kreditna institucija izložena ili bi mogla biti izložena, pozicijom i odgovornostima određenog radnika, iznosom varijabilnih primitaka tog radnika i količinom rizika koju taj radnik može preuzeti.

(5) Neovisno o stavku 4. ovog članka, kreditna institucija dužna je odgoditi najmanje 40% varijabilnog dijela primitaka. Iznimno, ako je iznos varijabilnog dijela primitaka izrazito visok, kreditna institucija dužna je odgoditi plaćanje najmanje 60% varijabilnog dijela primitaka.

(6) Neovisno o stavku 4. ovog članka, razdoblje odgode varijabilnog dijela primitaka ne smije biti kraće od tri godine. Iznimno, za one radnike koji imaju najveći značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije, razdoblje odgode ne smije biti kraće od pet godina.

(7) Kreditna institucija dužna je značajan udio varijabilnog dijela primitaka, odgođenog i neodgođenog dijela, isplatiti u obliku instrumenata. Udio varijabilnog dijela primitaka koji će se isplatiti u obliku instrumenata određuje se u skladu s pozicijom i odgovornostima određenog radnika, iznosom varijabilnih primitaka tog radnika i količinom rizika koju taj radnik može preuzeti.

(8) Neovisno o stavku 7. ovog članka, najmanje 50% svakoga varijabilnog primitka mora se sastojati od instrumenata.

(9) Za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke kreditna institucija kao instrumente može upotrijebiti:

1) redovne dionice kreditne institucije,

2) instrumente povezane s redovnim dionicama kreditne institucije, čija se vrijednost zasniva na tržišnoj cijeni dionice i koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničava na onu vrijednost koja je vrijedila na dan utvrđivanja primitaka,

3) redovne dionice kreditne institucije koja je izravno ili neizravno nadređena kreditnoj instituciji koja ispunjava zahtjeve iz ove Odluke,

4) instrumente povezane s redovnim dionicama kreditne institucije iz točke 3. ovog stavka, čija se vrijednost zasniva na tržišnoj cijeni dionice i koji imaju ugrađenu klauzulu kojom se najveća moguća vrijednost instrumenta ograničava na onu vrijednost koja je vrijedila na dan utvrđivanja primitaka,

5) instrumente iz Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 527/2014 od 12. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju kategorije instrumenata koji adekvatno odražavaju kreditnu kvalitetu institucije kao društva koje trajno posluje i primjereni su za primjenu za potrebe varijabilnih primitaka.

Kreditna institucija može upotrijebiti instrumente iz točaka 3. i 4. ovog stavka samo ako upravljanje kapitalom na razini grupe kreditnih institucija u kojoj je kreditna institucija članica onemogućuje ili značajno otežava upotrebu instrumenata koje je izdala sama kreditna institucija. Ako je u mogućnosti, kreditna je institucija dužna za ispunjavanje zahtjeva iz ove Odluke upotrijebiti odgovarajući odnos instrumenata iz točaka od 1. do 4. ovog stavka i instrumenata iz točke 5. ovog stavka.

(10) Kreditna institucija dužna je za instrumente donijeti primjerenu politiku zadržavanja primitaka, kojom se motivacija radnika usklađuje s dugoročnim interesima kreditne institucije, pri čemu se politika zadržavanja primitaka primjenjuje na odgođene i neodgođene varijabilne primitke.

(11) Pri određivanju primjerene politike zadržavanja primitaka kreditna institucija dužna je uzeti u obzir:

1) duljinu razdoblja procjene,

2) duljinu razdoblja odgode,

3) utjecaj radnika na profil rizičnosti kreditne institucije,

4) preciznost prilagodbe rizicima pri mjerenju uspješnosti i utvrđivanju primitaka,

5) vrijeme potrebno da se određeni relevantni rizici materijaliziraju i

6) druge elemente za koje kreditna institucija procijeni da su važni.

(12) Kreditna institucija ne smije radniku isplatiti dividende ili kamate na instrument prije nego što mu prenese prava iz tog instrumenta.

(13) Kreditna institucija odgođene primitke ne smije isplaćivati odnosno prava iz instrumenata ne smije prenositi brže nego što proizlazi iz načela pravilnoga vremenskog razgraničavanja. Načelo pravilnoga vremenskog razgraničavanja pri isplati odgođenih primitaka nalaže da kod primitaka koji se odgađaju tijekom n godina, počevši od kraja razdoblja procjene, isplate primitaka na kraju svake godine od kraja razdoblja procjene čine odgođeni iznos primitaka pomnožen sa 1/n.

(14) Kreditna institucija odgođene dijelove primitaka ne smije isplaćivati češće od jedanput godišnje. Kreditna institucija prvi odgođeni dio primitaka smije isplatiti najmanje godinu dana nakon isteka razdoblja procjene.

(15) Kreditna institucija može pri isplati odgođenog primitka koji se ne isplaćuje u obliku instrumenata uzeti u obzir vremensku vrijednost novca primjenom odgovarajuće mjere (npr. indeksa potrošačkih cijena, stope inflacije ili tržišne kamatne stope relevantne za primitak radnika). Ako kreditna institucija odluči odgođeni dio primitka uskladiti s vremenskom vrijednosti novca, dužna je o tome prethodno obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(16) Kreditna institucija nije dužna primijeniti odredbe iz stavaka od 4. do 15. ovog članka na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze iznos od 100.000 kuna i na radnike čiji varijabilni primici na godišnjoj osnovi ne prelaze 30% fiksnih primitaka na godišnjoj osnovi. Kreditna institucija može politikom primitaka propisati i apsolutni i relativni prag niži od onog propisanog ovim stavkom.

(17) Ako kreditna institucija s radnikom ugovara primitke koji se odnose na kompenzaciju ili otkup ugovorne obveze na osnovi prekida njegova ugovornog odnosa s prethodnim poslodavcem, kreditna je institucija dužna te primitke uskladiti sa svojim dugoročnim interesima, uključujući primjenu odredbi povezanih sa zadržavanjem primitaka, odgodom primitaka, mjerenjem uspješnosti te odredbi o malusu i povratu primitaka.

Odbor za primitke

Članak 12.

(1) Kreditna institucija koja je prema članku 4. ove Odluke značajna, dužna je osnovati odbor za primitke, osim ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

– radi se o kreditnoj instituciji koja je društvo kći kreditne institucije u Republici Hrvatskoj i

– matična kreditna institucija u Republici Hrvatskoj osnovala je odbor za primitke koji obavlja poslove za cijelu grupu kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj.

(2) Odborom za primitke smatra se odbor za primitke koji je osnovala kreditna institucija ili odbor za primitke koji je osnovala matična kreditna institucija kreditne institucije u skladu sa stavkom 1. ovog članka.

(3) Osim što ima dužnost iz članka 53. stavka 2. točke 1. Zakona o kreditnim institucijama, odbor za primitke odgovoran je i za sljedeće poslove:

1) pružanje podrške nadzornom odboru kreditne institucije pri donošenju i redovitom preispitivanju temeljnih načela politike primitaka iz članka 5. stavka 1. ove Odluke,

2) pružanje podrške i savjetovanje uprave kreditne institucije pri izradi politike primitaka,

3) pripremanje odluka nadzornog odbora iz članka 5. stavka 3. ove Odluke odnosno odluka glavne skupštine iz članka 5. stavka 6. ove Odluke,

4) davanje prijedloga nadzornom odboru kreditne institucije vezanih uz traženje konzultantskih usluga na području politike primitaka i provođenja te politike,

5) preispitivanje i provjeru provođenja politike primitaka ili pružanje podrške nadzornom odboru kreditne institucije pri preispitivanju i provjeri provođenja politike primitaka iz članka 6. ove Odluke i

6) najmanje jednom godišnje formalno provođenje nekoliko različitih scenarija za potrebe testiranja utjecaja budućih vanjskih i unutarnjih događaja na politiku primitaka i provođenje te politike, kao i provođenje retroaktivnog testiranja.

IV. PRIMICI U SLUČAJU IZVANREDNE POMOĆI DRŽAVE

Primici u slučaju izvanredne pomoći države

Članak 13.

(1) Izvanrednom pomoći države smatra se financijska pomoć koju je kreditna institucija primila od davatelja državne potpore na osnovi zakona kojim se uređuje predmet državnih potpora, radi osiguravanja financijske stabilnosti u izvanrednim okolnostima na financijskom tržištu.

(2) Ako je primila izvanrednu pomoć države, kreditna institucija dužna je procijeniti utjecaj varijabilnih primitaka na održavanje adekvatne razine kapitala i na pravodobni povrat sredstava primljenih na osnovi financijske pomoći države. Ako se procjenom utvrdi da varijabilni primici nisu u skladu s održavanjem adekvatne razine kapitala i pravodobnim povratom sredstava primljenih na osnovi financijske pomoći države, kreditna institucija dužna je varijabilne primitke strogo ograničiti kao udio neto dobiti kreditne institucije.

(3) Članovima uprave i nadzornog odbora kreditne institucije koja je primila izvanrednu pomoć države ne smiju se isplaćivati varijabilni primici, osim ako se dokaže da su takvi primici opravdani.

(4) Hrvatska narodna banka može kreditnoj instituciji koja je primila izvanrednu pomoć države naložiti restrukturiranje varijabilnih primitaka na način koji je u skladu s odgovarajućim upravljanjem rizicima i dugoročnim rastom kreditne institucije.

(5) Pod restrukturiranjem varijabilnih primitaka iz stavka 4. ovog članka podrazumijevaju se sljedeće mjere:

1) određivanje ograničenja za primitke članova uprave i nadzornog odbora kreditne institucije,

2) zabranjivanje isplaćivanja varijabilnih primitaka za financijsku godinu u kojoj je zatražena financijska pomoć od države,

3) smanjenje varijabilnih primitaka koji su odgođeni i koji nisu isplaćeni odnosno za koje nisu prenesena prava iz instrumenata,

4) zabranjivanje utvrđivanja bilo kakvoga varijabilnog primitka dok financijska pomoć države nije u potpunosti otplaćena ili dok se ne primijeni ili ostvari plan financijskog oporavka kreditne institucije ili

5) druge slične mjere.

V. VOĐENJE DOKUMENTACIJE

Vođenje dokumentacije

Članak 14.

Kreditna institucija dužna je osigurati cjelovitost dokumentacije vezane uz primitke radnika, što uključuje:

1) politiku primitaka i moguće procedure za njezino provođenje,

2) analizu iz članka 4. stavka 2. ove Odluke,

3) odluke nadzornog odbora iz članka 5. stavka 3. ove Odluke,

4) odluke uprave iz članka 5. stavka 5. ove Odluke,

5) izvješće iz članka 6. stavka 5. ove Odluke,

6) analizu iz članka 9. stavka 2. ove Odluke i

7) metodologiju i rezultate mjerenja uspješnosti pri utvrđivanju varijabilnih primitaka radnika čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na profil rizičnosti kreditne institucije.

VI. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Sadržaj izvještaja i rokovi izvještavanja

Članak 15.

(1) Kreditna institucija dužna je u vezi s radnicima čiji ukupni godišnji primici u financijskoj godini prelaze iznos u protuvrijednosti od jedan milijun eura izvještavati Hrvatsku narodnu banku, u zasebnim razredima primitaka od jedan milijun eura:

– o broju tih radnika,

– o opisu radnih mjesta i odgovornosti tih radnika,

– o poslovnim područjima u kojima su ti radnici zaposleni i

– o iznosu ukupnih primitaka tih radnika raščlanjenom na fiksnu plaću, gotovinske varijabilne primitke, instrumente, diskrecijske mirovinske pogodnosti i ostale primitke.

(2) Pretvaranje iznosa nominiranih u drugim valutama u eure kreditne su institucije dužne obavljati u skladu s konverzijskim tečajevima koje godišnje objavljuje Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, na osnovi javnih tečajeva koje Europska komisija upotrebljava za financijsko programiranje i budžetiranje.

(3) Primicima u financijskoj godini iz stavka 1. ovog članka smatraju se:

– varijabilni primici dodijeljeni u toj financijskoj godini neovisno o tome kada su isplaćeni (npr. novčana nagrada za uspješnost koja se radniku dodjeljuje u nekoj financijskoj godini, unatoč tome što će se djelomično isplatiti u godinama koje slijede tu financijsku godinu, prikazat će se kao primitak u toj financijskoj godini) i

– fiksni primici dodijeljeni za tu financijsku godinu neovisno o tome kada su isplaćeni (npr. plaća radnika za prosinac neke financijske godine prikazat će se kao primitak u toj financijskoj godini unatoč tome što je isplaćena u siječnju godine koja slijedi tu financijsku godinu).

(4) Izvještaj iz stavka 1. ovog članka kreditna je institucija dužna dostaviti pisanim putem jednom godišnje, najkasnije četiri mjeseca od isteka poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.

(5) Kreditne institucije dužne su prve izvještaje iz stavka 1. ovog članka dostaviti prema stanju na dan 31. prosinca 2013. do 30. travnja 2014.

Neusklađeni ugovori

Članak 16.

Kreditna institucija dužna je izvještavati Hrvatsku narodnu banku o broju ugovora za koje procijeni da nisu usklađeni sa zahtjevima ove Odluke sa stanjem na dan 31. prosinca najkasnije do kraja travnja iduće poslovne godine.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađivanje s odredbama ove Odluke

Članak 17.

(1) Kreditna institucija koja u skladu s odredbama Odluke o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 67/2013.) nije bila dužna osnovati odbor za primitke, a koja je u skladu s odredbama ove Odluke dužna osnovati odbor za primitke, dužna je to učiniti najkasnije do 30. lipnja 2014.

(2) Ako kreditna institucija primjenom kriterija iz članka 9. ove Odluke utvrdi radnike čije profesionalne aktivnosti imaju značajan utjecaj na njezin profil rizičnosti, a koje nije utvrdila kao radnike čije profesionalne aktivnosti imaju materijalno značajan utjecaj na njezin profil rizičnosti u skladu s Odlukom o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 67/2013. i 160/2013.), kreditna institucija dužna je na te radnike početi primjenjivati zahtjeve iz ove Odluke počevši od ocjene uspješnosti za 2014. godinu.

Prestanak važenja prethodne Odluke

Članak 18.

Na dan stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o primicima radnika (»Narodne novine«, br. 67/2013. i 160/2013.).

Stupanje na snagu

Članak 19.

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 26. lipnja 2014.

O. br. 208-020/06-14/BV

Zagreb, 6. lipnja 2014.

Guverner
prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.