Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

Upute za korištenje

Početna stranica

Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

NN 89/2014 (24.7.2014.), Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

HRVATSKI SABOR

1800

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), a u vezi s člankom 188. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.), Hrvatski sabor na sjednici 15. srpnja 2014. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA PARKA PRIRODE MEDVEDNICA

Donosi se Prostorni plan Parka prirode Medvednica (u daljnjem tekstu: Plan). Nositelj izrade Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Koordinator izrade Plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

II.

Plan sadržan u elaboratu »Prostorni plan Parka prirode Medvednica« sastavni je dio ove Odluke, a sastoji se od:

A − tekstualnog dijela

KNJIGA 1 – Odredbe za provođenje:

I. Opće odredbe

II. Temeljna organizacija i mjere uređivanja i zaštite prostora

III. Uvjeti uređenja, gradnje i zaštite za zahvate u prostoru

IV. Mjere za provođenje plana

B − grafičkog dijela

KNJIGA 2 – grafički prikazi u mjerilu 1:25000:

1. Korištenje i namjena prostora

2. A Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet

B Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav, Vodnogospodarski sustav, Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura

3. A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora

B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora i

4. Sustav posjećivanja

KNJIGA 3 – grafički prikazi – kartogrami:

1. Park prirode Medvednica – šire okruženje i održiva dostupnost

2. Teritorijalne i statističke granice

3. Prostorno-planska dokumentacija na području PPM-a

4. Područja ekološke mreže Natura 2000

5. Zaštićene prirodne vrijednosti

6. Zaštićeni i drugi posebno vrijedni dijelovi prirode

7. Karta staništa

8. Lokaliteti s najviše zaštićenih, ugroženih (po IUCN-u) i endemskih biljaka

9. Zaštita kulturnih dobara

10. Zone zaštite i korištenja

11. Krajobraz i temeljna organizacija prostora

12. Potoci i izvori

13. Poljoprivredno tlo

14. Klizišta i stabilnost tla

15. Inženjersko-geološka karta

16. Posebne mjere uređenja i zaštite prostora

17. Naselja

18. Promet

19. Odvodnja

20. Gospodarenje šumama

21. Lovstvo

22. Sustav posjećivanja

23. Prostori obvezne izrade urbanističkog plana uređenja državne razine i

24. Razlikovna karta

C − obveznih priloga

KNJIGA 4 – Obrazloženje plana i

KNJIGA 5 – Ostali prilozi.

III.

Plan je izrađen u 3 (tri) izvornika, ovjerena potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i pečatom Hrvatskoga sabora, koji se čuvaju u: Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvu nadležnom za poslove prostornoga uređenja (jedan primjerak) i Hrvatskome zavodu za prostorni razvoj (jedan primjerak).

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklađeni s ovim Planom.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/96

Zagreb, 15. srpnja 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Park prirode Medvednica je područje veličine 17.938 ha, granice kojeg su utvrđene Zakonom o izmjeni Zakona o proglašenju zapadnog dijela Medvednice parkom prirode (»Narodne novine«, br. 25/09.).

Članak 2.

Planom se dugoročno određuju smjernice zaštite i poseban režim uređivanja i održivog korištenja prostora na području Parka prirode Medvednica (u daljnjem tekstu PPM).

Članak 3.

Planom se određuju opći ciljevi prostornog uređenja:

1. očuvanje prirodne cjelovitosti, krajobraznih značajki i pojedinačnih sastavnica prirodne i kulturne baštine, a posebno očuvanje vrsta i stanišnih tipova značajnih za očuvanje ekološke mreže Natura 2000

2. unapređivanje primarne ekološke, znanstveno-edukativne i izletničko-rekreacijske funkcije PPM-a

3. vođenje računa o osjetljivosti i dozvoljivom opterećenju prostora, krajnjim kapacitetima funkcija i okupljanja ljudi te ograničavanje stambene i druge izgradnje

4. poboljšavanje dostupnosti pješačkim putovima i javnim prijevozom

5. povećavanje kvalitete usluga koje prate izletništvo, planinarstvo i edukaciju kao primarne funkcije u sferi posjećivanja i

6. sustavno praćenje pojava i procesa i provođenja istraživanja te na temelju toga unapređivanje spoznaja i informacija o vrijednostima prostora te unapređivanje sustava prezentacije i posjećivanja.

Članak 4.

Uz opće, utvrđuju se sljedeći posebni ciljevi u odnosu na regionalni položaj, odnos PPM-a prema Zagrebu i drugim naseljima na rubu te specifičnosti prirodnih obilježja PPM-a:

1. uspostavljanje visokog stupnja kontrole korištenja prostora i aktivnosti unutar PPM-a s mjerama sanacije ugroženih prostora

2. omogućivanje održivog razvoja naselja i optimalno korištenje postojećeg građevinskog fonda u cilju oblikovanja (zadržavanja) identiteta postojećih naselja

3. rasterećivanje vršne zone od prometa osobnih automobila i poboljšavanje javnog prijevoza

4. širenje, odnosno usmjeravanje posjećivanja na više atraktivnih područja, lokacija i poteza za posjećivanje, razgledavanje, edukaciju, rekreaciju i boravak, osobito izvan vršnog područja, na širem prostoru te uključivanje u širu turističku ponudu

5. prvenstveno zadržavanje funkcije izletništva i planinarenja

6. u funkciji sustava posjećivanja prioritetno saniranje i rekonstruiranje postojećih građevina, a iznimno i u najmanjoj mjeri koja je nužna radi unapređenja toga sustava, gradnja novih građevina na za to izričito određenim lokacijama

7. poboljšavanje opremljenosti komunalnom infrastrukturom, osobito odvodnje, i unapređenje sustava gospodarenja otpadom

8. prilagođavanje zahvata u prostoru, a posebno arhitekture tradicijskim značajkama, te afirmiranje tradicijskih vrijednosti

9. posebna skrb o pojedinim lokalitetima od značaja za prirodni i kulturni identitet, tradiciju i turističku aktivnost

10. usklađivanje korištenja prirodnih dobara (šume, poljoprivredno zemljište, vode, mineralne sirovine) sa zahtjevima zaštite prirode i okoliša, krajobrazne i biološke raznolikosti i

11. komunikacija, edukacija i interpretacija.

Članak 5.

(1) Svi zahvati u prostoru određeni, odnosno načelno određeni ovim Planom moraju se u pripremi i razradi dokumentacije, te u provedbi provjeravati, sagledavati, te provoditi u skladu sa specifičnostima lokacije, pripadnosti većim krajobraznim prostornim, prirodnim ili funkcionalnim sustavima, osjetljivošću terena (stabilnost, erozije, vodni režimi) i posebnim uvjetima, tako da pridonose postizanju ciljeva iz ovih odredbi, ostvarenju koncepcije uređenja, korištenja i zaštite, te sustava posjećivanja Parka prirode, te provedbe potrebnih mjera zaštite.

(2) U slučaju nedovoljnih podataka i nemogućnosti uvida u sve učinke koje može izazvati određeni zahvat u prostoru, treba provesti potrebna istraživanja, mjerenja i usklađenja kako bi se dobili relevantni podaci o utjecaju zahvata na prostor i funkcije PPM-a.

(3) Prirodne vrijednosti i kulturna dobra štite se sukladno Zakonu o zaštiti prirode, Zakonu o zaštiti okoliša, Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, te drugim zakonima i propisima koji uređuju ta područja.

(4) Za sve zahvate u prostoru u zaštitnoj i sigurnosnoj zoni OUP »Puntjarka«, u skladu s Pravilnikom o zaštitnim i sigurnosnim zonama, označenoj na grafičkom prikazu 3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora, treba ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva.

II. TEMELJNA ORGANIZACIJA I MJERE UREĐIVANJA I ZAŠTITE PROSTORA

Članak 6.

(1) Planom je PPM po osobitostima prostora podijeljen na dva dijela:

A) uže područje PPM-a, koje obuhvaća cjelovito šumsko prirodno područje Medvednice između Podsuseda i Kašine, i

B) pristupnu zonu užem području PPM-a, odnosno rubno područje PPM-a koje obuhvaća naselja, poljoprivredne površine i površine izvan cjelovitog šumskog područja Medvednice (A). Pristupna zona užem području PPM-a obuhvaća naselja: Pila, Gornja Podgora, Milekovo Selo, Hižakovec, Slani Potok i Planina Gornja; dijelove naselja: Ivanec Bistranski, Jablanovec, Novaki Bistranski, Poljanica Bistranska, Gornja Bistra, Kraljev Vrh, Strmec Stubički, Stubičke Toplice, Donja Stubica, Pustodol, Donja Podgora, Gornja Stubica, Brezje, Volavec, Jakšinec, Karivaroš i Sveti Matej; dijelove gradskih četvrti Zagreba: GČ Podsused – Vrapče, GČ Črnomerec i GČ Podsljeme i dijelove GČ Sesvete: Kašina i Planina Donja.

(2) Granice područja iz stavka 1. ovoga članka prikazane su na grafičkim prikazima u mjerilu 1:25000 i kartogramima: 2. Teritorijalne i statističke granice, 11. Krajobraz i temeljna organizacija prostora, 16. Posebne mjere uređenja i zaštite prostora i 22. Sustav posjećivanja.

(3) Detaljnije razgraničenje prostora A i B određuje se prostornim planovima područne (regionalne) razine i prostornim planovima lokalne razine u skladu s ovim Planom, a prema očitovanju središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

(4) Za sve zahvate na području PPM-a potrebno je ishoditi uvjete zaštite prirode ili dopuštenje središnjeg tijela državne uprave nadležnog za zaštitu prirode.

Članak 7.

Na užem području Parka prirode Medvednica (A):

1. dopušteno je kontrolirano posjećivanje i bavljenje rekreativnim i sportskim aktivnostima sukladno odrednicama ovoga Plana (šetnje, planinarenje, trčanje, orijentacijsko trčanje, promatranje prirode, skijaško trčanje i jahanje po obilježenim stazama, skijanje po obilježenim stazama i sl.)

2. nije dopušteno branje i uništavanje biljaka, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, veći infrastrukturni zahvati i razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja, osim onih propisanih odredbama ove Odluke i

3. ne planira se gradnja novih građevina i prometnica, niti novi oblici rekreativnog i sportskog korištenja, osim kada se to omogućava odredbama ove Odluke.

Članak 8.

U pristupnoj zoni užem području Parka prirode Medvednica (B):

1. nije dopušteno branje i uništavanje biljaka, unošenje alohtonih vrsta, melioracijski zahvati, veći infrastrukturni zahvati i razni oblici gospodarskog i ostalog korištenja, osim onih propisanih odredbama ove Odluke

2. dopušteno je posjećivanje i bavljenje rekreativnim i sportskim aktivnostima sukladno odrednicama ovoga Plana (šetnje, planinarenje, trčanje, orijentacijsko trčanje, promatranje prirode, skijaško trčanje i jahanje po obilježenim stazama, i sl.)

3. planira se usmjereno i održivo razvijati naselja i krajobraz, uz mogućnost razvoja seoskog turizma

4. planira se održivo koristiti prirodne resurse i prostore u cilju očuvanja i sprječavanja negativnih utjecaja na uže područje i

5. planira se zadržavanje postojećih i osposobljavanje zapuštenih kvalitetnih poljoprivrednih površina, održivi razvoj poljoprivrede i ekološke proizvodnje hrane i korištenje tla sukladno kvalitetama i kapacitetima ekosustava

6. omogućuje se gradnja klijeti kao tradicijskih građevina u vinogradima uz uvjete očuvanja oblikovnih i ambijentalnih kvaliteta i krajobrazno-funkcionalnih osobitosti svakog pojedinog područja sukladno planovima užeg područja

7. omogućuje se pristup vinorodnim područjima vinskim cestama u skladu s krajobraznim karakterom područja.

Članak 9.

U Planu su određene mjere za unapređivanje i zaštitu prostora Medvednice za:

1. područja ekološke mreže Natura 2000 važna za vrste i stanišne tipove, zaštićene prirodne vrijednosti i osobito značajne prirodne vrijednosti

2. zaštićena kulturna dobra i osobito vrijedni elementi kulturno-povijesnog identiteta

3. zaštitu i korištenje prostora

4. namjenu i način uređivanja prostora

5. javne prometne građevine i površine i drugu infrastrukturu

6. sanaciju prostora i zaštitu ugroženih dijelova krajobraza i posebne režime korištenja i

7. sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš i zaštitu od opasnosti.

1. Područja ekološke mreže Natura 2000 važna za vrste i stanišne tipove, zaštićene prirodne vrijednosti i osobito značajne prirodne vrijednosti

Članak 10.

(1) Područja Ekološke mreže Natura 2000 važna za vrste i stanišne tipove su:

(1.1.) Medvednica #HR2000583 (cijeli obuhvat Plana), vrste: močvarna riđa (Euphydrya saurinia), jelenak (Lucanus cervus), alpinska strizibuba (Rosalia alpina), velika četveropjega cvilidreta (Morimus funereus), potočni rak (Austropotamobius torrentium), žuti mukač (Bombina variegata), mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros), veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum), južni potkovnjak (Rhinolophus euryale), širokouhi mračnjak (Barbastella barbastellus), dugokrili pršnjak (Miniopterus schreibersii), velikouhi šišmiš (Myotis bechsteinii), veliki šišmiš (Myotis myotis), Grundov šumski bijelac (Leptidea morsei), gorski potočar (Cordulegaster heros), potočna mrena (Barbus balcanicus), mirišljavi samotar (Osmoderma eremita); stanišni tipovi: Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion) 91L0, Šume pitomog kestena (Castaneasativa) 9260, Bukove šume (Luzulo-Fagetum) 9110, Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion) 91K0, Šume velikih nagiba i klanaca (Tilio-Acerion) 9180, Špilje i jame zatvorene za javnost 8310, Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom 8210.

(1.2.) Dio područja Vejalnica i Krč #HR20001298: ciljne vrste i staništa predstavljaju kiseličin vatreni plavac (Lycaena dispar), jadranska kozonoška (Himantoglossum adriaticum) i suhi kontinentalni travnjaci (Festuco – Brometalia) (važni lokalitet za kaćune) 6210.

(2) Granica ekološke mreže Natura 2000 označena je na svim grafičkim prikazima i kartogramu 4. Područja ekološke mreže Natura 2000.

Članak 11.

(1) Zaštićena područja upisana u Upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti temeljem Zakona o zaštiti prirode su:

(1.1.) zaštićena područja: posebni rezervati šumske vegetacije: Bliznec – Šumarev grob, Gračec – Lukovica – Rebar, Mikulić potok – Vrabečka gora, Pušinjak – Gorščica, Rauchova lugarnica – Desna Trnava, Tusti vrh – Kremenjak, Babji zub – Ponikve i Markovčak – Bistra

(1.2.) značajni krajobraz: Lipa – Rog

(1.3.) spomenik prirode – geomorfološki: spilja Veternica

(1.4.) spomenici prirode – pojedinačna stabla: Gupčeva lipa, stara tisa u Šupljaku na Medvednici i Horvatove stube – tisa i

(1.5.) spomenici parkovne arhitekture: park u Gornjoj Bistri i park oko dvorca u Stubičkom Golubovcu.

(2) Nalazišta pojedinih zaštićenih, ugroženih ili rijetkih biljnih vrsta (B) su:

(2.1.) lokaliteti s najviše zaštićenih, ugroženih (prema Svjetskoj uniji za zaštitu prirode – IUCN) i endemskih biljaka: Oštrec (B31), Pečovje (B33), Vitelnica (B34), Stražnjec (B47), Stari kip (B36), Krvava mlaka (B28), potok Jelenja voda (B44), Rezani kamen (B43), Vrbanov breg (B13), Horvatove stube (B19), Frelihov lug (B18), Slani potok (B35)

(2.2.) lokaliteti sa zaštićenim, ugroženim (po Svjetskoj uniji za zaštitu prirode – IUCN) i endemskim biljkama koje su na Medvednici ograničeno rasprostranjene, odnosno zastupljene samo na jednom ili na nekoliko lokaliteta: Rog (B40), Srednjak (B48), Kuleš potok Kupina (B42), Gorščica (B30), Leščica (B29), Sveti Jakob (B45), Kraljičin Zdenac (B10), Adolfovac (B23), Tusti vrh (B24), potok Obrnjak (B46) i ostali lokaliteti

(3) nalazišta pojedinih zaštićenih, ugroženih ili rijetkih životinjskih vrsta (Z) su:

ugrožene vrste i njihovi poznati lokaliteti (prema Svjetskoj uniji za zaštitu prirode – IUCN): danje grabljivice: kobac (selo Slani Potok (Z19)); sivi sokol (Sveti Matej (Z24)); sokol lastavičar (kod Rauchovelugarnice (Z22)); noćne grabljivice (sove): sivi ćuk (selo Slani Potok (Z20)); djetlovke: crvenoglavi djetlić (Brestovac (Z11), istočno od Lipja – zapadno od Adolfovca (Z27), Lipje iznad Plave pećine (Z26), istočno od Tustog vrha (Z32), Jelačić plac (Z29), između Lukovice i Rebar – iznad Gračeca (Z34)); mali djetlić (ispod Erberovog puta – sjeverna strana Medvednice, blizu Tomislavovog doma (Z8), Lipje – JZ od Brestovca (Z10), Rebar (Z28)); siva žuna (Kraljev Vrh (Z25), SI od Rauchove lugarnice (Z17), na putu između Rauchove lugarnice prema Gorščici (Z30), Divljak (Z33), istočno od Fakultetskog dobra (Z31), Markovčak (Z12), Bažulovka (Z9), Njivice – Bačunsko sedlo (Z15), Adolfovac (Z14), Kremenjak (Z18), Bačunski breg (Z16), Plava pećina Glog (Z13)); zelena žuna (Gorščica (Z21); šišmiši na području cijelog parka i na lokalitetima: špilja Veternica (Z4) i Žrvena peć (Z3); prijeko je potreban sustav za zaštitu dviju vrsta šišmiša; šumski mrav (Formica rufa): Brestovac (Z11), Gorščica (Z21); podzemna intersticijska fauna i fauna termalnih izvora: špilja Veternica (Z4), Gornja Dubravica (Z6), dio potoka Podsusedsko dolje (Z2) i ostali lokaliteti.

(4) Granice prostora i položaji područja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka označeni su na grafičkom prikazu: 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000, i kartogramima 5. Zaštićene prirodne vrijednosti i 6. Zaštićene prirodne vrijednosti i posebno vrijedni dijelovi prirode.

Članak 12.

(1) Osobito značajne prirodne vrijednosti utvrđene Planom su:

(1.1.) vršno područje: (iznad 750 mnm.)

(1.2.) cjeloviti šumski kompleks

(1.3.) šumski prostori: Jelačić plac, Kameni svati, Sv. Jakob, Popovečko Risje – Pečovje – Drenje, Žleboder – Rebra – Vitelnica, Gorsko zrcalo, Tusti vrh – Kremenjak (povećanje površine), zaštitne šume prirodne sastojine šuma koje se nalaze na strmim i kamenitim padinama

(1.4.) krajolici: Ponikve – Glavica – Veternica, Lipa – proširenje krajolika

(1.5.) botanički prostori: Vitelnička stijena s okolicom

(1.6.) posebno vrijedne livade i travnjaci (L): Ročićeve sjenokoše (L1), Gorščica

(L2), livade kod Planine Gornje i Planine Donje (L3), livada Hunjka (kod Rauchove lugarnice) (L4), Rezani kamen (livade oko Fakultetskog dobra) (L5), Pronjačke glavice (L6), Markov travnik (L7), Krumpirište (Brijest) (L8), livada Mijatovac (ispod Puntjarke) (L9), Danjka (L10), livada ispod hotela Tomislavov dom (L11), Kulmerova livada (L12), Bistransko sedlo (L13), livada Falat kod Risnjaka (L14), Ponikve (L15), Vejalnica (L16) i ostale livade

(1.7.) pojedinačna stabla (D): tisa na Krumpirištu (D1), lipe kod kapele Sv. Jurja u Planini Donjoj (D2), hrast na lokalitetu Križni hrast (D3) i ostali lokaliteti s vrijednim stablima

(1.8.) geomorfološke posebnosti (G1-stijena, G2-vrtače): Kameni svati (G11), Babin zub (G12), Lukovica (G13), Stijene kod Adolfovca (G14), Strmopeć (G15), Orlove stijene (G16), Pečovje (G17), Oštrc (G18), Vitelnica (G19), Risalnica (Banova pećina) (G110), Stražnjec (G111), Gorsko zrcalo (G112), vrtače na Bizeku (G2) i ostale stijene

(1.9.) speleološke posebnosti (S1-pećina, S2-pećina s vodom, S3-ponor, S4-jama): zapadni krški dio Medvednice: Kosićev ponor (Dolje) (S31), pećina iznad Križevčaka (S11), jama Zatinica brijeg (Zvoneća jama) (S4), jama Zakićnica, pećina Družanice (S12), jama Zakićnica IV, Žrvena pećina i Mala žrvena pećina (Dubravica) (S13), poluspilja pod slojem (S14), ponor potoka Jezeranec (Ponikve) (S32), pećina Jambrišakovo vrelo (Ponikve) (S21), poluspilja pod Svinjačom (Kolarska gora) (S15); središnji krški dio Medvednice: pećina Medvednica (Horvatove stube)(S16), Tisina jama (S41), Mala pećina (S17), ponor u potoku Jelenje vode (S34), Treći ponor iznad potoka; istočni krški dio Medvednice: jama Vražje ždrijelo (Kaptolska lugarnica)(S42), ponor na Tepčinoj špici (S33), Velika peć na Rogu (S18) i Uska pećina na Rogu (S19)

(1.10.) nekadašnji rudnici (S5): nekadašnji rudnik soli Slani potok (S51), nekadašnji rudnik galenita-Francuski rudnik (S52), nekadašnji rudnik galenita – rudnik Zrinski (S53)

(1.11.) hidrološke posebnosti: slap: slap Sopot (H1); izvori sa zaštitnim koridorom: izvor kod Doma željezničara, dva izvora južno od Doma Željezničara, Adolfovac, izvor uz Leustekov put na Staroj Pili, izvor na putu prema Njivicama, Gornji Mrzljak, Mrzla voda, Kraljičin zdenac, Mlečno vrelo, Izvor ljubavi, izvor iznad Bidrovca, izvor na Gorščici, Mrzljak sjeverno od Gorščice, Mićino vrelo, izvor ispod P.D. Hunjka, izvor kod Oštrice, Lojzekov izvor, Šumarev grob, Marija Snježna, Rumlec, Izvor života, Izvor Crvenog križa, izvor između Ponikava i Kamenih svatova, izvor ispod Pongračeve lugarnice, Jambrišakovo vreloi ostali izvori; vodotoci sa zaštitnim koridorom: sliv Save južnih obronaka: Dolje, Dubravica, Vrapčak, Mikulić, Kustošak, Veliki potok (Črnomerec), Kraljevečki potok (Medveščak), Pusti dol, Bliznec, Markuševečki potok (Štefanovec), Trnava, Bidrovec, Vidovec, Grubovnica, Lipa; sliv Save jugoistočnih obronaka: Kašina i Vukov dol; sliv Krapine sjeverozapadnih obronaka: Dedina, Bistra, Golubinec, Poljanica, Drenovec, Dubovec, Novočak, Volavec i Ivanščak; sliv Krapine sjevernih obronaka: Slani potok, Mesečaj, Rijeka, Vukšenac, Lampuš, Vidak i Jamno; vodozaštitno područje: izvor Jelenje vode sa zonom sanitarne zaštite izvorišta

(1.12.) vidikovci: vidikovac na bivšoj gornjoj stanici sportske žičare, vidikovac Malo Sljeme kod doma Crvenog križa, prirodni vidikovac kod Sv. Jakoba, vidikovac kod P.D. »Grafičar«, vidikovac s Kulmerove livade, livada Hunjka; Stol (871 m), Pronjačke Glavice, vidikovac »Pongračeva lugarnica«, vidikovci na Medvedgradu, šumoviti vrh Zakićnica (589 m), Adolfovac, Kameni svati, Horvatove stube, vidikovac kod Fakultetskog dobra, lugarnica Kulmerica (702 mnv), Oštrc (737 m), Vitelnica (591 m), Gorščica, Pečovje (655 m), Stražnjec (621 m), Tepčina špica, Lipa – Rog (708 m), vidikovac na Laporju, vidikovac iznad Vile Rebar, Kraljev Vrh, vidikovac kod crkve Sv. Mateja, prirodni vidikovac kod crkve Sv. Jurja u Planini, prirodni vidikovci duž prijevoja Laz, vidikovac na cesti Laz – Sv. Matej.

(2) Granice prostora i položaji objekata iz stavka 1. ovoga članka označeni su na grafičkom prikazu: 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000 i kartogramu 6. Zaštićeni i drugi posebno vrijedni dijelovi prirode.

(3) Na područjima iz ovog članka, koja su određena kao osobito značajne prirodne vrijednosti utvrđene Planom: šumski prostori, krajolici i botanički prostori, utvrđuju se sljedeći uvjeti zaštite i korištenja:

(3.1.) s obzirom da su to prostori specifičnih vegetacijskih, geoloških, hidroloških i drugih obilježja izradit će se uvjeti zaštite njihovih temeljnih obilježja i mogućnosti korištenja u edukativne i znanstvene svrhe

(3.2.) iznimno su dopušteni minimalni zahvati zbog omogućavanja pristupa radi edukativnog i znanstvenog korištenja te zbog obnove prirodnim nepogodama narušenog ili oštećenog prirodnog stanja

(3.3.) bez prethodne dozvole nadležnog tijela za zaštitu prirode zabranjena je svaka sječa stabala, uklanjanje i oštećivanje vegetacije, uzgojni zahvati, unošenje stranih biljnih i životinjskih vrsta, iskorištavanje sporednih šumskih proizvoda,te djelatnosti koje mogu narušiti njihov izgled

(3.4.) frekvenciju izletnika treba ograničiti, a njihovo kretanje usmjeriti na postojeće staze i putove koje je u tu svrhu potrebno vidljivo označiti i postaviti ploče s upozorenjima u pogledu obilaska, korištenja, čuvanja i zaštite predloženog rezervata; planirani zahvati moraju biti usmjereni na sanaciju i poboljšanje postojećeg stanja, te uklanjanje uzroka ugroženosti

(3.5.) ne planira se gradnja novih građevina i prometnica niti novi (neodgovarajući) oblici rekreativnog i sportskog korištenja, osim kad se to iznimno omogućava odredbama ovoga Plana; korištenje se zadržava na postojećim površinama i razini, a planiraju se intervencije za unaprjeđenje stanja i kvalitete postojećih građevina i opreme

(3.6.) saniranje i uređenje pješačkih staza provodi se na način da se što blaže intervenira u prostor i da se koristi odgovarajući materijal (pretežito kamen i drvo)

(3.7.) sanitarnim rješenjem odvodnje otpadnih voda i odlaganja komunalnog otpada sprečavati moguća onečišćenja

(3.8.) potrebno je provesti istraživanja flore i faune i ostalih prirodnih vrijednosti radi poduzimanja odgovarajućih mjera zaštite kroz određivanje prostornog obuhvata i prijedloga kategorije zaštite utvrđivanjem posebnih smjernica za svaki predloženi rezervat posebno, obilježavanjem na terenu, posrednim mjerama zaštite putem edukacije i sl.

2. Zaštićena kulturna dobra i osobito vrijedni elementi kulturno-povijesnog identiteta

Članak 13.

(1) Zaštićena kulturna dobra upisana u registar kulturnih dobra Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara su:

(1.1.) povijesni sklopovi i građevine-graditeljski sklopovi, civilne i sakralne građevine:

graditeljski sklopovi: ruševine srednjovjekovnog grada Medvedgrada, dvorac Oršić s perivojem i kapelom Sv. Josipa u Gornjoj Bistri i dvorac Stubički Golubovec s perivojem; civilne građevine: kupališni kompleks u Stubičkim Toplicama; sakralne građevine: crkva Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, kapela Sv. Jakova na Velikom Plazuru, kapela Sv. Jurja u Planini Donjoj, župna crkva Sveta tri kralja u Kraljevom Vrhu, župna crkva Sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj, kapela Sv. Katarine u Stubičkim Toplicama, župna crkva Sv. Jurja u Gornjoj Stubici, kapela Sv. Fabijana i Sebastijana u Slanom Potoku, kapela Sv. Mateja u Svetom Mateju, planinarski dom »Runolist«

(1.2.) etnološka baština – etnološko područje i građevine: mlin-vodenica Babić na potoku

Vukov dol u Planini Gornjoj, drvena tradicijska kuća Pod lipom u Gornjoj Stubici

(1.3.) specifični lokaliteti / objekti: lokalitet Rudarski vrt i Rudnik Zrinski, Gornja Stubica – Gupčeva lipa.

(2) Položaji objekata iz stavka 1. ovog članka označeni su na grafičkom prikazu: 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000 i kartogramu 9. Zaštita kulturnih dobara.

(3) Za sve zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 14.

(1) Preventivno zaštićena kulturna dobra upisana u registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu preventivno zaštićenih dobara su:

(1.1.) civilne građevine: zgrada i župni dvor u Poljanici Bistranskoj i

(1.2.) sakralna građevina: kapela Sv. Katarine na Kapelščaku.

(2) Položaji objekata iz stavka 1. ovoga članka označeni su na grafičkom prikazu: 3.A Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000 i kartogramu 9. Zaštita kulturnih dobara.

(3) Za sve zahvate na preventivno zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi posebne uvjete i prethodno odobrenje tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

Članak 15.

Unutar prostornih međa zaštićenih i preventivno zaštićenih povijesnih sklopova i građevina provodit će se mjere zaštite:

1. održavanje povijesnih sklopova i građevina unutar njihovog autentičnog okruženja

2. sustavno održavanje i sanacija na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije kojoj kao podloga trebaju prethoditi konzervatorski/restauratorski istražni radovi

3. omogućavanje manjih rekonstrukcijskih zahvata, na način da se tim zahvatima ne ugroze izvorna i spomenička svojstva sklopa ili građevina i

4. u pravilu očuvanje izvorne namjene, uz mogućnost određivanja druge namjene koja ne zahtijeva bitne promjene graditeljske strukture i prostornih odnosa.

Članak 16.

Za zaštićenu etnološku baštinu provodit će se mjere zaštite:

1. sustavno održavanje te poduzimanje zahvata prijeko potrebne građevinske sanacije i konzervacije, uz očuvanje izvornog oblikovanja i graditeljsko-tipoloških karakteristika te autentičnih ambijenata

2. mogućnost očuvanja autentičnosti oblika i ambijenata u okviru etno-sela i uz mogućnost korištenja u turističke i edukacijske svrhe

3. očuvanje gospodarskih zgrada, osobito mlin-vodenica u autentičnom okruženju i izvornim graditeljskim i tehničkim oblicima, uz mogućnost korištenja u turističko-ugostiteljske svrhe; i

4. mogućnost preseljenja kvalitetnih primjera etnoloških građevina koje su smještene u naseljima što su izgubila tradicijska obilježja u zaštićena naselja ili etno park na području Parka.

Članak 17.

(1) Osobito značajni elementi kulturno-povijesnog identiteta s obzirom na ambijentalnu, kulturno-povijesnu i tradicijsku vrijednost, utvrđeni Planom, su:

(1.1) povijesne graditeljske cjeline: seoska naselja: Donja Podgora – Tučkari, Gornja Podgora – Žukini, Gornja Podgora – Drempetići, Brezje – dio naselja, Jakšinec – Peršini, Slani Potok – Dinjari, Slani Potok – Hreni, Hižakovec – Sačeri, Sveti Matej, Sveti Matej – Koščevići, Gornji Strmec – Gospočići, Gornji Strmec – Jarki, dio naselja Jablanovec, Poljanica Bistranska, Jakšinec, Pila, i gradsko seosko naselje: jezgra naselja Stubičkih Toplica

(1.2) povijesni sklopovi i građevine-graditeljski sklopovi, civilne i sakralne građevine: graditeljski sklopovi: Brestovac – bivše lječilište, Žičara Sljeme – postaja žičare, Gornja Pila – Fakultetsko dobro; civilne građevine: Adolfovac, Lugarnica Bliznec, planinarski dom Glavica, planinarski dom Lipa s piramidom – vidikovcem, Malo Sljeme – Dom Crvenog križa, Malo Sljeme – Pansion Medvednica (Sindikalni dom), planinarski dom Risnjak, Pongračeva lugarnica, vila Rebar, Rudarsko sedlo – planinarski dom Grafičar, izletište Kraljičin zdenac, Lugarnica Sljeme, Pilana Bliznec, planinarski dom Željezničar, Tomislavov dom, planinarski dom Ivan Pačkovski (Puntijarka), zgrada stare škole u Jablanovcu; sakralne građevine: Stražnjec – kapela MB Snježne, Gornja Pila – kapela poklonac, Gornji Strmec – raspelo; kapela Sv. Ivan Krstitelj u Jablanovcu

(1.3) etnološka baština: tradicijske seoske kuće

(1.4) arheološka baština: arheološka područja: Planina Donja – Gradec, Planina Donja – Lipa, Planina Gornja – Tepčina špica; arheološki lokaliteti: Bizek – eksploatacijsko polje, Medvedgrad, Planina – Sv. Juraj, Veternica, Vidovec, Novaki Bistranski – lokalitet uz potok Šeničnjak, Poljanica Bistranska – crkva Sv. Nikole i okoliš, Sveti Matej – kapela Sv. Mateja s grobljem, Kapelščak – kapela Sv. Katarine i Stubičke Toplice

(1.5) memorijalna baština: groblja: Planina Donja, Poljanica Bistranska, Kraljev vrh, Sv. Matej; memorijalni objekti: Poljanica Bistranska – nadgrobni spomenik obitelji Carion, nadgrobna ploča obitelji Oršić, kip Sv. Franje uz crkvu

(1.6) specifični lokalitet/objekt: spilja Veternica, eksploatacijsko polje Bizek, Ponikve, Francuski rudnici, Horvatove stube, Kameni Svati, Rudnik Zrinski

(1.7) ostali elementi identiteta kojima se ovim planom posebno osigurava zaštita:

(1.7.1) prostorne cjeline kvalitetnih estetskih, morfoloških i prirodno-pejsažnih obilježja, karakteristične vizure i panoramske slike kao što su silueta Medvednice, vršno područje s prepoznatljivom strukturom TV tornja kao prostorna cjelina izraženih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti

(1.7.2) karakteristični povijesni objekti i ambijenti, njihove tradicijske karakteristike mjerila, oblika i materijala, te položaja u prostoru s obzirom na karakteristične komunikacije – staze, putove; posebno ambijentalne kvalitete starih planinarskih domova, izletišta i lugarnica kao što su Kraljičin zdenac, i dr., koji su vremenom postali dio medvedničke slike, te lokaliteti na kojima su vremenom potpuno uništeni objekti kao što su Adolfovac, vila Rebar, lječilište Brestovac i dr. kao prostori svojevrsnih kolektivnih memorija

(1.7.3) tradicionalne cestovne komunikacije i pristupi, njihove ambijentalne karakteristike i vizualni odnosi prema medvedničkim i gradskim ambijentima kao što su Bliznec – Sljemenska cesta, cesta preko Kašinskog prijevoja

(1.7.4) tradicionalni planinarski putovi, posebno stare trase kao što su: Gračani – Jelačić plac – Gradska kuća, Črešnja – Piramida, Šestine – Sv. Jakob – Piramida, Šestine – Kraljičin zdenac – Piramida, Gračani – Rauchova lugarnica – Puntijarka – Piramida, kao i niz planinarskih staza koje su dobile imena po planinarima koji su ih trasirali kao što su Leustekov put, Erberov put, Horvatove stube i dr., lokaliteti koje dodiruju ili kroz koje prolaze kao što su Šumarev grob i dr. ili povijesni način korištenja (mljekarski put, puranski put i dr.)

(1.7.5) skijaške staze na sjevernim padinama Parka prirode i povijesni toponimi

(1.7.6) povijesni toponimi kao specifične vrijednosti prostora Medvednice kao što su Veliki Plazur, Panjevina, Činovnička livada, Adolfovac, Krumpirište, Slani potok, Pongračevo i dr.

(3) Uz kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti navedene od 1.1 do 1.7. ovoga članka, konzervatorskim podlogama izrađenim za potrebe dokumenata prostornog uređenja Grada Zagreba, Zagrebačke županije (Grad Zaprešić, općine Bistra i Jakovlje) i Krapinsko-zagorske županije (Grad Donja Stubica, općine Stubičke Toplice, Gornja Stubica i Marija Bistrica), mogu se utvrditi i druge kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti, te,sukladno utvrđenoj vrijednosnoj kategoriji, utvrditi mjere kojima se, u skladu s mjerama utvrđenim ovim planom, omogućava njihova obnova, restitucija ili druge intervencije.

(4) U cilju očuvanja arheološke baštine potrebno je izraditi sveobuhvatni program istražnih i zaštitnih radova na lokalitetima gdje se zna ili se s velikom sigurnošću pretpostavlja da je pod zemljom skrivena arheološka građa, te sustavno provoditi arheološka istraživanja. Kod građevinskih radova koji zadiru u kulturne slojeve pod zemljom i na označenim lokalitetima potrebno je ishoditi odobrenje nadležnog tijela.

Članak 18.

(1) Zaštita značajnih elemenata kulturno-povijesnog identiteta provodi se sukladno sustavu mjera zaštite utvrđenom za kulturna dobra.

(2) Unutar prostornih međa područja s elementima kulturno-povijesnog identiteta provodit će se mjere zaštite:

(2.1.) zaštita prostornih cjelina kvalitetnih estetskih, morfoloških i prirodno-pejsažnih obilježja, karakterističnih vizura i panoramskih slika (silueta Medvednice, vršno područje s prepoznatljivom strukturom TV tornja)

(2.2.) zaštita karakterističnih povijesnih objekata i ambijenata, njegovih tradicijskih karakteristika, mjerila, oblika i materijala, te položaja u prostoru s obzirom na karakteristične komunikacije – staze, putove; posebno ambijentalne kvalitete starijih planinarskih domova, izletišta i lugarnica, koji su vremenom postali dio medvedničke slike

(2.3.) tradicionalnih povijesnih komunikacija i pristupa, njihovih ambijentalnih karakteristika i vizualnih odnosa prema medvedničkim i gradskim i seoskim ambijentima

(2.4.) voditi računa o ambijentalno vrijednim prostorima postojećih izletišta i lokaliteta koji su vremenom potpuno uništeni kao prostorima svojevrsnih kolektivnih memorija

(2.5.) održavanje grupa građevina i građevina unutar njihovog autentičnog okruženja

(2.6.) sustavno održavanje i sanacija na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije i

(2.7.) u pravilu očuvanje izvorne namjene, uz mogućnost određivanja druge namjene koja ne zahtijeva bitne promjene graditeljske strukture i prostornih odnosa (uz izuzetak prostora u obuhvatu urbanističkih planova uređenja državne razine).

3. Zaštita i korištenje prostora

3.1. Općenito

Članak 19.

(1) Za sve planove, programe i zahvate koji mogu imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže Natura 2000 potrebno je provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(2) Sve gospodarske djelatnosti (turizam, poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, lovstvo i dr.) planirati na način i u obimu koji ne ugrožava prirodne vrijednosti Parka, odnosno u skladu s aktivnostima dopuštenim i definiranim u zoni aktivne zaštite i u zoni korištenja kroz poštivanje ishođenih uvjeta zaštite prirode.

(3) Kroz planove i programe gospodarenja šumama osigurati očuvanje velikih cjelovitih kompleksa šumskih ekosustava.

3.1.1. Posjetiteljska i turistička infrastruktura

Članak 20.

(1) U svim zonama iz članka 24. ovoga Plana dozvoljeno je označavanje postojećih putova, postavljanje edukacijskih ploča te osiguravanje vidikovaca uz postojeće putove u funkciji posjećivanja uz upotrebu za Medvednicu tradicionalnih materijala, a u sklopu razrađenog Sustava posjećivanja PPM-a.

(2) Gradnja sportskih građevina moguća je samo unutar građevinskih područja u skladu s morfološkim karakteristikama i uvjetima zaštite i restitucije temeljnih prirodnih fenomena i prostornim planovima užeg područja i odrednicama ove Odluke. Na užem području PPM-a (A) planiranje sportskih građevina moguće je samo u skladu s odrednicama ove Odluke.

(3) Umjetno zasnježivanje dozvoljeno je samo u zoni skijališta iz članka 35. ovoga Plana uz poštivanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i sukladno odrednicama urbanističkog plana uređenja državne razine.

(4) Veće infrastrukturne objekte Javne ustanove PPM za posjetitelje predvidjeti u zonama posjetiteljske infrastrukture (3a) i postojećim naseljima (3b) (edukativni centri, centri za posjetitelje i sl.) sukladno odrednicama ove Odluke.

(5) Rekonstrukcija, odnosno gradnja žičara moguća je u skladu s odredbama Zakona o žičarama za prijevoz osoba i ovoga Plana.

3.1.2. Infrastruktura

Članak 21.

(1) Odvodnju sanitarnih/otpadnih voda svih građevina na području Parka riješiti u skladu s najvišim standardima, odnosno na načine koji imaju minimalan utjecaj na hidrološki sustav i kvalitetu staništa i u skladu s postojećim zakonskim propisima iz zaštite voda, tla i okoliša.

(2) Infrastrukturu planirati uz postojeće trase infrastrukture ili ukapanjem na ili uz trasu postojećih cesta.

(3) Omogućiti obnavljanje postojećih asfaltnih cesta. Zabraniti asfaltiranje nerazvrstanih cesta kao i šumskih cesta, pristupnih putova do objekata i vidikovaca.

(4) Nije moguća izgradnja novih parkirališta, osim u zonama korištenja.

(5) Zabraniti korištenje prostora za zbrinjavanje otpada.

(6) Rekonstrukcija pristupa, održavanje i sanacija prometne mreže uključivo i sustav prometa u mirovanju određuju se prvenstveno u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode.

3.1.3. Prirodni resursi

Članak 22.

(1) Nije moguće otvaranje novih eksploatacijskih polja mineralnih sirovina unutar granica parka i aktiviranje starih, napuštenih eksploatacijskih polja, te proširenje postojećih aktivnih eksploatacijskih polja.

(2) Vodnogospodarske zahvate planirati na način da ne ugrožavaju opstanak prirodnih staništa i uz njih vezanih vrsta te da negativno ne utječu na krajobrazne vrijednosti područja. Ne dopušta se betoniranje korita potoka. Nije moguće daljnje kaptiranje izvora, osim za potrebe javne vodoopskrbe.

(3) Postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu obavezno je provesti za zahvate kojima je kroz godišnji Program radova održavanja voda u području zaštite od štetnog djelovanja voda utvrđena potreba za provođenjem postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te za sve ostale radove koji nisu obuhvaćeni navedenim Programom. Radovi iz Godišnjeg programa moraju se provoditi prema uvjetima zaštite prirode propisanim od nadležnog Ministarstva.

3.1.4. Kulturna baština

Članak 23.

(1) Planom je određeno očuvanje i obnova kulturne baštine. Očuvanje i obnova za svako nepokretno kulturno dobro treba biti u skladu s propisanim mjerama zaštite, te je za zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

(2) Planom je određena mogućnost rekonstrukcije osobito vrijednih elemenata kulturno-povijesnog identiteta uz uvjet uklapanja istih u graditeljsku tradiciju prostora upotrebom tradicionalnih materijala i metoda gradnje na vidljivim plohama građevina.

3.2. Zone zaštite

Članak 24.

(1) Planom su određene zone stroge zaštite, zone usmjerene zaštite s podzonama i zone korištenja s podzonama.

(2) Zone zaštite prikazane su na kartogramu 10. Zone zaštite i korištenja.

3.2.1. Zona 1b − zona stroge zaštite

Članak 25.

(1) U zonu 1b − zonu stroge zaštite uključeni su svi izvori i gornji tokovi vodotoka/potoka sa zaštitnim pojasom do prvih većih postojećih vodoprivrednih zahvata i špilja Veternica.

(2) U ovoj zoni su zabranjeni svi tipovi korištenja prirodnih resursa.

(3) U ovoj zoni nisu dozvoljene intervencije u prostoru, osim nužnih minimalnih intervencija u svrhu sigurnosti posjetitelja ili nužnih minimalnih intervencija u slučaju izvanrednih okolnosti (npr. lokalizacija požara, uklanjanje invazivnih vrsta, saniranje šteta nastalih prilikom havarija).

(4) U zoni stroge zaštite ne predviđa se otvaranje građevinskih zona, gradnja građevina bilo koje namjene i infrastrukturni koridori bilo koje namjene.

(5) U ovoj zoni dozvoljene su samo aktivnosti u svrhu očuvanja, zaštite i praćenja stanja ekosustava, bioraznolikosti i krajolika. Dozvoljene aktivnosti uključuju znanstvena istraživanja, inventarizaciju i monitoring sastavnica biološke raznolikosti pod nadzorom Javne ustanove PPM.

(6) Posjećivanje u ovom prostoru je usmjereno i ograničeno, pod nadzorom Javne ustanove PPM i uz obvezu korištenja isključivo staza i prostora namijenjenih posjetiteljima. U skladu s time, razvoj posjetiteljske infrastrukture je minimalan i ograničen na održavanje i unaprjeđenje postojećih edukativnih i interpretativnih sadržaja.

3.2.2. Zona 2 – zona usmjerene zaštite

Članak 26.

(1) U zonu 2 − zonu usmjerene zaštite su uključeni posebni rezervati šumske vegetacije te gospodareni šumski ekosustavi, livadna područja, obrađene poljoprivredne površine koje nisu u sklopu naselja i napuštena eksploatacijska polja. To su područja na kojima je potrebno provoditi aktivne mjere zaštite i upravljanja u svrhu očuvanja vrsta i staništa. Na dijelu područja to uključuje i revitalizaciju ekosustava, a zona uključuje i poljoprivredna i šumska staništa kojima gospodare vlasnici ili ovlaštenici. Ova zona uključuje:

(1.1.) sva područja koja bi bez provođenja aktivnih mjera očuvanja i/ili revitalizacije promijenila svoje bitne karakteristike, bilo smanjenjem biološke raznolikosti ili smanjenjem raznolikosti krajobraza

(1.2.) šumske površine kojima se gospodari uz obavezne uvjete zaštite prirode

(1.3.) poljoprivredne površine na kojima se poljoprivreda odvija u skladu s ciljevima očuvanja

(1.4.) lovišta, u kojima se lovna aktivnost odvija sukladno lovno gospodarskim osnovama i u njima ugrađenim uvjetima zaštite prirode

(2) U ovoj zoni ne predviđati gradnju građevina bilo koje namjene, osim manjih građevina za potrebe službe čuvara prirode ili potrebe upravljanja posjetiteljima sukladno odrednicama ove Odluke.

(3) Zona usmjerene zaštite obuhvaća područja velike važnosti za očuvanje gdje se očekuje značajan angažman Javne ustanove PPM u svrhu očuvanja ili obnavljanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Cilj upravljanja područjem ove zone jest:

(3.1.) očuvanje prirodnih procesa i staništa (kopnena, vodena i podzemna) te njihovih sastavnica

(3.2.) očuvanje krajobraza tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove biološke raznolikosti te kulturne baštine područja i

(3.3.) poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva i uklanjanje drvenaste vegetacije na tradicionalno travnjačkim površinama.

3.2.2.1. Zona 2a − zona usmjerene zaštite − posebni rezervati šumske vegetacije

Članak 27.

(1) U zonu 2a – zona usmjerene zaštite – posebni rezervati šumske vegetacije su uključeni posebni rezervati šumske vegetacije: Babji zub – Ponikve, Bliznec – Šumarev grob, Gračec – Lukovica – Rebar, Markovčak – Bistra, Mikulić potok – Vrabečka gora, Pušinjak – Gorščica, Rauchova lugarnica – Desna Trnava i Tusti vrh – Kamenjak.

(2) Potrebno je izraditi aktivne mjere zaštite i revitalizacije te način njihova provođenja za svaki rezervat posebno s obzirom na njegovo trenutno stanje i prisutna staništa (šumske zajednice) u svrhu osiguranja razvoja stabilnih šumskih ekosustava i povezane bioraznolikosti vrsta.

3.2.2.2. Zona 2b – zona usmjerene zaštite – šumski kompleks

Članak 28.

(1) Zona 2b – zona usmjerene zaštite – šumski kompleks uključuje gospodarene šumske ekosustave, što podrazumijeva cjelokupni šumski kompleks bez posebnih rezervata šumske vegetacije, te izdvojena šumska područja u pristupnom području, zatim livadne površine unutar šumskog kompleksa i dijelove vodotoka koji bi mogli zahtijevati revitalizaciju.

(2) Ciljevi ove podzone su očuvanje ekosustava i kulturnog krajobraza kroz održivo korištenje prostora. Predviđene su aktivnosti u svrhu zaštite, očuvanja i održavanja povoljnog stanja staništa i vrsta, te očuvanja kulturne baštine. Dio staništa u ovoj zoni je antropogenog nastanka i potrebno je aktivno upravljanje u svrhu njihovog očuvanja. Predviđa se održavanje travnjaka košnjom i ispašom. Šumskim područjima se gospodari, prema donesenim šumsko-gospodarskim osnovama, a u skladu s principima održivog korištenja. U ovoj zoni se nalazi i dio poljoprivrednih površina kojim se koristi lokalno stanovništvo. Na tim prostorima će se poticati neintenzivna, ekološki prihvatljiva poljoprivreda. Ostale aktivnosti uključuju intervencije vezane uz zaštitu i unapređenje staništa, geoloških lokaliteta i kulturnih dobara.

(3) U ovoj zoni je dozvoljeno gospodarsko iskorištavanje prirodnih dobara u skladu s ciljevima očuvanja područja: šumarstvo, lovstvo, poljoprivreda. Na području su također dozvoljena znanstvena istraživanja, inventarizacija i monitoring pod nadzorom Javne ustanove PPM.

3.2.2.3. Zona 2c – zona usmjerene zaštite i istraživanja

Članak 29.

(1) Zona 2c – zona usmjerene zaštite i istraživanja je dio područja iz zone 2 izdvojenih kao potencijalno osobito vrijedna područja, te ih se planira intenzivno istražiti kako bi se utvrdilo zavrjeđuju li poseban režim zaštite u sklopu Parka prirode. To su: livadna područja Lipa-Rog, Kameni svati i Ročićeve senokoše – Koritače, šire područje livade Ponikve i špilje Veternice definirano kao slivno područje veterničkih vodenih tokova, područja napuštenih eksploatacijskih polja i ploha intenzivnog motrenja (G.J. Sljeme Medvedgradske šume).

(2) Cilj upravljanja ovim područjima je utvrđivanje vrijednosti područja znanstvenim istraživanjima, te aktivno upravljanje u svrhu očuvanja ekosustava i kulturnog krajobraza uz održivo korištenje prostora.

(3) Aktivnosti dozvoljene na ovom području su sukladne onima za cjelokupnu zonu usmjerene zaštite, uz naglasak na znanstvenim istraživanjima.

3.2.2.4. Zona 2d – zona usmjerene zaštite – vršna zona

Članak 30.

(1) Zona 2d – zona usmjerene zaštite – vršna zona je dio područja iz druge zone izdvojen kao prostor u kojem se odvijaju intenzivne sportsko-rekreativne, izletničke i turističke djelatnosti. To su prvenstveno prostori vršne zone na kojima je povećana frekvencija posjećivanja, a iz kojih su izuzeti čvrsti objekti.

(2) Cilj upravljanja ovim područjima je aktivno upravljanje u svrhu očuvanja ekosustava i kulturnog krajobraza uz održivo korištenje prostora. Pri tome se posebni naglasak stavlja na upravljanje posjetiteljima, poboljšanje posjetiteljske infrastrukture u smislu smanjenja pritiska na ekosustave, te razvijanje režima korištenja koji dozvoljava odvijanje sportsko-rekreativnih i izletničkih aktivnosti na način koji ne ugrožava ciljeve zaštite.

(3) Aktivnosti dozvoljene na ovom području su sukladne onima za cjelokupnu zonu usmjerene zaštite, uz naglasak na znanstvenim istraživanjima s ciljem određivanja kapaciteta prostora i identificiranja utjecaja posjećivanja i korištenja na ekosustave, te razvoja prihvatljivih oblika posjećivanja. Također, ovo područje zahtjeva pojačan nadzor s ciljem edukacije i upravljanja posjetiteljima.

3.2.3. Zona korištenja (3)

Članak 31.

(1) Zona korištenja u pravilu obuhvaća područja niže vrijednosti za očuvanje i/ili područja gdje je tradicionalno prisutan određeni stupanj korištenja. Ova zona obuhvaća:

(1.1.) sva postojeća naselja

(1.2.) izdvojene objekte različite namjene: planinarski domovi, poljoprivredne gospodarske građevine (za potrebe obiteljskog seoskog gospodarstva, voćarstva, ratarstva, vinogradarstva, vrtlarstva, stočarstva, peradarstva, uzgoja cvijeća i dr.), manje vjerske građevine (poklonci, križevi, kapelice i sl.) i odašiljači i sl.

(1.3.) područja zatečenog intenzivnog korištenja (eksploatacijska polja, područja intenzivne poljoprivredne proizvodnje, i sl.)

(1.4.) veću infrastrukturu u funkciji posjećivanja zaštićenog područja (žičara, posjetiteljski centri) i

(1.5.) asfaltirane i šumske ceste.

(2) Cilj upravljanja područjem ove zone jest održivo korištenje prostora, u skladu s ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti područja. Ta je zona svojevrstan kompromis između korištenja i zaštite područja, a njezino korištenje mora biti u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe zaštićenog područja i ugrožavanja ciljeva očuvanja definiranih u Planom upravljanja. Usmjeravanje svih gospodarskih i razvojnih aktivnosti treba biti na način da se očuvaju krajobrazne i ambijentalne vrijednosti, te na najmanju moguću mjeru svede negativni utjecaj na cjelokupno zaštićeno područje.

(3) Predviđene aktivnosti su razvoj naselja na površinama predviđenima važećom planskom dokumentacijom, eksploatacija mineralnih sirovina unutar dozvoljenog eksploatacijskog polja, održivo posjećivanje, te unaprjeđenje i obnova posjetiteljske i komunalne infrastrukture u smislu uklanjanja postojećih infrastrukturnih problema (opskrba energijom, zbrinjavanje otpadnih voda i slično). Sve gospodarske aktivnosti se moraju obavljati u skladu s načelom održivosti, prema uvjetima zaštite prirode i koncesijskim odobrenjima. Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva i uklanjanje drvenaste vegetacije na tradicionalno travnjačkim površinama.

3.2.3.1. Zona 3a – zona posjetiteljske infrastrukture

Članak 32.

U zonu 3a – zonu posjetiteljske infrastrukture izdvojeni su svi čvrsti objekti posjetiteljske infrastrukture, žičara, te skup objekata uz TV toranj na Sljemenu. U toj zoni se nalaze i područja Medvedgrad, Brestovac, te asfaltirane ceste unutar šumskog kompleksa Parka, kao i šumski putovi unutar šumskog kompleksa.

3.2.3.2. Zona 3b – naselja

Članak 33.

(1) Zona 3b – naselja obuhvaća sva naselja i infrastrukturne građevine izvan naselja u pristupnom području Parka, te prometnu infrastrukturu u sklopu naselja i u pristupnom području Parka (izvan šumskog kompleksa).

(2) Otvaranje i/ili širenje građevinskih zona dozvoliti samo u zoni 3b – naselja u obimu koju opravdava demografska slika područja i potrebe lokalnog stanovništva tj. sukladno razvojnim strategijama/planovima pojedinih naselja

(3) Rekonstrukciju i proširenje infrastrukture moguće je planirati sukladno demografskim potrebama područja tj. razvojnim strategijama/planovima pojedinih naselja.

(4) Moguće je planirati etno sela te stacionarne smještajne kapacitete (pojedinačno do 60 kreveta) i kampove.

(5) U posebno zaštićenim područjima unutar zone naselja (Spomenici parkovne arhitekture Gornja Bistra – lječilišni park i Stubički Golubovec – park, te Spomenik prirode Gupčeva lipa) nije dozvoljeno planiranje građevinskih zona.

3.2.3.3. Zona 3c – aktivno eksploatacijsko polje

Članak 34.

(1) Zona 3c – aktivno eksploatacijsko polje obuhvaća prostor aktivnog eksploatacijskog polja Ivanec.

(2) Eksploatacija se mora odvijati prema važećim koncesijskim odobrenjima i uz poštivanje uvjeta zaštite prirode.

3.2.3.4. Zona 3d – zona skijališta

Članak 35.

Zona 3d – zona skijališta obuhvaća skijališta u vršnoj zoni Parka prirode Medvednica.

4. Namjena i način uređivanja prostora

Članak 36.

(1) Planom su određene osnovne namjene, način uređivanja, korištenja i zaštite prostora i to:

(1.1.) šume isključivo osnovne namjene (šume posebne namjene, gospodarske šume usmjerenog gospodarenja i zaštitne šume)

(1.2.) šumske livade

(1.3.) vodne površine

(1.4.) područja i potezi odmora i rekreacije

(1.5.) vidikovci – točke i potezi panoramskih vrijednosti

(1.6.) edukativno znanstvena namjena – Fakultetsko dobro

(1.7.) posebna namjena

(1.8.) poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

(1.9.) ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

(1.10.) prostori za razvoj i uređenje naselja i

(1.11.) eksploatacijsko polje (postojeće).

(2) Osnovna namjena prostora PPM-a prikazana je na grafičkom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora u mjerilu 1:25000.

4.1. Šume isključivo osnovne namjene

Članak 37.

(1) Šumama na području Parka prirode, kao šumama osnovne namjene, određen je poseban režim upravljanja i gospodarenja temeljem Zakona o šumama, Zakona o zaštiti prirode i Šumsko gospodarskih osnova i drugih posebnih propisa i dokumenata.

(2) Prema osnovnoj namjeni u šumskom kompleksu razlikuju se: šume posebne namjene, gospodarske šume usmjerenog gospodarenja i zaštitne šume.

4.1.1. Šume posebne namjene

Članak 38.

Šume posebne namjene se prema funkcijama dijele na:

– šume posebne namjene zaštićenih posebnih rezervata šumske vegetacije i drugih zaštićenih dijelova prirode čiji je način upravljanja propisan Zakonom o zaštiti prirode i šume osobito značajnih prirodnih vrijednosti utvrđenih ovim Planom i

– šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi, potrebama obrane, te potrebama utvrđenim posebnim propisima.

4.1.2. Gospodarske šume usmjerenog gospodarenja

Članak 39.

(1) Usmjereno gospodarenje šumom na području Parka prirode moguće je samo u gospodarskim šumama. To podrazumijeva održavanje biološke raznolikosti, produktivnosti, sposobnosti obnavljanja, te obnavljanje vitalnosti šumskih potencijala uz ispunjenje gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija na lokalnoj i globalnoj razini bez posljedica po druge ekosustave.

(2) Zadovoljavanje opće korisnih funkcija šuma usmjerenog gospodarenja koje su u privatnom vlasništvu, postići će se izradom Programa za gospodarenje i drugim mjerama kao što su poticanje šumoposjednika na udruživanje, subvencioniranje, otvaranja kompleksa privatnih šuma, učinkovite edukativne i savjetodavne mjere, subvencioniranje sadnica, te jedinstveni sustav zaštite šuma i povoljni krediti za povećanje šumskog kompleksa.

(3) U gospodarskim šumama usmjerenog gospodarenja moguća je gradnja građevina do najviše 20 m2 za gospodarenje šumom.

4.1.3. Zaštitne šume

Članak 40.

Zaštitne šume koje su prirodne sastojine šuma koje se nalaze na strmim i kamenitim padinama te im je primarna uloga da zaštite tlo, naselja, prometnice i druge objekte od erozije.

4.1.4. Gospodarenje šumom

Članak 41.

(1) Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šuma. Prilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene površine.

(2) U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske rubove.

(3) U gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajednice.

(4) U gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava; ne koristiti genetski modificirane organizme.

(5) Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme.

(6) U svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s dupljama.

(7) U gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje njihova stanja (monitoring).

(8) Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražava prirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i nešumski stanišni tipovi.

4.2. Šumske livade

Članak 42.

(1) Ovim je Planom određeno da će se područja postojećih livadnih i travnjačkih površina čuvati radi zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti.

(2) Korištenje i uređivanje livada provodit će se primjenom mjera zaštite kojima se čuvaju osobitosti tla i krajolici ovisno o posebitostima svake livade, te tako da se:

(2.1.) površina livada ne smanjuje

(2.2.) biljne vrste čuvaju u pogledu sastojina, a livade se zatravnjuju za Medvednicu autohtonim smjesama vrsta

(2.3.) održavaju od obrastanja, uz moguća manja obazriva proširenja

(2.4.) potoci i izvori na livadama uređuju sukladno prirodnim karakteristikama prostora i obilježavaju kao posebna vrijednost i sadržaj livade

(2.5.) uređuju i opremaju kao privlačni prostori boravka i odmora

(6.6. opreme bez narušavanja krajobraznih vrijednosti prirodnog prostora sadržajima za razonodu, odmor, rekreaciju i edukaciju, klupama, stolovima, opremom za igru djece, odraslih i sl.

(2.7.) ne narušavaju reljefna i druga obilježja prostora, te za uređenje upotrebljavaju autohtoni materijali (drvo, kamen)

(2.8.) uređuju, u pravilu, kao mjesto sastajanja, odmora i igre na otvorenom, sukladno posebnostima prostora (veličina, nagib, ekspozicija, prisutnost zaštićenih i posebno vrijednih dijelova prirode, krajobrazno-funkcionalni karakter područja odmora i rekreacije i sl.) i građevina uz koje se neke od njih nalaze

(2.9.) opreme po potrebi sanitarnim standardom u skladu s propozicijama zaštite okoliša, a posebno zaštite voda

(2.10.) omogućuje korištenje za zimske rekreativne aktivnosti na livadama na kojima je to određeno ovim Planom, kao npr. skijašku školu za djecu i sl., ali bez izvedbe sustava umjetnog zasnježenja ili gradnje drugih infrastrukturnih građevina

(2.11.) pri postavi novih, kao i obnovi postojećih nadstrešnica omogućava oblikovanje prostora unutar nadstrešnice za prigodnu pripravu i prodaju namirnica i pića

(2.12.) uređenju livade prethodi izrada prostorne studije kojom će se utvrditi stanje te predložiti uvjeti uređenja, opremanja opremom te posebne mjere sanacije i zaštite i

(2.13.) ne dozvoljava izvedba terena niveliranjem, asfaltiranjem površina ili sličnom izvedbom, postavljanjem teške fiksne opreme, visinskih ograda i sl.

4.3. Vodne površine

Članak 43.

Na prostoru Parka prirode vodne površine su prirodni resursi izuzetne ekološke, krajobrazne i turističke vrijednosti. Dijelimo ih na: izvore, potoke i vodozaštitno područje.

4.3.1. Izvori

Članak 44.

(1) Izvore čija se voda tradicionalno koristi za piće posjetitelja ne predviđa se kaptirati za opskrbu vodom građevina ili u druge svrhe.

(2) Iznimno, izvor ili potok unutar cjelovitog šumskog kompleksa može se koristiti za lokalnu vodoopskrbu, uz uvjet da se vodi računa o biološkom minimumu, te maksimalno racionalnom i održivom načinu korištenja vode i uz minimalne i prostoru primjerene građevinske zahvate.

(3) Izvorima i njihovim okruženjem gospodari se na način da se čuva karakter prirodnog ambijenta, posebice šumskog pokrova, i njegove specifičnosti u svakom prostoru.

(4) Iznimno, ako se intervenira u prirodni ambijent izvora, treba pri uređivanju koristiti lokalne prirodne materijale, a intervenirati obazrivo uz omogućavanje djelovanja prirodnih procesa u stvaranju prirodi što sličnijih ambijenata.

(5) Na području Parka prirode nalaze se sljedeći izvori koje se i nadalje planira koristiti za piće posjetiteljima:

Red. Broj	Izvor	Uz planinarski put br.	Unutar područja odmora i rekreacije
1.	Izvor kod Željezničkog odmarališta	1	Sljeme
2.	Izvor južno od doma Željezničara	14	Sljeme
3.	Adolfovac	uz cestu	Adolfovac
4.	Izvor uz Leustekov put na Stroj Pili	14	–
5.	Izvor na putu prema Njivicama	18	Bliznec
6.	Gornji Mrzljak	18	–
7.	Mrzla voda	41	–
8.	Kraljičin zdenac	13	Kraljičin zdenac
9.	Mlečno vrelo	1	–
10.	Izvor ljubavi	12	Sljeme
11.	Izvor iznad Bidrovca	24	–
12.	Izvor na Gorščici	1	Gorščica
13.	Mrzljak sjeverno od Gorščice	35
14.	Mićino vrelo	44
15.	Izvor ispod P. D. Hunjka	1	Hunjka
16.	Izvor kod Oštrice	42	Oštrica
17.	Lojzekov izvor	38	Lojzekov izvor
18.	Šumarev grob	1	–
19.	Marija Snježna	27	Stražnjec
20.	Rumlec	33	Tepčina špica – Ročićeva senokoša
21.	Izvor života	11	–
22.	Izvor Crvenog križa	1	Ponikve
23.	Izvor između Ponikva i Kamenih svatova	1	–
24.	Izvor ispod Pongračeve lugarnice	9	Pongračevo – Risnjak
25.	Muška voda – na granici

(6) Mjere zaštite i uređivanja izvora iz prethodnog stavka propisuju se Planom upravljanja.

(7) Postojanje toplih vrela te slanih vrela koja do sada nisu odgovarajuće istražena i iskorištena kao i druge pojave termalnih voda zahtijevaju sveobuhvatnije istraživanje i odgovarajuće korištenje i zaštitu.

4.3.2. Potoci

Članak 45.

(1) Izvorišne dijelove potoka, ukoliko služe opskrbi vodom, treba zaštititi od neposrednih ili posrednih onečišćenja.

(2) Korita potoka treba zadržati otvorenima, te ih uređivati na način da se ne naruši njihova ukupna prirodnost.

(3) Uz potoke je moguće obazrivo planirati pješačke putove i staze, te manja odmorišta s odgovarajućom opremom.

(4) Na potocima se ovim Planom načelno određuju lokacije retencija radi zaštite od štetnog djelovanja voda.

(5) Na potocima u zoni korištenja 3b – Zona naselja moguća je gradnja mlinica.

4.3.3. Vodozaštitno područje

Članak 46.

Izvor Jelenje vode određen je kao vodocrpilište sa zonom sanitarne zaštite izvorišta.

4.4. Područja i potezi odmora i rekreacije

Članak 47.

(1) Planom su određena područja i potezi odmora i rekreacije.

(2) Planom je određeno da pri uređivanju i održavanju područja i poteza odmora i rekreacije treba sačuvati prirodne i ambijentalne vrijednosti pojedinih područja.

(3) Ovim Planom omogućava se unošenje dodatnih sadržaja koji upotpunjuju osnovnu namjenu te otvorenost korištenja građevina sukladno namjeni građevine, karakteristikama područja odmora i rekreacije, šireg prostora i osnovnim funkcijama Parka prirode.

(4) Planom je određeno da se područja odmora i rekreacije prema načinu korištenja dijele na: područja odmora i rekreacije bez izgradnje (R1) i područja odmora i rekreacije s gradnjom (R2) i (R3) gdje je moguća rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina. Na područjima za odmor i rekreaciju (R3) moguća je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina za sport i rekreaciju.

(5) Područja i potezi odmora i rekreacije prikazani su na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 4. Sustav posjećivanja u mjerilu 1:25.000 i kartogramu 22. Sustav posjećivanja.

4.4.1. Vrste građevina i djelatnosti

Članak 48.

(1) Planom su određene vrste građevine i djelatnosti što se u njima obavljaju, te način njihova korištenja:

− planinarski dom (oznaka PD)

− planinarsko izletište (oznaka PI)

− planinarsko sklonište (oznaka PS)

− planinarski hotel (oznaka H)

− lovački dom (oznaka LD)

− lugarnica (oznaka Lg)

− logorište (oznaka Lš)

− klub (oznaka K)

− rekreacija (oznaka R)

− stanica žičare (oznaka Ž)

− sakralna građevina, crkva, kapelica (oznaka S)

− građevina pretežito memorijalne namjene (oznaka M)

− vidikovac (oznaka V)

− znanstvena, istraživačka građevina (oznaka ZI)

− edukativna građevina (oznaka E)

− zdravstvena građevina (oznaka B)

− Javna ustanova »Park prirode Medvednica« (oznaka JU)

− građevina posebne namjene (oznaka PN)

− poseban režim korištenja (oznaka *)

− element identiteta (EI).

4.4.2. Odmor i rekreacija bez izgradnje (R1)

Članak 49.

(1) Planom je određeno da se područja odmora i rekreacije bez izgradnje (R1) uređuju na način da se maksimalno sačuvaju njihove prirodne karakteristike i da se na njima ne grade građevine.

(2) Zaštita prirode i okoliša provodit će se u skladu s odredbama za način uređivanja i zaštitu šuma, šumskih livada, izvora i vidikovaca.

(3) Intervencije uređivanja područja odmora i rekreacije bez izgradnje su minimalne, s obzirom na krajobrazno-funkcionalni karakter i specifičnosti svakog pojedinog područja uz obavezno korištenje autohtonog materijala gdje je to moguće: postava nadstrešnica do najviše 15 m2, stolova, klupa i sl.

(4) Područja odmora i rekreacije bez izgradnje (R1) su:

− R1.1. Danjka

− R1.2. Stol

− R1.3. Pečovje – istaknuti vrhunac na kojemu je potrebno provoditi mjere očuvanja prirodnog vidikovca

− R1.4. Oštrc – Gradišće – Vitelnica – botanički rezervat, staze je potrebno formirati na način da se ne ugroze vrijedne biljne vrste, potrebno je provesti mjere sigurnosti (upozorenja, ograde) na stijenama Oštrc i Vitelnica

− R1.5. Stražnjec – obuhvaća kapelicu Marije Snježne i izvor pitke vode pod putem, područja posjeduje ambijentalnu i dokumentarno-povijesnu vrijednost, moguća je prigodna prodaja hrane i pića, te suvenira za vrijeme održavanja proštenja

− R1.6. Volarnica – livada kod koje je u blizini vrelo pitke vode i kod koje se nalaze posebno vrijedna stabla bukve

− R1.7. Horvatove stube – osim geoloških fenomena ovdje su i lijepi primjerci zakonom zaštićene tise (Taxus baccata), obuhvaća i lokalitet Srnec

− R1.8. Markov travnik šumski proplanak u obuhvatu posebnog rezervata šumske vegetacije Markovčak – Bistra, na livadi se nalazi staro stablo tise, koje se štiti, predviđa se obnova srušene nadstrešnice u istim gabaritima

− R1.9. Zakićnica

− R1.10. Pod Zakićnicom

− R1.11. Livade nad Markuševcem

− R1.12. Vidikovac s piramidom

− R1.13. Slani potok atrakcija livade i izvor

− R1.14. Kašinska dolina livadne površine u pristupnom području Parka prirode, moguća je prigodna prodaja

− R1.15. Kraljev vrh obuhvaća objekt crkve Sv. Tri kralja koju treba zaštititi unutar autentičnog okruženja, uz prethodne istražne radove.

(5) Temeljem stručnih istraživanja mogu se formirati i druga područja odmora i rekreacije bez izgradnje (npr. krški park, arheološki park i dr.)

4.4.3. Odmor i rekreacija (R2) i Odmor i rekreacija (R3)

Članak 50.

(1) Planom se omogućuje rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina u područjima odmora i rekreacije (R2) i područjima odmora i rekreacije (R3), tako da se veličinom, sadržajima i oblikovanjem uklope u planinske osobitosti prostora, i prema odrednicama ovoga Plana.

(2) Detaljnije propozicije za izdavanje akata za zahvate u prostoru za svako pojedinačno područje i smjernice za izradu urbanističkih planova uređenja državne razine nalaze se u poglavlju III, Uvjeti uređenja, gradnje i zaštite za zahvate u prostoru.

4.4.3.1. Odmor i rekreacija (R2) i Odmor i rekreacija (R3) – postojeće građevine

Članak 51.

Rekonstrukcija postojećih građevina i manje intervencije moguće su u sljedećim područjima odmora i rekreacije sukladno odrednicama ovoga Plana:

− R 2.5. Malo Sljeme (PD, PD*, E, S,) – Planinarski dom Grafičar, Dom Crvenog križa, Pansion Medvednica, kapelica sv. Jakova, Rudnik Zrinskih;

− R 2.6. Runolist (PD) – Planinarski dom Runolist;

− R 2.7. Puntijarka (PD, ZI, E*, PN) – Planinarski dom Ivan Pačkovski, Opservatorij i Seizmološka postaja Geofizičkog zavoda PMF-a, Centar za obranu od tuče, Građevina za potrebe MORH-a i Risova jazbina

− R 2.8. Pongračevo – Risnjak (PD, Lg, E, PI) – Planinarski dom Risnjak i Pongračeva Lugarnica

− R 2.9. Kraljičin zdenac (PI, E) – Planinarsko izletište Kraljičin zdenac, Lugarnica Kraljičin zdenac

− R 2.10. Centar za posjetitelje Medvedgrad (JU, E, I, M) – srednjevjekovna utvrda Medvedgrad, pomoćna građevina Glog

− R 2.11. Bliznec (E, PI, LD, Lg, JU, I) – stara pilana na vodeni pogon, lovački dom, lugarnica – upravna zgrada Javne ustanove

− R 2.12. Glavica – Veternica (PD) – Planinarski dom Glavica i špilja Veternica

− R. 2.13. Lipa – Rog (PD, V, S) – planinarski dom na Lipi, Vidikovac, kapelica posvećena hrvatskim mučenicima

− R. 2.14. Kameni svati (PK, PS, E) – planinarska kuća, kamena kuća

− R. 2.15. Gornja Bistra (B, E, H) – dvorac grofova Oršić s kapelom sv. Josipa

− R. 2.16. Hunjka (H, Lg, E, PI, PD, V) – Planinarski dom Hunjka (Rauchova lugarnica), Lugarnica Šumarskog fakulteta, Hotel Zvonimir na Hunjki (Dom obrtnika Hunjka), panoramski vidikovac – protupožarna promatračnica

− R 2.17. Vidak (LD) – lovačka kuća

− R 2.18. Lojzekov izvor (LD, PK) – Planinarska kuća Lojzekov izvor i Lovački dom Vepar

− R 2.19. Kulmerica (PS) – planinarsko sklonište

− R 2.20. Gupčeva lipa (S, E) – crkva sv. Jurja Mučenika i izletište uz Gupčevu lipu

− R 2.21. Golubovec (H, E*, R) – dvorac Golubovec

− R 2.22. Kapelščak (S, E) – kapela svete Katarine, spomen-ploča Seljačkoj buni

− R 2.23. Gorščica (S, Lg, E) – kapelica, lugarnica, planinarsko izletište

− R 2.24. Oštrica (Lg, E, PI, PS) – lugarnica, planinarsko izletište;

− R 3.2. Cerovec (R, PS, PI) – malonogometno igralište, građevina koja služi kao okupljalište, odmorište i sklonište i

− R 3.7. Dubravica (R) – otvorena teniska igrališta s pratećim sadržajima.

4.4.3.2. Odmor i rekreacija (R2) i Odmor i rekreacija (R3) – nova gradnja

Članak 52.

Planom je određeno da je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina moguća unutar sljedećih područja odmora i rekreacije s gradnjom (R2) sukladno odrednicama ovoga Plana:

− R2.25. Brestovac (H*, E, R, B)

− R 2.26. Adolfovac (PI, PD, Lš)

− R 2.27. Vila Rebar (H*, Ž, E, R)

− R 2.28. Ponikve – Zelena magistrala (PI, E)

− R 2.29. Tepčina špica – Ročićeva senokoša (PS)

− R 2.30. Vejalnica – Pulana (PI, LD)

− R 2.31. Rasuha (PI)

− R 2.32. Kompleksna ulazna zona Bistra i

− R 2.33. Kompleksna ulazna zona Pila – za istraživanje.

Članak 53.

(1) Planom je određeno da se područja eksploatacijskog polja nakon tehničke i biološke sanacije mogu prenamijeniti u područja sa sadržajima za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, sport i rekreaciju, edukaciju i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene.

(2) Uređivanje područja i gradnja građevina iz stavka 1. ovoga članka moguće je na prostoru:

− R 3.3. Eksploatacijskog polja Ivanec

− R 3.4. Eksploatacijskog polja Jelenje vode

− R 3.5. Eksploatacijskog polja Vukov dol i

− R 3.6. Eksploatacijskog polja Bizek.

(3) Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Članak 54.

Planom je određeno da je rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina moguća na područjima za koje je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja državne razine, a to su:

− R 2.1. Sljeme I (V*, Ž, PI, K) – gornja stanica žičare, TV toranj, Vidikovac, Zlatni medvjed, Ski klub Medveščak i GSS

− R 2.2. Sljeme II (PD, Lg, E, PI) – Dom željezničara, Grofica, Sljemenska lugarnica, Komunalna baza Hortikultura

− R 2.3. Sljeme III (PD/H) – Tomislavov dom

− R 2.4. Sljeme IV (S, E, PD, H, PN) – kapela Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, Župni ured, Apartmanska kuća Snježna kraljica i Prekratićeva kuća

− R 3.1. Skijaški kompleks (PI, Ž, K) – skijaške staze, gornja i donja stanica skijaške žičare, kompleks građevina za zasnježenje staza i prateće sadržaje.

4.4.4. Potezi odmora i rekreacije

Članak 55.

(1) Planom je određeno da se potezi odmora i rekreacije prema načinu korištenja dijele na:

− planinarske staze, (Leustekov put i dr.)

− šetnica po vršnom području između Grafičara i Puntijarke (po nagibu i trasi pogodni dijelovi postojećih staza)

− hodočasnički putovi prema Mariji Bistrici: Šestine – Sljemenska kapelica – Hunjka – Ročićeva sjenokoša – Tepčina Špica – Laz – Marija Bistrica, Markuševačka Trnava – Vidovec – Marija Snježna – Ročićeva sjenokoša – Tepčina špica – Laz – Marija Bistrica, Čučerje – Žgani dol – Planina Gornja – Podjezera – Laz – Marija Bistrica; Stepinčev put; Marijanski hodočasnički put iz Slovenije do svetišta Marija Bistrica

− poučne staze: Miroslavec, Bliznec, Bistra, Slani potok; Slap Sopot, Gorsko zrcalo, Kameni svati, Horvatove stube

− staze za osobe s invaliditetom: Bliznec, staza u središnjem vršnom području između Grafičara i Puntijarke (po nagibu i trasi pogodni dijelovi postojećih staza)

− skijaške staze za alpsko i nordijsko skijanje

− staze za orijentacijsko trčanje

− staze za jahanje i

− biciklističke staze.

(2) Planom se omogućava uređivanje postojećih i obzirno planiranje novih planinarskih staza, hodočasničkih putova, poučnih staza i sl.

(3) Planom se omogućava uređivanje postojećih planinarskih staza i drugih komunikacija za potrebe korištenja osoba s invaliditetom.

(4) Na potezima odmora i rekreacije, odnosno izvan asfaltiranih cesta nije dozvoljeno kretanje motorkotačima i ostalim vozilima na motorni pogon (osim invalidskih kolica na motorni pogon i vozila iz članka 70. stavka 1. točke 1. ovoga Plana).

(5) Poučne staze isključivo su pješačke i na njima nije dozvoljeno kretanje biciklima i jahanje.

(6) Režim korištenja biciklističkih staza, staza za jahanje i dr. u smislu usklađivanja različitih korisnika regulira se Planom upravljanja.

4.4.5. Oprema uz poteze odmora i rekreacije

Članak 56.

(1) Planom je određeno da se uz poteze odmora rekreacije omogućuje:

− postavljanje informacijskih ploča s oznakom smjerova, odredišta, potrebnog vremena hodanja, težine staze, edukativnim sadržajima, podacima o okolici i sl. i

− postavljanje stolova, klupa i nadstrešnica do najviše 15 m2 i sl.

(2) Postavljanje opreme (informacijske ploče i dr.) mora se uklapati u krajobraz, što ujedno podrazumijeva održavanje od odgovornih institucija koje su ih postavile.

(3) Uz poteze odmora i rekreacije, izuzev u vršnoj zoni, ne dozvoljava se postavljanje koševa za smeće, a postojeće je potrebno ukloniti.

4.5. Vidikovci – točke i potezi panoramskih vrijednosti

Članak 57.

(1) Na istaknutim reljefnim prostorima te potezima značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza ne planira se gradnja građevina, osim razglednih piramida u skladu s odrednicama ovoga Plana, te će se bez obzira na status vlasništva osigurati njihova javnost korištenja i uređivanje u skladu s obilježjem prostora.

(2) Točke i potezi panoramskih vrijednosti mogu biti opremljeni opremom u funkciji edukacije, odmora ili osiguravanja boljeg dosega pogleda i to: informativnim panoima, nadstrešnicama do najviše 15m2, klupama i drugom opremom.

(3) Uz vidikovce se ne dozvoljava postavljanje koševa za smeće, a postojeće je potrebno ukloniti.

(5) Planom se utvrđuju sljedeće opće smjernice za uređivanje, održavanje i korištenje vidikovaca:

− na vidikovcima, gdje su pogledi zaklonjeni zbog obraslosti potrebno je pažljivim intervencijama ponovo omogućiti vizure

− planira se otvaranje vidikovca na TV tornju

− na vidikovcima izvan šumskog područja tj. u pristupnom području potrebno je očuvati vrijedne vizure omogućavanjem njihovog javnog korištenja

− kod vidikovaca koji se nalaze unutar zaštićenih ili osobito vrijednih dijelova prirode uređenje se vrši u skladu s posebnim uvjetima zaštite prirode ovisno o njihovim specifičnostima

− postavljanje razglednih piramida moguće je na sljedećim područjima: iznad Vile Rebar, Stol, Zakićnica i Oštrc

− moguća je gradnja panoramskog vidikovca – protupožarne promatračnice na Mađarevom brijegu iznad Hunjke, kota 896.

(6) Planovima užeg područja mogu se odrediti i druge točke i potezi panoramskih vrijednosti – vidikovci, te utvrditi mjere njihove zaštite, uređenja i korištenja sukladno odredbama ovoga Plana.

4.6. Edukativno znanstvena namjena – Fakultetsko dobro

Članak 58.

(1) Planom je određena edukativno znanstvena namjena na području Fakultetskog dobra.

(2) Na području Fakultetskog dobra moguća je proizvodnja ratarskih, industrijskih, krmnih i energetskih kultura i uzgoj stoke u edukativne i znanstveno istraživačke svrhe.

(3) Održavanje livadnih i travnjačkih površina treba biti u skladu s odrednicama ovoga Plana.

(4) Postojeće građevine (Centar za travnjaštvo, Bijela vila, dvije štale, lugarnica i dva silosa) moguće je rekonstruirati u skladu s odrednicama ovog Plana u svrhu funkcionalnih i tehničkih poboljšanja, te energetske učinkovitosti. Intervencije na građevinama lugarnice i stare štale trebaju voditi računa o njihovoj zaštiti kao građevina tradicijskog graditeljstva.

(5) Gradnja novih građevina manjeg formata, moguća je isključivo u svrhu osnovne namjene na pažljivo odabranom prostoru koji nije šuma ili šumska livada.

4.7. Posebna namjena

Članak 59.

(1) Posebnu namjenu čine građevine i površine za potrebe obrane i unutarnjih poslova, određene ovim Planom kao:

− vojni kompleks Puntjarka i

− vojno strelište Vrapčanski potok.

(2) Za sve zahvate u prostoru u zaštitnoj i sigurnosnoj zoni OUP »Puntjarka«, u skladu s Pravilnikom o zaštitnim i sigurnosnim zonama, označenoj na grafičkom prikazu 3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora, treba ishoditi suglasnost nadležnog ministarstva.

4.8. Poljoprivredno tlo isključivo osnovne namjene

Članak 60.

(1) Prema osnovnoj namjeni u Parku prirode poljoprivredno tlo dijeli se na osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla.

(2) Poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene utvrđena ovim Planom važna su ekološka kategorija, te očuvanje i unapređivanje okoliša, krajobraza i biološke raznolikosti zahtijeva, uz očuvanje šumskih, i očuvanje poljoprivrednih površina bez obzira da li se radi o osobito vrijednom obradivom tlu, vrijednom obradivom tlu ili ostalom obradivom tlu.

(3) U Parku prirode poljoprivredne površine imaju i dodatnu ulogu kao zaštitne ekološke zone između izgrađenih površina u pristupnom području i cjelovitog šumskog kompleksa, tj. užeg područja Parka prirode, odnosno između izgrađenih površina i izdvojenih manjih šumskih kompleksa u pristupnom području.

(4) U skladu s ekološkim i krajobraznim vrijednostima tala u Parku prirode potrebno je koristiti načine poljoprivredne proizvodnje koji će biti gospodarski učinkoviti, koji imaju uporište u korištenju prirodnih datosti, potiču unapređenje ekološke i/ili integrirane proizvodnje i proizvodnju ekoloških proizvoda, a istodobno zadržavaju tradicionalni način upotrebe prostora, a time i krajobraz.

(5) U cilju zaštite tla od onečišćenja agrotehničkim sredstvima potrebno je educirati individualne poljoprivrednike te uvesti kontrolu prodaje i primjene agrotehničkih sredstava kako se ne bi narušili pozitivni učinci cijelog ekološkog kompleksa.

4.9. Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište

Članak 61.

Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište potrebno je zadržati s postojećom strukturom površina osnovne namjene koje se, u pravilu, ne mogu smanjivati ili prenamijeniti.

4.10. Prostor za razvoj i uređenje naselja

Članak 62.

Građevinska područja naselja kao i detaljne propozicije gradnje i uređenja naselja određuju se Prostornim planom Grada Zagreba, županijskim prostornim planom Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i prostornim planovima lokalne razine temeljenim na odrednicama ovoga Plana.

4.11. Eksploatacijsko polje (postojeće)

Članak 63.

(1) Na prostoru Parka ne dozvoljava se proširenje postojećih niti otvaranje novih eksploatacijskih polja.

(2) Eksploatacijska polja Ivanec, Jelenje vode i Vukov dol po završetku odobrene eksploatacije za sanaciju moraju prestati s radom. Te aktivnosti u konačnici moraju rezultirati krajobraznim oblikovanjem, prenamjenom i uređenjem prostora u skladu s temeljnim vrijednostima prostora Parka i odrednicama ovoga Plana.

(3) Eksploatacijska polja se nakon biološke sanacije mogu prenamijeniti prvenstveno za potrebe funkcija Parka: sadržajima za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, sport i rekreaciju, edukaciju i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene.

(4) Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

5. Javne prometne građevine i površine i druga infrastruktura

Članak 64.

(1) Infrastrukturni sustavi i mreže prikazani su na kartografskim prikazima 2.A Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet, 2.B Infrastrukturni sustavi i mreže – Energetski sustav, Vodnogospodarski sustav, Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura i 4. Sustav posjećivanja u mjerilu 1:25.000 i kartogramima 1. Park prirode Medvednica – šire okruženje i održiva dostupnost, 18. Promet, 19. Odvodnja i 22. Sustav posjećivanja.

(2) Za građevine vodne, komunalne, energetske, prometne i komunikacijske infrastrukture potrebno je utvrditi posebne uvjete nadležnih institucija u skladu s posebnim propisima, pravilima struke te Odredbama ovoga Plana.

5.1. Građevine od važnosti za Državu

Članak 65.

(1) Građevine od važnosti za Državu su:

(1.1.) prometne građevine s pripadajućim građevinama i uređajima: Brza državna cesta – dio zagrebačkog cestovnog prstena – čvor Popovec (A4) – tunel Laz – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica – čvor Mokrice (A2); Državna cesta D307: Gubaševo (D1) – Oroslavje – D. Stubica – Marija Bistrica (D29); Državna cesta D29: N. Golubovec (D35) – Zlatar Bistrica – Marija Bistrica – Soblinec (D3); helidrom; žičare

(1.2.) energetske građevine: dvostruki 2X400kV nadzemni vod u istraživanju koji će povezivati buduće 400/220/110 kV TS Žerjavinec i 400/110 kV TS Zlodi

(1.3.) građevine za potrebe obrane: vojni kompleks Puntijarka i vojno strelište Vrapčanski potok

(1.4.) pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura: Odašiljački objekt Sljeme – TV toranj.

5.2. Prometni sustavi, koridori i površine

Članak 66.

(1) Ovim Planom određeni su prostori za gradnju, rekonstrukciju i uređenje građevina prometne infrastrukture u obliku koridora i trasa te površina za stacioniranje vozila, izmjenu prijevoznog sredstva i načina kretanja u obliku kompleksnih ulaznih zona, te glavnih, važnijih i sporednih ulaza na rubu Parka prirode. Do izgradnje planiranih zahvata postojeće građevine zadržavaju svoju kategoriju.

(2) Trase koridora iz stavka 1. ovoga članka određene su načelno u skladu s mjerilom izrade Plana, a konačne trase utvrđuju se prostornim planovima područne (regionalne) i lokalne razine.

5.2.1. Žičara

Članak 67.

Planom se omogućuje rekonstrukcija, odnosno gradnja nove žičare Dolje – Sljeme u koridoru postojeće žičare širine cca 16 m i produžetkom do glavnog ulaza – donje stanice u Dolju.

5.2.2. Helidrom

Članak 68.

Planom se omogućuje uređenje helidroma s potrebnom opremom na Krumpirištu.

5.2.3. Ceste

Članak 69.

Planom se omogućuje rekonstrukcije i uređenje postojećih cesta:

− Sljemenska cesta Bliznec – PD Željezničar – obzirna rekonstrukcija osobito u odnosu na povijesni koridor, reljef i vegetaciju

− Vršna sljemenska cesta od Grafičara do Hunjke obzirno će se rekonstruirati za za dvosmjerni promet u cijeloj duljini sa stajalištima i okretištima za lokalni javni promet;

− Ostale ceste mogu se uređivati prema uvjetima ovog Plana.

5.2.4. Ostala infrastruktura

Članak 70.

Planom se omogućuje uređenje i gradnja ostalih dijelova prometne infrastrukture:

− Šumske ceste i staze moguće je uređivati prema planiranoj ulozi u sustavu posjećivanja i prometnom sustavu Parka prirode za kolni, biciklistički i pješački promet, te staze za jahanje prema kartografskim prikazima 2.A Infrastrukturni sustavi i mreže – Promet i 4. Sustav posjećivanja u mjerilu 1:25.000. Kod održavanja i obnove tih cesta nije predviđeno asfaltiranje kolnika. Kolni promet šumskim cestama moguć je za potrebe službenih vozila (JU PPM, Hrvatske šume, Hrvatske vode i sl.) interventnih vozila i vozila opskrbe.

− Ulice u građevinskim područjima te ostale ceste koje nisu javne, a dio su prometne mreže Parka prirode mogu se uređivati i graditi na način da je širina kolnika najmanje 5,5 m, a samo iznimno 3,5 m uz proširenja za mimoilaženja.

− Moguće je uređenje i gradnja servisnih kolnih prilaza pojedinim građevinama i lokalitetima tako da je najmanja vozna širina 3,5 m, a za objekte većeg kapaciteta najmanje 5,5 m. Uređenje i gradnja servisnih kolnih prilaza mora se izvoditi obzirno prema morfologiji tla i vegetaciji uz minimalno zasijecanje i nasipavanje, te kolnik opremiti tucanikom ili drugim prirodnim materijalom.

− Za poboljšanje sustava posjećivanja u Parku prirode moguće je prema kartografskom prikazu 4. Sustav posjećivanja u mjerilu 1:25.000 građenje novih te uređivanje i opremanje postojećih staza i putova: pješačkih (planinarskih) staza, šetnica i staza za osobe s invaliditetom, te hodočasničkih putova i biciklističkih staza i traka. Režim korištenja planinarskih putova i šumskih cesta za bicikliste i jahače i usklađivanje s drugim korisnicima uređuje se Planom upravljanja.

5.2.5. Trase za istraživanje

Članak 71.

(1) Planom se omogućuje istraživanje koridora i trasa prometne infrastrukture:

− mogući ili alternativni koridor Zagorske podsljemenske ceste kao potencijalne državne ceste za istraživanje: čvor Mokrice (A2) – Stubička Slatina – Strmec Stubički – Sv. Matej – D29

− varijantna rješenja brze državne ceste – dio zagrebačkog cestovnog prstena čvor Popovec (A4) – Marija Bistrica – Zlatar Bistrica – čvor Mokrice (A2) – prilikom trasiranja treba posebnu pozornost posvetiti prostornoj održivosti, očuvanju prirode, zaštiti okoliša, prevenciji od rizika onečišćenja i nestabilnih padina (klizišta), te ishoditi suglasnost nadležne institucije za zaštitu prirode

− južna cestovna zaobilaznica Stubičkih Toplica prema Prostornom planu uređenja općine Stubičke Toplice

− prihvatljivost nove gornje stanice žičare u odnosu na tehničke i prirodne uvjete i opterećenje vršnog dijela Medvednice

− žičara od vrha Sljemena prema naseljima u podnožju sjevernih obronaka Medvednice (npr. Bistra, D. Stubica)

− prihvatljivost međustanice žičare Brestovac u odnosu na tehničke i prirodne uvjete i građevine za promjenu smjera na razmeđu između GUP-a i PPGZ-a.

(2) Detaljnije trase prometnih infrastrukturnih koridora određenih ovim Planom za istraživanje moguće je utvrditi urbanističkim planom uređenja državne razine, prostornim planovima područne (regionalne) razine i prostornim planovima lokalne razine.

5.3. Parkirališta i garaže

Članak 72.

(1) Ovim Planom određeni su uvjeti za utvrđivanje parkirnih i/ili garažnih mjesta i to: unutar prostora područja odmora i rekreacije, prostora za edukativno znanstvenu namjenu, prostora za posebnu namjenu i prostora za razvoj i uređenje naselja.

(2) Na ostalim važnijim i sporednim ulazima uz javne i ostale ceste mogu se graditi i uređivati javna parkirališna mjesta za osobne automobile kojih broj i način uređenja treba podrediti lokalnim ambijentalnim uvjetima uz mjere očuvanja okoliša i prirode.

(3) Parkirna mjesta se mogu uređivati kao zaravnati teren s tucaničkom, zemljanom ili travnatom podlogom.

(4) Od ukupnog broja javnih parkirnih i garažnih mjesta najmanje 5 %, odnosno 1PM minimalno mora biti namijenjeno osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

5.4. Ulazi i ulazne zone

Članak 73.

Ovim je Planom planirano uređivanje i opremanje 50 ulazno-

-informativnih punktova (ulaza). Ulazi su razvrstani ovisno o značenju, odnosno gravitacijskom području, lokalnim prostornim uvjetima i prometnoj ponudi (tramvaj, gradska autobusna linija, prostor za parkiranje), u tri kategorije:

− glavni ulazi, tj. kompleksne ulazne zone: Dolje (izvan Parka prirode), Gornja Bistra i Pila – za istraživanje

− važniji ulazi: Susedgrad, Dubravica – Veternica, Zelena magistrala, Vrapče, Šestine, Markuševec, Markuševečka Trnava, Čučerje, Planina Donja, Plasišće, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Poljanica Bistranska

− sporedni ulazi: Podsusedsko Dolje, Bizek, Dubravica – Glavica, Skenderi, Pustakov put, Gornja Kustošija, Mikulići – Talani, Mikulić potok, Lukšići, Mlinovi – Potočari, Grčani – Pustodol, Gračani – Lonjščica, Bebekov breg, Šelendići, Bidrovec, Žlebec, Jambešići, Vidovec, Tisovec, Vejalnica, Vukov dol, Sv. Matej – Labaši, Sv. Matej – Karivaroš, Dvorac Golubovec, Potok Mesečaj, Donja Stubica – Pustodol, Potok Lampaš, Kraljev vrh – Jelenje vode, Oborovo Bistransko, Novaki Bistranski, Jablanovec, Ivanec Bistranski, Ivanec – eksploatacijsko polje.

5.5. Benzinske postaje

Članak 74.

Unutar Parka prirode nije dozvoljena gradnja novih benzinskih postaja. Iznimno, uz cestu državnog ili županijskog značenja, koja je granica Parka prirode, mogu se graditi nove benzinske postaje ako je to predviđeno planom užeg područja.

5.6. Energetski sustav

Članak 75.

(1) Planom se omogućuje opskrba građevina električnom energijom.

(2) Na cijelom prostoru Parka prirode omogućava se rekonstrukcija i gradnja manjih građevina i pripadajuće mreže energetskog sustava prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ovoga Plana.

5.6.1. Opskrba i električnom energijom

Članak 76.

(1) Uz izgrađenu TS 400/220/110 kV Žerjavinec, revitalizacijom postojećih TS 110/x kV i 110 kV mreže te izgradnjom novih 400 kV prstena, gdje je prioritetna izgradnja 400/110 kV Zlodi, poboljšat će se pouzdanost, sigurnost i kvaliteta opskrbe električnom energijom.

(2) Na kartografskom prikazu 2.B. Infrastrukturni sustavi i mreže, Vodnogospodarski i Elektroenergetski sustav, Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura u mjerilu 1:25.000 uz postojeće dalekovode 110 kV prikazani su i planirani dalekovodi i to:

− dvostruki 2x110 kV koji će povezivati buduće rasklopište RP Mikulići i RP Podsused, a prolazi područjem Podsused – Vrapče, Črnomerec i Podsljeme

− kroz Stubičke Toplice i Donju Stubicu južnije od naselja planira se 110 kV dalekovod bliže trasi dalekovoda u istraživanju DV 2x400 kV

− sjevernim rubom područja istražuje se mogućnost izgradnje dvostrukog 2x400 kV koji će povezivati 400/220/110 kV TS Žerjavinec i buduću 400/110 kV TS Zlodi.

(3) Neposredno izvan granica Parka prirode na području Grada Zagreba planira se izgradnja rasklopišta Podsused i Remete i TS 110 kV Markuševec.

(4) S obzirom na potrebu redovite opskrbe električnom energijom potrošača od osobite važnosti koji su smješteni na vrhu Medvednice, potrebno je:

− dovršiti realizaciju raspleta 20 kV vodova iz novoizgrađene TS 110/10(20) kV Ksaver, tj. daljnju rekonstrukciju, odnosno zamjenu postojećih dionica 10 kV kabela koji opskrbljuju Medvednicu električnom energijom

− položiti nove 20 kV kabele kako bi se omogućilo korištenje i drugih 110/10(20) kV, odnosno 30/10 kV izvora za to područje (TS 110/10(20) kV EL-TO, TS 30/10 kV Radnički dol, TS 110/10(20) kV Dubec i eventualno TS 110/10(20) kV Zaprešić i NTS 110/10(20) kV Donja Stubica.

(5) Opskrba vrha Medvednice električnom energijom utvrđeno je ovim Planom na sljedeći način:

− s jugoistoka: pojne točke TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV Dubec

− s jugozapada: pojne točke TS 110/10(20) kV Ksaver i TS 110/10(20) kV EL-TO

− sa zapada: pojna točka: TS 110/20 kV Zaprešić

− sa sjevera: pojna točka TS 30/10 kV Donja Stubica, odnosno buduća TS 110/10(20) kV Donja Stubica.

(6) Trasu dalekovoda i tehničko rješenje (kabliranje) 2x400 kV potrebno je ispitati vodeći računa da se radi o zaštićenom dijelu prirode – Parku prirode. Prostor za planirani dalekovod 2x400 kV koji se načelno predviđa sjevernim obroncima Medvednice točno će se utvrditi i osigurati nakon istraživanja više varijanti i postupka procjene utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(7) Unaprjeđenje i razvoj ostalih prijenosnih kapaciteta i transformatorskih postrojenja razine 110 kV treba predvidjeti u okviru postojećih koridora i prostora uz minimalna potrebna proširenja radi zaštite i racionalnog korištenja prostora.

(8) Prilikom daljnjeg utvrđivanja trase novih dalekovoda iste je potrebno objedinjavati u zajedničke koridore s postojećima, odnosno nastojati gdje god je moguće formirati zajedničke infrastrukturne koridore i istražiti mogućnost kabliranja.

(9) Za nadzemne elektroenergetske vodove, ovisno o lokalnim uvjetima, treba osigurati sljedeće koridore posebnog režima korištenja:

− DV 110 kV, širine koridora najmanje 20 m

− DV 220 kV, širine koridora najmanje 25 m

− DV 400 kV, širine koridora najmanje 30 m.

(10) Unutar koridora posebnog režima nadzemnih elektroenergetskih vodova gradnja nije moguća. Koridori dalekovoda kroz šumska područja formiraju se prema najvećoj visini drveća tako da, u slučaju pada drveta, drvo ne dosegne vodiče.

(11) Planom se omogućuje gradnja postrojenja male protočne hidroelektrane MHE Bliznec.

5.6.2. Opskrba plinom

Članak 77.

(1) Na užem dijelu PPM-a ne planira se plinofikacija.

(2) Zagrebački dio pristupnog područja Parka prirode je distributivno područje Gradske plinare Zagreb, a sjeverni i sjeverozapadni dio pristupnog područja Parka prirode unutar Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije drugih distributera. Nakon izgradnje redukcijskih stanica široke potrošnje i izgradnje srednjotlačne i niskotlačne plinske mreže, obveza je priključenje postojećih i budućih građevina na distributivnu mrežu prirodnog plina, gdje se za to steknu uvjeti.

5.6.3. Korištenje alternativnih izvora energije

Članak 78.

Na području Parka prirode treba koristiti ekološki prihvatljive energente. Poželjno je korištenje obnovljivih izvora energije za vlastite potrebe, a prvenstveno sunčeve energije (smještaj panela na krovovima). Ne dozvoljava se postavljanje sunčanih elektrana kao samostojećih objekata te vjetroelektrana (vjetroparkova) na području parka.

5.7. Vodnogospodarski sustav

Članak 79.

Na cijelom prostoru Parka prirode omogućava se rekonstrukcija i gradnja manjih građevina i pripadajuće mreže vodnogospodarskog sustava prema važećoj zakonskoj regulativi, posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ovoga Plana.

5.7.1. Vodoopskrba

Članak 80.

(1) Vršno područje Medvednice opskrbljivat će se vodom putem lokalnog vodoopskrbnog sustava »Sljemenski vodovod« (kaptaža »Jelenje vode« i vodosprema »Sljeme« kapaciteta 400 m3). Izvor Jelenje vode Planom je određen kao vodocrpilište sa zonom neposredne zaštite.

(2) Sustav zasnježenja skijaškog kompleksa (R 3.1.) opskrbljuje se tehnološkom vodom putem vodovoda od izvorišta Tisova peć. Od vodospreme Hornjak do Hunjke položen je tlačni cjevovod, a od Hunjke do vodospreme i do skijališta gravitacijski cjevovodi. Sustav će se redefinirati uzevši u obzir prirodna i tehnička ograničenja i mogućnost vodoopskrbe kroz izradu urbanističkog plana uređenja državne razine.

(3) Srednje područje cjelovitog šumskog kompleksa opskrbljivat će se, u pravilu, vodom preko lokalnih sustava, ili gradnjom odgovarajućih vodosprema. Iznimno, sadržaji koji već koriste kaptirane izvore mogu to i nadalje uz uvjet osiguranja količine vode potrebne za biološki minimum.

(4) Rubno područje cjelovitog šumskog kompleksa opskrbljivat će se vodom putem lokalnih sustava ili vodovodnih sustava naselja. Sjeverni dio pristupnog područja Parka prirode opskrbljivat će se vodom iz »Zagorskog vodovoda« te se planiraju ogranci od rezervoara do naselja Karivaroš, Sveti Matej, Slani Potok, Gornja i Donja Podgora, Kapelščak, Pile i Kraljev Vrh. Dio pristupnog područja Grada Zagreba, te jugozapadni i jugoistočni obronci opskrbljivat će se vodom iz danas lokalnih vodovoda (Novaki, Oborovo, Bistra, Gornja Bistra, Planina Gornja i Planina Donja) koji će biti integrirani u sustav javne vodoopskrbe, a sve sukladno Strategiji upravljanja vodama i uspostavljanju kontrole kakvoće vode. Na Bistranskom području planira se cjevovod izgradnja između Poljanice i Gornje Bistre s dva nova rezervoara (Novaki i Poljanica) te spoj sa sustavom Donja Stubica.

5.7.2. Odvodnja

Članak 81.

(1) Ovisno o slivnom području, pristupno područje Parka prirode Medvednice pokrivaju sljedeći sustavi odvodnje:

− u središnjem dijelu je izgrađena ili planirana izgradnja mješovitog sustava odvodnje otpadnih voda, a u istočnom (uključivo i zapadni dio Sesveta), kao i zapadnom dijelu je razdjelni sustav odvodnje. Recipijent za prihvat pročišćenih otpadnih voda je rijeka Sava putem CUPOV-a grada Zagreba

− Zaprešićki kanalski sustav – obuhvaća naselja na sjeverozapadnim obroncima Medvednice. Odvodnja otpadnih voda je planirana i djelomično izgrađena kao razdjelni sustav odvodnje. Recipijent za prihvat pročišćenih otpadnih voda je rijeka Sava putem CUPOV-a grada Zaprešića – Zajarki

− Sustav kanalizacije Donja Stubica – planiran je kao mješoviti sustav odvodnje u centralnom dijelu naselja Donja Stubica, dok se u južnom dijelu naselja Donja Stubica i naseljima na obroncima Medvednice planira razdjelni sustav kanalizacije. Osnovicu sustava čini kolektor od Gornje Stubice do Zaboka s upuštanjem otpadnih voda na uređaju za pročišćavanje Zaboka, a recipijent za pročišćenu vodu je rijeka Krapina.

(2) Za predmetno zaštićeno područje potrebno je izraditi program mjera zaštite voda, u skladu s propisima na temelju kojih je isto područje zaštićeno i rezultatima praćenja stanja voda, a mjere uključiti u Plan upravljanja vodama. Isti program mjera zaštite voda, definiran je u postavkama Strategije upravljanja vodama (»Narodne novine«, br. 91/08.).

(3) Za postojeće i planirane građevine, odvodnju sanitarne otpadne vode potrebno je predvidjeti putem internog vodonepropusnog sustava odvodnje u sabirne jame ili u lokalni vodonepropusni sustav odvodnje otpadnih voda, s odgovarajućim stupnjem pročišćavanja otpadnih voda. Moguće je korištenje ekopročišćivača s biorazgradljivim sustavom koji razgrađuje preko 90 % otpadne vode, sve u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije otpadnih voda (»Narodne novine«, br. 87/10.).

Ispuštanje otpadnih voda u sustav javne odvodnje potrebno je predvidjeti putem kontrolnog mjernog okna. Odvodnju otpadnih voda iz kuhinja potrebno je predvidjeti putem mastolova prije ispuštanja u sustav interne odvodnje.

(4) Onečišćene oborinske vode s vodonepropusnih manipulativnih površina, parkirališta i sl. prije upuštanja u vodonepropusni sustav odvodnje oborinskih voda, potrebno je pročistiti u trodijelnom separatoru ulja s taložnicom.

(5) Na području obuhvata Plana ne smije se predvidjeti gradnja upojnih zdenaca za prihvat oborinskih i/ili otpadnih voda, kao ni septičkih jama i koristiti se njima.

(6) Na području obuhvata Plana nije dozvoljeno koristiti opasne tvari.

(7) Cjelokupni sustav interne odvodnje voda na području obuhvata Plana mora zadovoljiti uvjete vodonepropusnosti.

(8) Uvjete i način ispuštanja oborinskih voda u recipijent (prijamnik), te stupanj njihovog pročišćavanja prije ispuštanja u recipijent, svojim vodopravnim uvjetima propisuju Hrvatske vode – VGO Gornja Sava.

5.7.3. Zaštita od štetnog djelovanja voda

Članak 82.

(1) Radi ublažavanja vodnih valova i bujičnih tokova na području Parka prirode predviđene su ukupno 29 retencije i jedna akumulacija, i to:

− na sjevernim obroncima Medvednice 5 retencija i jedna akumulacija

− na zapadnim obroncima 5 retencija

− na istočnim obroncima 4 retencije

− na južnim obroncima 15 retencija.

Lokacije retencija i akumulacije prikazane su načelno i potvrdit će se ili izmijeniti u postupku donošenja Vodnogospodarskih osnova, odnosno dokumenata prostornog uređenja za Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku i Zagrebačku županiju.

(2) Provedbena hidrotehnička dokumentacija za gradnju utvrđenih retencijskih pregrada i akumulacije na brdskim potocima Medvednice treba biti usklađena s prostorno-planskim smjernicama ovoga Plana. U hidrotehničkoj dokumentaciji za izgradnju i uređivanje retencija treba, osim pripadne hidrotehničke podloge, obraditi i sve ostale relevantne elemente režima zaštite i uređivanja prostora, obzirom da se radi o unošenju sadržaja koji mijenjaju postojeće prirodno stanje potočnog sliva. Oblikovne elemente retencijskih pregrada treba prilagoditi okolnom prostoru. U ocjeni stanja i rješavanju uređenja potočnog sliva, treba cjelovito riješiti sliv: hidrotehničku obranu od velikih (poplavnih) voda, pošumljavanje, onemogućavanje nastajanja većih erozivnih procesa u slivu, saniranje (postojećih) erozivnih procesa i druge preventivne mjere (redovito čišćenje retencija i sl.).

(3) Za eventualnu gradnju građevina, ograda, infrastrukturnih objekata, sadnju drveća i raslinja, nasipavanja materijala u svrhu povišenja terena, te za odlaganje građevinskog materijala i građe i sl., kao i za obavljanje drugih radnji kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost vodotoka i vodnih građevina, unutar 20 m od ruba vodotoka, treba ishoditi od Hrvatskih voda vodopravne uvjete.

5.8. Pošta i elektronička komunikacijska infrastruktura

Članak 83.

(1) U sustavu nepokretne elektroničke komunikacijske mreže predviđa se izgradnja moderne digitalne integrirane mreže s pojednostavljenom strukturom i upravljanjem kojom će se:

− povećati broj korisnika, postojećih usluga i uvoditi nove usluge

− osigurati maksimalna sigurnost i pouzdanost telekomunikacijske mreže, čime će se postići kvaliteta pruženih usluga.

(2) Planirano je proširenje postojeće elektroničke komunikacijske mreže povećanjem prijenosnih i komutacijskih kapaciteta i postavljanjem novih podzemnih kabela. Trase za postavljanje podzemnih kabela vezane su uglavnom uz ostalu infrastrukturu, poglavito uz postojeću cestovnu mrežu.

(3) Uz sagledavanje današnje rasprostranjenosti elektroničke komunikacijske infrastrukture i srednjoročno planirane infrastrukture, na području Parka prirode gradit će se UPS Gornja Bistra.

(4) Planom su, uz postojeće, predviđeni i novi RR koridori Marudini – Sljeme, Moslavačka Gora – Sljeme, MSC– Sljeme i Žitnjak – Sljeme. Za svaku građevinu, bez obzira na visinu, koja se nalazi na trasi RR koridora, ili je u njegovoj blizini, moraju se utvrditi elementi ograničenja u planovima nižeg reda ili kod izdavanja lokacijske dozvole. Za građevine koje su izvan zračnih koridora, a više su od 35 m, mora se ishoditi suglasnost za njihovo lociranje u odnosu na RR koridore.

(5) Na cijelom prostoru Parka prirode omogućava se rekonstrukcija i gradnja manjih građevina i pripadajuće mreže pošte i nepokretne elektroničke komunikacijske mreže prema posebnim propisima i pravilima struke, te odredbama ovoga Plana. U javnom sustavu pokretne elektroničke komunikacijske mreže Planom se, uz postojeće, predviđa gradnja novih osnovnih postaja – smještanjem antena više operatora na antenske stupove, postojeće ili nove.

(6) Elektronička komunikacijska infrastruktura (EKI) i povezana oprema prema načinu postavljanja, dijeli se na elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na postojećim građevinama (antenski prihvat), i elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i povezanu opremu na samostojećim atenskim stupovima.

6. Sanacija prostora – zaštita ugroženih dijelova krajobraza i posebni režimi korištenja

6.1. Ugroženi prostori

Članak 84.

(1) Ozelenjivanje i pošumljavanje autohtonim vrstama provodit će se na svim ugroženim prostorima Parka, a posebice na onima koji su u razdjelnoj funkciji između inkopatibilnih namjena, te na izvanšumskim površinama klizišta i erozije kao i uz infrastrukturne građevine, sukladno tehničkim i sigurnosnim propisima.

(2) Ugroženi dijelovi PPM-a su: vršno područje, eksploatacijska polja, nestabilna područja i područja erozije, pristupna zona i korita vodotoka, a prikazani su na grafičkom prikazu 3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora, Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora u mjerilu 1:25000 i kartogramima: 14. Klizišta i stabilnost tla, 15. Inženjersko-geološka karta i 16. Posebne mjere uređenja i zaštite prostora.

(3) U zoni stroge zaštite 1b, devastirane prostore sanirati prema posebnim uvjetima zaštite prirode.

6.1.1. Vršno područje

Članak 85.

U cilju očuvanja vrijednosti i sanacije ugroženosti vršnog područja nužno je poduzeti sljedeće mjere:

− provođenje mjera biološke sanacije ugrožene šumske vegetacije (osobito zajednica gorskog javora i običnog jasena, bukve i jele), i površina zahvaćenih erozijom, te zaštita ogoljelih žilnih sistema stabala na najugroženijim prostorima

− uređenje izvora sukladno odrednici članka 84. stavka 3. ovoga Plana i okoliša na način da se očuva karakter prirodnog ambijenta i njegove specifičnosti u svakom pojedinom prostoru. Pri uređivanju treba koristiti lokalne prirodne materijale, a intervencije trebaju biti diskretne uz omogućavanje djelovanja prirodnih procesa u stvaranju prirodi što sličnijih ambijenta

− sanacija i obnova postojećih građevina te obnova i stavljanje u funkciju dotrajalih i napuštenih građevina

− uređivanje okoliša građevina i prostora okupljanja posjetitelja autohtonom vegetacijom i opremom u skladu s ambijentalnim vrijednostima svakog pojedinog lokaliteta

− podizanje kvalitete infrastrukturnih sustava, a posebno odvodnje

− ograničavanje cestovnog prometa uz zadržavanje postojećeg broja parkirališnih mjesta na javnim površinama

− uređenje Sljemenske ceste i regulacija prometa na način da se omogući i da prednost javnom prijevozu kako bi se smanjio priliv osobnih automobila u ovo područje i

− uređenje cesta i staza propisnom odvodnjom te odgovarajuće ozelenjivanje pokosa i usjeka uz ceste i staze autohtonim vrstama radi zaštite tla od ispiranja i odronjavanja, te druge mjere sanacije u cilju sprečavanja tzv. turističke erozije.

6.1.2. Eksploatacijska polja

Članak 86.

Planom je određeno provesti tehničku i biološku sanaciju eksploatacijskog polja. Sanacijom geomehanički stabilizirani bokovi ozelenit će se biološkom rekultivacijom. Kod eksploatacijskog polja Vukov dol treba sanirati klizište. Na prostoru eksploatacijskog polja moguće je nakon sanacije planirati sadržaje u skladu s odrednicama ovoga Plana.

6.1.3. Nestabilna područja i područja erozije

Članak 87.

Na područjima ugroženim erozijom potrebno je:

− nestabilna područja i područja erozije sanirati prvenstveno biološkim putem

− ograničiti aktivnosti u prostoru koji zahtijevaju sječu i uklanjanje šume

− iznimno primijeniti tehnička rješenja u sprječavanju erodibilnih procesa, koja trebaju biti funkcionalno i estetski prilagođena prirodnim obilježjima prostora

− provoditi dugoročno rješavanje problema erozije zajedničkim programima vodoprivrede, šumarstva i poljoprivrede

− poticati procese prirodnog pomlađivanja šume i autohtonih šumskih zajednica

− sve zahvate u prostoru potrebno je provoditi u skladu s ambijentalnim obilježjima i autohtonim materijalima

− na erozijom ugroženim prostorima ne planira se izgradnja novih objekata i cesta ili veći infrastrukturni zahvati te sječa ili uklanjanje šumske vegetacije

− čuvati šume osobito na rubovima, te održavati livade i pješačke putove

− osigurati mjerenja i istraživanje erozijskih pojava i

− organizirati izradu i vođenje katastra bujica, te karte bujičnih tokova i erozije.

6.1.4. Pristupna zona

Članak 88.

Postojeća parcelacija i struktura kultura neizgrađenih dijelova kultiviranog krajobraza u pristupnoj zoni nastojat će se očuvati u skladu s načelima očuvanja krajobraza, te će se pritom obnavljati šumarci i živičnjaci, a potrebne radove zbog dotrajalosti građevina provodit će se tako da im se vrate tradicionalne oblikovne karakteristike. Sanacija oštećenih vrijednih dijelova povijesnih graditeljskih cjelina, povijesnih sklopova i građevina te etnološke baštine provodit će se u skladu s posebnim uvjetima i na temelju konzervatorskih podloga.

6.1.5. Krajobraz uz vodotoke

Članak 89.

Krajobraznim tehnikama preoblikovat će se postojeća hidrotehnička rješenja vodotoka gdje je to moguće te će se predviđene nove hidrotehničke radove na vodotocima uskladiti s krajobraznim obilježjima prostora i višenamjenskim korištenjem.

6.2. Reviri i postojeća lovišta

Članak 90.

(1) Ovim Planom je evidentirano sedam postojećih revira zaštite divljači u Gradu Zagrebu, te po tri postojeća lovišta u Krapinsko-zagorskoj županiji (Oroslavje, Donja Stubica i Gornja Stubica) i Zagrebačkoj županiji (Jablanovec, Bistra i Jakovlje). Predviđena je zaštita divljači u 7 revira na području Grada Zagreba, 3 revira na području Zagrebačke županije kao i 3 revira u Krapinsko-zagorskoj županiji.

(2) Lovi zaštita divljači na području Parka prirode reguliraju se u skladu s važećim zakonima i posebnim propisima u Parku prirode Medvednica i uvjetima zaštite prirode koje utvrđuje nadležno ministarstvo.

7. Sprečavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš i zaštita od opasnosti

7.1. Mjere za zaštitu tla

Članak 91.

(1) Ovim su planom propisane sljedeće mjere za zaštitu tala:

(1.1) Šumska tla U vršnom području areala bukve i jele te šumskog javora i običnog jasena Parka prirode, kao i u lipovo-tisovim šumama, u kojima su dominantni tipovi tla distrično smeđe srednje duboko i duboko tlo, te koluvij, odnosno plitko litogeno humusno karbonatno tlo (područje oko TV tornja, stanice skijaške žičare i vučnica, oko Tomislavovog doma, lugarnice Sljeme, Doma Željezničar i šire) potrebno je radi očuvanja šumskih zajednica i općeg lošeg stanja šumskih ekosustava poduzimati mjere sanacije i obnove humusnog horizonta tla. Uz mjere navedene u prethodnom odlomku u vršnom području cjelovitog šumskog kompleksa potrebno je:

− ograničiti promet osobnim automobilima, daljnje formiranje parkirališnih prostora i gradnju novih građevina

− izbjegavati sve aktivnosti koje ugrožavaju tlo, uzrokuju površinsku eroziju i otvaranje sloja korjenovog sistema drveća

− ograničiti primjenu teške mehanizacije do najveće težine traktora 10 tona

− erozivne procese u šumskim sastojinama i izvan njih sanirati biološkim putem

− pošumljavanjem održavati rubne dijelove šume uz skijaške spustove, te uz intenzivno korištene pješačke staze, putove i ceste

− eventualno oblikovanje proširenja te formiranje novih livadnih površina usmjeriti na prostore bez ili s minimalnim nagibom radi sprečavanja erozivnih procesa

− obilježavanjem usmjeravati pješake na korištenje pješačkih staza.

Na rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa kao i u pristupnom području treba:

− zadržati postojeće šume

− stvoriti pretpostavke oblikovanja stabilnih šumskih ekosustava.

Na prostoru Medvednice nije dozvoljeno nasipavanje krških predjela bilo kojom vrstom sedimenta. Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma Parka prirode određuje se osnovama gospodarenja šumama i programima za gospodarenje i zaštitu šuma, a pošumljavanje izvan površina šuma provodi se temeljem potreba zaštite okoliša i krajobraznog uređenja ugroženih i posebno vrijednih područja Parka prirode.

(1.2) Poljoprivredna tla Bez obzira na uporabnu vrijednost poljoprivrednih tala pristupnog područja Parka prirode – osobito vrijedno obradivo tlo, vrijedno obradivo tlo i ostala obradiva tla, potrebno je podržavati funkcionalnu i oblikovnu strukturu poljoprivrednog prostora tako da se:

− na poljoprivredne površine ne šire građevinska područja, osim prema stvarnim potrebama i popunjenosti građevinskih područja

− zaštita tla provodi prvenstveno nekonvencionalnom poljoprivrednom proizvodnjom te promoviranjem ekološke i/ili integrirane proizvodnje u pravilu na postojećoj strukturi parcela

− provođenjem edukacije, promoviranjem lokalnih proizvoda putem osmišljenog marketinga.

7.2. Mjere za zaštitu zraka

Članak 92.

(1) Zaštita zraka na području Parka prirode ovisi, radi utjecaja lokalnih i regionalnih izvora atmosferskog zagađenja, te zagađenja porijeklom iz prekograničnih izvora većine susjednih zemalja, o suradnji na lokalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini temeljenoj na međunarodnim programima i obvezama čiji je cilj smanjivanje onečišćenja u atmosferu u Europi.

(2) Praćenjem kakvoće zraka i oborina potrebno je pratiti učinke imisija te drugih podataka koji omogućavaju praćenje trenda zagađenja.

(3) Na Puntijarki je potrebno provoditi cjeloviti program praćenja kvalitete zraka i oborine s praćenjem stanja relevantnih parametara osobito opasnih za šumske ekosustave, a posebno lebdećih čestica (količine i njihovog kemijskog sastava), teških metala u oborini, ozona te ultraljubičastog zračenja.

(4) Na prostoru Parka, posebice unutar užeg područja (A) treba smanjiti promet individualnih motornih vozila i razvijati sustav ekološkog javnog prijevoza. Na prostoru cijelog Parka treba izbjegavati upotrebu fosilnih goriva i poticati upotrebu obnovljivih izvora energije. Na prostoru Parka omogućuje se postavljanje opreme za punjenje osobnih automobila, bicikala i sl.

7.3. Mjere za zaštitu od buke

Članak 93.

(1) Na cijelom prostoru Parka prirode, a osobito unutar cjelovitog šumskog kompleksa treba preventivnim i edukativnom mjerama sprečavati stvaranje buke, a osobito od:

− prometa i aktivnosti vezanih uz šumarske radove upotrebom transportnih sredstava, postrojenja, uređaja i strojeva

− aktivnosti posjetilaca i

− aktivnosti drugih dionika parka (npr. velikih događanja na području Parka) uz obvezno poštivanje najveće dopuštene glasnoće.

(2) Iznimno, od navedenih mjera moguće je odstupiti na području naselja i za vrijeme održavanja priredbi ili velikih događanja, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima JU PPM-a.

7.4. Mjere za zaštitu voda i vodnih ekosustava

Članak 94.

Na cijelom području Parka prirode potrebno je provoditi mjere u cilju očuvanja kvalitete voda i vodnih staništa, a posebno:

− sačuvati kvalitetu voda I. kategorije potoka i vodnih staništa

− koristiti primjerene suvremene metode i tehnologije u odvodnji s objekata i s javno-prometnih i drugih površina

− onemogućiti lociranje onih sadržaja kod kojih nije moguće provesti mjere za sprečavanje onečišćenja

− sanirati i/ili ukloniti izvore onečišćenja na cijelom području, a prvenstveno na postojećim i planiranim izvorištima pitke vode koja se tretiraju kao posebno štićena područja

− kontrolirati kakvoću vode izvora što služe za piće planinara i drugih posjetilaca

− na temelju provedenih vodoistražnih radova donijeti posebne mjere sanitarne zaštite izvorišta što je dužnost korisnika koji upravljaju izvorištima pitke vode

− sustavno nadzirati izvore onečišćenja voda, moguća izvanredna zagađenja i uspostaviti preventivne mjere za sprečavanje izvanrednih zagađenja

− u pristupnom području tj. području za razvoj i uređenje prostora naselja planirati rekonstrukciju i izgradnju sustava javne odvodnje

− unutar cjelovitog šumskog kompleksa, tj. unutar užeg područja Parka prirode u cilju gradnje optimalnog sustava odvodnje provoditi analize količine i kvalitete otpadnih voda pojedinačno za svaku građevinu ili grupu građevina. Za definitivno i zadovoljavajuće rješenje odvodnje ovog područja izraditi studiju koja će razmotriti moguća rješenja prihvatljiva sa stajališta zaštite, važećih propisa koji se odnose na zaštitu voda i usmjeriti na tehnički najprihvatljivije rješenje uz uvažavanje najpovoljnijih pokazatelja ekonomičnosti i zaštite vodnih resursa

− uspostaviti monitoring vodnih staništa (kakvoća vode, biljni i životinjski svijet) s mjernim postajama, informatički sustav i vodni katastar.

7.5. Mjere zaštite od svjetlosnog onečišćenja

Članak 95.

(1) Rasvjeta na području Parka mora se temeljiti na načelima energetske učinkovitosti, opravdanosti i optimalizacije. Rasvjetna tijela i uređaji smiju biti isključivo ekološki, to jest moraju biti dizajnirani na način da zadovolje najviše standarde zaštite okoliša i najviše sigurnosne standarde.

(2) Zabranjuje se:

− uporaba svjetlosnih snopova bilo kakve vrste ili oblika, mirujućih ili mobilnih, ako su usmjereni prema nebu ili prema površinama koje bi ih mogle reflektirati prema nebu

− postavljanje svjetiljki i ostalih izvora svjetla na otvorenom koji prelaze najviše dopuštene razine intenziteta svjetla, rasvijetljenosti, svjetline i raspršenja propisane posebnim propisima

− postavljanje uz prometnice ploča, znakova, svjetala, stupova ili drugih sličnih naprava koje svijetle

− korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta

− postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih propisanih graničnih standarda

− rasvjetljivanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda

− rasvjeta oglasnih površina uz prometnice

− postavljanje samosvjetlećih oglasnih površina na bazi tehnologija s pozadinskom rasvjetom i s dinamičkim prijenosom informacija

− postavljanje ploča, znakova, stupova, oglasnih površina i drugih sličnih naprava, koje zbog rasvjete uzrokuju štetne posljedice u područjima zaštićenima u skladu s propisima iz područja zaštite prirode

− obavljanje djelatnosti, pojedinih radova i drugih aktivnosti koje uzrokuju rasvjetljenje štetno po ekosustav i bioraznolikost na području Parka.

(3) Kod planiranja, gradnje ili obnove rasvjete potrebno je izabrati tehnička rješenja i uvažavati dostignuća i rješenja kojima se osigurava da svjetiljke ugrađene u rasvjetu ne uzrokuju prelaženje propisanih graničnih vrijednosti i ispunjavaju i sve druge uvjete propisane posebnim propisima.

(4) Iznimno, od navedenih mjera moguće je odstupiti na području naselja i za vrijeme održavanja priredbi ili velikih događanja, uz suglasnost i prema posebnim uvjetima JU PPM-a.

7.6. Postupanje s otpadom i mjere za smanjivanje količina otpada

Članak 96.

(1) U cilju osiguravanja cjelovitog pristupa gospodarenju otpadom na prostoru Parka prirode izradit će se posebna studija gospodarenja otpadom s programom mjera gdje će se posebno voditi računa o aspektu izbjegavanja i smanjivanja nastajanja otpada, vrednovanju neizbježnog otpada i primarnoj reciklaži, kontroliranom odlaganju u okviru sustava gospodarenja otpadom lokalnih zajednica, te edukativnim programima kojima će se postići bolji učinak cijelog sustava.

(2) Do izrade studije iz stavka 1. ovoga članka provodit će se sljedeće mjere:

− unutar Parka otpad će se zbrinjavati iz dostupnih građevina i površina putem komunalnih poduzeća

− sanirat će se otpadom onečišćeni okoliš i divlja odlagališta kao dio sustava postupanja s otpadom pojedine lokalne samouprave na čijem se području Park prirode proteže

− ne dozvoljava se spaljivanje i zakapanje otpada

− biorazgradivi otpad sa seoskih gospodarstava treba se na primjereni način kompostirati ili zbrinuti

− provodit će se i druge mjere utvrđene za pojedina područja odmora i rekreacije.

7.7. Mjere zaštite od požara

Članak 97.

(1) Mjere zaštite od požara organiziraju se i provode u skladu s važećim propisima vezanim za vatrogasne pristupe i hidrantsku mrežu za gašenje požara u suradnji s javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama s područja Parka prirode i JU PPM-a.

(2) Protupožarne prosjeke planirati, projektirati i izraditi u skladu s važećim propisima vezanim za zaštitu šuma od požara.

(3) Radi posebnih mjera zaštite od požara, uvažavajući veličinu i specifičnosti prostora, planira se potrebna količina vode na način da se:

− u pristupnom području, za naselja ili dijelove naselja u kojima postoje ili se planiraju niske stambene građevine do maks. visine prizemlje i jedan kat, osigura količina vode za protupožarnu zaštitu od 16 l/sec. (qpož = 16 l/sec). Tlak vode u vodoopskrbnom sistemu treba biti min. 5 bara. U pravilu je osiguran pristup vatrogasnih vozila do svih građevina

− u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa (od ruba šume do 500 mnv) građevine opskrbljuju vodom, u pravilu, iz cisterni ili iz javnog vodovoda ukoliko je moguće izvesti priključak dovoljnog kapaciteta i u skladu s tim koristi voda za gašenje požara

− u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa (od 500 – 750 mnv) osigura voda iz pojedinačnih izvora ili cisterni (rezervoara)

− u vršnom području cjelovitog šumskog kompleksa (iznad 750 mnv) osigura za gašenje požara preventivna količina vode iz Sljemenskog vodovoda

− u manjim seoskim naseljima kao i planinarskim domovima i drugim sličnim građevinama osigurat će se preventivna količina vode od q = 16 l/sec. minimalno kroz dva sata za gašenje požara, preko pripadajućih rezervoara.

(4) Pristup i prilaz vatrogasnih vozila, u pravilu, je osiguran do svih građevina, osim do pojedinačnih područja odmora i rekreacije ili građevina kojima se zbog konfiguracije terena ne može osigurati prilaz vatrogasnim vozilima.

(5) Za građevine iz stavka 4. ovoga članka, uz potrebnu količinu vode definirat će se i drugi posebni uvjeti koji takva građevina treba zadovoljiti u odnosu na zaštitu od požara (od upotrebe teško zapaljivih materijala, obrade građevnog materijala i elemenata kemijskim sredstvima – premazima koji pružaju otpornost na laku zapaljivost i sl. do načina korištenja takvih građevina) uz suglasnost i posebne uvjete nadležnog ministarstva.

(6) Na području Parka prirode, u pravilu, je zabranjeno loženje vatre na otvorenom prostoru osim na mjestima koja su posebno označena i namijenjena za tu namjenu i koja su pod pojačanim nadzorom.

(7) U cilju preventivne zaštite Javna ustanova PPM, u suradnji s Javnim poduzećem, »Hrvatske šume« osigurava stalnu motrilačko-dojavnu službu i stalnu prohodnost putova i staza kroz šume i šumsko zemljište

(8) Ne planiraju se građevine i postrojenja u kojima se skladište i koriste zapaljive tekućine i plinovi, a postojeće, u funkciji drugih djelatnosti, potrebno je prilagoditi i održavati u skladu s odredbama Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima.

7.8. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 98.

(1) Aktivnosti zaštite i spašavanja propisani su Planovima zaštite i spašavanja i Planovima civilne zaštite, a prostornim planovima užeg područja definirat će se evakuacijski putovi, zborna mjesta te mjesta/građevine sklanjanja/evakuacije.

(2) Kao mogući ciljevi napada na području Parka prirode utvrđeni su sljedeći postojeći i planirani objekti: UKV i RTV tornjevi i dalekovodi, te se oko njih formiraju zone I. i II. stupnja ugroženosti. Zona I. stupnja ugroženosti je zona na udaljenosti od 150 m, a zona II. stupnja. ugroženosti na udaljenosti od 650 m od navedenih građevina. Ostali prostor Parka prirode spada u zonu III. stupnja ugroženosti u kojoj će se, sukladno stupnju ugroženosti i potrebe, koristiti postojeći i graditi novi zakloni, dok se skloništa osnovne ili dopunske zaštite prema posebnim propisima i posebnim uvjetima nadležnog ministarstva određuju prilikom izrade detaljnije urbanističke dokumentacije.

III. UVJETI UREĐENJA, GRADNJE I ZAŠTITE ZA ZAHVATE U PROSTORU

1. Opće

Članak 99.

(1) Sve zahvate u prostoru nužno je dalje planirati i projektirati u skladu s ovim Planom, uvjetima zaštite prirode i zaštite kulturne baštine, kulturnih dobara i osobito vrijednih elemenata kulturno-povijesnog identiteta, te uvjetima zaštite okoliša. U tu svrhu nužno je prethodno analizirati svaku lokaciju i zahvat pojedinačno sa svih aspekata, te kao dio šire cjeline s iskazom i procjenom učinaka koji će nastati zahvatom u prostor. Planiranje i gradnju građevina i druge radove nužno je prilagoditi ambijentu i ekološkom potencijalu lokaliteta, tako da se ne mijenja autohtoni reljef i ne uništava vegetacija.

(2) U cilju unaprjeđenja kvalitete boravka u Parku prirode Medvednica treba uređivati prostor tako da javne građevine, javne površine, sredstva javnog prijevoza i javnog komuniciranja budu pristupačna za sve građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatne potrebe u kretanju, pri čemu će se primjenjivati propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otklanjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

(3) Svi zahvati na građevinama i na vanjskom prostoru koji je u užem funkcionalno-krajobraznom smislu s njima povezan moraju biti izvedeni na način da se postojeći oblici onečišćenja i degradacije prostora i okoliša uklone ili barem smanje, te da se ne prouzroče novi oblici onečišćenja i degradacije. Površine zahvaćene erozijom sanirati biološkim, a one jako erodirane i na većim nagibima i tehničkim mjerama sanacije.

(4) Posebnu pažnju treba posvetiti sprječavanju onečišćenja okoliša (tlo, voda, zrak), ugrožavanja biološke raznolikosti i estetskog narušavanja krajobraza prostoru neprimjerenim građevinama, sadržajima i načinom njihove izvedbe, te preintenzivnim korištenjem u odnosu na kapacitet prostora.

(5) Nužni zahvati u terenu za infrastrukturu mogu se izvoditi tako da se što je moguće manje zahvaća u prirodnu konfiguraciju. Humusni sloj i kamen pri izvođenju građevinskih radova treba deponirati kako bi se kasnije ponovno koristili.

(6) Za objekte koji su zaštićeno kulturno dobro, zaštita i očuvanje provodi se u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, odnosno prema mjerama zaštite određenim za svako pojedinačno kulturno dobro. Za sve zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

(7) Za objekte koji posjeduju ambijentalnu vrijednost, te se, s obzirom na očuvanost izvorne graditeljske supstance, ovim Planom štite kao element kulturno-povijesnog identiteta, zaštita se provodi sukladno sustavu mjera zaštite utvrđenom za nepokretna kulturna dobra odnosno u skladu s odrednicama ove odluke.

(8) Rekonstrukciju postojećih i gradnju novih građevina treba planirati uz uvažavanje mjera energetske učinkovitosti.

1.1. Područja za odmor, sport i rekreaciju

Članak 100.

(1) Izvan područja određenih za odmor i rekreaciju (R2) i područja za odmor i rekreaciju (R3) u užem području Parka prirode Medvednica (A) ne mogu se graditi nove građevine za odmor, sport i rekreaciju.

(2) Na područjima odmora i rekreacije (R2) i (R3) omogućava se rekonstrukcija postojećih i gradnja novih građevina, u skladu s odredbama ovoga Plana za pojedinačno područje.

(3) Zaštita prirode i okoliša provodit će se u skladu s odredbama za način uređivanja i zaštitu šuma, šumskih livada, izvora i vidikovaca. Prostor će se uređivati na način da se maksimalno sačuva njegov prirodni karakter.

1.2. Krajobrazno funkcionalne cjeline

Članak 101.

(1) Uređenje područja obuhvaća širi pripadajući prostor, tj. krajobrazno-funkcionalnu cjelinu, staze, odmorišta, sezonske funkcije usluga te pogonske i servisne funkcije.

Ovim Planom je određeno da je prilikom gradnje građevina ili uređivanja prostora unutar područja odmora i rekreacije potrebno utvrditi utjecajnu zonu. Utjecajnom zonom smatra se prostor koji je u funkciji korištenja ili sadržajno upotpunjuje korištenje građevine, odnosno prostora, ali tako da ne obuhvaća postojeću šumu, koju je potrebno štititi u cijelosti (drveće, grmlje, prizemno raslinje) bez mogućnosti sječe šume ili smanjenja i prenamjene livada, posebno vodeći računa o rubu šume.

(2) U pravilu se omogućuje dopunjavanje osnovne namjene građevine i prostora komplementarnim sadržajima što su u funkciji unaprjeđivanja sustava posjećivanja i upravljanja.

(3) Površina unutar koje se može razviti tlocrt građevine i više njih određuje se posebno za svaku pojedinu lokaciju, ovisno osobito o karakteristikama i vrijednostima zatečenog prirodnog ambijenta te o mogućnosti da se nova gradnja uklopi bez ugrožavanja njegovih osnovnih karakteristika i prilagodi karakteristikama zatečene građevine kada se radi o mogućoj dogradnji.

(4) Ukoliko se predviđa zamjenska građevina, ili postoji mogućost korištenja postojećih temelja ili dijelova građevine, moguće je zadržati ili povećati postojeći tlocrtni gabarit u skladu s odredbama ovog Plana.

(5) Na postojećim građevinama omogućava se rekonstrukcija u cilju poboljšanja funkcionalnih i tehničkih karakteristika i energetske učinkovitosti, i priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, elektroenergetske i telekomunikacijske mreže.

(6) Dogradnja i nadogradnja postojećih građevina predviđa se ovisno o karakteristikama ambijenta i postojećih građevina te o potrebi boljeg opremanja građevina, povećanja kapaciteta (broj ležaja, restoranska mjesta, ulazni prostori, sanitarni čvor i sl.), ili upotpunjavanja sadržajne ponude s tim da mogućnost intervencije određuju gabarit i oblik postojeće građevine i zatečeni ambijent zahvatu pripadajućeg prostora. U pravilu, omogućava se uređenje potkrovlja postojećih građevina.

1.3. Arhitektonsko oblikovanje

Članak 102.

(1) Arhitektonsko oblikovanje i uređenje prostora treba kod nove gradnje i rekonstrukcije prilagoditi postojećem načinu gradnje građevina arhitektonski i ambijentalno vrijednih građevina, a dogradnju i nadogradnju planirati tako, da se postigne funkcionalna i oblikovna prostorna cjelina, uz izbor odgovarajućih materijala.

(2) Kod gradnje novih građevina i intervencija na postojećim prvenstveno treba koristiti drvo, kamen, žbuku, uz mogućnost korištenja i drugih materijala, uz uvjet očuvanja oblikovnih i ambijentalnih kvaliteta i krajobrazno-funkcionalnih osobitosti svakog pojedinog područja.

(3) Gradnju novih i intervencije na postojećim građevinama potrebno je oblikovati na način da budu energetski učinkovite te oblikovno i funkcionalno u skladu s obilježjima prostora.

(4) Kod nove gradnje u pravilu treba predvidjeti dvostrešna krovišta s pokrovom od prirodnih materijala (slama, trska, drvene grede, pleter, glineni i betonski crijep i dr.), a u slučajevima kad se predviđa terasa (npr. sunčalište), moguća je kombinacija s ravnim krovom. Moguće je postavljanje sunčanih kolektora, vodeći računa o izgledu građevine i ukupnog ambijenta.

(5) Na postojećim, arhitektonski loše oblikovanim građevinama, preporučuju se intervencije u cilju kvalitetnijih rješenja.

1.4. Planinarska izletišta i skloništa – nova gradnja

Članak 103.

(1) Maksimalna površina unutar koje se može razviti tlocrt izletišta je 100 m2 uz mogućnost gradnje nadstrešnice do 100 m2, visine jedne etaže i uz mogućnost gradnje podruma, ukoliko detaljnijim odredbama nije drugačije određeno.

(2) Maksimalna površina unutar koje se može razviti tlocrt skloništa iznosi 50 m2 uz mogućnost gradnje nadstrešnice do 50 m2, visine jedne etaže, ukoliko detaljnijim odredbama nije drugačije određeno.

(3) Arhitektonsko oblikovanje planinarskih skloništa i izletišta, te manjih građevina za dopunske sadržaje mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja na medvedničkom prostoru. Obavezno je korištenje građevinskih elemenata i materijala koji su uobičajeni za taj prostor (drvo, kamen), a osiguravaju racionalno korištenje energije i sklad s okolnim prostorom i krajobrazom. Fasadne plohe treba urediti drvenom oblogom, a temeljne zidove prirodnim kamenom. Krovište građevine treba predvidjeti dvostrešno s nagibom većim od 40°, pokriveno crijepom. Moguće je postavljanje sunčanih kolektora, vodeći računa o izgledu građevine i ukupnog ambijenta.

1.5. Oblikovanje i opremanje vanjskih prostora

Članak 104.

(1) Vanjske prostore treba oblikovati i opremati na način da se sačuvaju i unaprijede osnovne prirodne i krajobrazne značajke i tradicijske vrijednosti prostora, a istaknu, unaprijede i omoguće ekološke, estetske, edukativne i rekreativne funkcije i usklade s kapacitetom prostora.

(2) Oblikovanje vanjskih prostora podrazumijeva provođenje mjera sanacije i uređenja i to krajobraznog uređenja u skladu s prirodnim i ambijentalnim karakteristikama, pristupnih putova, uređenja i oblikovanja površina za igru, okupljanje i rekreaciju i sl., a sve ovisno o krajobrazno-funkcionalnom karakteru područja odmora i rekreacije i detaljnijim odredbama ovoga Plana.

(3) Ovisno o funkcionalno-krajobraznom karakteru područja prometne površine se mogu uređivati, u pravilu, kao teren sa zemljanom, travnatom, drvenom ili tucaničkom podlogom, a samo iznimno opločenjem pristupa građevinama.

(4) Prostori se opremaju u skladu s krajobrazno-funkcionalnim karakterom područja i specifičnostima svakog vanjskog prostora. Opremanje podrazumijeva sanaciju postojeće opreme, eventualno njeno uklanjanje i postavljanje nove. Pod opremom se podrazumijevaju montažno-demontažne građevine i predmeti, a služe za edukaciju i informiranje, odmor, konzumiranje hrane na otvorenom, prigodnu prodaju jela, pića, suvenira i sl., ugodniji boravak, rekreaciju, higijensko-sanitarni standard, hranjenje životinja i sl., a mogu se graditi, odnosno postavljati kao manje montažne građevine, razgledne piramide i platoi, nadstrešnice, stolovi, klupe, oprema za rekreaciju i druge potrebe, posude za otpatke, panoi, hranilišta za životinje i ptice, nužna rasvjeta, u pravilu ekološkim rasvjetnim tijelima i sl.

(5) Iznimno se, u slučaju potrebe, mogu za povremene prigode i događanja postavljati montažno-demontažne ili pokretne građevine na livadama i na pripadajućim prostorima građevina te one moraju biti oblikovane u skladu s oblikovanjem koje će se utvrditi za cjelokupni prostor.

(6) Cjelokupna oprema Parka prirode oblikuje se, u pravilu, prema rješenjima koje treba utvrditi posebnom studijom utvrđenom ovim Planom. Oprema se izvodi iz prirodnih i podneblju prihvatljivih materijala, a postavlja tako da se očuvaju otvorene površine za slobodni odmor i kretanje. Studijom treba oblikovati opremu Parka prirode tako da se smisaono, funkcionalno, oblikovno i prepoznatljivo poveže cijeli prostor.

(7) Ograde se, u pravilu, ne predviđaju, izuzevši kao zaštita od pada ili kod građevina gdje je to nužno zbog njihovog načina korištenja.

(8) Površine oko građevina krajobrazno se uređuju autohtonom vegetacijom (obratiti pažnju na pojedinačna pejsažno vrijedna stabla) i u skladu s prepoznatljivim vrijednostima svakog pojedinog lokaliteta uz očuvanje postojećih vizura i mogućnost pažljivog formiranja novih ukoliko se radi o manjim intervencijama. Uz planinarske objekte moguće je uređenje botaničkih vrtova sadnjom autohtonog biljnog materijala za edukaciju posjetitelja.

(9) Planinarske staze uređuju se na način da se kao osnovni motivi koriste karakteristike trase, te krajobrazne i prirodne karakteristike prostora kroz koji prolaze.

Krajobrazno se, u skladu s ovim smjernicama, uređuju i površine oko građevina koje nisu namijenjene javnom korištenju.

2. Odmor i rekreacija (R2) i (R3) – postojeće građevine

R 2.5. Malo Sljeme (PD, PD*E, S)

Članak 105.

(1) Područje Malo Sljeme nalazi se u vršnom području Parka prirode, obuhvaća postojeće građevine: Planinarski dom Grafičar, Dom Crvenog križa, Pansion Medvednica, Kapelica sv. Jakova, Rudarski vrt i Rudnik Zrinski i livadu kod Grafičara i Kulmerovu livadu s vidikovcem.

(2) Lokalitet Rudarski vrt i Rudnik Zrinski, te Kapela sv. Jakova na Velikom Plazuru su pojedinačno zaštićena kulturna dobra. Svi zahvati na kulturnom dobru trebaju biti usmjereni na očuvanje i obnovu zaštićenog kulturnog dobra. Za sve zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Planinarski dom Grafičar, Dom Crvenog križa i Pansion Medvednica štite se ovim planom kao element kulturno-povijesnog identiteta (EI).

(3) Građevine i vanjski prostori

(3.1.) Ne planira se gradnja novih građevina, osim iznimno kod Rudnika Zrinski. Zadržava se veličina i površina postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

(3.2.) Za Planinarski dom »Grafičar« osnovna namjena objekta ostaje ista. Moguća je rekonstrukcija prizemlja u svrhu funkcionalnijeg korištenja prostora. Livadne površine okoliša planinarskog doma, te pristupne putove i staze potrebno je održavati. Soliterne skupine crnogorice kao i pojedinačne skupine bjelogoričnih stabala potrebno je zadržati. Za oblikovanje vanjskog prostora potrebno je dodatno opremanje klupama i stolovima, rekvizitima za igru djece, formiranje eventualno viseće kuglane i mali nogomet. Livadu Grafičar treba zadržati u izvornom obliku. Rudnik Zrinski uređen je kao edukativni objekt za posjećivanje. Uz ulazni dio moguća je gradnja pratećeg drvenog jednoetažnog prihvatnog i edukativnog prostora površine do 40 m2 u kojem bi bila omogućena prigodna prodaja pića ili suvenira za posjetitelje. Uz kapelicu sv. Jakova nije predviđena nova gradnja niti intervencije u okoliš osim održavanja livade.

(3.3.) Dom Crvenog križa je planinarski dom s posebnim režimom korištenja (edukativna namjena). Tlocrtni i visinski gabarit objekta je definiran. Oblikovanje okoliša doma odnosi se prvenstveno na održavanje i njegu postojeće vegetacije, bez mogućnosti širenja pratećih sadržaja na otvorene površine.

(3.4.) Pansion Medvednica (planinarski dom s posebnim režimom korištenja, edukacija). Tlocrtni i visinski gabarit objekta je definiran. Oblikovanje okoliša doma odnosi se prvenstveno na održavanje i njegu postojeće vegetacije.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Sredinom područja Malo Sljeme prolazi zapadni krak Sljemenske ceste i planinarski put. Moguće je uređenje postojećih servisnih prilaza do pojedinih građevina kao kolno-pješačkih površina uključujući zamjenu asfalta primjerenim materijalom (tucanik i sl.) uz poštivanje propisa o uvjetima za vatrogasne pristupe i kvalitetno rješenje odvodnje. Moguće je uređenje postojeće glavne uzdužne pješačke staze kao šetnice kroz vršno područje i staze za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću koristeći pri tome po nagibu i trasi pogodne dijelove postojećih putova. Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na TS 601 i TS 1543, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz izvan Parka otpada putem komunalnog poduzeća.

R 2.6. Runolist (PD)

Članak 106.

(1) Područje Runolist nalazi se na vršnom području Parka prirode i obuhvaća Planinarski dom »Runolist«.

(2) Planinarski dom »Runolist« je pojedinačno zaštićeno kulturno dobro. Svi zahvati na kulturnom dobru trebaju biti usmjereni na očuvanje i obnovu zaštićenog kulturnog dobra. Za sve zahvate na zaštićenom kulturnom dobru Planinarski dom »Runolist« potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se veličina i površina postojeće građevine uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

Planinarski dom Runolist zadržava namjenu planinarskog doma i edukacijskog centra (centar za školovanje kadrova u planinarstvu i školovanje vrhunskih gorskih vodiča, orijentista i vodiča brdskog bicikla). Oblikovanje okoliša odnosi se prvenstveno na održavanje i njegu postojeće vegetacije, bez mogućnosti širenja pratećih sadržaja na otvorene površine. U vanjskom oblikovanju potrebno je dopunjavanje autohtonim cvijećem i zelenilom te uređenje postojećeg dječjeg igrališta i opremanje novom opremom. Omogućava se uređenje prostora kao vidikovca.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Osim glavnog šumskog puta, pristup je omogućen i planinarskim stazama.

Potrebno je uređenje šumske ceste i servisnog prilaza do planinarskog doma Runolist kao kolno-pješačke površine širine do 4,5 m s primjerenom obradom gornjeg sloja (tucanik i sl.), uz poštivanje propisa o uvjetima za vatrogasne pristupe i rješenje odvodnje.

Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba – napajanje niskonaponskim izvodom iz NTS Brestovac ili izgradnja NTS Runolist, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada ili zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.7. Puntijarka (PD, ZI, E*, PN)

Članak 107.

(1) Područje Puntijarka nalazi se na vršnom području Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Planinarski dom Ivan Pačkovski, Opservatorij Geofizičkog zavoda PMF-a, Seizmološku postaju Geofizičkog zavoda PMF-a, Centar za obranu od tuče, Građevinu za potrebe MORH-a, Risovu jazbinu (objekt PD Naftaplin) i livade: Omladinski spust, livadu od vrha Puntijarke prema Hunjki (zvana Japekova livada) i livadu kod Planinarskog doma Ivan Pačkovski.

(2) Planinarski dom Ivan Pačkovski ovim se Planom štiti kao element kulturno-povijesnog identiteta.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se veličina i površina postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Pripadajući vanjski prostori uređuju se i održavaju u skladu s pojedinačnim smjernicama. Omogućava se unutar postojećih građevina osigurati prostor od oko 20 m2 za potrebe Gorske službe spašavanja – GSS. Planinarski dom Ivan Pačkovski zadržava osnovnu namjenu. Iznimno se mogu za razne namjene postavljati montažno-demontažne ili pokretne građevine na livadama i na pripadajućim prostorima građevina. Uređivanje livada provodit će se prema smjernicama za uređenje livada utvrđenim ovim Planom.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Sve građevine priključuju se na Sljemensku cestu, bilo izravno ili posredno preko posebnih servisnih prilaza te na planinarske putove. Potrebno je uređenje Sljemenske ceste za uvođenje internog javnog (autobus i sl.) i biciklističkog prometa. Predviđa se uređenje vršne pješačke staze kao šetnice i staze za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću na potezu od Grafičara do Puntijarke koristeći pri tome povoljne dijelove postojećih putova. Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na TS 983, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.8. Pongračevo – Risnjak (PD, Lg, E, PI,)

Članak 108.

(1) Područje Pongračevo – Risnjak nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Planinarski dom Risnjak i Pongračevu lugarnicu, te Pašerov prevjes – desetak metara visoku stijenu na kojoj je uređeno vježbalište za penjače i alpiniste i livada na Falatu.

(2) Planinarski dom i lugarnica imaju elemente kulturno-povijesnog identiteta i kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti koje su dio i nositelj specifičnih obilježja prostora Parka prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se namjena, veličina i površina postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

Pongračeva lugarnica zadržava namjenu uz mogućnost dopune komplementarnim ugostiteljskim i edukativnim sadržajem.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup području je šumskom cestom vezanom na Sljemensku cestu te planinarskim putovima. Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na TS 601, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada ili zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.9. Kraljičin zdenac (PI, E)

Članak 109.

(1) Područje Kraljičin zdenac nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Planinarsko izletište Kraljičin zdenac i Lugarnicu Kraljičin zdenac (Lugareva kućica).

(2) Planinarsko izletište Kraljičin zdenac ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti koje su dio i nositelj specifičnih obilježja prostora Parka prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se veličina i površina postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Zadržava se ugostiteljska namjena. Lugarnicu Kraljičin zdenac moguće je prenamijeniti (edukativna namjena i sl) za eventualne potrebe budućih sadržaja ovog područja. Kod oblikovanja vanjskog prostora obje građevine posebno obratiti pažnju na uređenje potoka i jezera te opremanje područja potrebnom opremom.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno Sljemenskom cestom, planinarskim putovima, te poučnom stazom »Miroslavec«. Predviđa se vodoopskrba na individualni način preko cisterne i hidrofora, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na TS 1830, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.10. Centar za posjetitelje Medvedgrad (JU, E, I, M)

Članak 110.

(1) Područje Medvedgrad nalazi u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća postojeći srednjovjekovni grad Medvedgrad i pomoćnu građevinu na lokaciji Glog.

(2) Ruševine srednjovjekovnog grada Medvedgrada su zaštićeno kulturno dobro. Svi zahvati na kulturnom dobru trebaju biti usmjereni na očuvanje i obnovu zaštićenog kulturnog dobra. Za sve zahvate na zaštićenim kulturnim dobrima potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se visinski i tlocrtni gabarit postojeće građevine uz mogućnost rekonstrukcije radi sanacije, poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Predviđa se edukativna, muzejska, memorijalna i izletišna namjena starog grada, s pratećim sadržajima (ugostiteljski, turistički i sl.), a unutar cjelovitog programa revitalizacije treba osigurati sanaciju i redovito održavanje skulpture autora Kuzme Kovačića. Moguća je rekonstrukcija pomoćne građevine podno Medvedgrada na lokaciji Glog i prenamjena u funkciji Javne ustanove PPM (muzejska, edukativna, posjetiteljska, ugostiteljska, memorijalna, turistička).

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup području omogućen je pješice šumskim stazama, a vozilima uređenom cestom iz Lukšića. Potrebno je uređivanje pješačkih staza. Predviđa se: vodoopskrba individualnim načinom opskrbe, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na TS 1830, priključak na telefonsku mrežu, priključak na individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.11. Bliznec (E, PI, LD, Lg, JU, I)

Članak 111.

(1) Područje Bliznec je šumovit predio uz Sljemensku cestu kojim protječe potok Bliznec; u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode. Područje obuhvaća postojeće građevine: staru pilanu na vodeni pogon uređenu kao muzej, lovački dom, lugarnica koju koristi Javna ustanova kao upravnu zgradu i tunel uz lugarnicu i šumsku stazu Bliznec (staza za osobe s invaliditetom).

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora, ima kulturno-povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti koje su dio i nositelj specifičnih obilježja prostora parka prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se namjena postojećih građevina uz mogućnost dopune sadržaja komplementarnim ugostiteljskim i edukativnim sadržajem. Moguća je rekonstrukcija građevina u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Tunel uz lugarnicu može se staviti u funkciju za potrebe javne ustanove (edukativno prezentacijski prostor i dr.).

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno Bliznečkom cestom i planinarskim putovima. Moguće je produljenje staze za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću do slapa iznad lugarnice.

Predviđa se priključak na javnu vodovodnu mrežu, odvodnja priključkom na sustav javne odvodnje, elektroopskrba priključkom na planiranu ZTS 951, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.12. Glavica – Veternica (PD)

Članak 112.

(1) Područje Glavica – Veternica nalazi se u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa parka prirode. Područje obuhvaća postojeći Planinarski dom na Glavici i špilju Veternicu.

(2) Špilja Veternica je zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1979. Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se prenamjena postojeće i gradnja novih građevina osim građevine veličine do 20 m2 na širem prostoru kod špilje Veternice. Moguća je rekonstrukcija Planinarskog doma na Glavici u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Oblikovanje vanjskog prostora definirano je dobro opremljenim i održavanim terasama, prostorom za igru djece, livadom pogodnom za sunčanje. Na Glavici oko proplanka (čistine) moguće je izvesti trim-stazu na način koji ne zahtijeva rušenje stabala. Proplanak se namjenjuje slobodnoj rekreaciji (badminton i druge igre s loptom). Na širem prostoru špilje Veternice predviđa se gradnja kamenog i drvenog jednoetažnog objekta površine do 20 m2 za potrebe vodiča. Moguća je prigodna prodaja pića ili suvenira.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Do planinarskog doma i spilje je moguć pristup pješice planinarskim putovima iz Gornjeg Stenjevca, Bizeka i Ponikava. Postoji uređen servisni kolni prilaz od Zelene magistrale do planinarskog doma s manjim parkiralištem za osobna i vozila opskrbe. Servisni kolni prilaz spilji i planiranoj građevini uz nju moguće je osigurati uređenjem postojećih šumskih putova i staza. Predviđa se opskrba vodom vodovodom, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Glavica, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.13. Lipa – Rog (PD, V, S)

Članak 113.

(1) Područje Lipa – Rog nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode unutar zaštićenog krajobraza Lipa – Rog. Područje obuhvaća postojeće građevine: Planinarski dom na Lipi, Piramidu, Kapelicu posvećenu hrvatskim mučenicima, pomoćni objekt i vanjski sanitarni čvor i livadu ispod planinarskog doma.

(2) Područje Lipa – Rog ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Za Planinarski dom na Lipi ne planira se povećanje visinskog gabarita građevine. Moguća je dogradnja do ukupno najviše 50 m2. Povećanje tlocrtne površine može se izvesti u prizemlju na način da s postojećom građevinom čini jedinstvenu arhitektonsku cjelinu. Krovište dogradnje treba uskladiti s postojećim u nagibu i izboru materijala. Omogućuje se rekonstrukcija Kapelice posvećene hrvatskim mučenicima do najviše 30 m2 u skladu s tradicionalnim obilježjima ove vrste sakralnih građevina, te krajobraznim obilježjima i oblikovnim karakteristikama sličnih ili istih građevina šireg prigorskog prostora. Omogućava se rekonstrukcija piramide. Livadu održavati prema smjernicama za uređenje livada utvrđenim ovim Planom. Na širem prostoru Lipa – Rog moguće je uređenje astronomskog parka.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup području je planinarskim stazama i šumskim putem kojim je omogućena dostava.

Predviđa se vodoopskrba iz cisterne (kišnica), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba putem agregata, solarne energije, priključkom na planiranu NTS Lipa – Rog, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.14. Kameni svati (PK, PS, E)

Članak 114.

(1) Područje Kameni svati je skup dolomitnih stijena, koje se gotovo okomito uzdižu oko 350 m nad zagorskom cestom; nalazi se u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode. Područje obuhvaća postojeće građevine: planinarsku kuću, napuštenu kamenu kuću, nadstrešnicu i livadu.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Moguća je rekonstrukcija postojećih gabarita planinarske kuće radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Moguća je rekonstrukcija i uređenje kamene kuće u funkciji planinarskog skloništa s dodatnim edukativnim sadržajima ili sl. u skladu s krajobrazno-funkcionalnim karakterom i vrijednostima područja, te formiranje manje livade. U cilju očuvanja vizura na Samoborsko gorje i dolinu Krapine omogućava se obzirna sječa pojedinih stabala. Potrebno je očuvati prirodni krajolik livada i rubova šume. Zbog termofilnih vrsta, područje je interesantno i s botaničkog gledišta, te ga je nužno očuvati kao poseban prirodni fenomen. Potrebno je obzirno korištenje i uređivanje livada s ciljem kulturološke i obrazovne afirmacije. Opremanje područja treba usmjeriti na odmorišta, uz mogućnost obazrivog korištenja livada za rekreativne aktivnosti.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je na javnu cestu priključeno šumskim putem iz Jablanovca, a dostupno je i pješacima i biciklistima. Opskrba je moguća traktorom. Uređenjem postojećeg puta moguće je osigurati servisni prilaz vozilima opskrbe, hitne pomoći i drugih službi. Predviđa se opskrba vodom iz cisterne (kišnica), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na postojeću TS 217, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.15. Gornja Bistra (B, E, H)

Članak 115.

(1) Područje Gornja Bistra nalazi se u pristupnom području Parka prirode i obuhvaća dvorac grofova Oršić.

(2) Dvorac grofova Oršić s kapelom svetog Josipa je kulturno dobro upisano u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske, te je za sve zahvate na dvorcu potrebno ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

Park uz dvorac Oršić u Gornjoj Bistri je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture prema Zakonu o zaštiti prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se nova gradnja. Planom se omogućuje prenamjena u hotel s dodatnim edukativnim sadržajima i rekonstrukcija građevine radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno cestom Donja Bistra – Kraljev Vrh. Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu naselja, priključak na javnu odvodnju, elektroopskrba priključkom na postojeću TS 41, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija, plin, lož ulje), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.16. Hunjka (H, Lg, E, PI, PD, V)

Članak 116.

(1) Područje Hunjka nalazi se na vršnom području Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Planinarski dom Hunjka (Rauchova lugarnica), Lugarnicu Šumarskog fakulteta, Hotel »Zvonimir na Hunjki« (Dom obrtnika Hunjka) i livadu. U blizini je zaštićeni posebni rezervat šumske vegetacije Rauchova lugarnica – Desna Trnava.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina, osim panoramskog vidikovca – protupožarne promatračnice na koti 896. Zadržava se veličina i površina postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. U oblikovanju vanjskog prostora oko građevine, koje je moguće dopunom opreme za sjedenje (stolovi klupe) ili rekreaciju, posebnu pažnju treba posvetiti očuvanju rubova šume, održavanju livadne površine zatravnjivanjem, te očuvanju vizura prema Zagorju kao i uređenju vidikovaca.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Izravan priključak je na Sljemensku cestu, planinarski put, hodočasnički pješački put, a planira se i biciklistička staza. Moguće uređenje i obilježavanje hodočasničkog pješačkog puta. Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine« br. 8/09.), elektroopskrba – priključak na TS 1498, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.17. Vidak (LD)

Članak 117.

(1) Područje Vidak se nalazi u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode nedaleko od javne ceste za Donju Stubicu. Područje obuhvaća postojeću lovačku kuću s cisternom, prilazni put i parkiralište, dio prostrane livade i šume.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se postojeća namjena lovačkog doma. Moguća je rekonstrukcija građevine u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup se ostvaruje asfaltnom cestom. Osigurano je dovoljno prostora za parkiranje. Predviđa se opskrba vodom iz cisterne (kišnica), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine« br. 8/99.), elektroopskrba priključkom na NTS Vidak, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.18. Lojzekov izvor (LD, PK)

Članak 118.

(1) Područje Lojzekov izvor nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Planinarsku kuću Lojzekov izvor i Lovački dom Vepar i područje izvora.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Zadržava se namjena, visinski i tlocrtni gabarit postojećih građevina uz mogućnost rekonstrukcije radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Dostupnost je šumskom cestom, a predviđa se vodoopskrba lokalnim sustavom (cisterna), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine« br. 8/09.), elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Lojzekov izvor, priključak na telefonsku mrežu, priključak na individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.19. Kulmerica (PS)

Članak 119.

(1) Područje Kulmerica je formirano kao mali proplanak omeđen šumom; nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća postojeću građevinu planinarskog skloništa.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Planinarsko sklonište će zadržati svoju namjenu. Ne predviđa se razvijanje tlocrtnog i visinskog gabarita objekta, a moguća je rekonstrukcija u cilju kvalitetnijeg oblikovanja i uređenja za sklonište planinarima te uređenje okoliša.

Livadu treba urediti i održavati prema smjernicama za uređenje livada utvrđenim člankom (42) ovih odredbi.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno planinarskom stazom koja se spušta s hrpta Medvednice i preko Lojzekovog izvora sa selom Pila te biciklističkom stazom. Predviđa se vodoopskrba lokalnim načinom opskrbe, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine« br. 8/09.), elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Kulmerica, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.20. Gupčeva lipa (S, E)

Članak 120.

(1) Područje Gupčeva lipa nalazi se u pristupnom području Parka prirode. Područje obuhvaća: predio Gornje Stubice u kojem dominiraju crkva Sv. Jurja Mučenika i Gupčeva lipa. Uz lipu je gostionica – izletište uređeno u tradicionalnom zagorskom stilu.

(2) Crkva Svetog Jurja i izletište su kulturna dobra upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Za sve zahvate na crkvi Svetog Jurja i izletištu potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara. Gupčeva lipa je spomenik prirode zaštićen prema Zakonu o zaštiti prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se nova gradnja i prenamjena. Moguća je rekonstrukcija građevina u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Dostupnost području je cestom Stubičke Toplice – Gornja Stubica – Laz. Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu naselja, priključak na sustav javne odvodnje, elektroopskrba priključkom na NTS, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.21. Golubovec (H, E*, R)

Članak 121.

(1) Područje Golubovec nalazi se u pristupnom području Parka prirode i obuhvaća dvorac Stubički Golubovec s perivojem i Vilinskim poljanama.

(2) Dvorac Stubički Golubovec je kulturno dobro upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu zaštićenih kulturnih dobara. Park uz dvorac Stubički Golubovec je zaštićeni spomenik parkovne arhitekture prema Zakonu o zaštiti prirode. Za perivoj Golubovec izrađena je studija i projekt obnove (Arhitektonski fakultet i Republički zavod za zaštitu prirode Republike Hrvatske, 1989.) gdje su navedeni uvjeti i naputci za obnovu perivoja i za druge zahvate u perivoju. Tih se uvjeta i nadalje treba pridržavati prilikom svih zahvata u prostoru perivoja, kako u neposrednom okruženju dvorca, tako i u predjelu Vilinskih poljana. Za sve zahvate (parkovni, vrtno-hortikulturni, graditeljski, infrastrukturni i dr.) u granicama zaštite perivoja Golubovec i Vilinskih poljana potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara i prirode.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se nova gradnja. Moguća je rekonstrukcija građevina u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

Planirana namjena su turističko-ugostiteljsko i kulturno edukativni sadržaji, te rekreacijski (npr. jahanje) i drugi sadržaji kompatibilni zaštiti prostora prirodne i kulturne baštine i temeljnoj planiranoj namjeni.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Dostupnost području je cestom Stubičke Toplice – Gornja Stubica – Laz. Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu naselja, priključak na sustav javne odvodnje, elektroopskrba, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija, plin, lož ulje), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.22. Kapelščak (S,E)

Članak 122.

(1) Područje Kapelščak nalazi se u pristupnom području Parka prirode i obuhvaća: Kapelu Svete Katarine, travnati plato, posebno vrijedan vidikovac i spomen ploča Seljačkoj buni.

(2) Kapela svete Katarine na Kapelščaku je kulturno dobro zaštićeno rješenjem o preventivnoj zaštiti, upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske – Listu preventivno zaštićenih dobara prema Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a konzervatorskom obradom utvrđena je potreba zaštite. Za sve zahvate na kapeli potrebno je ishoditi sve zakonom propisane suglasnosti tijela nadležnog za zaštitu kulturnih dobara.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se nova gradnja. Moguća je rekonstrukcija kapele u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi sanacije i održavanja. Zona zaštite kapele uključuje i čitav pripadajući prostor platoa i vrha brežuljka.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Dostupnost području je motornim vozilom, pješice i planinarskom stazom.

R 2.23. Gorščica (S, Lg, E)

Članak 123.

(1) Područje Gorščica je prirodni vidikovac; nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode unutar posebno zaštićenog rezervata šumske vegetacije Pušinjak – Gorščica i obuhvaća postojeće građevine: lugarnicu, pomoćni drveni objekt, lovačko sklonište, kapelicu s raspelom i dva vanjska WC-a.

(2) Građevine i vanjski prostori

Lugarnica zadržava svoju namjenu uz mogućnost dopune komplementarnim ugostiteljskim i edukativnim sadržajima. Ne predviđa se povećanje broja etaža u odnosu na postojeći objekt (P+Pk) kao ni visine objekta. Vanjski prostor oko objekta potrebno je opremiti dodatnim stolovima i klupama i sl., a na livadi omogućiti rekreativne igre na travi, ali bez fiksne opreme. Za potrebe Gorske službe spašavanja – GSS (smještaj spašavatelja i opreme) treba unutar postojećih objekata predvidjeti priručni prostor veličine oko 20 m2. Livadu i voćnjak potrebno je redovito održavati te nadopuniti opremu. Omogućava se bavljenje sljedećim rekreativnim aktivnostima: šetnje, planinarenje, trčanje, orijentacijsko trčanje, promatranje prirode, skijaško trčanje i jahanje, igre na livadama i sl.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Kroz područje prolazi šumska cesta, planinarski i hodočasnički putovi te biciklistička staza.

Kretanje izletnika područjem usmjeriti na postojeće staze i putove koje je u tu svrhu potrebno vidljivo označiti i postaviti ploče s upozorenjima u vezi s obilaskom, korištenjem, čuvanjem i zaštitom rezervata. Predviđa se lokalni sustav vodoopskrbe (cisterna), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 8/09.), elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Gorščica, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.24. Oštrica (Lg, E, PI, PS)

Članak 124.

(1) Područje Oštrica je otvoreni proplanak na istaknutom grebenu prema Hrvatskom zagorju u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode. Područje obuhvaća postojeće građevine lugarnice s dvije manje drvene građevine, pčelinjakom i štalom.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora i specifičnih ambijentalnih vrijednosti na koji se primjenjuju posebni uvjeti o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(3) Građevine i vanjski prostori

Lugarnica zadržava namjenu uz mogućnost dopune komplementarnim ugostiteljskim i edukativnim sadržajima. Rekonstrukcija je moguća u istoj tlocrtnoj površini, visine maksimalno visoko prizemlje s mansardom. Objekt za smještaj radnika ili ukloniti ili u jednakom gabaritu obnoviti za novi sadržaj (planinarsko izletište ili sl.). Pomoćne objekte, štalu i pčelinjak po mogućnosti zadržati u istoj namjeni. Zapušteni voćnjak treba sanirati, a livadu redovito održavati košnjom. Potrebno je urediti izvor.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup području je iz Gornje Bistre asfaltiranom šumskom cestom i planinarskim putem.

Predviđa se lokalni sustav vodoopskrbe (cisterna), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda (»Narodne novine«, br. 8/09.), elektroopskrba priključkom na postojeću TS 2102, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 3.2. Cerovec (R, PS, PI)

Članak 125.

(1) Područje Cerovec nalazi se u blizini pristupnog područja parka prirode. Područje obuhvaća: proplanak, uređeno malo nogometno igralište, građevinu koja služi kao okupljalište, odmorište i sklonište.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Moguća je rekonstrukcija građevine u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

Građevina građena tradicijskim elementima i dobro uklopljena u prostor zadržava svoju namjenu uz preporuku da dio sadržaja ima javni način korištenja (korištenje sanitarija, vode, sklonište, klupe i stolovi za odmorište i piknik) i mogućnost dopune komplementarnim sadržajima. Izuzetni prirodni predjeli daju ovoj lokaciji vrijednost koja se može povećati dodatnim sadržajima (potrebe lovaca, streljana glinenih golubova, igranje badmintona, prostor za piknik i drugo), koji će pridonijeti atraktivnosti lokacije za šire područje te postati jedno od odmorišta unutar Parka prirode.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Iz naselja Sveti Matej, zaseoka Jelovečki vodi makadamski put u dužini oko 2 km prema proplanku s građevinom (danas je pristup moguć jedino terenskim vozilom). Od zaseoka Koščevići moguć je pristup pješice (10 minuta). Od proplanka vodi šumski put prema vršnom dijelu Tepčina – Koščevićev Breg i jedna je od pješačkih staza iz pravca Sv. Mateja prema Gornjoj Planini, koja se veže na planinarske staze prema Tepčini i dalje prema Sljemenu.

Predviđa se opskrba vodom iz cisterne (kišnica), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba povezivanjem na električnu mrežu u zaseoku Koščevići, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada na opremljena mjesta za odlaganje otpada.

R.3.7. Dubravica (R)

Članak 126.

(1) Područje Dubravica nalazi se na kraju ulice Dubravica u rubnom području parka prirode. Područje obuhvaća otvorena teniska igrališta s pratećim sadržajima.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ne planira se gradnja novih građevina. Moguća je rekonstrukcija radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta u postojećim gabaritima. Na području se nalaze otvorena teniska igrališta, drvena građevina uz teniska igrališta, građevina s prostorima za treninge i rekreaciju, spremište sportskih rekvizita, café-barom i klupskim prostorijama. Visina građevine je prizemlje i potkrovlje.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno ulicom Dubravica i priključeno je na komunalnu infrastrukturu.

3. Odmor i rekreacija (R2) i (R3) – nova gradnja

R 2.25. Brestovac (H*, E, R, B)

Članak 127.

(1) Područje Brestovac nalazi se na vršnom području Parka prirode i obuhvaća kompleks nekadašnjeg lječilišta Brestovac.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora te povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti pa se preporučuje zaštita sukladna sustavu mjera zaštite utvrđenom za nepokretna kulturna dobra. Zahvat u prostoru treba biti održiv i obazriv prema prirodi u sadržajnom, oblikovnom i organizacijskom smislu tijekom gradnje i korištenja.

(3) Namjena prostora

Ovim planom predviđene su sljedeće namjene i sadržaji: hotel s posebnim režimom korištenja, edukativna namjena, rekreacija, wellness, zdravstvena namjena (rehabilitacija) i slične kompatibilne namjene. Detaljniju namjenu građevina odredit će potrebe budućih korisnika. Svi sadržaji, bez obzira na njihovu osnovnu namjenu, trebaju biti otvorenog tipa. Koncepcija prostornog razvoja treba se temeljiti na adaptaciji jezgre kompleksa. Obzirom na kvalitetno ambijentalno uređenje lokaliteta kod obnove treba sačuvati osnovne ambijentalne odnose tako da se po mogućnosti obnovi Muški paviljon, galerijska veza i drugi odnosi.

(4) Izgrađenost prostora, etažnost i uvjeti gradnje

Ukupna građevna bruto površina (GBP) prostora ne smije prelaziti 15.000 m2. Moguća je etapna gradnja, uz uvjet da se ostvari funkcionalna, krajobrazna i oblikovna cjelovitost područja, te sačuvaju osnovni ambijentalni odnosi. Površine unutar kojih se mogu razviti tlocrti objekata trebaju, u pravilu, biti određene tlocrtima postojećih objekata. Najveća visina građevina je dvije etaže uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja Preporuča se korištenje prvenstveno drva i kamena, a posebno kod oblikovanja fasada. Krovišta građevina oblikovati kao dvostrešna, a dio je moguće oblikovati ravnim krovovima u funkciji terasa.

(5) Vanjski prostori

Oblikovanje vanjskih prostora treba se temeljiti na očuvanju prostora, obnovi zapuštene parkovne površine i obazrivom oblikovanju livada kao rekreativnih površina. Zbog vrijednosti koju šuma daje ovom prostoru treba je čuvati, štititi, njegovati te unapređivati kao autohtonu vegetacijsku strukturu, čime će se pridonijeti i očuvanju mikroklimatskih posebitosti. U rekreativne svrhe koristit će se livade, granični pojas prema šumi i blaže padine, a kao površine za sportsko-rekreativne aktivnosti uglavnom tereni nastali rušenjem zgrada. Odgovarajućom opremom i infrastrukturom potrebno je osigurati zaštitu vode, tla i zraka, a time i šume, što je preduvjet očuvanja posebitosti mikroklimatskih prilika i lokaliteta. Detaljnije oblikovanje vanjskih prostora utvrdit će se smjernicama krajobraznog rješenja sukladno krajobrazno-funkcionalnim karakteristikama, te odrednicama ovog plana.

(6) Prometna i komunalna opremljenost

Osim sa Sljemenske ceste, pristup je moguć planinarskim putovima. Ovim je Planom predviđeno da se u sklopu izgradnje nove stanice žičare Dolje – Sljeme istraži mogućnost uključenja Brestovca u sustav žičara. Postojeća prilazna šumska cesta može se rekonstruirati po sadašnjoj trasi od raskrižja sa Sljemenskom cestom do parkirališta istočno od trase žičare kao kolno-pješačka prometnica širine 6,0 m, a dalje kao servisni i vatrogasni prilazi pojedinim građevinama širine do 5,5 m. Postojeću mrežu putova unutar kompleksa treba u cijelosti zadržati, a gdje je potrebno urediti. Na skupnom parkiralištu treba osigurati prostor za smještaj osobnih vozila za 50 – 75 mjesta i 3 – 4 autobusa, a kod pojedinih građevina samo za vozila opskrbe i servisa s okretištem. Konačni broj parkirnih mjesta odredit će se u sklopu programa revitalizacije ovisno o namjeni te vrsti i veličini sadržaja. Predviđa se vodoopskrba preko Sljemenskog vodovoda, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Brestovac, TS 952 Žičara Sljeme 2, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija,i dr.), te zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.26. Adolfovac (PI, PD, Lš)

Članak 128.

(1) Područje Adolfovac se nalazi u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća: prostor bivšeg planinarskog doma Vidikovac s bungalovima i plato eksploatacijskog polja. U blizini je vrelo Adolfovac, botanički vrijedan prostor te okomita stijena tzv. Lonjska pećina.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ovim planom predviđa se nova građevina planinarskog izletišta ili planinarskog doma na mjestu ili u blizini stare građevine. Maksimalna površina unutar koje se može razviti tlocrt građevine određena je gabaritima starog objekta; prizemlje oko 15x14 m uključujući terasu s mansardom oko 8x15 m uz mogućnost gradnje podruma. Moguće je odstupanje u tlocrtnoj izgrađenosti objekta +5 % od navedenih vrijednosti u skladu s idejnim projektom. Broj etaža neće se povećavati u odnosu na stari objekt (Po+P+Pk). Arhitektonsko oblikovanje mora biti u skladu s uobičajenim načinom građenja, po uzoru na stari objekt, primjereno prostoru Parka prirode i krajobrazno-funkcionalnom karakteru područja. Predviđa se ograda od drveta rubom glavnog platoa objekta i oko uređene površine platoa eksploatacijskog polja. Vanjski prostor područja potrebno je urediti kao višenamjensko travnato igralište (plato eksploatacijskog polja) za igru djece, sunčanje, i sl., opremiti drvenim klupama i stolovima, na padinama organizirati malo sanjkalište.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje i objekt priključuju se na Sljemensku cestu postojećim servisnim prilaznim putem duljine oko 250 m. Uz prilazni put treba urediti prostor za smještaj osobnih vozila veličine do 10 PM te osigurati kolni prilaz do građevine opskrbnim, servisnim i protupožarnim vozilima s manevarskom površinama. Predviđa se lokalna vodoopskrba (cisterna), odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu zamjensku ZTS 952, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.27. Vila Rebar (H*, Ž, E, R)

Članak 129.

(1) Područje vila Rebar nalazi se u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća: vilu Rebar s pratećim sadržajima, postojeću donju stanicu žičare ZET-a i buffet »Žičara«.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Uži prostor vile Rebar

Zahvat u prostoru treba biti održiv i obazriv prema prirodi u sadržajnom, oblikovnom i organizacijskom smislu tijekom gradnje i korištenja. Zonu obuhvata oblikuju ostaci građevine vile Rebar s pratećim objektima (peglaonica rublja, praonica rublja, drveni napušteni objekt, kuća vrtlara, bunkeri i tuneli) i teniski tereni okruženi hrastovom i kestenovom šumom, međusobno povezani zapuštenim stazama i zelenilom.

(4) Moguća namjena prostora

Hotel s posebnim režimom korištenja, ugostiteljsko-turistička namjena, sjedište JU PPM-a, sport i rekreacija, edukacija i sl.

(5) Izgrađenost prostora, etažnost i uvjeti gradnje

Ukupna izgrađenost prostora može biti 10 % veća od izvornog tlocrtnog rješenja. Najveća visina građevine je P+2 uz mogućnost gradnje podruma i potkrovlja. Planira se obnova kamenog prizemlja vile Rebar u istom tlocrtnom gabaritu s mogućnošću formiranja terase. Iznimno, terasa na katu može se predvidjeti veća u odnosu na tlocrtni gabarit prizemlja. Preporučuje se prvenstveno korištenje drva i kamena, a posebno kod oblikovanja fasada. Za prateće objekte ne predviđa se povećanje tlocrtnih i visinskih gabarita. Objekte je moguće rekonstruirati na način da se tipologija postojeće izgradnje ne mijenja, a ukoliko za to postoji ekonomska i sadržajna opravdanost omogućava se uklanjanje nekih od postojećih objekata.

(6) Vanjski prostori

Detaljnije oblikovanje vanjskih prostora utvrdit će se krajobraznim rješenjem kao obaveznim dijelom idejnog rješenja sukladno funkcionalnim i oblikovnim karakteristikama, te ovom Planu.

(7) Prometna opremljenost prostora

Prostor se na ulicu Bliznec priključuje preko asfaltiranog odvojka, koji je za oživljavanje ovog kompleksa, potrebno urediti. Smještaj vozila i broj parkirališnih mjesta odredit će se u sklopu programa ovisno o namjeni te vrsti i veličini sadržaja.

(8) Širi prostor

Izvan obuhvata užeg prostora vile Rebar nalaze se postojeće građevine donje stanice žičare ZET-a i Buffeta Žičara s pripadajućim vanjskim prostorima, te se za njih ovim planom određuju sljedeći uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora i građevina:

(8.1.) Građevine i vanjski prostori

Za postojeće građevine donje stanice žičare ZET-a i Buffeta Žičara moguća je rekonstrukcija radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta. Nakon izgradnje nove donje stanice gondolske žičare, moguća je prenamjena ovog objekta u prostor za potrebe Gorske službe spašavanja, JU PPM-a, ugostiteljstvo, servis, iznajmljivanje bicikala i sportske opreme i sl.

(8.2.) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Ovaj dio područja se na ulicu Bliznec priključuje preko asfaltiranog kolnog odvojka, a dostupno je pješacima (oko 300 m od tramvaja). Smještaj osobnih vozila može se predvidjeti za cijeli kompleks na jednom mjestu, a za vozila opskrbe i servisa, te ukrcaja i iskrcaja moguće je urediti prilaze i stajanke uz pojedine objekte. Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu grada, priključak na gradski sistem odvodnje, elektroopskrba priključkom na postojeću TS 951 Žičara Sljeme 1 za donju stanicu žičare i okolne objekte i ZTS 209 vila Rebar za vilu Rebar, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), zbrinjavanje i odvoz otpada izvan Parka putem komunalnog poduzeća.

R 2.28. Ponikve – Zelena magistrala (PI, E)

Članak 130.

(1) Područje Ponikve se nalaze u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa unutar posebnog rezervata šumske vegetacije Babji zub – Ponikve. Područje je jedinstven primjer krškog reljefa na Medvednici, bogato izvorima, vodotocima i ponorima s karakterističnom vegetacijom vlažnih livadnih staništa, botanički vrlo interesantnom.

(2) Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora.

(3) Građevine i vanjski prostori

Ovim Planom omogućava se izgradnja planinarskog izletišta na obazrivo odabranom prostoru uz završetak »zelene magistrale«, temeljem detaljnih istraživanja i u skladu sa smjernicama za građenje iz poglavlja III. Uvjeti uređenja, gradnje i zaštite za zahvate u prostoru ovih odredbi, te uz uvjet visokog standarda zaštite prostora te komunalne opremljenosti. U građevini se omogućava osiguranje priručnog prostora za smještaj Gorske službe spašavanja – GSS veličine oko 20 m2. Moguća je povremena prigodna prodaja i postavljanje kemijskih WC-a. Teren je povoljan za orijentacijsko trčanje.

Prijeko su potrebne sljedeće mjere zaštite, uređivanja i korištenja područja: zabraniti pristup automobilima i drugim vozilima na livade, urediti parkirališta uz Zelenu magistralu, zabraniti kaptiranje izvora i potoka, livade održavati prema smjernicama za livade, a posebno dio vlažnih livada, botanički najinteresantnijih, označiti i sačuvati od gaženja, prostore za piknik i zadržavanje obazrivo formirati na uzdignutijim dijelovima livada.

(4) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Područje je dostupno Zelenom magistralom te planinarskim putovima. Na kraju Zelene magistrale postoji uređeno parkiralište za osobna vozila. Predviđa se: lokalna vodoopskrba, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba – moguće napajanje novim niskonaponskim izvodom iz postojeće TS 2190, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.29. Tepčina špica – Ročićeva senokoša (PS)

Članak 131.

(1) Područje Tepčina špica – Ročićeva senokoša nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa parka prirode.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ovim se planom planira gradnja planinarskog skloništa u skladu sa smjernicama za građenje iz poglavlja III. Uvjeti uređenja, gradnje i zaštite za zahvate u prostoru ovih odredbi.

Uređivanje livade provodit će se prema smjernicama za način uređenja i zaštitu livada utvrđenim ovim Planom.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Predviđa se vodoopskrba lokalnim načinom opskrbe, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Tepčina Špica, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.30. Vejalnica – Pulana (PI,LD)

Članak 132.

(1) Područje Vejalnica – Pulana nalazi se u pristupnom području Parka prirode. Vejalnica je dio s otvorenim livadama i šumarcima i dio je područja Natura 2000 značajnog za svojte i stanišne tipove HR20001298 Vejalnica i Krč, a Pulana dio pretežito obrastao šumom. Područje obuhvaća postojeću građevinu lovačkog doma, tradicijsku kuću s obilježjima etnološke baštine i pomoćne građevine.

(2) Građevine i vanjski prostori

Lovački dom zadržava namjenu. Moguća je rekonstrukcija građevine u postojećem tlocrtnom i visinskom gabaritu uz manja odstupanja radi poboljšanja funkcionalnosti i tehničkih uvjeta.

Ovim se Planom omogućava uređenje planinarskog izletišta uz ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu s obzirom na ciljeve njenog očuvanja. Građevine je moguće rekonstruirati u postojećim gabaritima radi poboljšanja tehničkih uvjeta i funkcionalnosti. Moguće je uređenje vidikovca sukladno odrednicama ovog Plana.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup području je šumskom cestom i planinarskim putem. Predviđa se lokalna opskrba vodom, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu NTS Vejalnica, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.31. Rasuha (PI)

Članak 133.

(1) Područje Rasuha nalazi se neposredno uz cestu koja iz Bistre vodi do podnožja skijališta.

(2) Građevine i vanjski prostori

Ovim se planom omogućava gradnja planinarskog izletišta u skladu sa smjernicama za građenje iz poglavlja III. Uvjeti uređenja, gradnje i zaštite za zahvate u prostoru ovih odredbi.

Moguće je opremanje sadržajima za razonodu, odmor, rekreaciju i edukaciju, nadstrešnicom, klupama, stolovima, opremom za igru djece, odraslih i dr. od autohtonih materijala (drvo, kamen) bez narušavanja krajobraznih vrijednosti prirodnog prostora.

(3) Prometna dostupnost i komunalna opremljenost

Pristup je moguć cestom iz Bistre i planinarskim putem. Predviđa se: lokalna vodoopskrba, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na NTS Rasuha, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan Parka.

R 2.32. Kompleksna ulazna zona Bistra

Članak 134.

(1) Područje Kompleksna ulazna zona Bistra nalazi se u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode i obuhvaća prostor napuštenog eksploatacijskog polja. Područje Kompleksna ulazna zona Bistra je površine cca 3,0 ha.

(2) Namjena prostora

Ovim planom planira se uređenje kompleksne ulazne zone sa sljedećim sadržajima: parkiralište za automobile i autobuse, stajalište gradskog (lokalnog) autobusa i prateći sadržaji (infocentar Javne ustanove PPM, priručni prostor Gorske službe spašavanja – GSS, lovački dom, ugostiteljstvo, trgovina, javni WC, i sl.), objekti za smještaj strojeva i mehanizacije (za potrebe skijaških staza), te opreme (sportska i rekreativna oprema, bicikli i sl.), prodaja suvenira, manja igrališta, sportsko-rekreacijski sadržaji, ljetna pozornica i drugi slični sadržaji.

(3) Vanjski prostori

Potrebno je provesti prostorno-oblikovnu i tehničko-biološku sanaciju prostora u skladu sa Zakonom o rudarstvu i drugim propisima, te prostornim i projektnim rješenjima na temelju kojih je odobreno izvođenje rudarskih radova, s ciljem privođenja konačnoj namjeni. Detaljnije oblikovanje vanjskih prostora utvrdit će se smjernicama krajobraznog rješenja, sukladno krajobrazno-funkcionalnim karakteristikama, te ovom planu.

(4) Prometna i komunalna opremljenost prostora

Područje je prometno povezano sa središtem Gornje Bistre postojećom cestom odnosno mjesnom ulicom koja se tu priključuje na županijsku cestu 2220: Ivanec Bistranski (Grad Zaprešić)-Gornja Bistra-Kraljev Vrh-Stubičke Toplice. Automobilski promet zaustavlja se u prometnom terminalu u sklopu kompleksne ulazne zone u eksploatacijskom polju. Od eksploatacijskog polja do podnožja Crvenog spusta vodi uređena asfaltirana cesta koja, pored ostalog, služi i kao servisni kolni prilaz skijalištu. U sklopu kompleksne ulazne zone moguće je uređenje parkirališta za automobile i autobuse, stajalište gradskog (lokalnog) autobusa. Gradske i međumjesne autobusne linije planiraju se sa Zagrebom, Zaprešićem i drugim mjestima izvan Parka prirode. Stajalište i okretište planirano je na prometnom terminalu u eksploatacijskom polju. Unutrašnji promet od eksploatacijskog polja prema destinacijama u Parku prirode planiran je minibus linijama.

U sklopu prometnog terminala moguće je uređenje parkirnih mjesta na terenu ili unutar terminalne zgrade za osobna vozila posjetitelja, javne autobuse, minibuseve i autobuse putničkih agencija sa sljedećim orijentacijskim veličinama:

− osobni automobili 250 – 300 PM

− javni autobusi 4 – 5 PM te dva stajališta za iskrcaj putnika

− minibusevi 4 – 5 PM

− ostali autobusi 8 PM.

Konačni broj parkirnih mjesta odredit će se ovisno o namjeni te vrsti i veličini sadržaja. U sklopu uređenja planirane županijske ceste predviđena je izgradnja pješačkih i biciklističkih staza. Terminalna građevina planira se za prateće sadržaje u funkciji sustava posjećivanja (turističke informacije, ugostiteljstvo, trgovine, prezentacije i dr.). Terminalna građevina kao javna mora biti dostupna svim uzrastima stanovništva uključujući i osobe s invaliditetom.

Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu naselja, priključak na sustav javne odvodnje, elektroopskrba – priključak na postojeću TS 45 Eksploatacijsko polje, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), organizirani odvoz otpada izvan Parka.

R 2.33. Kompleksna ulazna zona Pila – za istraživanje

Članak 135.

(1) Područje Kompleksna ulazna zona Pila nalazi se uz cestu koja kroz naselje Pila vodi prema Sljemenu, s izletištem, ribnjakom uz potok Pronjak – Vidak i parkiralištem. Posebna je kvaliteta kontakt pristupnog područja s cjelovitim šumskim kompleksom i svojevrstan je ulaz sa zagorske strane prema rubnom, srednjem i vršnom području gore cestom ili planinarskim putem. Područje Kompleksna ulazna zona Pila – za istraživanje je površine cca 3,0 ha.

(2) Namjena prostora

Područje odmora i rekreacije uređuje se, gradi, koristi i štiti tako da se osigura karakter kompleksne ulazne zone. Planira se kao ključni prometni punkt za posjetitelje vršnog dijela Parka prirode koji dolaze iz pravca Stubičkih Toplica. Predviđa se gradnja terminalne građevine s komplementarnim sadržajima (uslužni, informativni i drugi). U terminalnu zgradu smjestit će se prometni sadržaji (čekaonica, blagajna za karte i prometne obavijesti), zatim uslužni (ugostiteljski i trgovački sadržaji), te informativni sadržaji. Terminalna građevina kao i vanjski dijelovi terminala moraju biti dostupni i osobama s invaliditetom.

Na terenu se planiraju prometne površine za cestovni osobni i javni promet. Na postojećem ugostiteljskom objektu moguća je dogradnja i nadogradnja ovisno o potrebi za boljim opremanjem građevine ili povećanjem kapaciteta (broj ležajeva, restoranska mjesta, sanitarni čvorovi i dr.) s tim da mogućnost intervencije određuje zatečeni ambijent pripadajućeg prostora.

(3) Vanjski prostori

Vanjski prostori uredit će se u skladu s krajobrazno-funkcionalnim karakteristikama prvenstveno vodeći računa o šumskim površinama i potoku. Oblikovanje sadržaja terminala treba slijediti atraktivnu pejsažnu matricu s naglaskom na upotrebi tradicionalnih materijala i oblika u formiranju sadržaja ulaznog prostora kao i autohtone vrste vegetacije bliske kontaktnom šumskom prostoru. Detaljnije oblikovanje vanjskih prostora utvrdit će se krajobraznim rješenjem sukladno krajobrazno-funkcionalnim karakteristikama, te ovom planu.

(4) Prometna i komunalna opremljenost

Postojeća cesta Stubičke Toplice – Pila zadržava se kao jedan od najznačajnijih sjevernih cestovnih prometnih priključaka Parku prirode kojem gravitira Krapinsko-zagorska županija. Kao jedan od sadržaja kompleksne ulazne zone planiran je prometni terminal s terminalnom građevinom i parkiralištima za osobna vozila i autobuse te linijama minibusa za nastavak organiziranog posjećivanja. Predviđena je mogućnost uvođenja javnih lokalnih i međumjesnih autobusnih linija do prometnog terminala u sklopu kompleksne ulazne zone Pila. Nastavak prema užem području Parka prirode planiran je minibus linijama.

U sklopu prometnog terminala treba predvidjeti prostora za uređenje parkirnih mjesta na terenu ili unutar terminalne zgrade za osobna vozila posjetitelja, javne autobuse, minibuseve i autobuse putničkih agencija sa sljedećim orijentacijskim veličinama:

− osobni automobili 75 – 100 PM

− javni autobusi 2 – 3 PM te jedno stajalište za iskrcaj putnika

− autobusi putničkih agencija 2 – 3 PM

− minibusevi 2 – 3 PM.

Pristup je moguć pješačkom stazom: Stubičke Toplice – Pila – Markov travnik – Sljeme, a biciklistički promet moguć je županijskom cestom 2219. Pored prometnih površina za cestovni osobni i javni promet koji se planiraju na terenu, u prometni terminal smjestit će se prometni sadržaji.

R 3.3. Eksploatacijsko polje Ivanec

Članak 136.

(1) Područje Eksploatacijskog polja Ivanec nalazi se u rubnom području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode. Nakon završetka odobrene eksploatacije i sanacije moguće je uređenje prostora sadržajima za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, sport i rekreaciju i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene i sl.

(2) Eksploatacija unutar odobrenog eksploatacijskog polja treba se odvijati u funkciji prostorno-oblikovne i tehničko-biološke sanacije s ciljem privođenja konačnoj namjeni. Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(3) Područje je asfaltnom cestom priključeno na županijsku cestu 2220. Predviđa se priključak na vodovodnu mrežu naselja, priključak na sustav javne odvodnje, elektroopskrba – postojeća TS 138, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), organizirani odvoz otpada izvan granica Parka.

R 3.4. Eksploatacijsko polje Jelenje vode

Članak 137.

(1) Područje Eksploatacijskog polja Jelenje vode nalazi se u srednjem području cjelovitog šumskog kompleksa Parka prirode. Nakon završetka odobrene eksploatacije predviđa se provođenje tehničke i biološke sanacije. Sanacijom geomehanički stabilizirani bokovi ozelenit će se biološkom rekultivacijom. Moguće je uređenje prostora sadržajima za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, sport i rekreaciju i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene i sl

(2) Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(3) Dostupnost je osigurana iz Kraljeva vrha mjesnom ulicom priključenom na županijsku cestu 2220 (Gornja Bistra – Strmec Stubički) i makadamskom cestom koja u nastavku vodi do Jelenjih voda. Predviđa se lokalna opskrba vodom, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na planiranu NTS, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan granica Parka.

R 3.5. Eksploatacijsko polje Vukov dol

Članak 138.

(1) Područje Eksploatacijskog polja Vukov dol nalazi se u pristupnom području Parka prirode.

Predviđa se provođenje tehničke i biološke sanacije, a naročito sanacije klizišta. Nakon toga na nastalom osnovnom platou moguće je uređenje prostora sadržajima za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, sport i rekreaciju i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene i sl.

(2) Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(3) Područje ima kolni prilaz s kolne ceste 10004 koja povezuje Planinu Gornju s Kašinskom cestom. Predviđa se lokalna opskrba vodom, odvodnja u skladu s odredbama Državnog plana za zaštitu voda, elektroopskrba priključkom na postojeću TS 143, priključak na telefonsku mrežu, individualni način zagrijavanja (drvo, električna i sunčeva energija), vlastiti odvoz otpada izvan granica Parka.

R 3.6. Eksploatacijsko polje Bizek

Članak 139.

(1) Područje Eksploatacijskog polja Bizek se nalazi neposredno uz jugozapadnu granicu Parka prirode i izuzetno je područje s biološkog i geološkog aspekta. Predviđa se provođenje tehničke i biološke sanacije. Nakon toga osnovni plato moguće je iskoristiti za uređenje sportsko-rekreacijskih sadržaja, sadržaja za posjećivanje, za rad Javne ustanove PPM, za kulturu, turističko edukativne sadržaje u funkciji »branja ukrasnog kamena« i druge komplementarne sadržaje javne i turističke namjene.

(2) Prije prenamjene prostora eksploatacijskog polja potrebno je provesti procjenu utjecaja na okoliš sukladno posebnom propisu, kao i ocjenu prihvatljivosti za ekološku mrežu.

(3) Sadržaj idejnog prostornog rješenja moraju biti smjernice o dostupnosti izdanaka za edukativni poligon.

4. Područja odmora i rekreacije za koje je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja državne razine

Urbanistički plan uređenja državne razine

Članak 140.

(1) Za područja odmora i rekreacije na kojima se preispituju značajniji zahvati i nova gradnja, potrebno je izraditi urbanistički plan uređenja državne razine kojim se utvrđuje detaljnija namjena, ograničenja i mogućnosti korištenja prostora za cijelo područje.

(2) Ovim Planom utvrđuje se obveza izrade idejnog prostorno programskog rješenja za sljedeće uže cjeline:

− Urbanistički plan uređenja državne razine »Vršna zona« i

− Urbanistički plan uređenja državne razine »Skijalište«.

(3) Prostori za koje je obvezna izrada urbanističkog plana uređenja državne razine prikazani su na grafičkom prikazu 3B Uvjeti korištenja i zaštite prostora – Područje primjene posebnih mjera uređenja i zaštite prostora i na kartogramu 23. Prostori obvezne izrade urbanističkog plana uređenja državne razine.

UPU državne razine »Vršna zona«

Članak 141.

(1) UPU državne razine – »Vršna zona« (Sljeme I i III) obuhvaća prostor oko vrha Sljemena na dijelu vršnog područja Parka prirode s postojećim građevinama: gornja stanica žičare ZET-a, TV toranj (HRT i HT građevina), objekt Interventne baze Sljeme – prihvatnog centra za unesrećene, Zlatni medvjed, Ski klub Medveščak i Vidikovac kao i područje formirano uz Sljemensku cestu uz rub autohtone šume s postojećom građevinom Tomislavovog doma. Područje se nalazi unutar prostorne cjeline izraženih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti. Tomislavov dom i gornja stanica žičare ovim se planom štite kao element kulturno-povijesnog identiteta (EI). Područje je dostupno žičarom, pješačkim i biciklističkim stazama i cestovnim priključkom na Sljemensku cestu, te asfaltnom šumskom cestom do TV tornja, na koju su priključeni kraći servisni prilazi (pristupi) ostalim građevinama.

(2) Zadatak urbanističkog plana uređenja državne razine je:

− utvrditi prihvatljivo opterećenje prostora vršnog područja

− sagledati korištenje i zaštitu prostora kroz međuutjecaj s okolnim sadržajima

− predložiti lokaciju gornje stanice žičare ovisno o tehničkim i prirodnim ograničenjima, te osigurati uklapanje i povezanost s mrežom planinarskih putova i rekreativnih površina u i izvan obuhvata plana

− istražiti mogućnost povezivanja žičarom s bistranskim i stubičkim prostorom

− prenamjena, preispitivanje i preraspodjela postojećih sadržaja ovisno o lokaciji gornje stanice žičare i vrijednostima prostora

− rekonstrukcija građevina uz uvažavanje mjera energetske učinkovitosti

− predvidjeti uklanjanje privremenih građevina

− istražiti mogućnost smještaja za potrebe Gorske službe spašavanja, JU PPM-a i sportskih klubova

− osigurati ujednačen način korištenja prostora

− prilikom planiranja svih zahvata u prostoru potrebno je voditi računa o zaštiti vizualnog identiteta prostora

− postojeću šumsku cestu kao i servisne prilaze pojedinim građevinama moguće je sanirati ili rekonstruirati kao kolno-pješačke površine uz mogućnost zamjene asfalta primjerenim materijalom (betonski opločnik, tucanik i dr.) uz poštivanje propisa za prilaz vatrogasnih vozila i kvalitetno rješenje odvodnje oborinskih voda

− kroz cijelo vršno područje od Grafičara do Puntijarke moguće je uređenje postojeće glavne uzdužne pješačke komunikacije kao šetnice i staze za osobe s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću koristeći pri tome po nagibu i trasi pogodne dijelove postojećih putova

− preispitivanje infrastrukturne opremljenosti, posebice rješenja odvodnje građevina, vodoopskrbe, elektroničke komunikacijske infrastrukture i mogućnosti korištenja sunčeve energije i

− planirati zbrinjavanje i odvoz otpada putem komunalnog poduzeća izvan Parka.

(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća je rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovoga članka u postojećim gabaritima.

UPU državne razine »Skijaški kompleks«

Članak 142.

(1) UPU državne razine »Skijaški kompleks« obuhvaća područje dijela vršnog područja Parka prirode sa skijalištem, područjem Sljeme II i Sljeme IV. Područje obuhvaća: livadne površine koje se pružaju od vrha Sljeme na sjevernu (Crveni, Zeleni, Plavi, Bijeli te livada Krumpirište) te na istočnu stranu (Bijeli spust i Činovnička livada), gornja i donja stanica skijaške žičare, kompleks građevina za zasnježivanje staza i prateće sadržaje. Sljeme II formirano je uz Sljemensku cestu na vršnom području Parka prirode i obuhvaća postojeće građevine: Odašiljač MUP-a, »Dom željezničara« s livadom i odmorištem uz Leustekov put, Sljemensku lugarnicu, Komunalnu bazu »Hortikultura«, izletište »Grofica« i Činovničku livadu i lugarnicu na Činovničkoj livadi (kontrolna točka GSS-a).

Područje Sljeme II se nalazi unutar prostorne cjeline izraženih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti. »Dom željezničara«, Sljemenska lugarnica i stara sljemenska lugarnica ovim se planom štite kao element kulturno-povijesnog identiteta (EI).

Područje Sljeme IV se nalazi na glavnom grebenu Medvednice, unutar šumskog prostora u vršnom području Parka prirode. Područje obuhvaća postojeće građevine: Kapelu Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata, Župni ured, Apartmansku kuću Snježna kraljica i Prekratićevu kuću. Područje Sljeme IV se nalazi unutar prostorne cjeline izraženih kulturno-povijesnih i ambijentalnih vrijednosti. Kapela Majke Božje Sljemenske Kraljice Hrvata upisana je u Listu zaštićenih kulturnih dobara. Dostupnost području je Sljemenskom cestom, žičarom, javnim autobusnim prometom, pješačkim i biciklističkim stazama. Kolni prilaz pojedinim građevinama i lokalitetima moguć je samo interventnim i servisnim vozilima, odvojcima od Sljemenske ceste, šumskom cestom i pješačkim/planinarskim putovima. Predviđa se prometno otvaranje područja prema Gornjoj Bistri postojećim preuređenim šumskim cestama i minibusevima.

(2) Zadatak urbanističkog plana uređenja državne razine je:

− utvrditi prihvatljivo opterećenje prostora vršnog područja i definiranje kapaciteta skijališta

− sagledati korištenje i zaštitu prostora kroz međuutjecaj s okolnim sadržajima

− preispitati mogućnosti uređenja skijališta u jedan skijaško-

-žični sustav opremljen sanitarnom opremom, kako bi se osigurali propisani tehnički i sigurnosni uvjeti i standardi

− redefinirati sustav umjetnog zasnježenja uzevši u obzir prirodna i tehnička ograničenja i mogućnosti vodoopskrbe

− osigurati nesmetano funkcioniranje različitih grupa korisnika prostora

− osigurati uklapanje i povezanost s mrežom planinarskih putova i rekreativnih površina

– istražiti mogućnost uređenja montažno-demontažnog adrenalinskog parka

− prenamjena, preispitivanje i preraspodjela postojećih sadržaja ovisno o lokaciji i vrijednostima prostora

− predvidjeti uklanjanje privremenih građevina

− osigurati ravnomjerno opterećenje u korištenju prostora

− prilikom planiranja svih zahvata u prostoru potrebno je voditi računa o zaštiti vizualnog identiteta prostora

− preispitati prenamjenu »Doma željezničara« u funkciji posjetiteljske infrastrukture i sportskih klubova. Posebnu pozornost posvetiti uređenju pripadajućeg otvorenog prostora

− tlocrtne gabarite »Sljemenske lugarnice« prizemlja moguće je prema potrebi povećati ili povezati terasama. Moguće je izvršiti adaptaciju potkrovlja za potrebe budućih namjena. S obzirom na svoju centralnu poziciju ima idealnu lokaciju za smještaj informativnog i edukativnog centra JU PP Medvednica, uz pretpostavku obnove stare lugarnice, kao središnje i dominantne građevine lokaliteta. Građevinu Komunalne baze »Hortikultura« (komunalna građevina/edukacija) potrebno je dovršiti kako bi se njezin vanjski izgled materijalom i oblikovnim karakteristikama prilagodio vrijednosti prostora, a okoliš građevine krajobrazno i funkcionalno uredio

− oblikovanje okoliša Župnog ureda (prateći sadržaj sakralnoj građevini, edukativna namjena) odnosi se prvenstveno na održavanje i njegu postojeće vegetacije te održavanje postojeće opreme bez mogućnosti širenja pratećih sadržaja na otvorene površine.

− potrebno je obnoviti Prekratićevu kuću – napušteni i devastirani drveni stambeni objekt, u izvornom obliku zamjenom dotrajalih konstruktivnih elemenata, odnosno restitucijom. Namjena će se utvrditi u skladu s krajobrazno-funkcionalnim karakterom područja

− preispitivanje infrastrukturne opremljenosti, posebice rješenja odvodnje građevina, vodoopskrbe, elektroničke komunikacijske infrastrukture i mogućnosti korištenja sunčeve energije i

− planirati zbrinjavanje i odvoz otpada putem komunalnog poduzeća izvan Parka.

(3) Do donošenja urbanističkog plana uređenja moguća je rekonstrukcija građevina iz stavka 1. ovoga članka u postojećim gabaritima.

IV. MJERE ZA PROVOĐENJE PLANA

Članak 143.

(1) Provođenje ovoga Plana osigurat će se neposrednom primjenom planskih postavki i odredbi za provođenje ovoga plana, te kroz:

− urbanističke planove uređenja državne razine

− prostorne planove područne (regionalne) razine

− prostorne planove lokalne razine

− plan upravljanja JU-om

− drugo.

(2) Urbanistički planovi uređenja državne razine, prostorni planovi područne (regionalne) razine i prostorni planovi lokalne razine moraju biti u skladu s ovim Planom i odrediti pobliže uvjete gradnje i uređenja prostora u skladu sa smjernicama ovoga Plana.

Smjernice za izradu prostornih planova područne (regionalne) razine i prostornih planova lokalne razine

Kriteriji za formiranje građevinskih područja

Članak 144.

(1) Građevinska područja unutar površina planiranih za razvoj i uređenje prostora naselja i detaljnija namjena površina utvrdit će se prostornim planovima područne (regionalne) razine i prostornim planovima lokalne razine uz uvažavanje sljedećeg:

− širenje građevinskih područja na prostor Parka moguće je samo na temelju argumentiranih razvojnih potreba (porast broja stanovnika, središnje funkcije, odvojeni dio postojećeg građevinskog područja nastao djelovanjem tradicijskih utjecaja, razvoj gospodarstva), a koje trebaju pratiti programi izgradnje i uređenja zemljišta

− uzimanje u obzir osnovnih faktora ograničenja (zaštićeni dijelovi prirode, vrijedni prirodni i kultivirani krajobraz, šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, nestabilni tereni (klizišta, tektonski rasjedi), zaštitne i sigurnosne zone voda i površine od posebnog značenja za obranu, koridori državne i županijske prometne i komunalne infrastrukture)

− oblikovanje građevinskih područja primjereno geomorfološkim značajkama kao naseljske cjeline, odvojeno od druge takve cjeline

− mogućnost osiguranja komunalne infrastrukture i prometnog povezivanja, a osobito zadovoljavajuće rješenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda, zbrinjavanja otpada i odvoza na organiziran i siguran način

− planiranje potrebnih prostora za prateće sadržaje stanovanju i rezervacije dijela prostora za razvoj naselja za druge namjene (javne i društvene, gospodarske, turističko-ugostiteljske, sportsko rekreacijske namjene, javne zelene površine, groblja, i dr.)

− racionalno korištenje prostora, tj. održivo gospodarenje resursima, te osiguranje višenamjenskog i optimalnog korištenja prostora

− usklađivanje površina planiranih za razvoj i uređenje prostora naselja unutar Parka prirode, s estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turističko-rekreacijskim značenjem i funkcijom Parka prirode

− planirani broj stanovnika treba biti prostornom organizacijom raspoređen u skladu s dosadašnjim trendovima i osnovnim planskim postavkama uz prilagođavanje gustoće stanovanja i gustoće stanovništva tipu naselja

− ocjena vrijednosti prostora – resursa koji se gradnjom i prenamjenom gubi, a učinkovitost zahvata mora biti sagledana cjelovito i dugoročno uključujući višeznačne učinke, a ne samo neposrednu dobit

− spriječiti svako daljnje spajanje naselja i formiranje naseljskih kontinuuma na pravcima pružanja kapitalne prometne infrastrukture

− u procesu planiranja sagledati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta i planski koncept temeljiti na njihovoj racionalizaciji

− novom stambenom gradnjom prvenstveno popunjavati prostor interpolacijama i nedovoljno ili neracionalno izgrađenih dijelova naselja.

(2) Izvan građevinskog područja, mogu se graditi: 1. poljoprivredne gospodarske građevine za potrebe obiteljskog seoskog gospodarstva, voćarstva, ratarstva, vinogradarstva, vrtlarstva, stočarstva, peradarstva, uzgoja cvijeća i dr., kapacitetima usklađeni s uvjetima zaštite prirode, očuvanjem krajobraza i lokalnim uvjetima; 2. manje vjerske građevine: križevi, poklonci, kapelice i sl.

(3) Posebni uvjeti gradnje i oblikovanja građevina te uređenja i zaštite prostora kao i veličina primjerenog posjeda određuje se prostornim planovima užeg područja.

Smjernice uređenja naselja

Članak 145.

Naselja će se izgrađivati i uređivati unutar površina planiranih za razvoj i uređenje prostora naselja određenih prostornim planovima užeg područja i uz sljedeće uvjete:

− očuvanje krajobraznih vrijednosti i obilježja karakterističnih za pristupnu zonu Parka prirode i prilagođavanje intervencija vrijednostima prostora

− očuvanje i unapređivanje elemenata koji formiraju identitet pojedinih izgrađenih prostora i njihova krajobraznog okruženja

− prilagođavanje gabarita arhitektonskog oblikovanja građevina i uređenja građevnih čestica krajobraznim vrijednostima prostora

− očuvanje graditeljskog nasljeđa, posebno središta starih sela i elemenata identiteta kulturnog i kultiviranog krajobraza

− afirmacija javnih i društvenih sadržaja i prostora

− unapređivanje komunalnog standarda rekonstrukcijom postojeće i gradnjom nove prometne i komunalne infrastrukture

− izbjegavanje unošenja volumena, oblika i građevinskih materijala koji nisu primjereni ambijentu i tradiciji građenja i

− očuvanje udolina potoka u cijelosti s maksimalnom zaštitom od izgradnje.

Smjernice za uređenje parcela i gradnju građevina

Članak 146.

(1) Smjernice za uređenje parcela i gradnju građevina su:

− gradnja u pravilu slobodnostojećih građevina

− minimalna udaljenost od susjednih međa je 3,0 m, odnosno pola visine (h/2)

− najveća visina građevina je prizemlje i kat ili stambeno potkrovlje uz mogućnost gradnje podruma odnosno suterena, ovisno o konfiguraciji terena

− najveća visina građevina javne i društvene namjene je prizemlje i dva kata uz mogućnost gradnje podruma ili suterena ovisno o konfiguraciji terena

− najveća izgrađenost građevne čestice je 30 %

− najmanje 40 % građevne čestice treba biti prirodni teren hortikulturno uređen;

− maksimalna građevna bruto-površina na parceli je 400 m2, osim za građevine javne i društvene namjene

− kod gradnje klijeti i zamjenskih drvenih građevina 1/3 plohe pročelja obvezno obraditi drvetom.

(2) Omogućuje se gradnja novih i zamjenskih građevina, rekonstrukcija i interpolacija građevina, u skladu s odredbama planova užeg područja, lokalnim uvjetima i pravilima struke.

Ostali dokumenti

Članak 147.

(1) Za plan, program ili zahvat, odnosno dijelove plana programa ili zahvata koji sam ili s drugim planovima, programima ili zahvatima može imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže provodi se ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu sukladno posebnim propisima

(2) Ovaj Plan ovisno o vrsti mjera provedbe provodit će se i na temelju drugih dokumenata:

− studija i programa za unapređenje funkcionalnih sustava kao što je posjećivanje, promet, označavanje, informiranje, opremanje, servisne i druge funkcije

− studija i program odvodnje cjelovitog šumskog kompleksa

− studija gospodarenja otpadom s programom mjera

− programa sanacije i drugih intervencija koje pridonose obnovi i očuvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, uređenju i sanaciji naselja, smanjivanju procesa koji oštećuju ili na bilo koji drugi način ugrožavaju prirodu i kulturna dobra

− analiza koridora i trasa prometnih infrastruktura određenih za istraživanje

− program sanacije užeg vršnog područje

− dokumentacija turističkih atrakcija

− studija i program oblikovanja opreme i informacijskih oznaka

− studija istraživanja termalnih područja Medvednice

− i ostale studije i programi.

(3) Donesen je Plan upravljanja, a akcijski planovi služe kao osnova za uspostavu mjera i provođenje aktivnosti u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode.

(4) Stručne podloge ovog plana su posebne studije, programi i projekti kojima se stručno razrađuju pojedini aspekti uređivanja, održavanja i upravljanja parkom prirode Medvednica. Rezultati znanstvenih istraživanja mogu se ugrađivati u posebne akte javnopravnih tijela i ostale akte ako nisu u suprotnosti s ovim planom.

Područja i lokaliteti istraživanja, te praćenja stanja i procesa u prostoru

Članak 148.

(1) Prirodne sastavnice prostora i okoliša kao i posebne prostorne cjeline i pojave kontinuirano će se istraživati, mjeriti, kartirati i vrednovati te u skladu s rezultatima utvrđivati odgovarajuće mjere zaštite prostora i okoliša.

(2) Na cijelom prostoru, a posebno na područjima obavljanja djelatnosti i odvijanja aktivnosti, pratit će se i provoditi monitoring s ciljem utvrđivanja opterećenja prostora, učinak gospodarenja i korištenja resursa, posjećivanja te u skladu s tim poduzimati odgovarajuće mjere za smanjenje opterećenja i sprječavanja štetnih utjecaja.

(3) Sustav posjećivanja i stavovi građana provjeravat će se putem socioloških istraživanja čiji će se rezultati koristiti osobito pri izradi Plana upravljanja, te drugih dokumenata i stručnih podloga.

(4) Radi zaštite prirodnih vrijednosti na području Parka prirode kontinuirano će se pratiti, istraživati i prikupljati podaci o:

− značajnijim prirodnim vrijednostima

− o biološkoj raznolikosti provođenjem detaljnih istraživanja i kartiranjem biotopa temeljem čega će se utvrđivati mjere za obnavljanje i očuvanje prirode, te održivo korištenje prirodnih dobara, utvrditi prostori i propisati mjere utvrđivanjem posebnih botaničkih rezervata i drugih prirodnih vrijednosti, te drugim mjerama zaštite

− vodnom režimu u Parku prirode, šumama i livadama, staništima biljnih i životinjskih vrsta

− valorizaciji prirodne baštine i kulturnih dobara radi integracije cjelokupnog prostora Parka prirode u sustav cjelovitog krajobraznog prostora Države

− napuštenim poljima eksploatacije mineralnih sirovina te gospodarenju mineralnim sirovinama unutar odobrenih eksploatacijskih polja radi pravodobne intervencije u slučaju narušavanja vrijednosti prostora i sanacije

− obnovljivim izvorima energije (geotermalnim, sunčevoj i energiji vjetra)

− izgradnji u građevinskim područjima zbog mogućnosti korekcije i racionalnog korištenja prostora i rubnih dijelova zbog utjecaja urbanizacije i izgradnje na Park prirode

− opterećenju prostora i okoliša nastalom posjećivanjem i aktivnostima i neravnomjernom opterećenju pojedinih točaka, područja, pravaca i atraktivnih lokaliteta

− transformaciji i očuvanju neizgrađenih površina, očuvanju karakteristične konfiguracije prostora, osobito dolina potoka i istaknutih reljefnih točaka s kvalitetnim vizurama i

− geološkoj baštini i neobnovljivim vrijednostima prirodne baštine.

(5) Donosit će se planovi gospodarenja prirodnim dobrima kao planske osnove za upravljanje, gospodarenje i korištenje prirodnim dobrima što su propisani posebnim zakonima.

(6) Radi razvoja održive turističke ponude na području Parka prirode i njezine integracije u sustav ponude šireg prostora, izradit će se posebne studije, odnosno elaborati za dijelove pristupnog područja, kao dijela komplementarne ponude koja integrira prostor Parka prirode sa širim okruženjem, za Gornjoplaninsku, Ivanečku podsljemensku, Bistransku ruralnu, Stubičku turističku zonu. Posebno će se izraditi dokumentacija turističkih atrakcija kao sustav prikupljanja i vrednovanja potencijalnih i realnih turističkih atrakcija po modelu katastra i atlasa turističkih atrakcija.

(7) Visoki seizmički potencijal Parka prirode i okolnih područja nameće potrebu sustavnog i kontinuiranog praćenja seizmičke aktivnosti te u tu svrhu treba uspostaviti lokalnu mrežu digitalnih seizmografa koja će omogućiti detaljnije istraživanje značajki seizmičke aktivnosti užeg lokalnog i šireg regionalnog prostora, a s ciljem definiranja što egzaktnijih seizmoloških i seizmo-tektonskih modela generiranja potresa.

Područja primjene razvojnih i drugih mjera

Članak 149.

(1) U cilju poticanja održivog gospodarskog razvoja u Parku prirode treba provoditi sljedeće mjere i aktivnosti:

− stvarat će se uvjeti za oživljavanje seoskog gospodarstva, poljoprivrede, sitne proizvodnje, obrtništva, uslužnih djelatnosti te razvoja seoskog turizma, što imaju svoju osnovu u prirodnim, kulturalnim i demografskim resursima Parka prirode

− prednost će se davati programima vezanim uz zaštitu prirodnih vrijednosti Parka prirode, demografsku obnovu sela s bogatom prirodnom, kulturnom i krajobraznom baštinom (npr. sela i zaseoci Gornje Stubice, Sesvetskog prostora i dr.), a donosit će se uz učešće lokalnog stanovništva (anketiranjem u pripremnoj fazi, javnim pozivom, preko mjesne samouprave i sl.)

− u skladu s edukativnom orijentacijom ovoga Plana poticat će se istraživanja prirodoslovnih i drugih posebitosti te provesti potrebno obrazovanje i obučavanje prvenstveno lokalnog stanovništva, nadležnih tijela radi mogućnosti obavljanja pojedinih djelatnosti

− u sesvetskom području Parka prirode dovršavat će se opremanje naselja Planina Gornja potrebnim sadržajima, uključujući prioritete dogovorene s lokalnom i mjesnom samoupravom

− na području Donje Stubice, Gornje Stubice i Stubičkih Toplica, posebno u naseljima koja imaju depopulaciju, potrebna je demografska obnova stanovništva, zaustavljanje iseljavanja, a prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti ovog područja, iskoristiti za promidžbene, posebno turističke svrhe (održivi turizam, ekoturizam)

− osigurat će se potrebna infrastruktura u naseljima i provesti mjere sanacije u dijelovima naselja koja su dosadašnjom izgradnjom devastirana i izgrađena bez odgovarajuće infrastrukture

− omogućit će se lokalnom stanovništvu bavljenje tradicionalnim vještinama i iskorištavanje šumskih proizvoda (čišćenje šuma za ogrjev, bilja i životinja za hranu i prihod) te za rekreaciju i turizam; u ruralnim naseljima omogućit će se razvoj tradicionalnog stočarstva, uz prirodnu prehranu životinja, u funkciji očuvanja i pospješivanja bioraznolikosti i

− druge mjere.

(2) Na području prometa odredit će se kritični dijelovi prometne mreže i utvrditi mjere smanjenja i regulacije prometa i otklanjanja fizičkih barijera te istražiti mogućnost značajnog poboljšanja javnog prometa za dolazak na pojedine destinacije u PPM-u. Istražit će se mogućnost uvođenja alternativnih načina javnog i individualnog prijevoza: autobusi na plinski pogon, elektromobil, i dr. te linijski taksi koji bi se kretao po površinama rezerviranim za javni prijevoz. Sustavno će se pratiti i poboljšavati uvjeti sigurnosti i prohodnosti prometnih površina uređivanjem, obilježavanjem, odgovarajućim režimima korištenja, usklađivanjem interesa korisnika, te poboljšavati dostupnost održivim sredstvima javnog prijevoza.

(3) Korisnici Parka prirode dužni su svoje djelatnosti obavljati i međusobno usklađivati u skladu sa zakonskim propisima i ovim odredbama.

(4) Sve aktivnosti koje se odvijaju na prostoru Parka prirode potrebno je provoditi na način da se uključuje i obavještava javnost.

(5) U cilju unapređivanja dostupnosti i kvalitete boravka i života u Parku prirode uređivati i graditi treba tako da područja, potezi i građevina u sustavu posjećivanja, te sredstva javnog prijevoza i komuniciranja budu, sukladno specifičnostima određenim položajem u prostoru, pristupačni za građane bez obzira na spol, dob i vrstu dodatnih potreba u kretanju, pri čemu će se primjenjivati propisi, normativi i europska iskustva u svrhu otklanjanja postojećih i sprječavanja nastajanja novih urbanističko-arhitektonskih barijera.

(6) Status strateškog razvojnog projekta imaju ona područja i građevine unutar Parka prirode Medvednice za koje je takav interes izrijekom utvrđen županijskim odnosno gradskim strateškim planom.

89 24.07.2014 Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica 89 24.07.2014 Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

Odluka, NN 89/2014-1800

Više

Dio NN: Službeni

Vrsta dokumenta: Odluka

Izdanje: NN 89/2014

Broj dokumenta u izdanju: 1800

Donositelj:Hrvatski sabor

Datum tiskanog izdanja: 24.7.2014.

ELI: /eli/sluzbeni/2014/89/1800

Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

NN 89/2014 (24.7.2014.), Odluka o donošenju Prostornog plana Parka prirode Medvednica

Opći uvjeti korištenja

Zaštita privatnosti