Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak

Upute za korištenje

Početna stranica

Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

NN 125/2014 (27.10.2014.), Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

HRVATSKI SABOR

2381

Na temelju članka 100. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), a u vezi s člankom 188. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.), Hrvatski sabor na sjednici 17. listopada 2014. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOGA PLANA PARKA PRIRODE ŽUMBERAK – SAMOBORSKO GORJE

Donosi se Prostorni plan Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje (u daljnjem tekstu: Plan). Nositelj izrade Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Koordinator izrade Plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Izrađivač Plana je Zavod za prostorno uređenje Zagrebačke županije i Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o.

II.

Plan sadržan u elaboratu »Prostorni plan Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje« sastavni je dio ove Odluke. Sastoji se od Knjige I., Knjige II. i Knjige III., i to:

KNJIGA I.

– Tekstualni dio Plana:

I. Odredbe za provođenje Plana

– Grafički dio Plana:

II. Kartografski prikazi:

1. Korištenje i namjena prostora M 1 : 25 000

1.2. Zone za razvoj naselja, sporta i rekreacije
te zone tradicionalnog gospodarenja M 1 : 25 000

2.1. Promet M 1 : 25 000

2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski
sustav, sustav pošte i elektroničkih
komunikacija M 1 : 25 000

3.1. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara
i područja zaštite prirode M 1 : 25 000

3.2. Područja posebnih ograničenja u
korištenju i primjene posebnih mjera
uređenja i zaštite M 1 : 50 000

4. Sustav posjećivanja M 1 : 25 000

5. Glavni ulazi u Park M 1 : 5 000, M 1 : 50 000

6. Zonacija zaštićenih područja iz

Stručne podloge zaštite prirode M 1 :100 000

KNJIGA II. Obrazloženje Plana

KNJIGA III. Obvezni prilozi.

III.

Plan je izrađen u 3 (tri) izvornika, ovjerena potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i pečatom Hrvatskoga sabora, koji se čuvaju u: Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvu nadležnom za poslove prostornoga uređenja (jedan primjerak) i Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj (jedan primjerak).

IV.

Svi prostorni planovi koji važe unutar obuhvata ovoga Plana moraju biti usklađeni s ovim Planom.

Odredbe za provođenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u »Narodnim novinama«.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/14-01/105

Zagreb, 17. listopada 2014.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v. r.

ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostornim planom Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje (u daljnjem tekstu: Plan), na temelju Zakona o proglašenju Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje (»Narodne novine«, br. 58/99.), uz uvažavanje društveno-gospodarskih, prirodnih, kulturno-povijesnih i krajobraznih vrijednosti, te međunarodnih konvencija i strategija razrađena su načela prostornog uređenja i utvrđeni ciljevi prostornog razvoja te organizacija, zaštita, korištenje i namjena prostora Parka prirode Žumberak – Samoborsko gorje (u daljnjem tekstu: Park).

(2) Prostor Parka obuhvaća dijelove područja Zagrebačke županije (gradovi Samobor i Jastrebarsko, općine Klinča Sela, Krašić i Žumberak) te Karlovačke županije (Grad Ozalj). Prema aktu o proglašenju Žumberka i Samoborskog gorja parkom prirode površina Parka iznosi 333 km2.

(3) Planom se utvrđuju:

– ciljevi uređenja prostora

– organizacija i namjena prostora

– uvjeti i mjere korištenja, uređenja i zaštite

– smjernice za izradu planova užih područja.

Članak 2.

Odredbama za provođenje Plana utvrđuju se način uređenja i namjena prostora, režimi zaštite, izgradnje i uređenja na području Parka.

2. CILJEVI UREĐIVANJA PROSTORA

Članak 3.

(1) Planom se utvrđuju ciljevi zaštite, očuvanja i promicanja prirodnih i kulturnih značajki i uloga Parka.

(2) Osnovni ciljevi su očuvanje prirodnih karakteristika krajobraza nastalih tradicionalnim načinom korištenja:

– zaštita i očuvanje prirodnih vrijednosti Parka i njegovih temeljnih obilježja

– zaštita i očuvanje rijetkih, ugroženih, stanišnih tipova te biljnih i životinjskih vrsta (očuvanje bioraznolikosti)

– očuvanje krajobrazne raznolikosti

– očuvanje georaznolikosti

– očuvanje kulturnih vrijednosti prostora

– očuvanje tradicionalne tipologije naselja

– očuvanje raznolikosti prostora

– osiguranje kvalitetne dostupnosti

– zaštita i očuvanje tla

– zaštita i očuvanje šuma i šumskih ekosustava

– zaštita i očuvanje kvalitete voda

– zaštita i očuvanje kvalitete zraka

– razvoj turizma rekreativnih aktivnosti, te odgojno-obrazovnih i znanstvenih aktivnosti na prostoru Parka

– očuvanje tradicionalnog načina poljoprivrede

– poticaj obnove i revitalizacije tradicionalnih obrta

– zaustavljanje depopulacijskog trenda, uz uvjete poboljšanja uvjeta života i standarda stanovništva naselja Parka

– sanacija ugroženih dijelova okoliša.

3. ORGANIZACIJA I NAMJENA PROSTORA

Članak 4.

Razgraničenje prostora Parka izvršeno je podjelom na područje razvoja i uređenja prostora naselja te područja razvoja i uređenja prostora izvan naselja.

3.1. Razvoj i uređenje prostora za razvoj naselja

Članak 5.

(1) Prostori za razvoj naselja obuhvaćaju izgrađeni dio naselja i planirano proširenje naselja, a prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora.

(2) Granice građevinskih područja naselja će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine, a u skladu s odredbama ovoga Plana.

(3) Unutar naselja i njihovih dijelova osiguravaju se funkcije stanovanja te sve druge sukladne funkcije vezane uz život i rad u njima.

(4) Prostori za razvoj i uređenje naselja tipološki su podijeljeni na naselja površine do 5 ha, naselja površine od 5 do 10 ha i naselja površine veće od 10 ha.

Članak 6.

(1) Prostori za razvoj naselja su područja u kojima postoji izgrađeno naselje te se omogućuje njegovo proširenje i dogradnja.

(2) U naseljima se predviđa izgradnja novih građevina te obnova, rekonstrukcija i dogradnja postojećih građevina namijenjenih za:

– stanovanje i prateće, pomoćne, gospodarske objekte

– rad bez štetnih utjecaja na okoliš

– javne i prateće sadržaje

– društvene djelatnosti

– trgovačke i uslužne sadržaje

– turističke i ugostiteljske sadržaje

– vjerske sadržaje

– prometnu i komunalnu infrastrukturu

– sport i rekreaciju

– groblja.

(3) Planom su određene površine za razvoj naselja.

(4) Granice građevinskih područja i odnosi izgrađenih i neizgrađenih dijelova će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

Članak 7.

(1) U naseljima su moguće različite namjene:

– stambena

– mješovita namjena (za stanovanje i druge aktivnosti)

– gospodarska namjena – proizvodna

– gospodarska namjena – poslovna

– ugostiteljsko-turistička namjena

– sportsko-rekreacijska namjena

– groblja itd.

(2) Njihove detaljne granice i propozicije za gradnju će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

Članak 8.

Prostori izvan naselja su razvrstani u područja šuma, poljoprivrede, vodne površine, u prostore za razvoj izdvojene namjene izvan naselja (sportsko-rekreacijska namjena, ugostiteljsko-turistička, gospodarska namjena, gospodarsko-proizvodna, gospodarsko-poslovna), groblja, površine infrastrukturnih sustava te površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje Veliki Lipovec).

3.2. Razvoj i uređenje područja izvan naselja

3.2.1. Šume

Članak 9.

(1) Šumske površine razvrstane su na:

– gospodarske šume (Š1)

– zaštitne šume (Š2)

– šume posebne namjene (Š3).

(2) Šumom gospodarske namjene u državnom vlasništvu upravljaju šumarije prema šumsko-gospodarskim planovima.

(3) Zaštitne šume i šume posebne namjene će se čuvati i uređivati sukladno posebnom propisu.

(4) Prenamjena šumskog zemljišta moguća je prema propisu nadležnih resora, a sukladno odredbama ovoga Plana.

Članak 10.

U šumi i na šumskom zemljištu može se graditi samo šumska infrastruktura, građevine koje su planirane dokumentom prostornog uređenja te spomenici.

3.2.2. Poljoprivredno tlo

Članak 11.

(1) Planom su definirane tri grupe poljoprivrednih tala:

– osobito vrijedno obradivo tlo (P1)

– ostala obradiva tla (P3)

– ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište (PŠ).

(2) Osobito vrijedno poljoprivredno tlo treba čuvati od prenamjene, a posebno od širenja izgradnje. To će se detaljno odrediti u prostornim planovima uređenja grada ili općine.

(3) Ostala obradiva tla treba koristiti u izvornom obliku, a posebno kao neizgrađeni dio krajolika oko naselja.

(4) Ostala poljoprivredna tla treba čuvati od širenja šuma i koristiti kao travnjake radi njihova velikog značenja za Park.

3.2.3. Prostori za razvoj izdvojenih namjena izvan naselja

Članak 12.

(1) U građevinskim područjima za izdvojene namjene izvan naselja moguće su sljedeće namjene:

– gospodarska namjena – proizvodna i poslovna

– ugostiteljsko-turistička namjena

– sportsko-rekreacijska namjena

– površine infrastrukturnih sustava

– groblja.

(2) Granice građevinskih područja za izdvojene namjene izvan naselja odredit će se prostornim planovima uređenja grada ili općine, a u skladu s odredbama ovoga Plana.

3.2.3.1. Sportsko-rekreacijske zone

Članak 13.

Sportsko-rekreacijske zone namijenjene su za rekreaciju u prirodi (R6).

Članak 14.

Potencijalne lokacije za smještaj zona rekreacije u prirodi su područja neposredno uz lokalitete: Mali Lipovec, Ekoselo Žumberak, Okić, Stojdraga, Japetić, Poljanice, Plešivica, Prilipje i Sveta Gera. U ovim zonama mogu se uređivati igrališta, kraće skijaške staze s demontažnom vučnicom, sanjkaške staze, prateće građevine ugostiteljsko-turističke namjene. Zone rekreacije definirat će se projektima kroz prostorno-plansku dokumentaciju općina i gradova u skladu s odredbama ovoga Plana.

3.2.3.2. Ugostiteljsko-turistički sadržaji

Članak 15.

Ugostiteljsko-turističke namjene su planirane u turističkim naseljima (T2), izletištima (T4) i lovačkim domovima.

Članak 16.

(1) Turistička naselja (T2) su:

– uz naselje Hodinci

– Lovrić Prekriški

– Brezovica Žumberačka

– uz Ekoselo Žumberak

– uz naselje Prilipje.

Površina pojedine zone može biti do 2,0 ha, a kapacitet do 40 ležaja.

(2) Potreba izrade urbanističkih planova uređenja, koji će odrediti kapacitet i točnu površinu ugostiteljsko-turističke namjene, odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.

(3) Turistički sadržaji mogu se graditi i u područjima za razvoj naselja.

Članak 17.

(1) Izletišta (T4) su:

– Ekoselo Žumberak u Koretićima

– Seoski turizam »Lijepo brdo Žumberak« u Pećnom

– Oštrc

– Veliki dol

– Japetić

– Poljanice

– Sveta Gera.

(2) Izletišta se mogu graditi i na drugim lokacijama, a propozicije će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

3.2.4. Vodne površine

Članak 18.

(1) Prostor voda i priobalja podliježe odredbama Zakona o vodama, Državnog plana za zaštitu voda te ovoga Plana.

(2) U zoni voda i priobalja zabranjene su radnje koje trajno mijenjaju prirodnu dinamiku i svojstva riječne obale (u smislu tipa podloge, tipa vegetacije, nagiba, meandriranja i sl.).

Članak 19.

(1) Obalnu zonu rijeke Kupe u naseljima potrebno je urediti posebnim vodnogospodarskim uvjetima poštujući krajolik.

(2) Uz obale rijeke Kupe mogu se uređivati kupališta i drugi prostori namijenjeni rekreaciji na vodi i uz vodu.

(3) Iznimno, dopuštena je izgradnja pristaništa (drvenih pristana) u funkciji sustava posjećivanja i pristani za potrebe naselja uz suglasnost Hrvatskih voda.

Članak 20.

(1) Brojni izvori i mali vodotoci odvode vode u rijeke Kupu, Savu i Krku. Najznačajniji vodotoci na području Parka su Kupa, Bregana, Lipovačka i Rudarska Gradna, Slapnica i Kupčina.

(2) Izvore se može koristiti samo za javnu vodoopskrbu.

(3) Na prostoru Parka obvezno je provoditi mjere zaštite u funkciji očuvanja svih vodotoka i njihovih izvorišta od mogućeg onečišćenja. Hidrotehničke zahvate s ciljem uređenja korita vodotoka i priobalja potrebno je izvoditi u skladu s obilježjima prirodnog terena kontaktnog prostora, na način da se vodotok očuva u doprirodnom stanju i da se ne umanjuju krajobrazne vrijednosti područja. Nije dopušteno betoniranje korita i uklanjanje meandara.

Članak 21.

Vode na području Parka mogu se koristiti za ribnjačarstvo, kupanje i rekreaciju vodeći računa o zaštiti staništa i vrsta. Održavanje ili poboljšanje stanja voda bitan je element njihove zaštite. Mogu se uređivati retencije uz poštivanje krajobraznih posebnosti. Detaljne lokacije za korištenje voda odredit će se u prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

Članak 22.

(1) Vlažna i vodena staništa (lokve, vlažne travnjake, cretove, izvore, ponore i druga) treba očuvati od prenamjene uz zabranu crpljenja vode, melioracije, kopanje jaraka i pretvaranja u obradive površine.

(2) Postojeće kaptaže vode se zadržavaju.

3.2.5. Površine za iskorištavanje mineralnih sirovina i napuštena eksploatacijska polja

Članak 23.

Na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora prikazane su površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (eksploatacijsko polje Veliki Lipovec).

4. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI

4.1. Cestovni promet

Članak 24.

(1) Unutar Parka nema postojećih cestovnih prometnica koje su kategorizirane kao državne ceste, a nije predviđena ni njihova izgradnja.

(2) Planom se, u skladu s ulogom u mreži cestovnih prometnica Republike Hrvatske, predlaže prekategorizacija županijske ceste Ž3297 u državnu cestu.

Članak 25.

Planom je predviđena obnova i rekonstrukcija svih županijskih cesta:

– Ž3297 (A. G. Grada Samobora – Krašić – Ozalj (D228)) – prijedlog za prekategorizaciju u državne ceste

– Ž3273 (Gr. R Slovenije – Kordići – Sošice – Jurkovo Selo (Ž3297))

– Ž3055 (A. G. Grada Samobora – Donja Reka – D1)

– Ž3097 (D228 – Krmačina – Vivodina – Dvorište Vivodinsko – Krašić (Ž3297))

– Ž3096 (Visoče (Ž3273) – Balići – Belošići – Petruš Vrh (Ž3097)).

Članak 26.

Planom se predlaže sljedeće ceste prekategorizirati u županijske ceste:

– Draga Svetojanska – Brezovac Žumberački

– Hartje – Sopote – Sošice

– Tihočaj – Paljugi – Bukovac Svetojanski

– Pećno – Višći Vrh – Gornja Vas

– Grabovica – Koretići – Jelenići – Pećno

– Sošice – Sveta Gera.

Članak 27.

Postojeće javne ceste i/ili pojedini njihovi potezi koji nisu planirani za prekategorizaciju, zadržavaju se u današnjim kategorijama uz modernizaciju i rekonstrukciju su:

Broj ceste	Opis ceste	Dužina ceste (km)
Broj ceste	Opis ceste	Županijske (Ž)	Lokalne (L)
3055	A. G. Grada Samobora – Donja Reka – D1	10,80
3096	Visoče (Ž3273) – Balići – Belošići – Petruš Vrh (Ž3097)	8,00
3097	D228 – Krmačina – Vivodina – Dvorište Vivodinsko – Krašić (Ž3297)	19,10
3273	Gr. R Slovenije – Kordići – Sošice – Jurkovo Selo (Ž3297)	18,20
31127	Gr. R Slovenije – Sošice (Ž3096)		12,00
31128	Stupe – Kupčina Žumberačka – Ž3297		2,50
31130	Pećno – Rude Pribičke – Svrževo – Ž3297		10,00
31140	Ž3055 – Jurjevčani – Vlaškovec – Donji Desinec – želj. kolodvor		9,20
31208	A. G. Grada Samobora – Mrzlo Polje Žumberačko – A. G. Grada Samobora		3,70
34001	Gr. R. Slovenije – Brezovica – Pilatovci – Radatovići – Badovinci – Ž3273		13,50
34002	Sv. Gera – Sekulići – Kuljaji – Radatovići (L34001)		8,50
34003	L34001 – Dragoševci – Liješće – gr. R Slovenije		3,80
34004	Ž3273 – Kašt – Brašljevica – gr. R Slovenije		4,10
34011	Ž3097 – Obrež – Gorniki – Lović Prekriški – Ž3097		7,20
34013	Ferenci (L34011) – Vrhovac (Ž3099)		5,50

Članak 28.

Sve javne ceste i šumske prometnice mogu se koristiti u svrhu posjećivanja. Pojedine šumske prometnice mogu se zatvoriti rampama u skladu s uvjetima navedenim u Zakonu o šumama.

Članak 29.

(1) Planiranje, gradnja i održavanje šumske infrastrukture obavlja se uz poštivanje tehničkih, gospodarskih i ekoloških uvjeta šumskoga tla, raslinja, divljači i uz njihovu maksimalnu zaštitu.

(2) Pri planiranju šumskih prometnica potrebno je prilagoditi se prirodnom okolišu te uvažavati turističke, rekreativne i protupožarne potrebe.

Članak 30.

Šumske prometnice moraju se graditi, održavati i koristiti tako da se:

– ne ugroze vodni izvori

– ne ugroze utvrđeni ekološki važni dijelovi šumskih ekosustava (dijelovi ekološke mreže, staništa rijetkih i ugroženih vrsta i dr.)

– ne prouzroče erozijski procesi

– ne zapriječi protok površinskih i podzemnih voda

– ne poveća opasnost od odrona

– ne spriječi otjecanje oborinskih i poplavnih voda, koje bi ugrozile seoska gospodarstva i druga zemljišta, opstojnost šume, njezinu obnovu i razvoj

– ne oštete područja pogodna za hranidbu i zimovanje divljači

– ne ošteti prirodna i kulturna baština

– ne ugroze druge funkcije u višenamjenskoj uporabi šume.

Članak 31.

(1) Svu infrastrukturu treba planirati ukapanjem na ili uz trase postojećih cesta.

(2) Postojeće razvrstane ceste se mogu asfaltirati. Nerazvrstane ceste, šumske ceste i pristupni putovi do pojedinačnih objekata i vidikovaca ne smiju su asfaltirati. Iznimno se mogu asfaltirati nerazvrstane ceste koje vode do pojedinih dijelova naselja.

(3) Iznimno se omogućava i stabilizacija kolnika postojećih nerazvrstanih makadamskih cesta/prometnica ili pojedinih dionica tih cesta/prometnica primjenom novih tehnologija, bez mogućnosti promjene postojećih gabarita istih.

4.2. Biciklističke staze, planinarski putovi i poučne staze

Članak 32.

(1) Na posebno označenim trasama su uređene biciklističke staze dijelom i po cestama tamo gdje nije moguće urediti posebnu stazu. One se dijelom poklapaju i s trasama šumskih cesta.

(2) Planom su određene trase postojećih biciklističkih staza. Biciklističke staze mogu se dopunjavati uređenjem novih.

Članak 33.

(1) Svi markirani planinarski putovi označeni su u Planu ukupne duljine 315 km.

(2) Iako je postojeća mreža zadovoljavajuća, moguće je uređenje i markiranje novih planinarskih putova. Novi planinarski putovi mogu se urediti i markirati samo na područjima gdje nema potrebne planinarske infrastrukture.

(3) Moguća je obnova planinarskih putova koji povezuju planinarska središta u Hrvatskoj s onima u Sloveniji.

Članak 34.

U Parku su uređene poučne staze (»Gdje voće zri«, »Staza kneževa«, »Izvori Života«, »Žumberački arheološki put« i »Put kraljice bukve«). Plan omogućava njihovo proširenje, kao i uređivanje novih poučnih staza.

Članak 35.

(1) Planom je omogućeno kretanje po cestama, biciklističkim stazama i planinarskim putovima koji se mjestimično preklapaju. Planom je određeno širenje mreže biciklističkih staza sve do obala Kupe.

(2) Kao najstariji oblik izletničkog turizma najrazvijeniji je sustav označenih planinarskih staza. Staze treba održavati, a Planom se omogućava i proširivanje mreže planinarskih staza.

Članak 36.

Planom je omogućeno kretanje Parkom na sljedeći način:

1. Moguće je kombiniranje upotrebe osobnih automobila za dolazak do parkirališta, u pravilu u području pojedinih zanimljivih brdskih dijelova, a zatim kretanje pješice ili biciklom do određenih ciljanih točaka (vrh, planinarski dom, kružna šetnja ili vožnja).

2. Javnim autobusnim prijevozom je omogućeno kretanje za stanovnike Parka, posjetitelje i za dolazak do ishodišnih točaka daljeg hodanja.

3. Moguće je organizirati prijevoz za turističke grupe, školske ekskurzije posebnim vozilima (kombi, autobus, »vlakić« i sl.).

4. Za brdski biciklizam će se koristiti obilježene staze i druge komunikacije.

5. Pješačenje je omogućeno planinarskim stazama, povezanim s parkiralištima i autobusnim postajama.

6. Planom se omogućava obilazak Parka jahanjem te je moguće povećati broj lokacija na kojima se mogu unajmiti konji.

4.3. Granični prijelazi

Članak 37.

Stalni granični prijelazi za pogranični promet s Republikom Slovenijom su:

1. Novo Selo Žumberačko – Planina v Podbočju

2. Kašt – Radovica

3. Vivodina – Krmačina

4. Obrež Vivodinski – Božakovo.

Članak 38.

(1) Prijelazna mjesta određena Sporazumom između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 15/97.) su:

1. Vlaški Križ – Mali Cirnik

2. Poklek – Premagovce

3. Osunja – Prušnja Vas – Črneča Vas

4. Brezovica – Brezovica

5. Liješće – Malo Lešće.

(2) Prijelazne točke mogu se koristiti kao turistički prijelazi unutar turističke zone »Po Sutli i Žumberku«.

(3) Planom se osigurava i još 12 prijelaza koji su definirani u sklopu prekogranične turističke zone »Po Sutli i Žumberku«.

Članak 39.

(1) Za izgradnju u pojasu od 100 do 300 m od granične crte koji se odnosi na nenaseljeni šumski predio od Svete Gere do naselja Brezovica treba ishoditi suglasnost nadležnog resora.

(2) U pojasu do 100 m od granične crte zabranjena je gradnja ili postavljanje objekata, a zahtjeve u tom pojasu treba usuglasiti sa nadležnim resorom.

4.4. Ulazi u Park

Članak 40.

(1) Ulazi u Park planirani su s obzirom na zone iz kojih posjetitelji dolaze:

– iz područja Ozlja

– iz područja Jastrebarskog

– iz područja Krašića

– iz područja Klinča Sela

– iz područja Samobora

– iz Republike Slovenije.

(2) Planom je predviđeno šest glavnih ulaza:

– Gabrovica

– Plešivica

– Čunkova Draga

– Vivodina – Krmačina

– Sveta Gera i

– Novo Selo Žumberačko.

Za glavne ulaze propozicije su određene ovim Planom.

(3) Planom je evidentiran i 71 mogući prilaz Parku na kojima nije planirana izgradnja posjetiteljske infrastrukture. Na prilazima Parku omogućava se postavljanje informativnih ploča vezanih uz Park.

Članak 41.

(1) Na prostoru Parka planirana je izgradnja i organiziranje parkiranja uz glavne ulaze u Park.

(2) Na njima je potrebno osigurati parkirališta za osobne automobile, u blizini stajališta javnoga autobusnog prijevoza, a po potrebi i parkiralište za turistički autobus. Mogu se urediti i manji infocentri te ploče s turističkom kartom Parka.

(3) Na kartografskom prikazu br. 5. Glavni ulazi u Park u mjerilu 1 : 5000 prikazani su svi glavni ulazi.

(4) Za glavne ulaze, kao i za granične cestovne prijelaze za pogranični promet provedba i izdavanje odobrenja za gradnju vršit će se temeljem ovoga Plana.

Članak 42.

(1) Svaki od glavnih ulaza u Park treba imati ploču s granicama Parka i položajem ulaza.

(2) Parkiralište po potrebi za 1 autobus može biti u sklopu ceste ili u blizini na za to odgovarajućem zemljištu.

(3) Moguće je organizirati informativnu točku s prikazima planinarskih i biciklističkih staza te podacima o Parku ili centar za posjetitelje.

(4) Lokacija centra za posjetitelje detaljnije će se odrediti u postupku izdavanja odobrenja za gradnju. Omogućava se postavljanje drvenih kućica ili informativnih točaka izgrađenih u tradicionalnom načinu gradnje maksimalne tlocrtne površine do 50 m2, a moguća je i gradnja zidane zgrade informativne točke i nadzorne postaje ili centra za posjetitelje maksimalne tlocrtne površine 100 m2 visine P + potkrovlje koji ima sljedeće sadržaje: dvorana za prezentaciju i edukaciju Parka, izložbeni prostor, infocentar, suvenirnica, usluga za posjetitelje, nadzornička postaja, prostor za pohranu spasilačke opreme i prostor za povremeni boravak članova službe spašavanja, pomoćni, radni, skladišni, sanitarni prostori i dr.

4.5. Kontrolne točke i nadzorne postaje

Članak 43.

U Planu na kartografskom prikazu br. 4. Sustav posjećivanja su označene postojeće kontrolne točke s planovima Parka, nadzorne postaje, planinarski vrhovi te točke i potezi značajni za panoramske vrijednosti.

4.6. Vučnice

Članak 44.

Postava demontažnih vučnica moguća je u sklopu rekreacijskih zona, u skladu s uvjetima zaštite prirode. Temeljem programa i projekata će se odrediti njihov položaj i kapacitet.

4.7. Zračni promet

Članak 45.

Na prostoru Parka postoji letjelište u Japetiću za letenje parajedrilica i ovjesnih jedrilica, a moguće je graditi helidrom i letjelište za manje motorne letjelice, balone te paraglajding i na drugim lokacijama (npr. u Pećnom). Njihove lokacije odredit će se prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

4.8. Elektroničke komunikacije

Članak 46.

(1) Postojeći i planirani TV odašiljači i TV pretvarači te bazne postaje elektroničkih komunikacija prikazani su na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski sustav, sustav pošte i elektroničkih komunikacija.

To su:

– jedinice poštanske mreže

– područna telefonska centrala

– korisnički i spojni vodovi i kanali

– radiorelejne postaje

– bazne radijske stanice

– TV odašiljači i TV pretvarači

– bazne postaje

– radijski koridori

– samostojeći antenski stupovi elektroničkih komunikacija

– elektroničke komunikacijske zone za smještaj samostojećih antenskih stupova.

(2) Planom se, u funkciji daljnjeg razvitka sustava elektroničkih komunikacija, na prostoru Parka planira:

– izgradnja novih komutacijskih postrojenja i polaganje novih kabela i/ili zračnih vodova u podsustavu nepokretnih javnih elektroničkih komunikacija

– postavljanje novih baznih radijskih stanica u podsustavu pokretnih elektroničkih komunikacija

– postavljanje novih TV odašiljača i/ili TV pretvarača u podsustavu radio i TV veza.

Članak 47.

(1) Unutar obuhvata Plana zadržavaju se i moderniziraju postojeća postrojenja elektroničkih komunikacija preko kojih se danas ostvaruje pristup unutar sustava elektroničkoga komunikacijskog prometa.

(2) Planom se omogućava izgradnja novih građevina sustava elektroničkih komunikacija. Njihova izgradnja planira se unutar prostora za razvoj naselja.

Članak 48.

Zone za postavu samostojećih antenskih stupova određene su prostornim planovima županija.

4.9. Vodnogospodarski sustav

4.9.1. Vodoopskrba

Članak 49.

(1) Na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski sustav, sustav pošte i elektroničkih komunikacija prikazana je opskrba pitkom vodom naselja unutar obuhvata Plana.

(2) Na prostoru obuhvata Plana veće vodoopskrbne sustave imaju gradovi Samobor, Jastrebarsko i Ozalj te Općina Klinča Sela. Manji lokalni vodoopskrbni sustavi su: Krašički sustav, vodovod Sošice, vodovod Radatovići. Lokalne sustave za vodoopskrbu potrebno je preispitati s obzirom na kvalitetu vode i funkcionalnost sustava, a za svaki lokalitet treba odrediti posebne mjere zaštite i način korištenja.

Članak 50.

(1) Na području obuhvata Plana postoje sljedeća izvorišta:

– Izvorišta Popov Dol, Gonjeva, Gradec i Bukvina su na području Općine Klinča Sela, Grada Jastrebarskog i Grada Samobora. Za navedena crpilišta izrađen je Elaborat zona sanitarne zaštite izvorišta Popov Dol, Gonjeva, Gradec i Bukvina (Geo-Cad, 2007.) te prijedlog Odluke o zonama sanitarne zaštite.

– Izvorišta Prodin Dol I i Prodin Dol II – Odluka o zonama sanitarne zaštite (»Službeni vjesnik Grada Jastrebarskog«, br. 9/08.) su na području Grada Jastrebarskog.

– Izvorišta Gornja Draga I, Gornja Draga II, Srednja Draga, Perlić Mlin, Hrašće, Sopote I, Sopote II i Sopote III – Odluka o zonama sanitarne zaštite (»Glasnik Zagrebačke županije«, br. 6/09.) su na području Grada Jastrebarskog i Grada Samobora.

– Izvorišta Slapnica i Lipovec su na području Grada Samobora, za koje treba donijeti Odluku o zaštiti. Zone sanitarne zaštite određene su temeljem Elaborata o zaštitnim zonama izvorišta Slapnica i Lipovec (Rudarsko-geološko-naftni fakultet, 2008.).

(2) Treba provoditi stalnu kontrolu i zaštitu svih vodocrpilišta, odrediti zaštitne zone te na osnovi postojećih prijedloga (vodocrpilišta Popov Dol, Gonjeva, Gradec, Bukvina, Prodin Dol I i II) donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite. Omogućuje se istraživanje određivanja vodozaštitnih zona Koretići u slivu Bregane. Potrebno je definirati koji dijelovi prostora će se povezivati u šire sustave opskrbe vodom za piće, a koji će imati lokalni značaj.

Članak 51.

(1) Na području obuhvata Plana ima mnogo vodosprema i crpnih stanica. Svaka od vodosprema izgrađena je za vrlo mala područja koja se iz njih opskrbljuju.

(2) Ovim Planom se određuje obveza povezivanja pojedinih sustava vodoopskrbe koji su tehnički i financijski isplativi, a što će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine.

(3) Zabranjuje se provođenje istražnih radova i eksploatacija podzemnih voda, osim za potrebe javne vodoopskrbe.

4.9.1.1. Zaštita vodocrpilišta

Članak 52.

Sukladno posebnim propisima, osim kontrole i zaštite vodocrpilišta, potrebno je definirati zone sanitarne zaštite. Planom se određuje obveza definicije dijela prostora koji će se povezivati u šire sustave opskrbe vodom za piće, a koji će imati lokalni značaj.

4.9.1.2. Zaštita voda od onečišćenja

Članak 53.

(1) Sukladno posebnim propisima, otpadne vode, bez obzira na stupanj pročišćavanja, ne mogu se ispuštati u vodotoke I. kategorije. Iznimno, u određena vrlo osjetljiva područja koja će biti definirana od strane tijela nadležnog za poslove vodnog gospodarstva, može se dopustiti ispuštanje otpadnih voda prema uvjetima nadležnog resora.

(2) Radi zaštitnih podzemnih i površinskih voda definirane su dvije osnovne skupine zaštitnih mjera:

– mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima

– mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja.

Mjere zabrane i ograničenja izgradnje na osjetljivim područjima određene su u okviru zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće. Osnovna mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja je izgradnja sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

(3) Saniranje zatečenog stanja u zonama sanitarne zaštite treba provoditi na osnovi cjelovitih programa za slivno područje. Prioritete za realizaciju treba odrediti na osnovi važnosti izvorišta, stupnja ugroženosti izvorišta (osjetljivost područja i karakteristike izvora onečišćenja) te učinkovitosti zaštite. U slučaju izvanrednih i iznenadnih onečišćenja provode se mjere temeljene na Državnom planu mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda i nižim planovima mjera donesenim na osnovi tog plana. Treba izraditi operativne planove interventnih mjera za slučaj iznenadnih onečišćenja, osposobiti se i opremiti za hitnu provedbu sanacijskih mjera.

Članak 54.

Planom se predlaže izrada katastra izvora s podacima o izdašnosti, položaju, kvaliteti vode, mogućnostima i mjerama korištenja radi očuvanja prirodnosti Parka.

4.9.2. Odvodnja

Članak 55.

(1) Na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski sustav, sustav pošte i elektroničkih komunikacija su označeni uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, ispusti otpadnih voda i glavni dovodni kanali (kolektori).

(2) Odvodnja otpadnih voda rješavat će se za pojedinačnog korisnika ponajprije biološkim uređajem za obradu otpadnih voda, a za skupine objekata i dijelove naselja izgradnjom sustava javne odvodnje razdjelnog tipa i lokalnih uređaja za obradu otpadnih voda, ponajprije bioloških.

(3) Planom se određuje izgradnja sustava javne odvodnje i bioloških (odgovarajućih) uređaja za obradu otpadnih voda u naseljima i sportsko-rekreacijskim područjima.

(4) Odvodnju sanitarnih/otpadnih voda svih objekata na prostoru obuhvata Plana treba rješavati u skladu s najvišim ekološkim standardima, odnosno na načine koji ne utječu na hidrološki sustav i kvalitetu vodenih staništa.

Članak 56.

(1) Za naselje Kostanjevac u Općini Žumberak planirana je gradnja sustava javne odvodnje, s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda.

(2) U samoborskom sustavu je planirano izgraditi odvodnju za naselja Mali Lipovec, Veliki Lipovec, Braslovlje, Slani Dol i Rude.

Članak 57.

Za ostala područja odvodnja će se rješavati:

– izgradnjom manjih sustava i pripadajućih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na izdvojenim lokacijama kod kojih nije moguće, zbog tehničkih i financijskih razloga, izvesti priključak na neki od većih sustava

– izgradnjom pojedinačnih sabirnih spremnika (nepropusnih sabirnih jama) za udaljenija naselja i osiguravanje pravodobnog pražnjenja i otpremanja posebnim vozilima, uz konačnu dispoziciju prikupljenih tvari na najbližem većem uređaju za pročišćavanje otpadnih voda.

Članak 58.

(1) Planom je omogućena izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda u skladu s posebnim propisima. Odvodnja i stupanj pročišćavanja otpadnih voda mora biti u skladu s Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, br. 80/13.) za ispuštanje u javni sustav odvodnje otpadnih voda, odnosno za ispuštanje u površinske vode.

(2) Otpadne vode (tehnološke, sanitarne i druge) moraju se ispuštati u građevine javne odvodnje ili u individualne sustave odvodnje otpadnih voda, u skladu s Odlukom o odvodnji otpadnih voda.

(3) Na vodozaštitnim područjima izvorišta, kao i na području potencijalnog vodozaštitnog područja potrebno je obratiti posebnu pozornost pri izvedbi sustava vodonepropusne javne odvodnje, te otpadne vode odvesti izvan vodozaštitnih područja i nizvodno od vodotoka koji imaju utjecaja na prihranjivanje vodocrpilišta.

(4) Uređaji za obradu otpadnih voda moraju biti izgrađeni tako da se što bolje uklope u prostor te ne mogu biti smješteni u neposrednoj blizini zaštićenih kulturnih dobara.

(5) Kapacitet sabirnih jama mora biti za pojedinačne stambene objekte sukladan potrebama, dok za gospodarske objekte mora biti u primjerenom broju grla stoke koja se uzgaja u gospodarskom objektu.

4.9.3. Regulacija i uređenje vodotoka i voda

Članak 59.

Vodotoci na području Parka su:

1. U zapadnom i jugozapadnom području pripadaju slivu rijeke Kupe, gdje potoci Sušica, Kamenica i Bukovica direktno odvode svoje vode u Kupu. Sušica oko 50% dužine vodotoka ima u Sloveniji, Kamenica je na južnoj granici sa Slovenijom, a Bukovica je na južnom rubu Parka.

2. U središnjem je dijelu najveći vodotok potok Kupčina, koji ima i veliki broj malih pritoka, među kojima se ističe potok Slapnica. On je najatraktivniji vodotok u Parku i sa svojim malim pritocima predstavlja posebnu vrijednost, zbog čega je u dijelu zaštićen kao značajan krajobraz.

3. U istočnom dijelu Parka, koji predstavlja dio Savskog sliva, nalazi se pet vodotoka: Bregana (međudržavni vodotok), Breganica, Slapnica, Lipovečka Gradna i Rudarska Gradna. Bregana, zajedno s vodama Breganice izvan granica Parka, graniči sa Slovenijom.

Članak 60.

Na području cretova i drugih vlažnih staništa nije dopušteno crpljenje vode i melioracija, kopanje jaraka i pretvaranje tla u obradive površine.

Članak 61.

(1) Zaštita od štetnog djelovanja vodotoka provodit će se izgradnjom zaštitnih i regulacijskih hidrotehničkih građevina, odnosno tehničkim i gospodarskim održavanjem vodotoka, vodnog dobra i regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina.

(2) Održavanje postojećih zaštitnih vodnih građevina potrebno je provoditi redovito i uz nadzor stručne službe Javne ustanove.

(3) Radi gradnje i održavanja regulacijskih i zaštitnih vodnih građevina i sprečavanja pogoršanja vodnog režima vodotoka zabranjeno je na udaljenosti koja je ovisna o kategoriji vodotoka i terenskim uvjetima graditi građevine, ograde, infrastrukturne objekte, saditi drveće i raslinje, nasipavati materijal u svrhu povišenja terena te odlagati građevinski materijal, građu i sl. te obavljati druge radnje kojima se može ugroziti sigurnost ili stabilnost tih građevina, a za sve radnje koje se obavljaju u pojasu 20 metara od vodotoka, odnosno pet metara od odvodnih kanala treba od Hrvatskih voda ishoditi vodopravne uvjete.

(4) Regulaciju svih vodotoka treba planirati tako da im se ne smanjuju krajobrazne vrijednosti težeći očuvanju prirodnosti. Treba očuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi), povoljnu dinamiku voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno plavljenje rukavaca i travnjaka).

Članak 62.

Postojeće i planirane retencije i akumulacija unutar obuhvata Plana su:

1. retencija Vrabac

2. retencija Sulana

3. retencija Milići

4. retencija Bernardići

5. retencija Svilnica

6. retencija Jurkovo Selo

7. retencija Čunkova Draga

8. retencija Drenovac

9. retencija Kalovka

10. retencija Slapnica I

11. retencija Slapnica II

12. retencija Jarak

13. retencija Dobri potok

14. retencija Bregana

15. retencija Javorečki potok

16. retencija Lipovečka Gradna

17. akumulacija Jaševnica.

4.9.4. Zaštita od velikih voda

Članak 63.

(1) Sustav obrane od poplava treba izvoditi tako da se ne narušava osnovno prirodno/krajobrazno obilježje Parka.

(2) Retencije ili druge sustave zaštite od poplava treba planirati tako da se maksimalno očuvaju staništa i krajobrazne vrijednosti. Mogu se planirati akumulacije uz dokaz da neće narušiti ekološki sustav.

(3) Vodne površine i vodno dobro treba uređivati na način da se osigura propisani vodni režim, kvaliteta i zaštita voda. Inundacijski pojas na vodotocima i drugim ležištima voda štiti se u svrhu tehničkog i gospodarskog održavanja vodotoka i drugih voda, djelotvornog provođenja obrane od poplava i drugih oblika zaštite od štetnog djelovanja voda.

(4) Za zaštitu od štetnog djelovanja voda, na vodotocima su planirani regulacijski zahvati pa i retencije koje treba provoditi uz maksimalno uvažavanje prirodnih i krajobraznih obilježja te posebice ekološke ravnoteže.

4.10. Elektroopskrba

Članak 64.

(1) Elektroopskrba je prikazana na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski sustav, sustav pošte i elektroničkih komunikacija.

(2) Elektroopskrba područja Parka osigurana je mrežom 10 kV i 20 kV dalekovoda.

(3) Istočni dio Parka napaja se iz sustava Samobora, središnji dio iz sustava Jastrebarsko, a zapadni iz sustava Ozalj.

Članak 65.

(1) Postojeće distributivne trafostanice ne zadovoljavaju potrebe te je planirano širiti njihovu mrežu.

(2) Nove elektroenergetske objekte (trafostanice) potrebno je kvalitetno uklopiti u krajolik, odnosno izgled naselja, a njihove lokacije odredit će se u prostornim planovima užih područja.

(3) Trafostanice, koje se grade u naseljima, ne smiju se graditi uz pojedinačna zaštićena kulturna dobra. Trafostanice u pravilu trebaju biti izgrađene kao samostalni objekti na zasebnoj građevinskoj čestici smještene uz prometnicu. Potrebno je uz prometnicu osigurati koridor za priključak novih trafostanica te koridor za elektroenergetske vodove. Mogu se primjenjivati tipske građevine, prilagođene podneblju (dvostrešni krov, žbukana pročelja, pokrov crijep biber).

(4) Objekti javne rasvjete u naseljima mogu se izvoditi na stupovima.

4.11. Korištenje obnovljivih izvora energije

Članak 66.

(1) Planom se omogućuje gradnja manjih građevina za proizvodnju električne te toplinske energije koje koriste obnovljive izvore energije, kao i gradnja postrojenja učinkovite kogeneracije sve za vlastite potrebe.

(2) Obnovljivi izvori energije su sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, toplina vode, biomasa, prirodna snaga vodotoka bez hidrauličkih zahvata, energija vjetra itd.

(3) Građevine za korištenje obnovljivih izvora energije mogu se graditi na građevnim česticama građevina drugih namjena.

(4) Građevine koje koriste obnovljive izvore energije mogu se graditi unutar prostora za razvoj naselja te prostora za razvoj izvan naselja. Pritom treba predvidjeti mjere kojima se osigurava očuvanje kvalitete života i rada stanovnika u blizini.

(5) Postavljanje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija moguće je na krovovima i pročeljima zgrada unutar građevinskih područja naselja i izvan građevinskih područja te na krovovima i pročeljima zgrada u izdvojenim građevinskim područjima svih namjena. Postava solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice moguća je i kao gradnja pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade, za njezine potrebe. Površina im se uračunava u tlocrtnu izgrađenost građevne čestice. Mogu se postavljati i na krov i pročelja drugih pomoćnih građevina. Postavljanje fotonaponskih ćelija na stupovima moguće je samo unutar zona proizvodne namjene.

(6) Planom nije dopuštena gradnja fotonaponskih polja.

(7) Planom nije dopuštena gradnja vjetroelektrana.

Članak 67.

Planom se omogućava gradnja malih protočnih hidroelektrana na vodotocima uz poštivanje zahtjeva za očuvanje krajolika, bez stvaranja akumulacijskih bazena. Za to se mogu koristiti lokacije nekadašnjih mlinica, postojećih pragova, a mogu se graditi i na drugim prikladnim lokacijama.

Članak 68.

Planom se omogućava korištenje biomase za dobivanje energije na lokalnoj razini.

Članak 69.

Upotreba dizalica topline je moguća u svim oblicima korištenja obnovljivih izvora energije, pa i onih što koriste geotermalnu energiju.

Članak 70.

Za korištenje energije vjetra potrebno je ishoditi uvjete gradnje od tijela nadležnih za poslove zaštite prirode i poslove zaštite kulturnih dobara. To se ne odnosi na male vjetroagregate za potrebe pojedine zgrade.

5. GOSPODARSTVO

Članak 71.

U Parku su dopuštene djelatnosti i radnje koje ne ugrožavaju njegova obilježja i ulogu te nepovoljno ne utječu na prirodne i kulturne vrijednosti prostora. Gospodarske građevine smještaju se unutar građevinskih područja naselja, a iznimno izvan njih.

Članak 72.

(1) Unutar obuhvata Plana moguće je obavljanje sljedećih gospodarskih aktivnosti:

– poljoprivreda, ponajprije tradicionalno stočarstvo, ratarstvo, povrtlarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, vinarstvo, prerada voća, povrća i gljiva, ribarstvo te prerada rakova (riba i mesa, proizvodnja sira, sjemenskog krumpira itd.)

– šumarstvo

– sportski i tradicijski ribolov

– lov

– seoski i ekoturizam

– vjerski turizam

– trgovina

– obrtništvo

– turizam i rekreacija

– građevinarstvo

– drvna industrija

– druge vrste obrtničkih i proizvodnih djelatnosti što se mogu uklopiti u prostor Parka

– ribogojilišta i uzgoj rakova

– farme.

(2) Gospodarske sadržaje treba uklopiti u krajolik.

Članak 73.

Propozicije za razvoj gospodarskih djelatnosti i njihov prostorni razmještaj odredit će se prostornim planovima užih područja unutar građevnog područja i područja za razvoj izvan naselja površine do 2 ha.

Članak 74.

(1) Na zaštićenom području arheološkog parka Budinjak – Bratelji i kontaktnom izloženom prostoru 100 m oko zaštićenog područja, radi očuvanja arheoloških nalazišta nije dopuštena gradnja nikakvih zgrada poljoprivredne ili druge gospodarske namjene.

(2) Uz poučne staze se zgrade poljoprivredne namjene mogu graditi vodeći računa o vizurama.

5.1. Sanacija eksploatacijskih polja

Članak 75.

Iskorištavanje mineralnih sirovina u obuhvatu Plana u Velikom Lipovcu (plavi lipovečki kamen) će se zadržati u funkciji, do isteka odobrenja za rad, nakon čega će uslijediti sanacija prostora, tako da se ručnim iskopom vade komadi pločastog kamena. Ova lokacija može poslužiti kao obrazovno-turistički lokalitet jedinstven u ovom dijelu Hrvatske, a što će se definirati Prostornim planom uređenja Grada Samobora.

Članak 76.

Na prostoru obuhvata Plana nije dopušteno otvaranje novih eksploatacijskih polja, kao niti širenje postojećih izvan prije odobrenih granica.

5.1.1. Saniranje raskopina i ostataka nekadašnjih eksploatacijskih polja

Članak 77.

(1) Raskopine i ostaci nekadašnjih eksploatacijskih polja su evidentirani na sljedećim lokacijama:

1. »GUDALJI« – uz šumsku cestu Gudalji – Popović štula na području Grada Ozlja

2. »SEKULIĆI« – uz cestu Sekulići – Sv. Gera (Grad Ozalj) kao raskopina

3. »BRAJKA« – uz cestu Paljugi – Tihočaj (Grad Jastrebarsko)

4. »PRODIN DOL« – iznad sela Prodin Dol uz kaptažno vrelo (Grad Jastrebarsko)

5. »VRANOVDOL I« – uz šumski put iznad sela Vranovdol, dvije raskopine (Grad Jastrebarsko)

6. »VRANOVDOL II« – neposredno iza sela Vranovdol, a ispod šumske ceste Prilipje – »Marićka« (nekada dva mlina) (Grad Jastrebarsko)

7. »POLJANICA I« – raskopina uz cestu Plesnica – Samobor, na prijevoju Poljanica (Grad Jastrebarsko)

8. »POLJANICA II« – nedaleko od Poljanice I, iza lovačkog doma na Poljanicama (sjeverna ekspozicija). Sastoji se od dviju raskopina, od kojih je jedna na površini u vlasništvu države, pod upravom Hrvatskih šuma, a druga na privatnoj površini (Grad Jastrebarsko)

9. »OKIĆ« – najveća »rana« u prostoru Plešivice. Vizualno se uočava iz velikog prostora između Zagreba i Karlovca (Općina Klinča Sela)

10. »PODLIPOVEC III« – uz cestu Smerovišće – Lipovec (Grad Samobor)

11. »JAVOR« – uz cestu Gornja Vas – Mrzlo polje (Općina Žumberak)

12. »HARTJE« – na početku ceste Hartje – Sošice (Općina Žumberak)

13. »ŽAMARIJE« – uz cestu Jurkovo selo – Kalje (Općina Žumberak)

14. »ILOVICE« – uz šumsku cestu, desno, iza sela Žamarije (Općina Žumberak)

15. »BOLJARA II« – uz šumsku cestu Sošice – Sv. Gera (Općina Žumberak)

16. »BLAŽEVO BRDO« – uz šumsku cestu Sošice – Pogana jama (Općina Žumberak).

(2) Sanaciju treba izvršiti tako da se što manje devastira prostor kako bi se dovelo u što prirodnije stanje. Nije dopuštena eksploatacija radi sanacije, a namjena saniranog prostora definirat će se Prostornim planom uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana. Većina saniranih prostora ne treba imati dodatnu namjenu, već ih treba nakon sanacije prepustiti »prirodi«. Ako je došlo do prirodnog ozelenjivanja nekadašnjih eksploatacijskih polja i raskopina, ne treba provoditi dodatnu sanaciju.

(3) Na prostoru obuhvata Plana nije dopušteno planiranje novih lokacija za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina. Sanaciju eksploatacijskih polja Draga Svetojanska i Slapnica, koji se nalaze uz rub granice Parka, nije moguće širiti na prostor obuhvata Plana.

(4) Lokacije iz stavka 1. ovoga članka mogu se uređivati kao odmorišta i drugi prostori u funkciji posjećivanja.

5.2. Ugostiteljstvo i turizam

Članak 78.

Unutar obuhvata Plana predviđaju se sljedeće aktivnosti:

1. Planinarstvo, ugostiteljstvo, seoski turizam, te rekreacija

2. Lov, šetnje, rad u lovištu te korištenje lovačkih domova

3. Brdski biciklizam, ugostiteljstvo, planinarenje

4. Za stručne, obrazovne ili samo informativne posjete treba stvoriti prostorne uvjete

5. Povećavat će se površine vinograda, uz pažljiv odnos prema travnjacima, broj vinskih podruma i vinskih cesta

6. Na Kupi se može organizirati vožnja kajakom, kanuom i rafting

7. Ribolov je omogućen na Kupi i potocima, a na ribogojilištima treba omogućiti, u skladu s uvjetima vodnog gospodarstva. Moguće je otvaranje novih ribogojilišta

8. Fotosafari je jedna od aktivnosti koja može pridonijeti promociji Parka, ali i biti zanimljiva aktivnost za posjetitelje.

5.2.1. Prostori izdvojene namjene izvan naselja – ugostiteljsko-turističke namjene

Članak 79.

U Planu, na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora, su označeni prostori za razvoj izdvojene ugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja. Osim ovih zona, u prostornim planovima uređenja grada ili općine mogu se planirati i druge, u skladu s odredbama ovoga Plana. Površina pojedine zone može biti do 2,0 ha, a kapacitet do 40 ležaja.

Funkcionalno i oblikovno namjena zona treba biti u skladu s uvjetima u pojedinim zonama korištenja.

Članak 80.

(1) Planom se omogućava smještaj posjetitelja u obliku jednodnevnih i višednevnih posjeta.

(2) Planom su određene sljedeće smjernice za planiranje ugostiteljsko-turističke namjene:

1. Razvijati ekološki, kulturni i seoski turizam.

2. Gradnjom i uređenjem odgovarajućih staza i lokaliteta razvijat će se biciklizam, jahanje, zimski sportovi (sanjkanje, skijaško hodanje i skijaško trčanje te skijanje sa demontažnim manjim vučnicama), planinarenje, letenje zmajem itd.

3. Edukativni jednodnevni i višednevni boravci trebaju biti organizirani korištenjem smještajnih kapaciteta u domovima i naselju.

4. Urediti speleološke objekte na području Parka koji mogu biti namijenjeni za posjećivanje, uz poštovanje odredbi Zakona o zaštiti prirode i ishođenje svih potrebnih suglasnosti/dozvola.

5. Veće infrastrukturne objekte za posjetitelje treba predvidjeti unutar prostora za razvoj naselja (infopunktovi, edukativni centri, centri za posjetitelje, nadzorne postaje).

6. Moguća je izgradnja hotelsko-turističkih objekata unutar prostora za razvoj naselja, uz ograničenje kapaciteta na 60 ležaja po objektu. Zgrade se oblikovanjem i materijalima moraju skladno uklopiti u okoliš. Visina im može biti najviše podrum (suteren), prizemlje, kat i potkrovlje.

7. Moguće je otvaranje kampova i/ili kampirališta izvan zone naselja, s ograničenjem kapaciteta pojedinog na 30 smještajnih jedinica. Oni mogu biti u zonama rekreacije i turističkim zonama.

8. Moguće je uređenje manjih skijaških staza te postavljanje odgovarajuće demontažne vučnice u zoni aktivne zaštite 2b (osim podzona 2a i 2c) i zonama namijenjenim za razvoj naselja, na maksimalno pet lokacija unutar obuhvata Plana. Pri tome nije dopuštena sječa šume i mijenjanje reljefa područja.

9. Zabranjena je izgradnja golf terena unutar granica Parka.

10. Razvoj zimskog turizma prilagođen vrijednostima Parka može se zasnivati na sanjkanju, skijanju, skijaškom trčanju, vožnji saonicama s konjskim zapregama itd.

11. Koristeći klimatske uvjete i čistoću zraka može se razvijati zdravstveni turizam.

12. Park je pogodan za razvoj avanturističkog turizma, orijentacijskog trčanja i hodanja, paintball itd.

Članak 81.

Izvan naselja, ugostiteljsko-turističke usluge mogu se pružati u:

– planinarskim domovima

– ugostiteljsko-izletničkim objektima

– lovačkim domovima

– ribičkim domovima

– sportsko-rekreacijskim zonama.

Članak 82.

(1) Postojeći planinarski domovi, skloništa i lovački domovi s ukupno 295 ležaja, mogu se dograditi i rekonstruirati radi povećanja kapaciteta. Plan omogućava i gradnju novih domova, skloništa i lovačkih domova.

(2) Postojeći Planinarski domovi su:

1. Planinarski dom »Dr. Maks Plotnikov« pod Okićem (411 m)	14 ležaja
2. Planinarski dom »Ivica Sudnik« na Velikom dolu, Veliki dol (530 m)	27 ležaja
3. Planinarski dom »Željezničar« na Oštrcu (691 m)	37 ležaja
4. Planinarski dom »Žitnica« na Japetiću (815 m)	46 ležaja
5. Planinarski dom »Šoićeva kuća« na Malom Lipovcu (385 m)	0 ležaja
6. Gostinjec sv. Bernarda pod vrhom (690 m)	35 ležaja
7. Planinarska kuća »Scout« u Noršićkom jarku (360 m)	36 ležaja
8. Planinarska kuća »Vodice« iznad Sošica (855 m)	35 ležaja
9. Planinarski dom »Boris Farkaš« u Sekulićima (710 m)	30 ležaja
10. Planinarski dom u Cerini iznad Smerovišća	35 ležaja
Ukupno:	295 ležaja

Njih je moguće rekonstruirati i dograditi do maksimalnog pojedinačnog kapaciteta od 40 ležaja ili 20 % povećanja površine.

(3) Planom je omogućena gradnja novih planinarskih domova tamo gdje se ocijeni da bi to bilo od interesa za planinarenje, uz suglasnost nadležnog tijela za zaštitu prirode.

Članak 83.

Nova turistička naselja izvan građevinskih područja naselja mogu imati pojedinačni kapacitet do 40 ležaja.

Članak 84.

(1) Postojeći kapacitet izletišta (T4) je:

1.	Ekoselo Žumberak u Koretićima	30 ležaja
	Seoski turizam »Lijepo brdo Žumberak« u Pećnom	6 ležaja
	Oštrc
	Veliki dol
	Japetić	46 ležaja
	Poljanice	82 ležaja

(2) Postojeća i planirana izletišta mogu imati ugostiteljski dio, smještajne jedinice (sobe) do 40 ležaja te prateće sadržaje (suvenirnica, prodaja ljekovitog bilja, lokalnih proizvoda i sl.). Postojeća izletišta mogu povećati svoje kapacitete do 30 %.

(3) Planom je omogućeno otvaranje novih izletišta u prostorima za razvoj naselja i potencijalnim zonama rekreacije.

Članak 85.

(1) Seoski turizam je moguć u svakom domaćinstvu i u svim naseljima.

(2) Planom ih je izdvojeno 17 koja bi zbog položaja uz planinarske staze, živopisnosti morfoloških obilježja, ljepote sklopova i tipičnih kuća, ali i zbog tradicije, mogla biti nositelji razvoja seoskog turizma.

To su naselja:

1. Poljanica Okićka

2. Rude Pribičke

3. Slapnica

4. Noršić Selo

5. Budinjak

6. Dragonoš

7. Gornja Vas

8. Koretići

9. Žumberak

10. Mrzlo Polje Žumberačko

11. Kravljak

12. Mali Lipovec

13. Veliki Lipovec

14. Slavetić

15. Sošice

16. Radatovići

17. Vivodina.

(3) U ovim je naseljima prema popisu 2001. godine živjelo oko 750 stanovnika, a 2011. godine oko 600. Planom se omogućuje da se u njima osigura do 200 ležaja te oko 400 mjesta za odmor i konzumaciju jela i pića za dnevne izletnike.

Članak 86.

(1) Lovački i ribički domovi postoje u svim dijelovima Parka. Osim za susrete lovaca, mogu biti i mjesta susreta planinara i drugih izletnika. To su:

– lovački dom Srndać na Poljanicama (580 m)

– lovački dom Rancerje (748 m)

– lovački dom Studena voda

– lovački dom Srna – Samobor

– lovački dom Maričkin mlin

– ribički dom na Slapnici

– lovački dom Lipovec Žumberački

– lovački dom Grandovica

– lovački dom Blagajski Likovac

– lovački dom Plešivica.

(2) Lovački ili ribički dom može primiti stotinjak posjetitelja, a u njima može prespavati tridesetak ljudi. Planom se omogućuje rekonstrukcija i dogradnja postojećih te gradnja novih domova sukladno ovim odredbama i potrebama lovačkih društava, uz obvezu ishođenja uvjeta zaštite prirode. Visina im može biti podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje. Oblikovanjem i materijalom se moraju uklopiti u okoliš. Tlocrtna izgrađenost može biti do 20 % površine parcele, ali ne više od 150 m2 tlocrtne površine.

Članak 87.

Unutar obuhvata Plana mogu se urediti lokacije za kampiranje s potrebnim priključcima. Kapacitet im se pojedinačno ograničava na 30 smještajnih jedinica. To može biti i dio ponude seoskog turizma u naseljima. Lokacije im trebaju biti uz glavne ulaze, u zonama turizma i rekreacije te unutar građevinskih područja naselja. Nije dopušteno postavljanje mobilnih kućica.

Članak 88.

Planom se omogućava korištenje kuća za odmor u sustav organiziranog smještaja posjetitelja Parka.

Članak 89.

(1) Nove ugostiteljsko-turističke zone mogu se planirati u okviru prostora za razvoj postojećih naselja, u granicama predviđenim za proširenja naselja, ali i u prostoru za razvoj izdvojene namjene izvan naselja, prema uvjetima iz ovoga Plana. Prostori za razvoj izdvojene namjene za ugostiteljstvo i turizam izvan naselja osim onih određenih ovim Planom mogu se odrediti i prostornim planovima užih područja kao pojedinačne lokacije površine do 1 ha.

(2) Razvoj turizma s gledišta prostora i planiranja sadržaja u prostoru usmjerava se na:

– podizanje razine ugostiteljske usluge na cijelom području

– planiranje i opremanje smještajnih i pratećih turističkih kapaciteta u naseljima, planiranje površina turističke namjene izvan naselja i formiranje turističko-ugostiteljskih punktova na izdvojenim turistički atraktivnim lokacijama

– afirmiranje zdravstvenog turizma zonama na čistom zraku, zdravoj hrani i rekreaciji u prirodi

– turističko-rekreativne sadržaje sa seoskim turizmom u okviru obiteljskih gospodarstava uz oglednu proizvodnju zdrave hrane (agroturizam)

– planiranje autokampova uz turističko-rekreacijske zone te uz glavne ulaze u park

– sanaciju i uređenje zaštićenih povijesnih i ruralnih sredina i stavljanje u funkciju turizma i ugostiteljstva

– vinski turizam vezan uz označavanje »vinskih cesta« s odgovarajućim sadržajima vezanim uz tradiciju vinarstva, a osobito u vivodinskom i plešivičkom kraju

– planiranje zimskih (sanjkanje, skijaško hodanje i skijaško trčanje) i vodenih sportova i rekreacije na za to pogodnim lokacijama

– planiranje građevina za lovni i ribolovni turizam

– opremanje turistički atraktivnih područja igralištima za rekreaciju

– razvoj zimskog turizma bilo u seoskim domaćinstvima, bilo u turističkim ili rekreativnim zonama

– uređenje pojedinih lokaliteta za avanturistički turizam

– daljnji razvoj vjerskog turizma

– edukativno-obrazovne aktivnosti ponajprije u organizaciji Parka.

(3) Lokacija pojedinih sadržaja odredit će se prostornim planovima užih područja.

Članak 90.

(1) Objekti javne ustanove Parka prirode su:

A. Ekocentri koji služe za informiranje, edukaciju i ugostiteljstvo:

1. Ekocentar – uprava Slani Dol (izvan obuhvata Plana)

2. Ekocentar – Budinjak, centar za posjetitelje s 4 ležaja

3. Ekocentar – Sošice.

B. Nadzorne postaje koje služe za informacije posjetiteljima.

(2) Sjedište i nadzorna postaja je u Sošicama.

(3) Planom se omogućuje dogradnja i rekonstrukcija postojeće i gradnja novih nadzornih postaja te centara za posjetitelje ili infotočaka i ekocentara prema odredbama ovoga Plana.

(4) Minimalna površina građevne čestice treba biti 400 m2, tlocrtna izgrađenost može biti najviše 30%, a visina im može biti najviše podrum (suteren), prizemlje, kat i potkrovlje. Najmanje 30% površine građevne čestice treba biti ozelenjeno.

5.2.2. Sportsko-rekreacijske zone

Članak 91.

(1) Planom su određene moguće lokacije namijenjene rekreaciji u prirodi (R6):

1. Mali Lipovec

2. Okić

3. Ekoselo Žumberak

4. Stojdraga

5. Sveta Gera

6. Japetić

7. Poljanice

8. Plešivica

9. Prilipje.

(2) U zonama namijenjenim rekreaciji u prirodi (R6) treba ograničiti gradnju građevina tako da im površina nije veća od 200 m2 GBP po objektu. Detaljne propozicije definirat će se projektom.

(3) U ovim zonama nije dopuštena gradnja turističkih smještajnih kapaciteta, već samo planinarskih i lovačkih domova i manjih uslužnih objekata. Nije dopuštena gradnja sportskih dvorana niti asfaltiranih igrališta.

6. REŽIMI ZAŠTITE, IZGRADNJE I UREĐENJA PROSTORA PO ZONAMA ZAŠTITE PRIRODE

6.1. Zona stroge zaštite – Zona 1

Članak 92.

Zone zaštite prirode prikazane su na kartografskom prikazu br. 6. Zonacija zaštićenih područja iz Stručne podloge zaštite prirode ovoga Plana.

Članak 93.

(1) Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti. Cilj upravljanja područjem ove zone jest očuvanje prirodnih procesa i staništa te njihovih sastavnica.

(2) U ovoj zoni nisu dopuštene intervencije u prostoru (osim u iznimnim okolnostima) niti bilo kakva izgradnja. Dopuštene intervencije u prostoru uključuju lokaliziranje požara, uklanjanje invazivnih alohtonih vrsta ili slične aktivnosti vezane uz očuvanje osnovnih prirodnih značajki prostora, a u skladu s odredbama Zakona o zaštiti prirode. Dopuštena su znanstvena istraživanja te inventarizacija i monitoring (praćenje stanja) biološke raznolikosti.

(3) Zona stroge zaštite uključuje sve dijelove Parka koji po svojim značajkama predstavljaju posebnu ili najvredniju (po bioraznolikosti, krajobraznoj vrijednosti, ekološkoj ulozi, samostalno ili kao dio sustava) ili tipičnu prirodnu pojavu unutar pojedinog tipa staništa.

(4) Ova zona obuhvaća 0,21% površine Parka, tj. 0,71 km2. U svim dijelovima Parka koji se nalaze u ovoj zoni može se dopustiti ograničeno i kontrolirano posjećivanje.

(5) Zone stroge zaštite mogu se podijeliti u dvije podzone: 1a – u kojoj nije dopušteno posjećivanje te 1b – u kojoj se može dopustiti ograničeno i kontrolirano posjećivanje pod nadzorom Javne ustanove (postavljanje zaštitnih elemenata i znakova upozorenja i zaštite).

(6) Iz ove zone su isključene sve ceste i šumski putovi koji kroz nju prolaze.

(7) U zoni 1 nalaze se sljedeći lokaliteti:

– sekundarna prašuma Kuta

– posebni rezervat šumske vegetacije Japetić

– izvorišni dio potoka Slapnica do slapa Brisalo

– svi geolokaliteti uključujući spilje i jame, nalazišta fosila i rijetkih stijena na području Parka (uključujući i površinu u radijusu 50 m od lokacija).

(8) Na postojećim površinama šuma i travnjaka, a koje se nalaze u zoni stroge zaštite, zabranjuje se provoditi radnje koje bi promijenile, ugrozile ili uništile vrijednost i osobitosti ovih prostora ili bilo kojeg njihova dijela.

6.2. Zona aktivne zaštite – Zona 2

Članak 94.

(1) Zona aktivne zaštite obuhvaća područja velike vrijednosti za očuvanje gdje se očekuje značajan angažman javne ustanove u svrhu očuvanja ili obnavljanja prirodnih i kulturnih vrijednosti područja. Cilj upravljanja područjem ove zone jest očuvanje krajobraza, tj. antropogeno uvjetovanih ekosustava i njihove biološke raznolikosti te kulturnih dobara područja. Ova kategorija uključuje sva područja koja bi bez provođenja aktivnih mjera očuvanja i/ili revitalizacije promijenila svoje bitne karakteristike, bilo smanjenjem biološke raznolikosti ili smanjenjem raznolikosti krajobraza. Posebno se to odnosi na sprečavanje širenja šumskog pokrova na travnjake i poljoprivredne površine. Ova zona također obuhvaća sve šumske površine kojima se gospodari temeljem šumsko-gospodarskih planova uz obvezne uvjete zaštite prirode te poljoprivredne površine na kojima se poljoprivreda provodi u skladu s ciljevima očuvanja. U ovoj zoni odvija se i lovna aktivnost sukladno lovno-gospodarskim osnovama i u njima ugrađenim uvjetima zaštite prirode.

(2) Postavljanje lovno-gospodarskih i lovno-tehničkih objekata je dopušteno.

(3) Zona aktivne zaštite obuhvaća 89,71 % površine Parka, tj. 307,17 km2. Podijeljena je na 3 podzone s obzirom na prirodna i kulturna obilježja te različite načine upravljanja.

(4) U ovoj zoni dopušteno je posjećivanje, sukladno Pravilniku o unutarnjem redu Javne ustanove. Posjećivanje na području Jarak treba biti kontrolirano zbog osjetljivosti ekosustava i potencijalnog negativnog utjecaja na njegove vrijednosti. U ovu zonu nisu uključeni prostori za razvoj naselja niti područja za razvoj izvan naselja.

Podzona 2a – Područje Jarak

– područje creta i slivnog područja na lokalitetu Jarak

Podzona 2b – Značajne prirodne cjeline

– šumske, travnjačke i poljoprivredne površine

– sve lokve i izvori na području Parka (uključujući i površinu u radijusu od 50 m od pojedinog lokaliteta)

– sva zatvorena eksploatacijska polja i/ili tzv. posudišta

– veći dio potoka Slapnica (osim izvorišnog dijela).

Podzona 2c – Značajne kulturne cjeline

– arheološki park u Budinjaku

– ruralna cjelina Cernik

– ruralna cjelina Mrzlo polje.

6.3. Zona korištenja – Zona 3

Članak 95.

(1) Zona korištenja obuhvaća područja u kojima je tradicionalno prisutan određeni stupanj korištenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe značajne za razvoj i funkcije zaštićenog područja. Cilj upravljanja područjem ove zone jest održivo korištenje prostora, u skladu s ciljevima očuvanja biološke i krajobrazne te kulturne raznolikosti područja.

(2) Ova zona je svojevrstan spoj između korištenja i zaštite područja, a njezino korištenje mora biti u skladu s načelima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe i cilja očuvanja zaštićenog područja.

(3) Ova zona obuhvaća i sva postojeća naselja te područja zatečenog intenzivnog korištenja.

(4) Zona korištenja obuhvaća 10,08 % površine Parka, tj. 34,52 km2. Podijeljena je na 2 podzone s obzirom na način korištenja. Uključuje i sve postojeće planinarske, pješačke, biciklističke i druge markirane staze i putove, ceste te infrastrukturu za posjetitelje.

Podzona 3a – Naselja

– sva naselja i druga područja s već postojećom infrastrukturom i građevinama (osim ruralnih cjelina Mrzlo Polje i Cernik)

Podzona 3b – Aktivna eksploatacijska polja

– aktivno eksploatacijsko polje crnog lipovečkog vapnenca – Lipovec.

Članak 96.

Gospodarske djelatnosti (poljoprivreda, stočarstvo, šumarstvo, lovstvo i turizam) planiraju se na način i u obujmu koji ne ugrožava prirodne i kulturne vrijednosti Parka, odnosno u skladu s aktivnostima dopuštenim i definiranim u zoni aktivne zaštite i u zoni korištenja.

7. REŽIMI GRADNJE IZVAN NASELJA

7.1. Zona tradicionalnog gospodarenja

Članak 97.

(1) Obuhvaća dijelove Parka na kojima se osnovne djelatnosti u kontinuitetu obavljaju na tradicionalan način, više ili manje usklađen s prirodnim ciklusima i potrebama opstanka pojedinih vrsta i zajednica. To su područja postojećeg tradicionalnog gospodarenja (livade, travnjaci, poljoprivreda, voćnjaci i vinogradi). U to područje spada i eksploatacijsko polje Lipovec zbog tradicije ručnog vađenja kamena.

(2) U zoni tradicionalnoga gospodarenja mogu se obavljati djelatnosti ključne za održavanje bitnih značajki i uloge Parka i života u njemu.

(3) U zoni je dopušteno držanje pčela.

(4) Držanje pčela nije dopušteno na udaljenosti manjoj od 100 m od putova kojima se uobičajeno koriste posjetitelji te na udaljenosti manjoj od 500 m od bunara i pojilišta za stoku. Pčelinjaci moraju biti drveni tako da se skladno uklapaju u krajobraz.

Članak 98.

(1) Dopustivu izgradnju objekata izvan građevinskog područja, u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, moguće je dopustiti na posjedu primjerene veličine za biljnu proizvodnju, a za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznad minimalnog broja uvjetnih grla.

(2) Pod pojmom »posjed« podrazumijeva se jedna ili više zemljišnih katastarskih čestica koje međusobno čine jednu prostornu cjelinu.

Članak 99.

(1) Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji biljne proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, treba biti:

1. u nizinskim područjima (do 150 m n. v.):

– građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine od 8 ha

– građevine za uzgoj voća i/ili povrća na posjedu minimalne veličine od 3 ha

– građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1 ha

– građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha

2. u gorskim i brežuljkastim područjima (iznad 150 m n. v.):

– građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine od 3 ha

– građevine za uzgoj voća i/ili povrća na posjedu minimalne veličine od 1 ha

– građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1 ha

– građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

(2) Uvjeti smještaja spremišta u vinogradima (klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama i sl. na posjedima manjim od navedenih u stavku 1. ovoga članka, određuju se prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, prema kriterijima iz ovoga Plana i uz uvjet da se ista grade kao prizemnice s mogućnošću gradnje podruma i da njihova brutopovršina prizemlja ne prelazi 60 m2.

(3) Za svaku gradnju izvan građevinskog područja treba ishoditi posebne uvjete nadležnih službi za zaštitu prirode i kulture.

Članak 100.

(1) Na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja može se planirati izgradnja građevina za uzgoj životinja od najmanje 15 uvjetnih grla, osim za područje Grada Ozlja gdje je za planiranje istih potrebno najmanje 10 uvjetnih grla.

(2) Iznimno, na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskog područja koje s izgrađenom građevinskom parcelom unutar građevinskog područja naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu, moguće je planirati izgradnju jednostavnih građevina za smještaj malih životinja (perad, zečevi i sl.) u broju manjem od 15 uvjetnih grla, odnosno 10 uvjetnih grla za područje Grada Ozlja, uz uvjet da brutopovršina građevine ne prelazi 40 m2.

(3) Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se životinja težine 500 kg (krava, steona junica), koja se obilježava koeficijentom 1,00. Sve ostale vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom sljedećih koeficijenata:

Vrsta životinja	Koeficijent	Najmanji broj životinja
krave steone junice	1,00	15*
bikovi	1,50	10
volovi	1,20	13
junad od 12 do 24 mjeseca	0,70	22
junad od 6 do 12 mjeseci	0,50	30
telad	0,25	60
krmača + prasad	0,55	27
tovne svinje starije od 6 mjeseci	0,25	60
mlade svinje od 2 do 6 mjeseci	0,13	115
teški konji	1,20	13
srednji teški konji	1,00	15
laki konji	0,80	19
ždrebad	0,75	20
ovce, ovnovi, koze i jarci	0,10	150
janjad i jarad	0,05	300
tovna perad prosječne težine 1,5 kg	0,003	5000
ostala tovna perad prosječne težine veće od 1,5 kg	0,006	2500
kokoši nesilice konzumnih jaja prosječne težine 2,0 kg	0,004	3750
ostale kokoši nesilice prosječne težine veće od 2,0 kg	0,008	1875
nojevi	0,25	60

* za područje Grada Ozlja 10

Prikaz najmanjeg broja životinja s koeficijentima za pojedine vrste životinja

(4) Koeficijenti i najmanji broj životinja za životinje koje nisu navedene u tablici iz stavka 3. ovoga članka određuju se Prostornim planom uređenja grada ili općine razmjerno njihovoj težini.

Najmanji broj životinja za područje Grada Ozlja određuje se prostornim planom uređenja na temelju koeficijenata iz tablice stavka 3. ovoga članka, razmjerno njihovoj težini.

(5) Preporučene najmanje udaljenosti građevina iz stavka 1. ovoga članka od građevinskih područja i cesta prikazane su u sljedećoj tablici:

Broj uvjetnih grla	Preporučene najmanje udaljenosti
Broj uvjetnih grla	od građevinskog područja (m)	od autoceste i državne ceste (m)	od županijske ceste (m)	od lokalne ceste (m)
15* do 50	30	50	30	10
51 do 80	60	75	40	15
81 do 100	90	75	50	20
101 do 150	140	100	50	30
151 do 200	170	100	60	40
201 do 300	200	150	60	40
301 i više	400	200	100	50

* za područje Grada Ozlja 10

Odnos broja uvjetnih grla i preporučenih najmanjih udaljenosti građevina za uzgoj životinja od građevinskih područja i cesta

(6) Iznimno se preporučene najmanje udaljenosti od građevinskog područja, navedene u tablici iz stavka 5. ovoga članka, do 100 uvjetnih grla mogu primjenjivati kao najmanje udaljenosti od pojasa stambene izgradnje unutar građevinskog područja naselja, koji u tom slučaju treba biti određen Prostornim planom uređenja grada ili općine.

(7) Ostali uvjeti smještaja i izgradnje građevina iz stavka 1. ovoga članka određuju se Prostornim planom uređenja grada ili općine prema lokalnim karakteristikama područja na kojima se planiraju graditi, veličinama, položaju i oblicima parcela, karakteru stanovanja unutar građevinskih područja naselja u okruženju, kao i ostalim uvjetima iz ovoga Plana.

Članak 101.

(1) Minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti bez izvora zagađenja od građevinskih područja naselja te autocesta, državnih, županijskih, kao i lokalnih cesta odredit će se prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina, prema mjesnim prilikama.

(2) Broj uvjetnih grla u objektima koji se mogu graditi u građevinskim područjima naselja određuje se prostornim planovima uređenja velikih gradova, gradova ili općina prema lokalnim karakteristikama područja na kojima se planiraju graditi, veličinama, položaju, dopuštenim izgrađenostima i oblicima parcela, karakteru stanovanja unutar građevinskog područja naselja u okruženju, kao i ostalim uvjetima iz ovoga Plana.

Članak 102.

(1) U zonama tradicionalnog gospodarenja dopuštena je izgradnja objekata tradicionalne poljoprivrede.

(2) Objekti tradicionalne poljoprivrede su:

– staje

– bunari i pojilišta

– nadstrešnice

– spremišta voća i povrća

– sjenici

– sušare itd.

(3) Objekti iz stavka 2. ovoga članka moraju biti u tradicionalnim oblicima, dimenzijama i izvedbi.

8. REŽIMI IZGRADNJE I UREĐENJA NASELJA

Članak 103.

(1) U grupu najvećih naselja (10) s površinom pojedinih prostora za razvoj naselja većom od 10 ha su svrstana:

1. U Gradu Ozlju (9 naselja): Dučići, Liješće, Kašt, Stojavnica, Gudalji, Vivodina, Lović Prekriški, Gorniki Vivodinski i Obrež Vivodinski

2. U Općini Žumberak (1 naselje): Sošice.

(2) Grupu naselja (21) s površinom pojedinih prostora za razvoj od 5 do 10 ha čine:

1. U Gradu Ozlju (11 naselja): Doljani Žumberački, Kuljaji, Pilatovci, Dragoševci, Kunčani, Brašljevica, Vuketić, Belošići, Dvorišće Vivodinsko, Donji Lović, Vrškovac

2. U Općini Žumberak (7 naselja): Reštovo Žumberačko, Visoče, Gornji Oštrc, Željezno Žumberačko, Kupčina Žumberačka, Stupe, Tomaševci

3. U Općini Krašić (1 naselje): Rude Pribićke

4. U Gradu Samoboru (2 naselja): Poklek, Stojdraga.

Na dijelu područja Grada Jastrebarsko i Općine Klinča Sela nema takvih naselja.

(3) Sva ostala naselja imat će površinu pojedinih prostora za razvoj manju od 5 ha.

Članak 104.

(1) Prostori za razvoj naselja prikazani su na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora kao smjernice za prostorne planove užih područja. To su područja koja obuhvaćaju građevinska područja postojećih naselja i prostore za njihovo širenje.

(2) Prostori za širenje (neizgrađeni dio građevnog područja naselja) će se detaljno odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine. Oni se mogu za do 20 % razlikovati od površina označenih u ovome Planu te se mogu prilagoditi detaljnijem mjerilu razrade po obliku i položaju uz uvjet da se ukupna površina za razvoj naselja iz ovoga Plana, odnosno ukupna površina građevinskog područja naselja iz važećih prostornih planova uređenja gradova i općina na dan donošenja ovoga Plana, ne poveća na razini grada odnosno općine ili njihova dijela koji se nalazi unutar obuhvata ovoga Plana.

(3) Prostornim planovima uređenja gradova i općina ispitat će se mogućnost povećanja ukupne površine građevinskog područja naselja na razini grada odnosno općine ili njihova dijela koji se nalazi unutar obuhvata ovoga Plana do najviše 5 % isključivo zbog prenamjene prostora na kojima je zatečena izgradnja, uz poštovanje ostalih odredbi ovoga Plana.

Članak 105.

(1) Na području obuhvata Plana nije dopušteno planiranje novih građevinskih područja naselja.

(2) Pri određivanju granica građevinskih područja naselja u prostornim planovima uređenja grada ili općine treba poštovati odredbe ovoga Plana.

(3) Razvoj treba usmjeravati u popunjavanje i zaokruživanje već izgrađenih dijelova naselja.

(4) Za moguća proširenja naselja koja su evidentirana kao kulturna dobra granice građevinskih područja treba odrediti u suradnji s nadležnim konzervatorskim odjelom.

(5) Unutar građevinskog područja naselja moguće je uređenje građevina i površina koje služe za nesmetano funkcioniranje naselja.

(6) Takve površine i građevine su kolni i pješački putovi, biciklističke staze, sportsko-rekreacijske površine i igrališta s manjim pratećim sadržajem (npr. svlačionica), manji ugostiteljski, trgovački, uslužni te drugi slični sadržaji.

(7) Objekti i građevine iz prethodnog stavka ovoga članka arhitektonskim oblikovanjem, visinom i izborom materijala trebaju biti u skladu s lokalnim uvjetima.

Članak 106.

Unutar građevinskog područja naselja ne mogu se graditi građevine i objekti koji bi svojim postojanjem ili uporabom, posredno ili neposredno, ugrožavale život i rad ljudi u naselju te kulturne i prirodne vrijednosti Parka.

Članak 107.

(1) Na jednoj građevinskoj čestici u građevinskom području naselja može se graditi stambena, poslovna ili stambeno-poslovna građevina te uz njih gospodarske i pomoćne građevine koje s ovima čine cjelinu. Mogu se graditi i samo gospodarske građevine.

(2) Za obavljanje poslovnih djelatnosti ili za stanovanje mogu se koristiti i građevine koje prije nisu bile namijenjene za tu djelatnost, npr. tradicijske drvene kuće na kojima se mora sačuvati vanjski izgled kuće i okućnice.

Članak 108.

Nove građevine u građevinskom području naselja moraju biti usklađene sa svim odredbama za građenje u zonama za razvoj naselja u prostornim planovima uređenja grada ili općine usklađene s ovim odredbama.

Članak 109.

Stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno-poslovne građevine te građevine za povremeno stanovanje (vikendice).

Članak 110.

(1) Poslovnim građevinama smatraju se:

– za tihe i čiste djelatnosti: prostori u kojima se obavljaju intelektualne usluge, uslužne i trgovačke djelatnosti, ugostiteljsko-turističke djelatnosti (bez glazbe i s ograničenim radnim vremenom – ne diskoklubovi), prerada voća i povrća, riba i proizvoda od mesa itd.

– za bučne i potencijalno opasne djelatnosti: manji proizvodni pogoni, automehaničarske i proizvodne radionice, limarije, bravarije, kovačnice, pilane, stolarije, prerada i pakiranje voća, povrća, ljekovitog bilja i prehrambenih proizvoda, proizvodnja drvene građe i proizvoda od drveta i sl.

(2) Tihe i čiste djelatnosti mogu se obavljati u sklopu stambenih građevina, ako za to postoje tehnički uvjeti.

(3) Bučne i potencijalno opasne djelatnosti potrebno je locirati na propisanoj udaljenosti od stambenih građevina, odnosno tako da budu zadovoljeni kriteriji posebnih propisa koji se odnose na zaštitu od buke, zaštitu zraka, voda i tla te uklapanje u krajobraz Parka.

(4) Iznimno se mogu poslovni prostori s bučnim i potencijalno opasnim djelatnostima graditi i otvarati u naseljima, ako tehničko rješenje, veličina čestice i njezin položaj u naselju i predviđene mjere zaštite (kulture, okoliša, prirode) to omogućavaju.

(5) Moguća je i gradnja drugih poslovnih građevina koje se uklapaju u Park. To će se detaljnije odrediti u prostornim planovima uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana.

Članak 111.

Postojeće pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine, koje se nalaze na posebnoj čestici, mogu se zamijeniti i rekonstruirati.

Članak 112.

(1) U naseljima unutar Parka nove građevine treba oblikovati tako da se skladno uklope u postojeća naselja. Treba čuvati tradicionalnu tipologiju naselja i elemente tradicionalnog graditeljstva.

(2) Arhitektonsko oblikovanje treba korespondirati s autohtonim oblicima i materijalima karakterističnim za pojedina naselja.

(3) U naseljima je obvezna upotreba kamena, drva i grube žbuke za pročelja.

(4) Za ograde treba upotrebljavati drvo, kamen ili živicu sa žičanom mrežom. Tradicijske kuće treba sačuvati i obnavljati.

8.1. Zona ekspozicije naselja

Članak 113.

(1) Zone ekspozicije naselja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite kao atraktivne točke i potezi s vizurama u prostoru značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza, a uključuju neizgrađene zone uz vrijedna naselja, koje su dio krajobrazne cjeline najvrednijih dijelova kulturnog krajolika.

(2) Izgradnju građevina izvan prostora za razvoj naselja u zonama ekspozicije povijesnih naselja treba uskladiti sa zahtjevima zaštite prirode i konzervatorskim smjernicama. Ove zone treba određivati u prostornim planovima uređenja grada ili općine i uskladiti s odredbama ovoga Plana.

(3) U zonama ekspozicije naselja treba očuvati neizgrađen prostor zbog vizura na naselja i očuvanje slike skladnog krajobraza, a za novu gradnju potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog resora za poslove zaštite kulturnih dobara.

(4) Infrastruktura se gradi na način kako je to propisano posebnim propisima, sukladno sa strukom, te na način propisan ovim Planom.

(5) U ovim zonama nije moguća gradnja građevina za koje se omogućuje gradnja izvan građevinskog područja naselja.

9. REŽIMI KORIŠTENJA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA

Članak 114.

(1) Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti prostora prenamjena zemljišta dopuštena je na način propisan posebnim propisom, uz uvažavanje prirodnih vrijednosti te značaja i strukture krajobraza stvorenog tradicionalnim i prirodi bliskim načinima korištenja zemljišta.

(2) Radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti na oranicama treba očuvati vrijedna i ugrožena rubna staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve i pojase travnjaka).

(3) Nije dopušteno uvođenje genetski modificiranih organizama u okoliš u zaštićenim područjima i u područjima ekološke mreže, područjima namijenjenim ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih proizvoda i ekološkim oblicima turizma.

Članak 115.

U skladu s ekološkim i krajobraznim karakteristikama u prostoru je potrebno koristiti takve načine proizvodnje koji će imati uporište u raznim oblicima ekološkog korištenja prirodnih datosti i poticanja unapređenja ponude zdrave hrane uz istodobno zadržavanje tradicionalnog načina upotrebe prostora.

Članak 116.

Osim gospodarskih, poljoprivredne površine važna su ekološka kategorija te očuvanje i unapređivanje okoliša zahtijeva uz očuvanje šumskih i očuvanje onih površina na kojima su zastupljene druge biljne i životinjske zajednice. Po svojim osobinama poljoprivredne površine su najbliže prirodnim ekosistemima, a posebno su to travnjaci, pa ih treba smatrati komplementarnim zajednicama šumskih ekosustava.

Članak 117.

Treba stimulirati zadržavanje strukture malog i raznolikog poljoprivrednog posjeda kao specifičnost ekoloških i društvenih prilika koje su uvjetovale postojeću strukturu i koja je kao krajobrazna karakteristika i posebnost Parka.

Članak 118.

Uz potočne doline s vrbicima treba poticati zanatsku proizvodnju košaraštva i drugih proizvoda od košaračke vrbe i istodobno otvoriti mogućnost ekološkog, edukativnog i turističkog posjeta ovim područjima.

Članak 119.

Gljivarenje, sabiranje i uzgoj ljekovitog bilja, uzgoj trava za sjeme, uzgoj lješnjaka, višanja i bobičastog voća te cvjećarstvo i pčelarstvo treba stimulirati kao dio tradicionalnoga poljoprivrednog gospodarenja.

Članak 120.

Uz očuvanje poljoprivrednih površina, poboljšanja njihove kvalitete i povećanja proizvodnje treba voditi računa o tome da se ne naruše pozitivni učinci cijeloga ekološkog kompleksa, i na površinama gdje se mjere provode i u široj okolici. Radi zaštite tla od onečišćenja agrotehničkim sredstvima treba educirati poljoprivrednike i uvesti kontrolu prodaje agrotehničkih sredstava i kontrolu njihove primjene.

Članak 121.

(1) Zone poljoprivredne proizvodnje na usitnjenim parcelama su zone poljoprivrednog zemljišta u pravilu u privatnom vlasništvu.

(2) Poljoprivrednim zemljištem u ovoj zoni se mora gospodariti na način da se očuvaju i održavaju drvoredi, živice i rubne površine na njima, jer je to dio slike Parka.

Članak 122.

Uvjeti gradnje gospodarskih objekata što su u funkciji poljoprivrede definirat će se posebnim propisima i u prostornim planovima užih područja.

Članak 123.

Osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P1) i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P2) ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim za slučajeve propisane Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

9.1. Travnjaci

Članak 124.

(1) Zonu travnjaka čini zemljište na kojem je moguća ispaša stoke (u daljnjem tekstu: travnjaci).

(2) Na travnjacima je isključivo dopuštena djelatnost tradicionalne poljoprivrede, koju čini stočarska poljoprivredna proizvodnja, s pretežno autohtonim ili udomaćenim pasminama konja, krava, ovaca, koza i sl., prilagođena uvjetima brdskog područja, koja se temelji na sustavu pašarenja.

(3) Očuvanje travnjaka je važno zbog činjenice da su oni jedna od posebnosti ovoga Parka. Treba poticati one aktivnosti koje će sačuvati današnje travnjake, ali i polja od širenja šuma. Na osnovi stručnih i znanstvenih istraživanja mogu se u pojedinim dijelovima Parka obnoviti travnjaci na onim prostorima koji su obrasli šumskom vegetacijom jer su dugo bili zapušteni.

Nije dopuštena prenamjena travnjaka, što se posebno odnosi na njihovo zaraštanje i pretvaranje istih u šumsko zemljište.

10. SMJERNICE ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA NASELJA

10.1. Prostori za razvoj izvan naselja

Članak 125.

(1) U prostorima za razvoj izvan naselja moguće je planirati sljedeće namjene:

– gospodarstvo

– ugostiteljstvo i turizam

– sport i rekreaciju

– groblja.

Na kartografskom prikazu br. 1. Korištenje i namjena prostora su označene najznačajnije zone.

(2) Potreba izrade urbanističkih planova uređenja odredit će se prostornim planovima uređenja gradova i općina.

Članak 126.

U zonama namijenjenim za gospodarstvo mogu se graditi proizvodni, skladišni, servisni, trgovački, obrtnički, upravni i sadržaji za preradu poljoprivrednih proizvoda te prateći sadržaji. Visina zgrada je maksimalno dvije nadzemne etaže. Lokacija će im se određivati Prostornim planom uređenja grada ili općine u skladu s odredbama ovoga Plana. Tlocrtna izgrađenost im može biti do 30 % površine građevne čestice. Zgrade se oblikovanjem i materijalom moraju uklopiti u tradicionalna obilježja i kvalitetu krajolika.

Članak 127.

Građevine ugostiteljstva i turizma mogu se graditi u za to određenim zonama te u onima koje će se odrediti prostornim planom grada ili općine, koji će odrediti kapacitet, površinu i izgrađenost, a visina im ne može biti veća od podrum (suteren), prizemlje, kat i potkrovlje. Tlocrtna izgrađenost mora biti do 20 % površine planirane zone. Zgrade se oblikovanjem i materijalom moraju uklopiti u tradicionalna obilježja i kvalitetu krajolika.

Članak 128.

U zonama sporta i rekreacije zgrade ne mogu imati više od dvije nadzemne etaže. Planom treba osigurati maksimalno očuvanje prirodnog krajolika.

Zgrade se oblikovanjem i materijalom moraju uklopiti u tradicionalna obilježja i krajolik.

Članak 129.

Groblja će se uređivati prema propozicijama iz prostornih planova uređenja grada ili općine.

10.2. Gradnja izvan građevinskih područja

Članak 130.

(1) Na području Parka može se izvan građevinskih područja na poljoprivrednom zemljištu planirati izgradnja gospodarskih građevina u funkciji obavljanja poljoprivrednih djelatnosti, i to:

– građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha te koja ima prizemlje (P) do 400 m2 građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m2 građevinske (bruto) površine

– gospodarske građevine za potrebe biljne i stočarske proizvodnje

– građevine za uzgoj životinja (tovilišta)

– ribnjaci za uzgoj riba

– spremišta u vinogradima (klijeti) i spremišta voća u voćnjacima

– ostave za alat, oruđe, kultivatore i sl.

(2) Propozicije za njihovu gradnju odredit će se prostornim planovima uređenja grada ili općine.

(3) Stambena gradnja u ovim zonama je zabranjena.

Članak 131.

Izvan građevinskih područja naselja mogu se graditi i sljedeće građevine:

– građevine infrastrukture

– male protočne hidroelektrane

– male energane što koriste biomasu

– druge manje građevine što koriste obnovljive izvore energije.

Članak 132.

(1) Građevine koje se, u skladu s odredbama važećeg Zakona o prostornom uređenju, mogu ili moraju graditi izvan građevinskog područja naselja, moraju se projektirati, graditi i koristiti na način da ne ometaju i ugrožavaju okoliš, prirodu i krajobraz, poljoprivrednu proizvodnju, gospodarenje šumama i vodama te korištenje drugih građevina i objekata.

(2) Izgradnja izvan građevinskog područja, pod posebnim uvjetima, u zonama zaštite obuhvata Plana, je moguća za:

– građevine infrastrukture (prometne, energetske, vodogospodarstvene, komunalne i sl.)

– gospodarske građevine za potrebe tradicionalne poljoprivrede

– šumsko-gospodarske objekte i šumarske kuće

– lovno-gospodarske, lovno-tehničke objekte i lovačke domove

– planinarske domove

– građevine ribogojilišta

– male hidroenergetske građevine bez promjena vodnog režima, ponajprije na lokacijama dosadašnjih mlinica i vodnih pragova.

10.2.1. Gradnja u zonama tradicionalnog gospodarenja

Članak 133.

Zone tradicionalnog gospodarenja, označene na kartografskom prikazu br. 1.2. Zone za razvoj naselja, sporta i rekreacije te zone tradicionalnog gospodarenja, predstavljaju poljoprivredno i nešumsko zemljište u blizini naselja. Dio tih prostora je namijenjen za razvoj naselja, a dio za poljoprivredu, povrtlarsko, voćarsko, vinogradarsko korištenje te za ispašu stoke. U ovim prostorima gradnja poljoprivrednih građevina treba biti položajem, veličinom, oblikovanjem i materijalima prilagođena vrijednostima naselja i krajolika u koji se uklapa.

11. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 134.

Na prostoru Parka nije dopuštena gradnja objekata skladištenja, odlaganja i obrade opasnog otpada (komunalnog i tehnološkog).

Članak 135.

(1) Otpad nastao na području Parka zbrinjava se izvan područja Parka. Objekte obrade, skladištenja i odlaganja neopasnog komunalnog otpada treba graditi izvan granica Parka (osim reciklažnih dvorišta), a postojeća treba koristiti te sanirati u skladu s važećim propisima. Na postojeća odlagališta ne smije se odlagati otpad s područja izvan Parka.

(2) Reciklažna dvorišta za sakupljanje odvojenih vrsta otpada (papir, plastika, staklo) će se odrediti prostornim planovima uređenja grada ili općine, a u sklopu građevnih područja naselja.

12. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI

Članak 136.

(1) Na području Parka nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode:

– Vrh Japetić (Japetić) – posebni rezervat

šumske vegetacije 26,27 ha

28,80 ha prema aktu o zaštiti

– Slapnica kod Krašića (Slapnica) – značajni

krajobraz 259,36 ha

– Okolica Okić-grada (Okić-Grad) – park-šuma 6,58 ha

6,336 ha prema aktu o zaštiti

(2) Za zaštitu su predložena:

– Vlažna staništa uz potok Jarak na

Žumberku – posebni rezervat 244,10 ha

– Prašuma Kuta – posebni rezervat šumske

vegetacije 36,13 ha

12.1. Uvjeti zaštite prirode

Članak 137.

(1) Planom se određuje očuvanje svih zaštićenih dijelova prirode sukladno posebnom propisu. U njima se ne mogu planirati i izraditi nikakve intervencije bez dopuštenja nadležnog ministarstva.

Posebno vrijedni predjeli – prirodne krajobraze planom se štite na sljedeći način:

– očuvanjem prirodnog integriteta i specifičnih obilježja cjeline

– očuvanjem ravnoteže ekoloških sustava, osobito režima voda, kako bi se održale karakteristike biotopa

– očuvanjem prostora prirodnih krajobraza od daljnje izgradnje i štetne prenamjene

– izbjegavanjem vođenja trasa infrastruktura koje narušavaju vizualni identitet predjela.

(2) Planom se štite reljefna obilježja i dosadašnji sklad naselja s prirodnim okruženjem, bez prevelikih širenja građevnih područja.

(3) Treba voditi računa da se očuva prirodni sastav šuma i travnjaka te da se gospodari prema uvjetima zaštite prirode u svrhu očuvanja stanišnih tipova.

Članak 138.

Za ugrožena i rijetka staništa treba provoditi sljedeće mjere očuvanja:

– Travnjacima treba gospodariti putem ispaše i režimom košnje; treba spriječiti njihovo zarastanje, očuvati režim podzemnih voda o kojima ovise te spriječiti njihovo pretvaranje u obradive površine ili građevinsko područje.

– Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip te zaštićene i strogo zaštićene divlje svojte, što podrazumijeva neunošenje stranih (alohtonih) vrsta i genetski modificiranih organizama i osiguranje prikladne brige za njihovo očuvanje te sustavno praćenje stanja.

– Šumama treba gospodariti sukladno uvjetima zaštite prirode u svrhu očuvanja stanišnih tipova.

– Očuvati fizikalne, geomorfološke, hidrološke i biološke karakteristike speleoloških objekata te urediti najviše tri za posjećivanje.

12.2. Područja ekološke mreže

Članak 139.

(1) Park se cijelom površinom nalazi unutar ekološke mreže Republike Hrvatske (Uredba o ekološkoj mreži, »Narodne novine«, br. 124/13.).

(2) Cijelo područje Parka vrednovano je kao područje očuvanja za divlje svojte i stanišne tipove (HR2000586 Žumberak – Samoborsko gorje i HR 2000 642 Kupa.)

(3) Za strategije, planove, programe i zahvate, odnosno dijelove strategije, plana, programa ili zahvata koji sami ili s drugim strategijama, planovima, programima ili zahvatima mogu imati značajan negativan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže treba provesti postupak ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

Članak 140.

Područja ekološke mreže (Natura 2000 područja) na području Parka navedena su u sljedećoj tablici:

HR2000586 Žumberak Samoborsko gorje

CILJANE VRSTE (Dodatak II HD)

Znanstveni naziv	Hrvatski naziv
Cottusgobio	peš
Barbus balcanicus	potočna mrena
Austropotamobius torrentium*	potočni rak
Bombinavariegata	žuti mučak
Cordulegasterheros	gorski potočar
Euphydryasaurinia	močvarna riđa
Euplagia quadripunctaria*	danja medonjica
Himantoglossumadriaticum	jadranska kozonoša
Hypodryas maturna	mala svibanjska riđa
Leptideamorsei	Grundov šumski bijelac
Leotodirushochenwarti	tankovratni podzemljar
Lucanuscervus	jelenak
Lutra lutra	vidra
Morimusfunereus	velika četveropjega cvilidreta
Myotisbechsteinii	velikouhi šišmiš
Myotismyotis	veliki šišmiš
Rhinolophusferrumegunum	veliki potkovnjak
Rhinoiophushippsideros	mali potkovnjak
Trituruscarnifex	veliki vodenjak
Osmoderma eremita*	mirišljivi samotar
CILJNA STANIŠTA (Dodatak I HD)
Natura kod	Stanište naziv
9260	Šume pitomog kestena (Castaneasativa)
6510	Nizinske košanice (Alopecuruspratensis, Sanguisorbaofficinalis)
7220*	Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati
8310	Špilje i jame zatvorene za javnost
7230	Bazofilni cretovi
91KO	Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)
91LO	Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)
9110	Bukove šume Luzulo-Fagetum
6520	Brdske košanice
6230*	Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstama
6210*	Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)
4030	Europske suhe vrištine

HR2000642 Kupa

CILJNE VRSTE (Dodatak II HD)

Znanstveni naziv	Hrvatski naziv
Alburnussarmaticus	velika pliska
Aspiusaspius	bolen
Austropotamobius torrentium*	potočni rak
Cottusgobio	peš
Barbus balcanicus	potočna mrena
Castorfiber	dabar
Cobitiselongata	veliki vijun
Cottusgobio	peš
Eudontomyzonvladykovi	dunavska paklara
Euplagia quadripunctaria*	danja medonjica
Huchohucho	mladica
Hypodryas maturna	mala svibanjska riđa
Lutra lutra	vidra
Lycaenadispar	kiseličin vatreni plavac
Rhodeusamarus	gavčica
Romanogobiokessleri	Keslerova krkuša
Romanogobiouranoscopus	tankorepa krkuša
Romanogobiovladykovi	bjelopetajna krkuša
Rutilusvirgo	plotica
Sabanejewiabalcanica	zlatni vijun
Unio crassus	obična lisanka
Zingelstreber	mali vretenac
CILJNA STANIŠTA (Dodatak I HD)
Natura kod	Stanište naziv
3260	Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-Batrachion
7220*	Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutati
91E0*	Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)
6430	Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)
8210	Karbonatne stijene s hazmofitskom vegetacijom

13. ZAŠTITA KULTURNOG KRAJOLIKA

Članak 141.

(1) Rješenjem o stavljanju pod preventivnu zaštitu kulturnog krajolika Žumberak-Samoborsko gorje-Plešivičko prigorje određene su njegove granice i sustav mjera zaštite. Rješenje o stavljanju pod preventivnu zaštitu Kulturnog krajolika Žumberak-Samoborsko gorje-Plešivičko prigorje od 26. srpnja 2012., sadržano je u Knjizi II. u Prilozima i bibliografiji kao Prilog 3., a njime propisan sustav mjera zaštite sadržan je u članku 146. ovih Odredbi.

(2) Granice kulturnog krajolika iz prethodnog stavka ovoga članka su ucrtane na kartografskom prikazu br. 3.1. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara i područja zaštite prirode.

14. ZAŠTITA KULTURNIH DOBARA

Članak 142.

(1) Zaštita kulturnih dobara se provodi sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

(2) Planom su sukladno posebnim propisima određena područja i lokaliteti zaštite nepokretnih kulturnih dobara.

(3) Nepokretna kulturna dobra obuhvaćaju sljedeće građevine i komplekse:

– grad, selo, naselje ili njegov dio

– građevina ili njezini dijelovi te građevina s okolišem

– elementi povijesne opreme naselja

– područje, mjesto, spomenik i obilježje u svezi s povijesnim događajima i osobama

– arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone

– područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima

– krajolik ili njegov dio koji sadrži povijesno karakteristične strukture, koje svjedoče o čovjekovoj nazočnosti u prostoru

– vrtovi, perivoji i parkovi

– tehnički objekt s uređajima i drugi slični objekti.

Članak 143.

Na području obuhvata Plana u Zagrebačkoj županiji zaštićena su sljedeća kulturna dobra:

Grad/ Općina	Naselje	Naziv kulturnog dobra	Oznaka
Jastrebarsko	Ivančići (Japetić)	Planinarska piramida	Z-2768
Jastrebarsko	Plešivica	Župna crkva sv. Jurja	Z-1881
Jastrebarsko	Plešivica	Kapela sv. Franje Ksaverskog	Z-0851
Klinča Sela	Novo Selo Okićko	Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije	Z-1886
Samobor	Brezovac Žumberački	Zaseoci Brezovac i Pavkovići – cjeline	Z-5257
Samobor	Budinjak	Kapela sv. Petronile	Z-1583
Samobor	Budinjak	Arheološko nalazište Budinjak	Z-1584
Samobor	Golubići	Tradicijska okućnica, Golubići 9	Z-5510
Samobor	Kotari	Franjevački samostan i crkva sv. Leonarda	Z-1876
Samobor	Kravljak	Stari grad Tušćak R-819	Z-1137
Samobor	Noršić Selo	Župna crkva Sv. Duha	Z-1589
Samobor	Sječevac	Kuća, Sječevac k. br. 2	Z-6035
Žumberak	Kalje	Tradicijska okućnica s mlinom-vodenicom, Kalje k. br. 37	Z-4535
Žumberak	Kostanjevac	Ž. crkva Majke Božje Žalosne	Z-1893
Žumberak	Sošice	Grkokatolička ž. crkva sv. Petra i Pavla i katolička kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije	Z-5702
Žumberak	Tupčina	Kurija biskupa Čolnića	Z-3926
Žumberak	Žumberak	Župna crkva sv. Nikole	Z-1887

Članak 144.

Na području obuhvata Plana u Zagrebačkoj županiji evidentirana su i zaštićena sljedeća kulturna dobra:

POPIS EVIDENTIRANIH I ZAŠTIĆENIH KULTURNIH DOBARA NA PODRUČJU KULTURNOG KRAJOLIKA ŽUMBERAČKO-SAMOBORSKO GORJE-PLEŠIVIČKO PRIGORJE (Zagrebačka županija)

BROJ	GRAD/ OPĆINA	NASELJE	ADRESA	VRSTA	STATUS ZAŠTITE
1.	Jastrebarsko	Belčići		dio sela	E
2.	Jastrebarsko	Brebrovac		dio sela	E
3.	Jastrebarsko	Bukovac Svetojanski		dio sela	E
4.	Jastrebarsko	Celine		dio sela	E
5.	Jastrebarsko	Dolanjski Jarak		dio sela	E
6.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		dio sela	E
7.	Jastrebarsko	Dragovanščak		dio sela	E
8.	Jastrebarsko	Goljak		dio sela	E
9.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		naselje seoskih obilježja	E
10.	Jastrebarsko	Grabarak		naselje seoskih obilježja	E
11.	Jastrebarsko	Gračac Slavetički		naselje seoskih obilježja	E
12.	Jastrebarsko	Hrašća		dio sela	E
13.	Jastrebarsko	Ivančići		naselje seoskih obilježja	E
14.	Jastrebarsko	Jurjevčani		dio sela	E
15.	Jastrebarsko	Kupeć Dol		dio sela	E
16.	Jastrebarsko	Lanišće		naselje seoskih obilježja	E
17.	Jastrebarsko	Lokošin Dol		dio sela	E
18.	Jastrebarsko	Orešje Okićko		naselje seoskih obilježja	E
19.	Jastrebarsko	Paljugi		dio sela	E
20.	Jastrebarsko	Petrovina		naselje seoskih obilježja	E
21.	Jastrebarsko	Plešivica		dio sela	E
22.	Jastrebarsko	Prilipje		dio sela	E
23.	Jastrebarsko	Prodin Dol		dio sela	E
24.	Jastrebarsko	Rastoki		dio sela	E
25.	Jastrebarsko	Slavetić		naselje seoskih obilježja	E
26.	Jastrebarsko	Špigelski Breg		dio sela	E
27.	Jastrebarsko	Tihočaj		dio sela	E
28.	Jastrebarsko	Toplice		dio sela	E
29.	Jastrebarsko	Vlaškovec		dio sela	E
30.	Jastrebarsko	Volavje		dio sela	E
31.	Jastrebarsko	Vranov Dol		dio sela	E
32.	Jastrebarsko	Gornja Kupčina		dio sela	E
33.	Klinča Sela	Beter		dio sela	E
34.	Klinča Sela	Gonjeva		dio sela	E
35.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		naselje seoskih obilježja	E
36.	Klinča Sela	Poljanica Okićka		naselje seoskih obilježja	E
37.	Klinča Sela	Donja Purgarija		naselje seoskih obilježja	E
38.	Klinča sela	Podgrađe Podokićko		dio sela	E
39.	Klinča Sela	Repišće		naselje seoskih obilježja	E
40.	Krašić	Barovka		naselje seoskih obilježja	E
41.	Krašić	Begovo Brdo Žumberačko		naselje seoskih obilježja	E
42.	Krašić	Brezarić		dio sela	E
43.	Krašić	Bukovica Prekriška		naselje seoskih obilježja	E
44.	Krašić	Čunkova Draga		naselje seoskih obilježja	E
45.	Krašić	Dol Pribićki		naselje seoskih obilježja	E
46.	Krašić	Gornje Prekrižje		dio sela	E
47.	Krašić	Hrženik	Mađeruh	naselje seoskih obilježja	E
48.	Krašić	Jezerine		naselje seoskih obilježja	E
49.	Krašić	Konjarić Vrh		naselje seoskih obilježja	E
50.	Krašić	Krašić	Krašić	kulturno-povijesna cjelina	Z-3650
51.	Krašić	Medvenova Draga		naselje seoskih obilježja	E
52.	Krašić	Pećno		dio sela	E
53.	Krašić	Pribić Crkveni		naselje seoskih obilježja	E
54.	Krašić	Radina Gorica		naselje seoskih obilježja	E
55.	Krašić	Rude Pribićke		naselje seoskih obilježja	E
56.	Krašić	Staničići Žumberački		naselje seoskih obilježja	E
57.	Krašić	Strmac Pribićki		dio sela	E
58.	Samobor	Beder		naselje seoskih obilježja	E
59.	Samobor	Bratelji		naselje seoskih obilježja	E
60.	Samobor	Brezovac Žumberački		naselje seoskih obilježja	E
61.	Samobor	Budinjak		dio sela	E
62.	Samobor	Cerovica		naselje seoskih obilježja	E
63.	Samobor	Dane		naselje seoskih obilježja	E
64.	Samobor	Dragonoš		naselje seoskih obilježja	E
65.	Samobor	Golubići		naselje seoskih obilježja	E
66.	Samobor	Gornja Vas		naselje seoskih obilježja	E
67.	Samobor	Jarušje		naselje seoskih obilježja	E
68.	Samobor	Klake		naselje seoskih obilježja	E
69.	Samobor	Konšćica		naselje seoskih obilježja	E
70.	Samobor	Kravljak		naselje seoskih obilježja	E
71.	Samobor	Noršić Selo		naselje seoskih obilježja	E
72.	Samobor	Novo Selo Žumberačko		naselje seoskih obilježja	E
73.	Samobor	Osredek Žumberački		naselje seoskih obilježja	E
74.	Samobor	Osunja		naselje seoskih obilježja	E
75.	Samobor	Poklek		naselje seoskih obilježja	E
76.	Samobor	Rude		dio sela	E
77.	Samobor	Selce Žumberačko		naselje seoskih obilježja	E
78.	Samobor	Sječevac		naselje seoskih obilježja	E
79.	Samobor	Stojdraga		dio sela	E
80.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		naselje seoskih obilježja	E
81.	Samobor	Šipački Breg		naselje seoskih obilježja	E
82.	Samobor	Veliki Lipovec		dio sela	E
83.	Samobor	Višnjevec Podvrški		naselje seoskih obilježja	E
84.	Žumberak	Cernik		naselje seoskih obilježja	E
85.	Žumberak	Donji Oštrc		dio sela	E
86.	Žumberak	Drašći Vrh		naselje seoskih obilježja	E
87.	Žumberak	Glušinja		naselje seoskih obilježja	E
88.	Žumberak	Gornji Oštrc		dio sela	E
89.	Žumberak	Grgetići		naselje seoskih obilježja	E
90.	Žumberak	Grič		naselje seoskih obilježja	E
91.	Žumberak	Hartje		naselje seoskih obilježja	E
92.	Žumberak	Javor		naselje seoskih obilježja	E
93.	Žumberak	Jezernice		naselje seoskih obilježja	E
94.	Žumberak	Jurkovo Selo		naselje seoskih obilježja	E
95.	Žumberak	Kalje		naselje seoskih obilježja	E
96.	Žumberak	Kordići		naselje seoskih obilježja	E
97.	Žumberak	Kostanjevac		dio sela	E
98.	Žumberak	Kupčina Žumberačka		dio sela	E
99.	Žumberak	Markušići		dio sela	E
100.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		dio sela	E
101.	Žumberak	Petrićko Selo		naselje seoskih obilježja	E
102.	Žumberak	Plavci		naselje seoskih obilježja	E
103.	Žumberak	Radinovo Brdo		naselje seoskih obilježja	E
104.	Žumberak	Reštovo Žumberačko		naselje seoskih obilježja	E
105.	Žumberak	Sopote		naselje seoskih obilježja	E
106.	Žumberak	Sošice		naselje seoskih obilježja	E
107.	Žumberak	Stari Grad Žumberački		naselje seoskih obilježja	E
108.	Žumberak	Stupe		dio sela	E
109.	Žumberak	Tomaševci		naselje seoskih obilježja	E
110.	Žumberak	Tupčina		dio sela	E
111.	Žumberak	Veliki Vrh		naselje seoskih obilježja	E
112.	Žumberak	Visoče		naselje seoskih obilježja	E
113.	Žumberak	Vlašić Brdo		naselje seoskih obilježja	E
114.	Žumberak	Višći Vrh		naselje seoskih obilježja	E
115.	Žumberak	Vukovo brdo		naselje seoskih obilježja	E
116.	Žumberak	Žamarija		naselje seoskih obilježja	E
117.	Žumberak	Željezno Žumberačko		dio sela	E
118.	Samobor	Kotari		Crkva sv. Leonarda i samostan	Z-1876
119.	Žumberak	Sošice		Samostan sestara bazilijanki
120.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Stari grad Turen Svetojanski	P-3450
121.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Stari grad Okić	Z 3835
122.	Samobor	Kravljak		Stari grad Tuščak	Z-1137
123.	Samobor	Mali Lipovec		Stari grad Lipovec	E
124.	Samobor	Samobor		Stari grad Samobor	Z-3834
125.	Žumberak	Stari Grad Žumberački		Stari grad Žumberak	E
126.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Župna crkva sv. Ane	Z-1586
127.	Jastrebarsko	Petrovina		Župna crkva sv. Petra apostola	Z-3923
128.	Jastrebarsko	Plešivica		Župna crkva sv. Jurja	Z-1881
129.	Jastrebarsko	Slavetić		Župna crkva sv. Antuna pustinjaka	Z-1888
130.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Župna crkva rođenja BD Marije	Z-1886
131.	Krašić	Gornje Prekrižje		Župna crkva sv. Mihovila	Z-1777
132.	Krašić	Krašić		Župna crkva Presv. Trojstva	Z-1897
133.	Krašić	Pribić		Župna crkva sv. Siksta	Z-1877
134.	Samobor	Noršić Selo		Župna crkva Sv. Duha	Z-1589
135.	Samobor	Rude		Župna crkva sv. Barbare	Z-1465
136.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Župna crkva sv. Martina	Z-1454
137.	Samobor	Stojdraga		Župna (gk) crkva sv. Petra i Pavla	E
138.	Žumberak	Donji Oštrc		Župna crkva sv. Marije Magdalene	E
139.	Žumberak	Kalje		Župna crkva sv. Mihovila	E
140.	Žumberak	Kostanjevac		Župna crkva Majke Božje Žalosne	Z-1893
141.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Župna (gk) crkva sv. Petra i Pavla	E
142.	Žumberak	Sošice		Župna (gk) crkva sv. Petra i Pavla	P-2948
143.	Žumberak	Žumberak		Župna crkva sv. Nikole	Z-1887
144.	Jastrebarsko	Bukovac Svetojanski		Kapela Majke Božje	E
145.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Kapela Presv. Trojstva (Sv. Obitelji)	E
146.	Jastrebarsko	Hrašća		Crkva sv. Vida	E
147.	Jastrebarsko	Hrašća		Poklonac	E
148.	Jastrebarsko	Ivančići		Kapela sv. Urbana	E
149.	Jastrebarsko	Kupeć Dol		Kapela Srca Isusovog i Anđela čuvara	E
150.	Jastrebarsko	Petrovina		Kapela Sv. Tijela Gospodnjeg, na groblju	E
151.	Jastrebarsko	Petrovina		Kapela poklonac	E
152.	Jastrebarsko	Petrovina		Kapela poklonac	E
153.	Jastrebarsko	Plešivica		Kapela MB Poljaničke	E
154.	Jastrebarsko	Plešivica		Kapela Sv. Franje Ksaverskog	Z-0851
155.	Jastrebarsko	Prilipje		Kapela Sv. Antuna pustinjaka	E
156.	Jastrebarsko	Prodin Dol		Kapela Gospe Lurdske	E
157.	Jastrebarsko	Slavetić		Kapela poklonac	E
158.	Jastrebarsko	Slavetić		Kapela poklonac	E
159.	Jastrebarsko	Stankovo		Kapela sv. Sebastijana i Fabijana	E
160.	Jastrebarsko	Vlaškovec		Kapela MB Lurdske	E
161.	Jastrebarsko	Volavje		Kapela BD Marije Volavske (Snježne)	Z-1419
162.	Klinča Sela	Gornja Purgarija		Kapela poklonac Srca Isusova	E
163.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Kapela sv. Matije	E
164.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Kapela poklonac MB Lurdske	E
165.	Krašić	Brezarić		Kapela Sv. obitelji	E
166.	Krašić	Brlenić		Kapela Presv. Srca Isusovog	E
167.	Krašić	Dol Pribićki		Proštenjarska kapela Majke Božje	Z-1470
168.	Krašić	Hrženik		Kapela sv. Ivana Krstitelja	Z-1891
169.	Krašić	Krašić		Kapela Žalosne Gospe	E
170.	Krašić	Pećno		GK crkva Crkva Uspenja Presv. Bogorodice
171.	Krašić	Strmac Pribićki		Crkva Sv. Marije	Z-2067
172.	Samobor	Budinjak		Kapela sv. Petronile	Z-1583
173.	Samobor	Dragonoš		Kapela sv. Antuna Padovanskog	E
174.	Samobor	Golubići		GK crkva sv. Ivana Krstitelja	E
175.	Samobor	Samobor	Gradišće	Kapela sv. Filipa i Jakova	E
176.	Samobor	Klake		Kapela sv. Antuna pustinjaka	E
177.	Samobor	Klake		Kapela poklonac Sv. Marije Pomoćnice	E
178.	Samobor	Konšćica		Kapela sv. Josipa	E
179.	Samobor	Kravljak		Kapela (gk)	E
180.	Samobor	Otruševec		Kapela sv. Križa	Z-1463
181.	Samobor	Vrhovčak		Kapela sv. Vida	Z-1590
182.	Žumberak	Gornja Kupčina		Kapela sv. Margarete	Z-1890
183.	Žumberak	Kupčina Žumberačka		Crkva sv. Roka	E
184.	Žumberak	Sopote		Grkokatolička crkva	E
185.	Žumberak	Sopote		Poklonac	E
186.	Žumberak	Sošice		Kapela Uznesenja BDM	P-2948
187.	Žumberak	Sošice		Poklonac	E
188.	Žumberak	Kupčina Žumberačka		Pil	E
189.	Žumberak	Žumberak		Pil	Z-1887
190.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Škola	E
191.	Jastrebarsko	Plešivica		Lječilište TBC-a	E
192.	Jastrebarsko	Plešivica		Zgrada stare škole	P-2934
193.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Zgrada škole	E
194.	Samobor	Golubići		Stara škola	E
195.	Samobor	Smerovišće		Stara škola	E
196.	Samobor	Smerovišće		Zgrada stare ‘Krčme planinaru’	E
197.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Stara škola	E
198.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Stara škola i kuća za učitelja	E
199.	Žumberak	Sošice		Zgrada stare škole	P-2801
200.	Žumberak	Tupčina		Stara škola	E
201.	Jastrebarsko	Cerovica		Tri gospodarske zgrade	P-3039
202.	Krašić	Kostel Pribički		Zajerov mlin	E
203.	Krašić	Krašić		Penićev mlin	E
204.	Krašić	Kupčina Žumberačka	Milići	Mordušev mlin	E
205.	Krašić	Puškarov Jarak		Šuškarski mlin	E
206.	Krašić	Puškarov Jarak		Žalski mlin	E
207.	Krašić	Strmac Pribićki		Biškupovski mlin	E
208.	Krašić	Strmac Pribićki		Mahovlić mlin	E
209.	Krašić	Strmac Pribićki		Vancašev mlin	E
210.	Samobor	Bregana		Breganica, mlin	E
211.	Samobor	Brebrovac	Brebrovac 21	Jagerov mlin	E
212.	Samobor	Rude		Mlin	E
213.	Žumberak	Žumberak		Gospodarska zgrada	Z-1887
214.	Jastrebarsko	Cerovica		Kurija	P-3039
215.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Kurija Erdödy	E
216.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Župni dvor	E
217.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Stambena kuća	E
218.	Jastrebarsko	Ivančići	Ivančići 10	Stambena kuća	E
219.	Jastrebarsko	Ivančići	Ivančići 12	Stambena kuća	E
220.	Jastrebarsko	Noršić Selo		Župni dvor	E
221.	Jastrebarsko	Petrovina		Župni dvor	E
222.	Jastrebarsko	Plešivica		Kuća obitelji Kurtalj	E
223.	Jastrebarsko	Plešivica		Župni dvor	E
224.	Jastrebarsko	Prilipje	Prilipje 12	Stambena zgrada	E
225.	Jastrebarsko	Slavetić		Dvorac Oršić	Z-2254
226.	Krašić	Gornje Prkrižje		Župni dvor	E
227.	Krašić	Hutin		Kurija Turković	E
228.	Krašić	Kostel Pribićki		Kurija Kukuljević	E
229.	Krašić	Krašić	Krašić 159	Tradicijska kuća s mlinom i okućnicom	E
230.	Krašić	Medven Draga		Kurija Medven i gospodarski sklop	E
231.	Krašić	Medven Draga	Medven Draga 13	Tradicijska okućnica	Z-1588
232.	Krašić	Pećno		Župni dvor, stari	E
233.	Krašić	Strmac Pribićki		Kompleks biskupskog dvora	Z-2067
234.	Samobor	Brezovac Žumberački	Br. Žumberački 1 i 2	Dvije tradicijske okućnice	P-3885
235.	Samobor	Golubići	Golubići 9	Tradicijska kuća	P-2804
236.	Samobor	Golubići	Jelenići 4	Tradicijska okućnica	P-2873
237.	Samobor	Golubići	Jelenići 6	Tradicijska okućnica	P-2887
238.	Samobor	Grdanjci	Grdanjci 89	Tradicijska kuća	P-3176
239.	Samobor	Noršić Selo		Župni dvor	E
240.	Samobor	Rude		Župni dvor	E
241.	Samobor	Samobor	Gradišće	Župni dvor	E
242.	Samobor	Sječevac		Kapetanova kuća	P-2916
243.	Samobor	Stojdraga		Župni dvor (gk)	E
244.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Župni dvor	E
245.	Žumberak	Kalje	Kalje 37	Tradicijska okućnica s mlinom-vodenicom	Z-4535
246.	Žumberak	Tupčina		Kurija biskupa Čolnića	Z-3926
247.	Žumberak	Žumberak		Župni dvor	Z-1887
248.	Jastrebarsko	Bukovac Svetojanski	Bukovac Svetojanski 35	Dolanjski mlin i pilana	E
249.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska	Draga 15	Dva mlina niže od kapele	E
250.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska	Draga 60	Goderjan mlin	E
251.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Horvatov mlin	E
252.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Hrdalov mlin	E
253.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Mlin zadruge Repar	E
254.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Orsagov mlin	E
255.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Pauković mlin	E
256.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska	Draga 20	Reparov mlin	E
257.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska	Draga 60	Švarićev mlin	E
258.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska	Draga 1	Mlin vodenica	E
259.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Mlin vodenica	E
260.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Miladini	Tradicijske klijeti	E
261.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Redovje	Tradicijske klijeti	E
262.	Jastrebarsko	Hrašća	Hrašća 27	Botički mlin	E
263.	Jastrebarsko	Hrašća		Štivorić mlin	E
264.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Bozovinec	Tradicijske klijeti	E
265.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Bresnica	Tradicijske klijeti	E
266.	Jastrebarsko	Jastrebarsko	Dolenjak	Tradicijske klijeti	E
267.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Gorica	Tradicijske klijeti	E
268.	Jastrebarsko	Orešje Okićko	Kapelščak	Tradicijske klijeti	E
269.	Jastrebarsko	Plešivica	Mlečenica	Tradicijske klijeti	E
270.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Slatinski Bregi	Tradicijske klijeti	E
271.	Jastrebarsko	Gornja Reka	Strjak	Tradicijske klijeti	E
272.	Jastrebarsko	Lokošin Dol		Mlin	E
273.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Mladina	Erdödyjevi podrumi	E
274.	Jastrebarsko	Petrovina	(Brekrovac)	Mlin Dolanjski Imbre	E
275.	Jastrebarsko	Prodin Dol		Mlin	E
276.	Jastrebarsko	Rastoki		Mlin	E
277.	Jastrebarsko	Slavetić	Slavetić 91	Gregorićev mlin	E
278.	Jastrebarsko	Slavetić		Kalafatićev mlin	E
279.	Jastrebarsko	Slavetić		Tradicijske klijeti	E
280.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske		Mlin vodenica	E
281.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske		Parilac mlin	E
282.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske		Severinac mlin	E
283.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske	Toplice – Vrh	Tradicijske klijeti	E
284.	Jastrebarsko	Vlaškovec		Tradicijske klijeti i vinogradi	E
285.	Jastrebarsko	Volavje		Mlin	E
286.	Jastrebarsko	Volavje		Mlin Nikole Repara i pilana	E
287.	Krašić	Brlenić		Matkov mlin	E
288.	Krašić	Čunkova Draga		Čunkov mlin i pilana	E
289.	Krašić	Čunkova Draga		Medvenov mlin	E
290.	Krašić	Čunkova Draga		Penićev mlin	E
291.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Mlin	E
292.	Žumberak	Donji Oštrc		Bazejov mlin	E
293.	Žumberak	Jurkovo selo		Bratkovićev mlin i pilana	E
294.	Žumberak	Jurkovo selo		Berdikov mlin	E
295.	Žumberak	Kalje	Kalje 37	Mlin-vodenica	Z-4535
296.	Žumberak	Kostanjevac		Ribićev mlin	E
297.	Samobor	Novo Selo Žumberačko		Tradicijska kovačnica	P-2865
298.	Žumberak	Reštovo Žumberačko		Štefurin mlin	E
299.	Žumberak	Sopote	Sopote 35a	Mlin	E
300.	Žumberak	Sošice		Butajlin mlin	E
301.	Žumberak	Sošice		Radićev mlin	E
302.	Žumberak	Sošice		Mordušev mlin	E
303.	Žumberak	Sošice		Štefanov mlin	E
304.	Žumberak	Stupe		Filipovićev mlin	E
305.	Žumberak	Žamarija		Štefčin mlin	E
306.	Žumberak	Žumberak		Bernardićev mlin	E
307.	Žumberak	Žumberak		Gospodarska građevina	Z-1887
308.	Jastrebarsko	Ivančići		Planinarska piramida	Z-2768
309.	Samobor	Samobor		Planinarska piramida	E
310.	Jastrebarsko	Jastrebarsko		Gović, spomen-šuma	E
311.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Groblje	E
312.	Jastrebarsko	Jastrebarsko		Groblje	E
313.	Jastrebarsko	Petrovina		Groblje	E
314.	Jastrebarsko	Plešivica		Groblje	E
315.	Jastrebarsko	Slavetić		Groblje	E
316.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Područje uz župnu crkvu Bl. Djev. Marije	E
317.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Groblje	E
318.	Samobor	Dragonoš		Groblje	E
319.	Samobor	Golubići		Groblje	E
320.	Samobor	Kotari		Groblje	E
321.	Samobor	Noršić Selo		Groblje	E
322.	Samobor	Otruševec		Groblje	E
323.	Samobor	Rude		Groblje	E
324.	Samobor	Stojdraga		Milenijski križ	E
325.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Groblje	E
326.	Žumberak	Sošice	Kekići	Groblje	E
327.	Žumberak	Drašći Vrh		Groblje	E
328.	Žumberak	Gornji Oštrc		Groblje	E
329.	Žumberak	Jezernice		Groblje	E
330.	Žumberak	Kalje		Groblje	E
331.	Žumberak	Kostanjevac		Groblje	E
332.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Groblje	E
333.	Žumberak	Sopote		Jama Jazovka	E
334.	Žumberak	Sopote		Groblje	E
335.	Žumberak	Sošice		Groblje	E
336.	Žumberak	Tomaševci		Groblje	E
337.	Žumberak	Visoče		Groblje	E
338.	Žumberak	Žumberak		Groblje	E
339.	Jastrebarsko	Slavetić		Spomen-kosturnica	E
340.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Nadgrobni spomenik obitelji Kuhanić	E
341.	Krašić	Brezarić		Rodna kuća Alojzija Stepinca	Z-3766
342.	Samobor	Stojdraga		Milenijski križ	E
343.	Žumberak	Jurkovo Selo		Rodna kuća Petra Skoka	E
344.	Žumberak	Kupčina Žumberačka		Spomen ob. N. Ritteru von Weinmannu	E
345.	Žumberak	Reštovo Žumberačko		Rodna kuća Tadije Smičiklasa	E
346.	Jastrebarsko	Brebrovac		Srednji vijek / utvrda / Grkograd	E
347.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Srednji vijek / utvrda / Turen, castellum Podgorje	P-3450
348.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Japetić	Prapovijest / groblje; tumuli	E
349.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Srednji vijek / kasnosrednjovjekovno groblje	E
350.	Jastrebarsko	Grabarak		Prapovijest / naselje i groblje	E
351.	Jastrebarsko	Gračac Slavetički		Prapovijest / groblje	E
352.	Jastrebarsko	Ivančići		Prapovijest / groblje	E
353.	Jastrebarsko	Petrovina		Antika / brončani dijelovi rimskih kola i rimski novac	E
354.	Jastrebarsko	Plešivica		Prapovijest / brončano doba; keramika oko crkve	E
355.	Jastrebarsko	Prilipje		Srednji vijek / Gradišće, naselje gradinskog tipa	E
356.	Jastrebarsko	Prilipje		Srednji vijek / tatarska pećina, refugij-sklonište	E
357.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Antika / groblje u Popovom Dolu	E
358.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Antika / rimsko naselje, Sv. Marija pod Okićem	E
359.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Prapovijest / gradina iz brončanog doba	E
360.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Prapovijest / naselje i groblje iz brončanog doba	E
361.	Klinča Sela	Repišće		Antika / groblje	E
362.	Klinča Sela	Tržić		Srednji vijek / naselje i kapela	E
363.	Krašić	Bukovica Prekriška		Prapovijest / naselje	E
364.	Krašić	Hrženik		Srednji vijek / naselje	E
365.	Krašić	Hutin		Srednji vijek / selište u Novaković gorici	E
366.	Krašić	Kostel Pribićki		Srednji vijek / burg	E
367.	Krašić	Krupače		Prapovijest / nekropola žarnih polja, Ratiček	E
368.	Krašić	Pećno		Prapovijest / Bubnjar brdo, naselje i groblje	E
369.	Krašić	Pećno		Prapovijest / Stići, groblje 10-5 st. pr. K.	E
370.	Krašić	Pećno		Srednji vijek / naselje i groblje	E
371.	Samobor	Budinjak		Srednji vijek / kapela Sv. Petke	E
372.	Samobor	Budinjak		Prapovijest / starije željezno doba, naselje i groblje, tumuli	E
373.	Samobor	Budinjak		Prapovijest / gradina »židovske kuće«	E
374.	Samobor	Budinjak		Antika / arheološko nalazište	Z-1584
375.	Samobor	Cerovica		Prapovijest / spilja s kasnobrončanom keramikom	E
376.	Samobor	Gornja Vas		Antika / groblje	E
377.	Samobor	Grdanjci		Prapovijest / Vilinska jama, paleolitski lokalitet	E
378.	Samobor	Hamor		Antika / trag rimske ceste	E
379.	Samobor	Klake		Srednji vijek / Stari grad Okić	E
380.	Samobor	Kravljak		Srednji vijek / Stari grad Tušćak	Z-1137
381.	Samobor	Mali Lipovec		Srednji vijek/ Stari grad Lipovec, 13. – 17. st.	E
382.	Samobor	Noršić Selo		Prapovijest / Gradišće, srednji vijek, naselje	E
383.	Samobor	Noršić Selo		Srednji vijek / selište 14. – 16. st.	E
384.	Samobor	Otruševec		Prapovijest / groblje	E
385.	Samobor	Podgrađe Podokićko		Prapovijest / Gradec Okićki, naselje, gradina	E
386.	Samobor	Podgrađe Podokićko		Prapovijest / naselje i skupni nalaz keltskog novca	E
387.	Samobor	Poklek		Prapovijest / naselje i groblje	E
388.	Samobor	Poklek		Srednji vijek / Drmići, nekropola i kapela sv. Jurja	P-2763
389.	Samobor	Rude		Prapovijest /mlađe željezno doba; Vranjak, 2. – 1. st. p. K.	E
390.	Samobor	Rude		Srednji vijek / rudnik 18. st.	E
391.	Samobor	Samobor		Antika / Jelenščak, nadgrobni spomenik	E
392.	Samobor	Samobor		Srednji vijek / Velika vrata, cesta	E
393.	Samobor	Samobor		Prapovijest / Špilja Leprovica, nalazi	E
394.	Samobor	Samobor		Prapovijest / Podstražnik, paleolitsko logorište	E
395.	Samobor	Samobor		Srednji vijek / Stari grad	E
396.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Prapovijest / naselje i groblje, Sv. Marija pod Okićem	E
397.	Samobor	Sveti Martin pod Okićem		Antika / naselje, Sv. Marija pod Okićem	E
398.	Samobor	Vratnik		Prapovijest / gradina	E
399.	Žumberak	Škaljevica		Srednji vijek / Stražnik	E
400.	Žumberak	Donji Oštrc		Prapovijest / groblje, tumuli, 10. – 6. st. pr. Kr.	E
401.	Žumberak	Jezernice		Prapovijest / naselje 7. – 4. st. pr. K.	E
402.	Žumberak	Kalje		Prapovijest / groblje	E
403.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Antika / paljevinski grobovi i nalazi novca, 1. – 2. st.	E
404.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Prapovijest / naselje	E
405.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Srednji vijek / kapela sv. Lovre i naselje 14. st.	E
406.	Žumberak	Sopote		Srednji vijek / groblje, 14. –16. st.	E
407.	Žumberak	Sošice		Antika / naselje, 1. – 4. st.	E
408.	Žumberak	Stari Grad Žumberački		Srednji vijek / Stari grad Siechelberg, 14. – 15. st	E
409.	Žumberak	Kupčina Žumberačka		Novi grad – utvrda 16. – 18. st.	E
410.	Žumberak	Tomaševci		Srednji vijek / kasnosrednj. groblje i naselje	E
411.	Krašić	Žamarija		Prapovijest / prapovijesno naselje i groblje	E
412.	Žumberak	Strmac Pribićki		Krašićko polje	E
413.	Jastrebarsko	Donji Oštrc		Brežuljci Gornjeg i Donjeg Oštrca	E
414.	Jastrebarsko	Brebrovac		Dolina potoka Brebrovac	E
415.	Jastrebarsko	Draga Svetojanska		Dolina potoka Draga	E
416.	Jastrebarsko	Malunje		Dolina potoka Malunja	E
417.	Jastrebarsko	Jastrebarsko		Dolina potoka Orejovec	E
418.	Jastrebarsko	Gornja Reka		Dolina potoka Reka	E
419.	Krašić	Lokošin Dol		Dolina potoka Stošinec	E
420.	Krašić	Hutin		Krašićko polje	E
421.	Krašić	Krašić		Dolina potoka Kupčina	E
422.	Žumberak	Mrzlo Polje Žumberačko		Visoravan Mrzlo polje	E
423.	Žumberak	Sošice		Sošićko polje	E
424.	Žumberak	Žumberak		Dolina potoka Kupčine i Vorbašice	E
425.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske		Dolina potoka Toplica	E
426.	Jastrebarsko	Petrovina		Dolina potoka	E
427.	Žumberak	Žumberak		Dolina Slapnice	E
428.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Bresnica	Padine s vinogradima	E
429.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Bozovinec	Padine s vinogradima	E
430.	Jastrebarsko	Dragovanščak	Dolenjak	Padine s vinogradima	E
431.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Padine s vinogradima	E
432.	Jastrebarsko	Stankovo	Kapelščak	Padine s vinogradima	E
433.	Jastrebarsko	Lokošin Dol	Mladina	Padine s vinogradima	E
434.	Jastrebarsko	Plešivica	Mlečenica	Padine s vinogradima	E
435.	Jastrebarsko	Miladini	Miladini	Padine s vinogradima	E
436.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Redovje	Padine s vinogradima	E
437.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska	Slatinski bregi	Padine s vinogradima	E
438.	Jastrebarsko	Gornja Reka	Strjak	Padine s vinogradima	E
439.	Jastrebarsko	Toplice Svetojanske	Toplice – Vrh	Padine s vinogradima	E
440.	Jastrebarsko	Vlaškovec	Vlaškovec	Padine s vinogradima	E
441.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Transportna volovska kola	Z-4756
442.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Stara drvena kočija	Z-4754
443.	Jastrebarsko	Gorica Svetojanska		Stara vatrogasna kola	Z-4755
444.	Jastrebarsko	Plešivica		Propovjedaonica u župnoj crkvi sv. Juraja	P-3235
445.	Jastrebarsko	Slavetić		Orgulje u župnoj crkvi sv. Antuna pustinjaka	Z-4602
446.	Jastrebarsko	Slavetić		Inventar župne crkve sv. Antuna pustinjaka	P-3236
447.	Klinča Sela	Novo Selo Okićko		Oltari sv. Vida i sv. Josipa u župnoj crkvi Rođenja BDM	P-3706
448.	Krašić	Brezarić		Etnografska zbirka u rodnoj kući kardinala A. Stepinca	P-3070
449.	Krašić	Dol Pribićki		Orgulje u proštenjarskoj kapeli Majke Božje	Z-2867
450.	Samobor	Budinjak		Arheološki nalazi s lokaliteta Budinjak	P-3375
451.	Samobor	Klake		Oltari Preobraženja Gospodnjeg / sv. Mihovila u kapeli sv. Antuna Pad.	P-2830
452.	Samobor	Kotari		Orgulje u franjevačkoj crkvi sv. Leonarda	Z-1126
453.	Samobor	Kotari		Kip sv. Leonarda s pročelja franjevačke crkve sv. Leonarda	P-3736
454.	Samobor	Otruševec		Oltar Sv. Križa u kapeli Sv. Križa	Z-4671
455.	Samobor	Rude		Bočni oltar sv. Jošta u župnoj crkvi Sv. Barbare	P-3734
456.	Samobor	Stojdraga		Ikonostas, ikone s prikazima »Bogorodice s djetetom« i »Isusa Krista« te raspelo u župnoj (gk) crkvi sv. Jurja	P-3726
457.	Žumberak	Sošice	Sošice 11	etnografska zbirka u samostanu časnih s Bazilijanki	P-2987
458.	Samobor	Rude		Priprema kolača rudarske greblice	Z-3479

Članak 145.

Na području obuhvata Plana u Karlovačkoj županiji, Grad Ozalj, zaštićena su sljedeća kulturna dobra:

Dojutrovica, crkva sv. Jurja

Ferenci, kapela Sv. Duha

Gornji Lović, kapela sv. Franje Ksaverskog

Kašt, grkokatolička crkva sv. Antuna Velikog

Lović Prekriški, kapela Sv. Križa

Rajakovići, (Sv. Gera), kapela sv. Ilije

Vivodina, župna crkva sv. Lovre.

Na području obuhvata Plana u Karlovačkoj županiji, Grad Ozalj, preventivno je zaštićeno sljedeće kulturno dobro:

Radatovići, zgrada osnovne škole.

Na području obuhvata Plana u Karlovačkoj županiji, Grad Ozalj, evidentirana su sljedeća kulturna dobra:

Ruralna naselja

Badovinci

Brašljevica

Brezje Vivodinsko

Budim Vivodinski

Dančulovići

Dojutrovica

Doljani Žumberački

Dragoševci

Dučići

Dvorište Vivodinsko

Ferenci

Furjanići

Galezova Draga

Gorniki Vivodinski

Gornji Lović

Gudalji

Hodinci

Hrastovica Vivodinska

Kamenci

Kašt

Kuljaji

Kunčani

Liješće

Lović Prekriški

Obrež Vivodinski

Pećarići

Pilatovci

Popovići Žumberački

Radatovići

Rajakovići

Sekulići

Sršići

Stojavnica

Škaljevica

Varaštovac

Vrškovac

Vuketić

Povijesne civilne građevine i sklopovi

Stambene građevine

Doljani, stambena kurija 6

Kašt, kurija župnog dvora

Vivodina, kurija župnog dvora

Vivodina, stambena kurija s gospodarskim objektom br. 1

Građevine javne namjene

Kašt, stara škola

Sekulići, planinarski dom

Vivodina, stara škola

Građevine gospodarske namjene

Vrškovac, mlin na potoku Kamenica sjevernije (»nevidljivi«)

Vrškovac, mlin na potoku Kamenica južnije

Sakralne građevine

Badovinci, grkokatolička crkva sv. Nikole

Brašljevica, grkokatolička kapela sv. Jurja

Bratovanci, kapela poklonac

Brezje Vivodinsko (Doljci), raspelo

Dančulovići, grkokatolička kapela Sv. Duha

Dančulovići, Balići, poklonac Majke Božje, ruševine

Dragoševci (administrativno Keseri), grkokatolička kapela Presvete Bogorodice

Dragoševci, poklonac Majke Božje

Dučići, poklonac sv. Jurja

Kamenci, poklonac Srca Marijina

Kuljaji, poklonac Majke Božje

Liješće, grkokatolička kapela sv. Ivana

Liješće, poklonac Majke Božje

Lović Prekriški (Žapčići), poklonac Srca Isusovog

Lović Prekriški (Maljani), poklonac

Lović Prekriški (Novaki), kapela poklonac

Obrež Vivodinski, grobna kapela Sv. Nikole

Obrež Vivodinski, poklonac Sv. Obitelji

Radatovići, grkokatolička župna crkva Uskrsnuća Gospodnjeg

Radatovići, grobna kapela

Radina Vas, poklonac

Stojavnica, kapela sv. Ivana Krstitelja

Šiljki, kapela sv. Mihajla

Javna plastika (česme, bunari, izvori)

Budim Vivodinski, izvor uz cestu

Etnološka baština

Brezje Vivodinsko 6, tradicijska kuća

Budim Vivodinski 19, tradicijska kuća

Ferenci, Gornji Ferenci, klijet drvena

Gornji Lović, his kameni

Hodinci 13, gospodarski objekt »pod«

Sršići 1, tradicijska kuća

Sršići 3, gospodarski objekt »pod«

Sršići 4, tradicijska kuća

Vivodina, gospodarski objekt br. 12

Vrškovac, klijet

Vrškovac, svinjac

Zorkovac Vivodinski, svinjac

Zorkovac Vivodinski, sjenik s podrumom

Radatovići (Grmki), tradicijska kuća

Memorijalni spomenici

Cvetišće, spomen-ploča (na kući Janka Popovića)

Kašt, spomen-ploča na zgradi škole

Lović Prekriški, spomen-ploča kod kapele Sv. Križa

Radatovići, šuma Sušica, spomen-ploča

Radatovići, spomenik palim borcima i ŽFT

Radatovići, spomen-ploča

Sekulići, NOB spomenik

Vivodina, spomenik palim borcima i ŽFT

Vivodina, spomen-ploča na vivodinskom podrumu

Vivodina, spomen-ploča palim borcima (kod kapele Sv. Križa).

15. MJERE ZAŠTITE KULTURNIH DOBARA

Članak 146.

(1) U prostornim planovima užih područja, u skladu s detaljnošću prikazat će se, sukladno konzervatorskim podlogama/smjernicama za njihovu izradu, zaštićena i preventivno zaštićena nepokretna kulturna dobra nacionalnog, regionalnog i lokalnog značaja, kao i uvjete njihova korištenja.

(2) Zaštita povijesnih naselja provodi se kroz sljedeće mjere:

– očuvanje karakteristične urbanističke matrice naselja

– očuvanje karakterističnog oblikovanja građevina

– očuvanje prirodnog i kultiviranog krajolika u okruženju naselja

– očuvanje vizura na naselje

– izradu detaljnije konzervatorske dokumentacije.

(3) Zaštita povijesnih građevina i sklopova temelji se na sagledavanju spomenika i njegove neposredne okoline te vizura. U prostornim planovima uređenja velikog grada, grada ili općine i drugim dokumentima prostornog uređenja potrebno je odrediti granice i zone zaštite, koje trebaju obuhvatiti njihovo neposredno funkcionalno okruženje (npr. reprezentativni i gospodarski dio) i kontaktne zone i zone ekspozicije građevina.

(4) Tradicijska drvena arhitektura štiti se ponajprije na autentičnim lokacijama i s autentičnom namjenom, ali je prihvatljiva mogućnost korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, te u okviru etnosela i muzeja na otvorenom. Potrebno je štititi i njihovo neposredno okruženje s prirodnim i kultiviranim krajolikom i ekspozicijama.

(5) U neposrednoj okolini kulturnih dobara nacionalnog i regionalnog značaja izvan naselja, zbog očuvanja njihova izvornog okruženja i zona ekspozicije, nije moguća nova gradnja.

(6) Sustav mjera zaštite iz Rješenja o stavljanju pod preventivnu zaštitu kulturnog krajolika Žumberak-Samoborsko gorje-Plešivičko prigorje od 26. srpnja 2012. uključuje:

– zaštitu, održavanje, revitalizaciju i rehabilitaciju tradicionalnog načina života i korištenja poljodjelskog, vinogradarskog i šumskog krajolika te održavanje i obnovu svih vrijednih, povijesnih naselja i građevina

– očuvanje prostorne organizacije te prepoznatljivih uzoraka krajolika i naselja karakteristične tipologije

– njegovanje tradicijskih sadržaja (ekološkog uzgoja hrane, vinogradarstva i stočarstva...), vještina, običaja i predaje...

– zaštitu i obnovu povijesnih građevina (sakralnih, stambenih, gospodarskih, javnih, komunalnih, građevina niskogradnje, starih gradova, etnološke baštine...) arheoloških lokaliteta, memorijalnih građevina i opreme prostora prema pravilima konzervatorske struke

– sanaciju i smanjenje prostornih konflikata izazvanih zapuštanjem, neprihvatljivom gradnjom i korištenjem prostora neintegriranom, tj. ambijentalno neprimjerenom gradnjom

– otvaranje novih građevinskih područja izvan postojećih naselja moguće je u područjima za koja je prethodno izrađenom Krajobraznom studijom/podlogom (analiza i ocjena obilježja i vrijednosti pripadajućeg krajobraznog tipa) utvrđeno da ne umanjuju zatečene prirodne vrijednosti krajolika, prostorne odnose, vizure i karakteristične uzorke. Krajobraznom studijom/podlogom treba rezultirati mjerama za moguću prostornu organizaciju, smještaj, gabarite i oblikovanje buduće gradnje

– proširivanje građevinskog područja naselja prihvatljivo je u slučajevima kad se radi o povećanju broja stanovnika ili gradnji sadržaja koji su u funkciji razvitka, poboljšanja života i promicanja vrijednosti područja

– svaka nova gradnja mora biti usklađena s karakterističnim arhitektonskim izričajem ovog područja glede volumena, oblikovanja i materijala završne obrade radi zaštite kompozicijskih vrijednosti naselja, panoramskih vizura i ukupne slike prostora

– nove stambene i gospodarske zgrade trebaju se projektirati u formi izduženog pravokutnog tlocrta, okvirnih dimenzija 7 x 14 m, prizemne ili jednokatne visine, dvostrešnog krovišta nagiba oko 45° za pokrov crijepom ili drvenom šindrom. Obrada pročelja može biti žbuka u prizemlju i drvene planjke (mosnice) na katu, odnosno sva pročelja mogu biti obrađena žbukom. Boja pročelja novih zgrada treba biti usklađena s obilježjima ambijenta, čime su isključene napadne boje

– u vinogradima se uz postojeće putove mogu, osim obnove postojećih, graditi nove klijeti i podrumi za vino, kušaonice vina i sadržaji vezani uz proizvodnju vina. Klijeti trebaju biti postavljene dužom stranom prema putu/ulici na udaljenosti ne većoj od 10 m. Nagib krovnih ploha dvostrešnog krovišta treba biti 45°, sljeme krova treba biti položeno u smjeru duže osi, paralelno s nagibom terena

– kuće za odmor mogu se graditi u područjima planiranim za tu namjenu u važećoj prostorno-planskoj dokumentaciji, ali ne na vizualno istaknutim lokacijama, na područjima prirodnih vrijednosti niti uz potoke na udaljenosti manjoj od 30 m od obale, prema općim uvjetima oblikovanja koji vrijede za stambene i gospodarske zgrade. Osim tradicijskog oblikovanja, moguća je interpretacija suvremenim arhitektonskim izričajem s obilježjima regionalne arhitekture i primjerenim materijalima završne obrade

– spremišta voća prizemne visine, izduženog pravokutnog tlocrta, zaključene dvostrešnim krovom nagiba oko 45° mogu se graditi na parcelama voćnjaka, udaljene od puta najviše 10 m, postavljene na način da ne dominiraju u vizurama, već da se integriraju u prirodni okoliš

– zgrade ostalih namjena: gospodarske, uslužne, turističke, javne i sl. koje su većih volumena od uobičajene stambene i gospodarske gradnje trebaju zadovoljiti uvjet visokokvalitetnog arhitektonskog oblikovanja. Prihvatljivi su oblici suvremenog arhitektonskog izričaja, upotrebom i reinterpretacijom elemenata i materijala regionalne gradnje. U slučaju uporabe kosog krovišta treba zadovoljiti uvjet nagiba krovnih ploha od oko 45°. Osim arhitektonsko građevinskog projekta potrebno je izraditi projekt krajobraznog uređenja parcele

– na istaknutim lokacijama i na vrhovima brda, s kojih se pružaju vizure na okolicu nije moguća gradnja, osim javnih sadržaja koji imaju funkciju javnih vidikovaca, uz uvjet visokokvalitetnog oblikovanja i prema posebnim uvjetima

– nove građevine prometne infrastrukture trebaju biti planirane tako da uvažavaju i da se prilagode geomorfološkim obilježjima terena i mjerilu prostora

– ne dopušta se otvaranje novih kamenoloma, šljunčara i sličnih sadržaja iskorištavanja mineralnih sirovina koje bi umanjile ili devastirale krajobrazne vrijednosti, a postojeće nakon prestanka korištenja ili prilikom prenamjene treba biološki sanirati u skladu s obilježjima krajolika sukladno prethodno izrađenoj krajobraznoj studiji

– postavljanje antenskih stupova i ostalih sličnih naprava za vođenje infrastrukturnih koridora neprihvatljivo je na vizualno istaknutim i markantnim lokacijama ili preblizu vrijednih kulturno-povijesnih naselja i građevina, arheoloških lokaliteta, ekostaništa, prirodnih i geoloških fenomena

– gospodarenje šumama treba uzeti u obzir krajobraznu komponentu – treba izbjegavati sječe šuma u prevelikim površinama kojima se izazivaju promjene prostornih i mikroklimatskih odnosa

– zahvati regulacije i uređenja korita potoka trebaju u najvećoj mogućoj mjeri poštivati načelo očuvanja njegova što prirodnijeg izgleda

– osim rehabilitacije i poticanja stanovanja prihvatljiv je razvoj ekološkog, kulturnog i seoskog turizma, uz uvođenje sadržaja vezanih za tradicionalne običaje vezane uz uzgoj i proizvodnju hrane, gastronomiju, vinogradarstvo i sl.

– prihvatljiva je mogućnost korištenja građevina i napuštenih naselja za turističke sadržaje, u okviru etnosela, muzeja na otvorenom i sličnih sadržaja.

Članak 147.

Za arheološku baštinu potrebno je:

– dokumentaciju za zahvate na postojećim i potencijalnim arheološkim područjima/zonama temeljiti na izvršenim arheološkim istraživanjima, a ako ista ne postoje, istraživanja je potrebno izvršiti prije ili tijekom građevinskih radova

– zaštititi i prezentirati arheološke lokalitete.

Na prostorima arheoloških lokaliteta treba primjenjivati uvjete važećeg Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a u prostornim planovima uređenja grada ili općine predvidjeti mjere za njihovo dalje istraživanje i očuvanje.

Članak 148.

Za povijesne graditeljske cjeline potrebno je:

– izraditi, odnosno revidirati konzervatorske studije zaštićenih urbanih cjelina

– prilikom izrade planova užih područja, po potrebi uspostaviti stupnjevani režim zaštite sukladno konzervatorskoj dokumentaciji zaštite, a novu urbanizaciju temeljiti na zatečenim kulturno-povijesnim vrijednostima strukture, kao i vrijednostima okoliša

– u postupku urbanizacije/reurbanizacije odrediti optimalan gabarit povijesnih naselja u skladu s njihovom strukturom, ambijentalnim vrijednostima i prostornom ekspozicijom (istaknute vizure, osi vidika).

16. MJERE ZA SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 149.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova potrebno je provoditi u skladu sa važećim propisima. To se posebno odnosi na sanaciju nelegalnih odlagališta otpada.

Članak 150.

(1) Radi zaštite okoliša potrebno je:

– sanirati izvore onečišćenja voda izgradnjom odgovarajućih lokalnih sustava odvodnje

– otpadne vode iz kućanstava prije puštanja u okoliš pročistiti (putem uređaja za pročišćavanje otpadnih voda) ili izgraditi nepropusne sabirne jame

– zaštititi izvorišta pitkih voda određivanjem zona sanitarne zaštite i sanacijom zahvata koji bi mogli utjecati na izvorišta

– zaštititi površinske vode

– sanirati izvore onečišćenja tla; odvozom na odlagališta otpada, sanacijom i uređenjem neuređenih gnojišta u seoskim gospodarstvima, što manje primjenjivati kemijska sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji, a preporuča se zamijeniti ih prirodnim (tradicionalnim sredstvima i postupcima)

– zaštititi šume, na način da se šumarsko-gospodarski planovi usklade s odredbama ovoga Plana, zabrani prosijecanje, krčenje šuma kao i prenamjena šumskog zemljišta u nepoljoprivredne i nešumarske svrhe, osim za obnovu nekadašnjih travnjaka i poljoprivrednih površina očuvati određene šumske sastojine (određene starosti i vrste šuma) zaštićujući šume različitim kategorijama zaštite (prema Zakonu o šumama i Zakonu o zaštiti prirode)

– zabraniti zahvate koji mogu negativno utjecati na kvalitetu zraka, voda i tla, te biljnog i životinjskog svijeta

– zabraniti zahvate koji izazivaju buku preko dopuštenih vrijednosti

– odrediti utjecaj na krajolik za:

– sve nove prometne građevine – cestovne (sve ceste duže od 1 km županijske razine)

– sve nove energetske građevine

– sve vodne građevine (retencije s pratećim vodnogospodarskim objektima, akumulacije, vodoopskrbne građevine i sl.)

– sve turističko-ugostiteljske, rekreacijske i gospodarske građevine koje se grade u građevinskim područjima za razvoj izvan naselja.

(2) Na prostorima vodnog dobra (nasipima, retencijskim prostorima, prostorima između nasipa i vodotoka) te u I. zoni sanitarne zaštite ne mogu se formirati građevinska područja te se u tim zonama zabranjuje gradnja svih objekata, osim objekata namijenjenih gospodarenju vodama.

(3) Regulacija potoka i gradnja zaštitnih građevina treba se izvoditi s kamenom oblogom, bez zapunjenja reški, a samo iznimno upotrebom betona kada je to prijeko potrebno, a i tada ga obložiti kamenom oblogom. Pri regulaciji treba sačuvati prirodni tok potoka uz očuvanje i sadnju autohtone vegetacije.

(4) Za sve zaštitne i regulacijske građevine treba ishoditi lokacijsku dozvolu kojom će se odrediti posebni uvjeti zaštite i uklapanje u krajobraz.

Članak 151.

(1) Planiranju izgradnje i uređivanja retencija treba, osim hidrotehničke podloge, prethoditi analiza svih ostalih relevantnih elemenata režima zaštite i uređivanja prostora. To su sadržaji koji mijenjaju prirodno stanje potočnog sliva. Oblikovne elemente retencionih pregrada treba prilagoditi okolnom prostoru.

(2) U ocjeni stanja i rješavanju uređenja potočnog sliva, treba cjelovito riješiti sliv, a ne samo hidrotehničku obranu od velikih (poplavnih) voda. Takvo cjelovito rješavanje sliva uključuje pošumljavanje, onemogućavanje nastajanja većih erozivnih procesa u slivu, saniranje (postojećih) erozivnih procesa itd.

(3) Korita potoka treba zadržati otvorenima, a njihovo uređivanje mora biti takvo da se ne naruši ukupna prirodnost te da se vodotok očuva u doprirodnom stanju.

(4) Radi praćenja protoka i kakvoće voda, na odgovarajućim mjestima u potočnom slivu treba postaviti vodomjerni profil.

(5) Kakvoću voda treba posebno pratiti na vodotocima koji svojom namjenom na nizinskom dijelu sliva uvjetuju odgovarajuću kakvoću potočne vode – radi estetskih ili sanitarno-higijenskih razloga, eventualno poribljavanje nekih slivova i sl. Nizinske dijelove otvorenih potočnih korita treba osloboditi od ispuštanja otpadnih voda. Poribljavanje se može izvršiti samo u skladu s posebnim propisima iz područja slatkovodnog ribarstva i područja zaštite prirode.

(6) Uz potoke je moguće planirati putove, oblikovati ribnjake te manja odmorišta s odgovarajućom opremom.

(7) Nadzor nad stanjem voda provodi se sustavnim praćenjem stanja voda (monitoring), nad površinskim i podzemnim vodama, od strane Hrvatskih voda.

17. ZAŠTITA OD POTRESA I DRUGIH GEOLOŠKIH PRIJETNJI

Članak 152.

(1) Prostor obuhvata Plana se nalazi u VII. i VIII. zoni prema MCS ljestvici.

(2) Granice seizmotektonski aktivnih područja prikazane su na kartografskom prikazu br. 3.2. Područja posebnih ograničenja u korištenju i primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.

(3) U područjima aktivnih ili mogućih klizišta ili odrona te u područjima pojačane erozije treba izbjegavati gradnju zgrada i prometnica.

18. MJERE PROVEDBE PLANA

Članak 153.

(1) Za područja uz državnu granicu i brdsko-planinska područja predviđaju se poticajne mjere na razini nacionalnog programa obnove i razvoja, uz razrađenu osnovnu plansku koncepciju razvitka na županijskoj i lokalnoj razini, a u cilju postupnog smanjivanja nesrazmjera i zaostajanja u odnosu na druga područja i daljnjeg ravnomjernog razvitka (revitalizacija naselja i gospodarstva, a osobito poljodjelstva), te stvaranje pretpostavki za kvalitetan život na ovim prostorima. Provedba i razrada navedenih mjera provodit će se putem programa mjera za unapređenje stanja u prostoru koje će se donijeti za obje županije te sve gradove i općine.

(2) Posebne postavke razvoja koje treba poticati za navedeno područje su:

– treba potaknuti intenzivniji demografski porast stanovništva žarišnih naselja i onih naselja koja su donekle sačuvala stanovništvo (uglavnom naselja s više od 500 stanovnika), da bi se prekinuo negativni proces smanjenja broja stanovništva

– planom predviđen raspored proizvodnih kapaciteta i drugih sadržaja u prostoru provesti uz disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim područjima stanovanja

– poticati razvoj prometnih pravaca koji osiguravaju razvoj ovih područja i integraciju u prostor obiju županija i Grada Zagreba.

S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru u odnosu na planirane potrebe, navedene postavke mogu se konkretizirati putem sljedećih mjera:

– treba izgraditi, rekonstruirati i opremiti potrebni broj područnih osnovnih škola u udaljenim naseljima kako bi se uspostavili uvjeti za očuvanje stanovništva u pograničnom području

– građevine primarne zdravstvene zaštite moraju se nalaziti u gradovima i općinskim centrima pograničnog područja

– radne zone treba planirati disperzno i decentralizirano, a posebno odrediti i sačuvati izrazito vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku, ugostiteljsko-turističku i sportsko-rekreacijsku djelatnost

– treba vršiti ulaganja u razvoj sustava komunalne infrastrukture.

(3) Osim navedenih mjera razvoja, nužno je primijeniti posebne mjere razvoja koje obuhvaćaju fiskalne i ostale poticajne mjere primijenjene po područjima ili pojedinim zahvatima (građevine). Po područjima se mogu propisati sljedeće posebne mjere:

a) gradnja građevina – planom građenja i održavanja predvidjeti održavanje i gradnju građevina od županijskog interesa u dijelu obiju županija čiji se razvoj želi potaknuti te zadržati i privući stanovništvo (škole, zdravstvene ustanove, prometnice, opskrba itd.)

b) građevinsko zemljište – u područjima pogođenim dugotrajnim iseljavanjem uz ispunjenje određenih uvjeta (mlađe dobne skupine, prijava prebivališta i sl.) osigurati prodaju uređenog građevinskog zemljišta po povoljnijim cijenama

c) druge mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti.

(4) Radi učinkovitije zaštite i korištenja resursa kulturnih dobara za razvoj i unapređenje stanja u prostoru potrebno je nastaviti s aktivnostima prepoznavanja, dokumentiranja i očuvanja kulturnih i krajobraznih vrijednosti. U tu je svrhu potrebno provesti daljnja istraživanja i izradu konzervatorsko-krajobrazne podloge.

Članak 154.

Na kartografskom prikazu br. 2.2. Vodnogospodarski sustav, energetski sustav, sustav pošte i elektroničkih komunikacija prikazan je sustav infrastrukture koji će se razraditi u prostornim planovima užih područja. U prostornim planovima užih područja moguća su odstupanja od prikazanih rješenja ako se ponude racionalnija te tehnološki i ekološki kvalitetnija rješenja.

Članak 155.

Na temelju ovoga Plana mogu se izdavati odobrenja za gradnju sukladno važećim propisima (lokacijska i/ili građevinska dozvola) za sve građevine za koje nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu te za uređenje lokacija ulaza u Park i građevine od posebnog značaja za upravljanje Parkom.

19. OBVEZA IZRADE DETALJNIJIH PLANOVA

Članak 156.

Ovim Planom nije određena obveza izrade detaljnijih planova, nego će se obveza izrade istih odrediti prostornim planovima uređenja gradova i općina. Postupak izrade i donošenja detaljnijih planova provodit će se u skladu s važećim Zakonom o prostornom uređenju, posebnim zakonima i propisima donesenim na temelju tih zakona.

20. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 157.

Donošenjem ovoga Plana obvezuju se županije uskladiti prostorne planove Zagrebačke i Karlovačke županije te gradovi i općine uskladiti prostorne planove uređenja gradova Samobor, Ozalj i Jastrebarsko te općina Žumberak, Krašić i Klinča Sela s ovim Planom, u za to zakonom propisanom roku.

125 27.10.2014 Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje 125 27.10.2014 Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje 125 27.10.2014 Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje 125 27.10.2014 Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje 125 27.10.2014 Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Odluka, NN 125/2014-2381

Više

Dio NN: Službeni

Vrsta dokumenta: Odluka

Izdanje: NN 125/2014

Broj dokumenta u izdanju: 2381

Donositelj:Hrvatski sabor

Datum tiskanog izdanja: 27.10.2014.

ELI: /eli/sluzbeni/2014/125/2381

Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

NN 125/2014 (27.10.2014.), Odluka o donošenju Prostornoga plana Parka prirode Žumberak - Samoborsko gorje

Opći uvjeti korištenja

Zaštita privatnosti