VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
742
Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/2011 i 119/2014), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 26. ožujka 2015. godine donijela
ODLUKU
O IZMJENI PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE S DETALJNIM PLANOM ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2016. GODINE
I.
Donose se izmjene Programa energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
Izmjene Programa iz stavka 1. ove točke sastavni su dio ove Odluke.
II.
Zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje i provedbu Programa iz točke I. ove Odluke.
III.
Zadužuje se Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja da u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o ostvarenim aktivnostima, napretku i rezultatima Programa iz točke I. ove Odluke.
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/15-04/114
Urbroj: 50301-05/05-15-2
Zagreb, 26. ožujka 2015.
Predsjednik
Zoran Milanović, v. r.
IZMJENE PROGRAMA ENERGETSKE OBNOVE OBITELJSKIH KUĆA ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2020. GODINE S DETALJNIM PLANOM ZA RAZDOBLJE OD 2014. DO 2016. GODINE
U Programu energetske obnove obiteljskih kuća za razdoblje od 2014. do 2020. godine s detaljnim planom za razdoblje od 2014. do 2016. godine (»Narodne novine«, broj 43/2014), u Sažetku, podnaslova Ključni dionici u provedbi ovog Programa, mijenja se tekst i glasi:
»
• Nadležna ministarstva – Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja (MGIPU) nositelj je ovog Programa, te je zaduženo za njegovu promociju; Ministarstvo zaštite okoliša i prirode (MZOIP) je sunositelj i sudjeluje u promociji Programa.
• FZOEU – tijelo za provedbu aktivnosti operativnih programa financiranih iz fondova EU koje ne samo da osigurava subvencije, već mora 'mobilizirati' ostale dionike da te subvencije doista i iskoriste. Također, FZOEU kontrolira namjensko korištenje sredstava temeljem ugovornih odnosa.
• Banke i Stambene štedionice – ova skupina dionika ključna je za kreditno financiranje građana koji nemaju dostatna vlastita sredstva za ulaganje u energetsku obnovu obiteljskih kuća.
• JLP(R)S – mogu osigurati dodatno sufinanciranje građana za energetsku obnovu obiteljskih kuća.".
U Poglavlju 1. Uvod, alineja 5. mijenja se i glasi:
»Obiteljska kuća u smislu ovog Programa je zgrada u kojoj je više od 50% bruto podne površine namijenjeno za stanovanje te zadovoljava jedan od dva navedena uvjeta:
1) ima najviše tri stambene jedinice
2) ima građevinsku bruto površinu manju ili jednaku 600 m2.
U Programu mogu sudjelovati samo zakonito izgrađene obiteljske kuće.«.
U poglavlju 5. Mjere poboljšanja energetskih svojstava postojećih obiteljskih kuća za razdoblje do 2020. godine, točke 5.1. i 5.2. mijenjaju se i glase:
»5.1. Načela pri definiranju mjera
Obuhvat
Mogući načini poboljšanja energetskih svojstava obiteljskih kuća ilustrativno su prikazani na Slici 5-1.
Prvi pravac djelovanja politike energetske učinkovitosti je usmjeren na nove obiteljske kuće, pri čemu će najveći utjecaj imati daljnji razvoj regulative i osiguravanje financijskih poticaja za izgradnju novih obiteljskih kuća koje imaju bolja energetska svojstva od propisanih, uključivo povećanje broja zgrada koje su gotovo nulte energije.
Drugi pravac djelovanja usmjeren je na postojeće obiteljske kuće. Ovaj se Program odnosi samo na postojeće obiteljske kuće te se u nastavku razrađuju mjere za unaprjeđenje energetskih svojstava upravo tih kuća. S obzirom na energetska svojstva prikazana u prethodnim poglavljima, prioritetne obiteljske kuće su one građene između 1945. i 1987. godine.
Na državnoj razini, ključna je promocija Programa što je zadatak MGIPU i MZOIP, koji također moraju blisko surađivati s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (MRRFEU) kako bi se iskoristile mogućnosti dobivanja potrebnih financijskih sredstava iz fondova Europske unije. Za samu provedbu Programa ključna je institucija FZOEU.
Slika 5-1 Pravci djelovanja politike energetske učinkovitosti u sektoru zgradarstva
U postojećim obiteljskim kućama ovaj se Program fokusira na toplinske potrebe kuća, tj. mjere energetske učinkovitosti su usmjerene na smanjenje potrošnje energije za grijanje i pripremu PTV. Glede ostalih energetskih potreba, poglavito glede kućanskih uređaja i rasvjete, daljnji razvoj standarda i regulative u ovom području (npr. zabrana prodaje žarulja sa žarnom niti, stroži uvjeti za razrede energetske učinkovitosti i dr.) već donosi vidljive rezultate na tržištu te u pravilu zahtijevaju manje investicijske troškove nego mjere obnove obiteljskih kuća koje su predložene u ovom Programu. Stoga se te mjere u ovom Programu ne razrađuju, ali treba istaknuti da je njihova provedba predviđena u 2. NAPEnU i to kroz mjeru R.2 – Energetsko označavanje kućanskih uređaja i energetski standardi.
Organizacija provedbe
S obzirom da je ovaj Program provedbeni dokument, iznimno je važno dobro definirati sve korake provedbe mjera. Shematski je pristup organizaciji provedbe mjera prikazan je na Slici 5-2.
U provedbi mjera potrebno je osigurati sljedeće:
1. FZOEU mora jasno specificirati uvjete za dobivanje subvencije. Za novoplanirane radove na poboljšanju energetske učinkovitosti obiteljske kuće nužan je energetski pregled obiteljske kuće izrađen od ovlaštene osobe koji po potrebi sadrži i snimak postojećeg stanja. Prilaže se kao obavezna dokumentacija za ostvarivanje prava na subvencioniranje. Poglavito je poželjno u suradnji sa centrima socijalne skrbi uspostaviti posebne kriterije kojima će se veći poticaji osigurati socijalno najugroženijim skupinama stanovnika.
2. FZOEU je dužan voditi računa o utrošku sredstava te je sudionike Programa dužan o tome pravovremeno obavještavati.
3. Kriteriji moraju dati prednost projektima koji imaju najveću tehničku opravdanost. Tehnička opravdanost se očituje u ostvarenim uštedama energije. Dodatno se vrednuje cjelovita obnova kuće tako da se radovi na ovojnici vrednuju sa većim postotkom u odnosu na termotehnički sustav. Stoga, ukoliko građanin prijavljuje toplinsku obnovu fasade kuće ili zamjenu prozora, može ostvariti subvenciju od 40% ukupne vrijednosti. Međutim, ukoliko odabere radove za obje mjere, dakle toplinsku obnovu fasade i zamjenu prozora, sufinanciranje iznosi 50%. Predlaže se da građane sa ovih dodatnih 10% sufinanciraju njihove JLP(R)S. Također, pri zamjeni sustava grijanja na obiteljskim kućama, prednost se treba dati projektima koji uključuju mjere na ovojnici radi smanjenja toplinskih potreba kuće. U projektima zamjene sustava grijanja vrednovat će se i zamjena goriva te će se veći prioritet dati projektima u kojima se smanjuje uporaba električne energije za toplinske potrebe, a potom uporaba fosilnih goriva kao što su ugljen, loživo ulje i prirodni plin (upravo tim redoslijedom).
Tehnička opravdanost i pretpostavljene uštede iskazuju se u Izvješću o energetskom pregledu obiteljske kuće kojim se utvrđuje postojeće stanje zgrade u energetskom smislu, te se predlažu mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti obiteljske kuće.
»Konačno energetsko stanje zgrade», odnosno verificiranje povećanja energetske učinkovitosti obiteljske kuće se dokazuje:
1. završnim Izvješćem o energetskom pregledu i
2. energetskim certifikatom nakon završene energetske obnove obiteljske kuće.
Verifikacija uštede energije će se ovisno o opsegu i složenosti energetskih mjera dokazati prema važećem Pravilniku o metodologiji za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, broj 77/2012). Ostvarene uštede utvrđuju se primjenom metodologije za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije u neposrednoj potrošnji, a na temelju provedenih radova. Energetske preglede i energetsko certificiranje provode ovlaštene osobe sukladno važećim propisima. Izvješće o završnom energetskom pregledu i energetski certifikat obavezni su dokumenti, odnosno uvjet za isplatu subvencije. Početni i završni energetski pregled kao i izradu energetskog certifikata zgrade građanima financira FZOEU u 100% iznosu na način da FZOEU sklapa ugovor s ovlaštenim osobama (certifikatorima) te plaća njihov rad u okviru ovog Programa. Time rad certifikatora za građane koji se sudjeluju u Programu, ne predstavlja financijski izdatak.
Slika 5-2 Načelna organizacijska shema provedbe mjera EnU za kućanstva
Načini i izvori financiranja
U ovom su Programu dominantno predložene financijske mjere – subvencije – za opremu i radove kojima se poboljšavaju energetska svojstva postojećih obiteljskih kuća. Ovaj tip mjera građani smatraju najprihvatljivijima te se stoga očekuje da će polučiti najbolje rezultate.
Obzirom da se Program odnosi na krajnje korisnike – vlasnike obiteljskih kuća koji su građani i nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV), isti snose PDV koji im je zaračunan za obavljene građevinske usluge.
Izvori financiranja koji se predlažu za provedbu ovog Programa su:
• FZOEU
FZOEU je dužan osigurati sredstva potrebna za provedbu aktivnosti definiranih u ovom Programu, jer on predstavlja razradu mjera iz 2. NAPEnU.
• Strukturni fondovi EU
Sufinanciranje mjera za energetsku obnovu obiteljskih kuća provodi FZOEU, iz vlastitih sredstava
namijenjenih u ovu svrhu. Provedbom Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, energetska obnova obiteljskih kuća sufinancirat će se i sredstvima iz EU fondova.
Razrada mjera
Za svaku pojedinačnu mjeru se postavljaju ciljevi i utvrđuju ukupne potrebne investicije kao i doprinos države, očekivane godišnje uštede energije te uštede energije na kraju 2020. godine, kao i rezultirajuće smanjenje emisija CO2. Pri tome je korištena metodologija odozdo-prema-gore definirana u Pravilniku o praćenju, mjerenju i verifikaciji ušteda energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine«, broj 77/2012).
Opis svake pojedine mjere formatno je usklađen s tabličnim prikazom iz 2. NAPEnU.
Na kraju ovog Poglavlja sumarno se prikazuju i ostali mogući učinci Programa obnove postojećih stambenih zgrada, od kojih su najvažniji stvaranje radnih mjesta, utjecaji na energetski sektor i sigurnost opskrbe energijom. Također se daje pojednostavljena analiza povrata državnog novca u proračun. Procjene ovih učinaka su okvirne i temeljene na iskustvima iz sličnih programa u drugim europskim zemljama. Stoga je iznimno bitno kontinuirano pratiti provedbu ovog Programa, kako bi se i ovi učinci mogli što preciznije ocijeniti ex-post, tj. nakon provedbe predviđenih aktivnosti.
Kontinuirano praćenje zahtijeva dobru kapacitiranost nadležnih institucija, u prvom redu MGIPU, pa je daljnje osnaživanje Uprave za graditeljstvo i energetsku učinkovitost u zgradarstvu MGIPU-a nužan preduvjet za uspješnu provedbu ovog Programa.
5.2. Mjere za obiteljske kuće
5.2.1. Organizacija provedbe mjera
Mjere za postojeće obiteljske kuće mogu se grupirati prema obuhvatu:
1. Poticanje obnove vanjske ovojnice:
a. Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice;
b. Zamjena prozora;
2. Poticanje zamjene sustava grijanja:
a. Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste električnu energiju ili fosilna goriva novim sustavima s kondenzacijskim plinskim bojlerima;
3. Poticanje korištenja OIE:
a. Ugradnja sunčanih toplinskih kolektora;
b. Ugradnja dizalica topline;
c. Ugradnja malih peći na biomasu.
Vlasnici obiteljskih kuća odabiru mjere za energetsku obnovu, a primjenom kombinacije mjera povećava se udio subvencija.
Program, odnosno mjere su se operativno počele provoditi u 2014. godini, od kada se prate njihovi učinci.
Potrebna financijska sredstva, kao i očekivane uštede energije i smanjenje emisija CO2 iskazuju se na godišnjoj razini.
Organizacija provedbe svakog programa prati korake prikazane u Okviru 5-1.
Okvir 5-1 Aktivnosti u sklopu provedbe mjera za postojeće obiteljske kuće, neposredna prijava građana
|
1. korak: priprema provedbe i promocija • MGIPU, MZOIP i FZOEU provode promocijsku kampanju za građane kako bi ih potaknuli na provedbu mjera energetske obnove. Građanima će se izraditi letak s bitnim informacijama kako i kome se prijaviti za obnovu kuća. • FZOEU u suradnji s MGIPU izrađuje i objavljuje javni poziv za građane. Javni poziv sadrži jasne i transparentne kriterije za dodjelu sredstava. FZOEU u javnom pozivu propisuje tehničke uvjete za mjere EnU i sustave OlE koji moraju biti u skladu s Tehničkim propisom i tehnički izvedivi kao što nalaže EU Direktiva o energetskoj učinkovitosti. Nadalje, JLP(R)S ukoliko žele dodatno sufinancirati svoje građane, a koji su ostvarili pravo na sufinanciranje od FZOEU, mogu to učiniti i to nema utjecaj na provedbu FZOEU. Za svaku mjeru definiraju se maksimalni iznosi sufinanciranja FZOEU. Najviši iznos potpore jednak zbroju najvišeg iznosa potpore FZOEU i najvišeg iznosa iz ostalih izvora (npr. Proračuna JLP(R)S) ili sredstvima iz EU fondova kroz OP Konkurentnost i kohezija. 2. korak: provedba natječajnog postupka za dodjelu sredstava građanima • FZOEU objavljuje Javni poziv za građane • Građani biraju certifikatora s javno objavljene liste ugovorenih certifikatora • Certifikator provodi početni energetski pregled i izrađuje Izvješće o energetskom pregledu • Izvođač radova dostavlja ponudu građaninu • Građanin podnosi FZOEU zahtjev za sufinanciranje (energetski certifikator pomaže i provjerava prijavnu dokumentaciju) s propisanom dokumentacijom • FZOEU utvrđuje da li je dokumentacija potpuna • FZOEU donosi Odluku o odabiru korisnika sredstava te istima šalje Odluku i Ugovor o sufinanciranju projekta • Korisnik potpisuje Ugovor o sufinanciranju projekta i vraća ga FZOEU FZOEU u pravilu osigurava subvencije u iznosu 40% ukupne investicije, a kada je to moguće i više (otoci, brdsko-planinska područja, područja od posebne državne skrbi). Vlasnici obiteljskih kuća moraju osigurati samo preostali dio financijskih sredstava (a ne ukupnu investiciju), bilo iz vlastitih izvora bilo iz kreditnih linija banaka ili stambenih štedionica. JLP(R)S treba pravovremeno razmotriti i osiguravanje dodatnog sufinanciranja do iznosa 85% ukupne investicije za socijalno najugroženije stanovnike. 3. korak: izvođenje radova i plaćanja • Izvođač radova izvodi ugovorene radove energetske obnove • Energetski certifikator provodi završni energetski pregled nakon obnove, izrađuje Izvješće o energetskom pregledu i izdaje energetski certifikat • Korisnik dostavlja FZOEU dokumentaciju za isplatu • FZOEU utvrđuje da li je dokumentacija potpuna • FZOEU isplaćuje sredstva korisniku u roku od 30 dana od primitka potpune dokumentacije FZOEU prije isplate sredstava korisniku može provesti terenske kontrole u okviru stručnog nadzora izvedenih radova i projekta na temelju ugovora. 4. korak: izvješćivanje • FZOEU je kao davatelj subvencije dužan unositi informacije o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije • Nacionalno koordinacijsko tijelo dužno je voditi računalni Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije • MGIPU u suradnji s MZOIP izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o ostvarenim aktivnostima, napretku i rezultatima Programa. |
5.2.2. Pregled i analiza pojedinačnih mjera
|
Naziv mjere |
Program poticanja obnove vanjske ovojnice obiteljskih kuća |
|
|
Indeks mjere |
OK.1 |
|
|
Opis |
Kategorija |
Financijski instrumenti |
|
Vremenski okvir |
Početak: 2014. Kraj: 2020. |
|
|
Cilj/kratak opis |
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizičkim osobama za investiranje u poboljšanje energetskih svojstava zgrade i to za: 1) toplinsku izolaciju elemenata ovojnice (zidovi, krovovi, podrumi) i 2) za zamjenu vanjske stolarije, poglavito prozora. Ova mjera odnosi se i na postojeću obiteljsku kuću koja nema izvedenu fasadu, a koja je izgrađena prije 21. lipnja 2011. godine na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta te svaku drugu zgradu koja je prema Zakonu o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/2013) ili posebnom zakonu s njom izjednačena, a na kojoj su izvedeni svi građevinski i drugi radovi (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme). |
|
|
Ciljna neposredna potrošnja |
Potrošnja energije za grijanje prostora (smanjenje toplinskih potreba) |
|
|
Ciljna skupina |
Vlasnici obiteljskih kuća (građani) |
|
|
Područje primjene |
Nacionalno, teritorij Republike Hrvatske |
|
|
Informacije o provedbi |
Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere |
Program se provodi prema aktivnostima opisanima u okviru 5-1. Minimalni kriteriji za dodjelu poticaja su zadovoljavanje U-vrijednosti građevnih komponenti ovojnice koje će FZOEU propisati putem javnih poziva, a sukladno važećem Tehničkom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. |
|
Financijska sredstva i izvori financiranja |
Potrebne investicije za ovaj Program iznose 87,5 milijuna kn godišnje (izračun je napravljen prema podacima opisanim u retku ‚Pretpostavke‘). FZOEU treba osigurati 40% ovog iznosa, odnosno 35 milijuna kn godišnje. Ova sredstva uključuju i sredstva iz EU fondova, ne samo iz prihoda FZOEU. |
|
|
Izvršno tijelo |
FZOEU – uspostava sheme sufinanciranja – provedba Programa |
|
|
Tijela za praćenje (nadzor) |
MGIPU – operativno praćenje provedbe Programa MINGO – praćenje ostvarenih ušteda |
|
|
Ocjena učinaka mjere |
Metoda praćenja/mjerenja ušteda energije |
Praćenje učinaka ove mjere ostvaruje se korištenjem preporučenih metoda u Pravilniku o praćenju, mjerenju i verifikaciji ušteda energije u neposrednoj potrošnji. FZOEU je dužan unositi informacije o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. |
|
Pretpostavke |
Pretpostavlja se da će na godišnjoj razini u programu sudjelovati 100 obiteljskih kuća po županiji ili oko 2.000 kuća na području cijele Hrvatske. Za potrebe procjene ostvarenih ušteda pretpostavlja se da će se prosječno po kući izolirati 100 m2 zida. Pri tome je pretpostavljena je tipična tlocrtna površina obiteljske kuće od 140 m2 (dvostruko od prosječne površine stambene jedinice koja iznosi 71 m2). Površina zida uobičajeno je 70-80% tlocrtne površine. Prosječno se toplinskom izolacijom štedi 84,3 kWh/m2 površine zida. Prosječna cijena izvedbe toplinske izolacije zida prema dostupnim podacima od izvođača, sa završnom obradom, iznosi oko 350 kn/m2 zida. Također se pretpostavlja se da će se prosječno po kući zamijeniti 35 m2 prozora. Pri tome se ostvaruju jedinične uštede od 195,2 kWh/m2 površine prozora. Prosječna cijena energetski učinkovitog prozora iznosi 1.500 kn/m2. Za procjene ostvarenih ušteda pretpostavlja se da se obje mjere neće istodobno provoditi na svakoj kući. Stoga se pretpostavlja da će na polovici kuća biti postavljena nova izolacija, a na polovici kuća novi prozor. To bi značilo da će toplinski biti izolirano oko 100.000 m2 površine vanjske konstrukcije (zida) godišnje, odnosno 35.000 m2 prozora godišnje. Predviđa se provedba programa istom dinamikom do kraja 2020. godine. |
|
|
Očekivane godišnje uštede energije |
15,2 GWh (54,9 TJ) |
|
|
Očekivano godišnje smanjenje emisija CO2 |
4.240,8 tona (uz prosječni emisijski faktor 0,279 kg/kWh) |
|
|
Preklapanja, efekt množenja, sinergija |
Pretpostavlja se da će se efekt množenja ostvariti promocijom programa i njegovih rezultata te da će se određeni broj ljudi i bez poticaja odlučivati na provedbu ovih mjera. |
|
|
Naziv mjere |
Program poticanja zamjene sustava grijanja |
|
|
Indeks mjere |
OK.2 |
|
|
Opis |
Kategorija |
Financijski instrumenti |
|
Vremenski okvir |
Početak: 2014. Kraj: 2020. |
|
|
Cilj/kratak opis |
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizičkim osobama za investiranje u zamjenu postojećih sustava grijanja novim, energetskim učinkovitijim |
|
|
Ciljna neposredna potrošnja |
Potrošnja energije za grijanje prostora (poboljšanje učinkovitosti sustava grijanja) |
|
|
Ciljna skupina |
Vlasnici obiteljskih kuća (građani) |
|
|
Područje primjene |
Nacionalno, teritorij Republike Hrvatske |
|
|
Informacije o provedbi |
Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere |
Program se provodi prema aktivnostima opisanima u okviru 5-1. Minimalni kriteriji za dodjelu poticaja su da se zamjenjuje postojeći sustav grijanja koji koristi električnu energiju, loživo ulje, ugljen ili plin, novim sustavom koji koristi prirodni plin ili ukapljeni naftni plin i za proizvodnju topline koristi kondenzacijski kotao. FZOEU u javnom pozivu propisuje tehničke uvjete koji moraju biti u skladu s Tehničkim propisom i tehnički izvedivi. Postavljenje strožijih uvjeta od onih propisanih Tehničkim propisom nisu garancija uštede energije! Ušteda se dokazuje izračunom. |
|
Financijska sredstva i izvori financiranja |
Potrebne investicije za ovaj Program iznose 40 milijuna kn godišnje (izračun je napravljen prema podacima opisanim u retku ‚Pretpostavke‘). FZOEU treba osigurati 30% ovog iznosa, odnosno 12 milijuna kn godišnje. Ova sredstva uključuju i sredstva iz EU fondova, ne samo iz prihoda FZOEU. |
|
|
Izvršno tijelo |
FZOEU – uspostava sheme sufinanciranja – provedba Programa |
|
|
Tijela za praćenje (nadzor) |
MGIPU – operativno praćenje provedbe Programa MINGO – praćenje ostvarenih ušteda |
|
|
Ocjena učinaka mjere |
Metoda praćenja/mjerenja ušteda energije |
Praćenje učinaka ove mjere ostvaruje se korištenjem preporučenih metoda u Pravilniku o praćenju, mjerenju i verifikaciji ušteda energije u neposrednoj potrošnji. FZOEU je dužan unositi informacije o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. |
|
Pretpostavke |
Pretpostavlja se da će na godišnjoj razini u Programu sudjelovati 100 obiteljskih kuća po županiji ili oko 2.000 kuća na području cijele Hrvatske. Zamjenom postojećeg novim plinskim kondenzacijskim kotlom tipično se smanjuje potrošnja energije za 97,5 kWh/m2 površine zgrade, što za tipičnu površinu od 140 m2 iznosi 13,65 MWh. Prosječna cijena sustava grijanja s kondenzacijskim plinskim kotlom (uključujući radove) iznosi 20.000 kn. Predviđa se provedba Programa istom dinamikom do kraja 2020. godine. |
|
|
Očekivane godišnje uštede energije |
27,3 GWh (98,3 TJ) |
|
|
Očekivano godišnje smanjenje emisija CO2 |
6.442,8 tona (uz emisijski faktor za prirodni plin 0,236 kg/kWh) |
|
|
Preklapanja, efekt množenja, sinergija |
Pretpostavlja se da će se efekt množenja ostvariti promocijom Programa i njegovih rezultata te da će se određeni broj ljudi i bez poticaja odlučivati na provedbu ovih mjera. |
|
|
Naziv mjere |
Program poticanja korištenja OIE |
|
|
Indeks mjere |
OK.3 |
|
|
Opis |
Kategorija |
Financijski instrumenti |
|
Vremenski okvir |
Početak: 2014. Kraj: 2020. |
|
|
Cilj/kratak opis |
Cilj ove mjere jest osigurati financijske potpore fizičkim osobama za investiranje u zamjenu postojećih sustava grijanja i/ili pripreme tople vode novim, energetskim učinkovitijim sustavima koji koriste obnovljive izvore energije |
|
|
Ciljna neposredna potrošnja |
Potrošnja energije za grijanje prostora i pripremu potrošne tople vode |
|
|
Ciljna skupina |
Vlasnici obiteljskih kuća (građani) |
|
|
Područje primjene |
Nacionalno, teritorij Republike Hrvatske |
|
|
Informacije o provedbi |
Popis i opis aktivnosti za provođenje mjere |
Program se provodi prema aktivnostima opisanima u okviru 5-1. Minimalni kriteriji za dodjelu poticaja su da se zamjenjuje postojeći sustav grijanja i/ili pripreme potrošne tople vode koji koristi električnu energiju, loživo ulje, ugljen ili plin, novim sustavom koji koristi obnovljive izvore energije. Pri tome se potiče ugradnja sustava sunčanih toplinskih kolektora, sustava kotlova na pelete, sustava pirolitičkih kotlova i sustava geotermalnih dizalica topline. FZOEU u javnom pozivu propisuje tehničke uvjete koji moraju biti u skladu s Tehničkim propisom i tehnički izvedivi. Postavljenje strožijih uvjeta od onih propisanih Tehničkim propisom nisu garancija uštede energije! Ušteda se dokazuje izračunom. |
|
Financijska sredstva i izvori financiranja |
Potrebne investicije za ovaj Program iznose 80 milijuna kn godišnje (izračun je napravljen prema podacima opisanim u retku ‚Pretpostavke‘). FZOEU treba osigurati 30% ovog iznosa, odnosno 24 milijuna kn godišnje. Ova sredstva uključuju i sredstva iz EU fondova, ne samo iz prihoda FZOEU. |
|
|
Izvršno tijelo |
FZOEU – uspostava sheme sufinanciranja – provedba Programa |
|
|
Tijela za praćenje (nadzor) |
MGIPU – operativno praćenje provedbe Programa MINGO – praćenje ostvarenih ušteda |
|
|
Ocjena učinaka mjere |
Metoda praćenja/mjerenja ušteda energije |
Praćenje učinaka ove mjere ostvaruje se korištenjem preporučenih metoda u Pravilniku o praćenju, mjerenju i verifikaciji ušteda energije u neposrednoj potrošnji. FZOEU je dužan unositi informacije o energetskoj učinkovitosti i ostvarenim uštedama energije u Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije. |
|
Pretpostavke |
Pretpostavlja se da će na godišnjoj razini u Programu sudjelovati 100 obiteljskih kuća po županiji ili oko 2.000 kuća na području cijele Hrvatske. Pretpostavlja se da će ovaj Program biti najuspješniji u poticanju ugradnje sunčanih toplinskih kolektora za pripremu potrošne tople vode. Ugradnjom sunčanog toplinskog sustava za zagrijavanje potrošne tople vode godišnje se može smanjiti potrošnja energije za 675 kWh/m2 površine kolektora. Uz pretpostavku da su tipično sustavi veličine oko 10 m2, uštede ovom mjerom iznosile bi 6,75 MWh godišnje po kući. Prosječna cijena sustava sunčanih toplinskih kolektora (uključujući radove) iznosi 40.000 kn. Predviđa se provedba Programa istom dinamikom do kraja 2020. godine. |
|
|
Očekivane godišnje uštede energije |
13,5 GWh (48,6 TJ) |
|
|
Očekivano godišnje smanjenje emisija CO2 |
3.776,5 tona (uz prosječni emisijski faktor 0,279 kg/kWh) |
|
|
Preklapanja, efekt množenja, sinergija |
Pretpostavlja se da će se efekt množenja ostvariti promocijom Programa i njegovih rezultata te da će se određeni broj ljudi i bez poticaja odlučivati na provedbu ovih mjera.”. |
|