MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

2183

Na temelju članka 19. stavka 2. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine« br. 75/09, 61/11, 56/13 i 14/14), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O PROVENIJENCIJAMA SVOJTI ŠUMSKOG DRVEĆA

Članak 1.

U Pravilniku o provenijencijama svojti šumskog drveća (»Narodne novine« br. 147/11, 96/12 i 115/14) u članku 7. u tekstu pod naslovom Svojta šumskog drveća Quercus robur L. – hrast lužnjak iza točke: »1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje« dodaje se točka 3. i podtočke 3.1. i 3.1.1. koje glase:

»3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma

3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

3.1.1. Sjemenska regija Lika«.

Članak 2.

U Prilogu I u tekstu ispod naslova »RAZDJELBA ŠUMA I ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA PROVENIJENCIJE« u točki 3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma (150 – 1500 mnv), u petom odlomku teksta iza treće rečenice dodaje se rečenica koja glasi:

»Ekstrazonalno u poplavnim dijelovima Ličkog polja pojavljuje se i hrast lužnjak tvoreći sastojine na manjim površinama, šumarke, a često ga nalazimo i pojedinačno.«

U točki 3. naslov i tekst podtočke 3.1. mijenjaju se i glase:

»3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (150 – 750 m.n.v.)

Obuhvaća zapadni dio naše zemlje na nižim položajima kontinentalne klime, što ju čini bitno različitom od zone u panonskom dijelu Hrvatske.

U nižim dijelovima zone (mikrodepresijama) uz rijeke i potoke te na vlažnijim tlima uvjetovanim prisutnošću podzemnih voda od prirode obitava hrast lužnjak. Nalazimo ga također u obliku stabilnih srednjedobnih sastojina nastalih prirodnom obnovom kultura hrasta lužnjaka koje su podignute tijekom 18. stoljeća s ciljem »smirivanja« živih pijesaka. Hrast kitnjak raste u brdskom pojasu, nižim gorjima i podnožjima većih masiva zauzimajući zaklonjenija i ponešto termofilnija staništa sa srednje dubokim tlima. Najzastupljeniji je na blagim padinama južne i jugoistočne ekspozicije te ga na spomenutom području nalazimo i na višim nadmorskim visinama. Na toplijim staništima te tlima dubljeg ekološkog profila obitava pitomi kesten.

Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena čini provenijencije jedne sjemenske regije.«

Članak 3.

U Prilogu I u tekstu ispod naslova »RAZDJELBA PROVENIJENCIJA ZA SVOJTE ŠUMSKOG DRVEĆA OD GOSPODARSKOG ZNAČAJA U REPUBLICI HRVATSKOJ« za svojtu: Quercus robur L. – hrast lužnjak, iza točke: »1.2.3. Sjemenska regija gornja Posavina i Pokuplje« dodaje se točka 3. i podtočke 3.1. i 3.1.1. koje glase:

»3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma

3.1. Sjemenska zona šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena

3.1.1. Sjemenska regija Lika«.

Ispod naslova »Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala« druga rečenica mijenja se i glasi:

»U oblasti brdsko-gorsko-planinskih šuma i oblasti submediteranskih šuma, dozvoljeno je korištenje šumskog reprodukcijskog materijala samo unutar sjemenske regije«.

Tablica: SJEMENSKE JEDINICE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.) mijenja se i glasi:

SJEMENSKE JEDINICE HRASTA LUŽNJAKA (Quercus robur L.)

Karta: Hrast lužnjak (Quercus robur L.) – Sjemenske regije – mijenja se i glasi:

Za svojtu Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor ispod naslova »Smjernica za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala« prva rečenica mijenja se i glasi:

»Korištenje šumskog reprodukcijskog materijala pojedine rase dozvoljeno je unutar iste sjemenske oblasti, a u slučaju višegodišnjeg izostanka uroda u 4.1. Sjemenskoj zoni jugozapadnoj (do Tijarice) i 5.1.1. Sjemenskoj regiji korzičkog crnog bora (Istra i Kvarner) iznimno je, uz suglasnost Službenog tijela, dozvoljeno u navedenim sjemenskim jedinicama koristiti šumski reprodukcijski materijal iz 3.3.1. Sjemenske regije austrijskog crnog bora (kontinentalna Hrvatska).«.

Članak 5.

U Prilogu II za svojtu: Quercus robur L. – hrast lužnjak iza tablice za sjemensku oblast, sjemensku zonu i sjemensku regiju za upravu šuma Sisak dodaje se tablica za sjemensku oblast, sjemensku zonu i sjemensku regiju za upravu šuma Gospić s gospodarskim jedinicama koja glasi:

»

«

Članak 6.

U Prilogu II za svojtu Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak, u tablici za sjemensku oblast, sjemensku zonu i sjemensku regiju za upravu šuma Gospić u stupcu »Sjemenska zona« u podtočki 3.1. broj »1500« zamjenjuje se brojem »750«.

Članak 7.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/15-01/46

Urbroj: 525-11/1059-15-3

Zagreb, 9. listopada 2015.

Ministar
Tihomir Jakovina, v. r.