Pravilnik o aerodromima na vodi

NN 120/2015 (2.11.2015.), Pravilnik o aerodromima na vodi

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

2276

Na temelju članka 149. Zakona o zračnom prometu (»Narodne novine«, broj 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O AERODROMIMA NA VODI

DIO PRVI
TEMELJNE ODREDBE

Područje primjene

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom utvrđuju se:

a) minimalni tehnički i drugi standardi koji se primjenjuju tijekom projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i označavanja aerodroma na vodi, gradnje i postavljanja prepreka na području aerodroma na vodi, te

b) posebni uvjeti građenja u području prilaznih i uzletnih površina.

(2) Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo (u daljnjem tekstu: Agencija) donosi odluke i poduzima radnje i mjere na način propisan Zakonom o zračnom prometu i ovim Pravilnikom, te osigurava njegovu primjenu.

(3) U skladu sa člankom 15. Konvencije o međunarodnom civilnom zrakoplovstvu od 7. prosinca 1944., odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve aerodrome na vodi otvorene za javnu uporabu u civilnom zračnom prometu.

(4) Na aerodromima na vodi i pojedinim objektima koji su izgrađeni prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, Agencija može dozvoliti odstupanje od propisanih standarda na temelju odgovarajuće dokumentacije (aeronautičke studije, projekti, elaborati i dr.), ukoliko takvo odstupanje ne utječe na sigurnost izvođenja operacija na tom aerodromu na vodi.

Pojmovi, kratice i simboli

Članak 2.

(1) Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) aerodrom na vodi (water aerodrome): određeno područje na vodi (uključujući sve objekte, instalacije i opremu) namijenjeno u potpunosti ili djelomično za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak hidroaviona,

2) certificirani aerodrom (certified aerodrome): aerodrom čijem operatoru je izdana svjedodžba aerodroma ili odobrenje za uporabu aerodroma,

3) geodetski referentni sustav (geodetic datum): najmanji broj parametara potrebnih za utvrđivanje lokacije i orijentacije lokalnog referentnog sustava u odnosu na globalni referentni sustav/okvir,

4) geoid (geoid): ekvipotencijalna površina u gravitacijskom polju Zemlje koja se poklapa sa srednjom razinom mora (MSL) koja se kontinuirano pruža ispod kontinenata,

5) geoidna undulacija (geoid undulation): pozitivna (iznad) ili negativna (ispod) udaljenost geoida od matematičkog referentnog elipsoida. Prema definiciji elipsoida u Svjetskom geodetskom sustavu – 1984 (WGS-84), razlika između elipsoidne visine i ortometrijske visine predstavlja geoidnu undulaciju,

6) gregorijanski kalendar (Gregorian calendar): kalendar u općoj upotrebi, prvi puta uveden 1582. radi utvrđivanja kalendarske godine koja u odnosu na Julijanski kalendar preciznije aproksimira tropsku godinu. Po Gregorijanskom kalendaru je uvedeno takozvano Sekularno pravilo da su godine djeljive sa 100 (sekularne godine) obične, osim ako su djeljive sa 400, u tom su slučaju prijestupne. To znači da su godine 1700., 1800., 1900., 2100., itd. obične po Gregorijanskom kalendaru,

7) »hidroavion« znači zrakoplov s nepomičnim krilima projektiran za uzlijetanje s vode i slijetanje na vodu, a uključuje i amfibije kada se upotrebljavaju kao hidroavioni,

8) integritet (zrakoplovni podatak) (integrity (aeronautical data)): stupanj cjelovitosti zrakoplovnog podatka koja jamči da zrakoplovni podatak i njegova vrijednost nisu izgubljeni ili izmijenjeni od trenutka njegovog nastanka ili ovlaštene nadopune,

9) kalendar (calendar): diskretni vremenski referentni sustav koji služi kao osnova za definiranje vremenskog položaja s vremenskom jedinicom jednog dana (ISO 19108),

10) kvaliteta podataka (data quality): stupanj ili razina pouzdanosti da dobiveni podaci ispunjavaju zahtjeve korisnika glede točnosti, rezolucije i cjelovitosti,

11) manevarska površina (manoeuvring area): dio aerodroma na vodi (osim površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona) određen za uzlijetanje, slijetanje ili kretanje hidroaviona,

12) nadmorska visina aerodroma (aerodrome elevation): nadmorska visina najviše točke površine za slijetanje,

13) neinstrumentalna površina za slijetanje i uzlijetanje (non-instrument waterway): površina za slijetanje i uzlijetanje, namijenjena za operacije hidroaviona utemeljene na postupcima vizualnog prilaženja (VFR),

14) operativna površina (movement area): dio aerodroma određen za uzlijetanje, slijetanje i plovidbu hidroaviona, koji se sastoji od manevarske površine i površine za pristajanje i/ili sidrenje hidroaviona,

15) ortometrijska visina (orthometric height): visina točke u odnosu na geoid, određena kao visina od srednje razine mora,

16) oznaka (marking): simbol ili grupa simbola izvedena na operativnoj površini s ciljem jasnog isticanja zrakoplovnih informacija,

17) označivač (marker): oznaka postavljena iznad vodene razine u cilju upozorenja na prepreku ili označavanja granice,

18) parkirališno mjesto hidroaviona (aircraft stand): površina namijenjena za sidrenje/vezivanje hidroaviona, definirana pomorskim propisima,

19) pokazivač smjera slijetanja (landing direction indicator): vizualni pokazivač trenutnog smjera slijetanja i uzlijetanja,

20) površina za slijetanje (landing area): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi namijenjena samo za slijetanje hidroaviona,

21) površina za uzlijetanje (take-off waterway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi namijenjena samo za uzlijetanje hidroaviona,

22) površina za slijetanje i uzlijetanje (waterway): utvrđena pravokutna površina na aerodromu na vodi, namijenjena za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona,

23) površina za postavljanje znakova (signal area): površina na aerodromu na vodi namijenjena za postavljanje površinskih znakova,

24) prepreka (obstacle): svi nepokretni (privremeni ili stalni) i pokretni objekti, ili njihovi dijelovi, koji:

a) su smješteni na površini namijenjenoj za kretanje hidroaviona po vodi, ili

b) probijaju površinu koja zbog sigurnosti hidroaviona u letu mora biti slobodna od prepreka,

25) referentna duljina površine za hidroavion (seaplane reference field length): najmanja duljina površine potrebne za uzlijetanje pri najvećoj propisanoj težini uzlijetanja, na razini mora, u uvjetima standardne atmosfere, u mirnom zraku, na površini bez nagiba, kao što je to prikazano u odgovarajućem letačkom priručniku hidroaviona na temelju:

a) propisanog certifikata odgovarajućih vlasti ili

b) odgovarajućih podataka proizvođača hidroaviona.

Pojam »duljina površine« podrazumijeva balansiranu duljinu površine za hidroavione, ako je primjenjivo, ili udaljenost potrebnu za uzlijetanje u drugim slučajevima,

26) referentna točka aerodroma (aerodrome reference point): geografski položaj geometrijskog središta nekog aerodroma,

27) referentni sustav (datum): sustav koji se može upotrijebiti kao referenca ili osnova za izračun drugih podataka (ISO 19104),

28) svjedodžba aerodroma (aerodrome certificate): dokument što ga operatoru aerodroma izdaje Agencija, a kojim se potvrđuje sukladnost zahtjevima definiranim u primjenjivim podzakonskim propisima,

29) staza za vožnju (taxiway): određena površina na aerodromu na vodi namijenjena za vožnju (plovidbu) hidroaviona, te povezivanje površine za slijetanje i uzlijetanje hidroaviona sa površinom namijenjenom za sidrenje/pristajanje hidroaviona, kao i međusobno povezivanje drugih dijelova aerodroma na vodi.

30) staza za zaustavljanje (stopway): određena površina pravokutnog oblika na kraju raspoloživog dijela površine za uzlijetanje namijenjena za zaustavljanje hidroaviona u slučaju odustajanja od uzlijetanja,

31) točnost (accuracy): stupanj sukladnosti između procijenjene ili izmjerene vrijednosti i stvarne vrijednosti,

32) undulacija geoida (geoid undulation): udaljenost geoida iznad (pozitivna) ili ispod (negativna) matematički referentnog elipsoida,

33) vidljivo područje površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway visual range – WVR): udaljenost do koje pilot hidroaviona može vidjeti oznake na površini za slijetanje i uzlijetanje

34) zaštićene zone leta (protected flight zones): posebno utvrđeni zračni prostori u cilju umanjenja opasnih učinaka laserskog isijavanja,

35) znak (sign):

a) znak sa nepromjenjivom informacijom (fixed message sign): znak koji daje samo jednu trajno postavljenu informaciju,

b) znak sa promjenljivim informacijama (variable message sign): znak koji može prikazivati nekoliko prethodno utvrđenih informacija ili biti bez informacije,

36) zona bez prepreka (obstacle free zone): zračni prostor iznad unutarnje prilazne površine, unutarnjih prijelaznih površina i površine prekinutog slijetanja, te dijela zaštitnog područja površine za slijetanje i uzlijetanje ograničenog tim površinama, koji nije probijen nikakvom nepokretnom preprekom osim lakog i lomljivog uređaja namijenjenog sigurnosti zračne plovidbe.

(2) Kratice koje se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) C – degree Celsius (Celzijev stupanj, oznaka mjerne jedinice za Celzijevu temperaturu),

2) cm – centimetre (centimetar),

3) ft – foot (oznaka mjerne jedinice za vertikalnu udaljenost),

4) km – kilometre (kilometar),

5) km/h – kilometres per hour (kilometara na sat),

6) kt – knot (čvor, oznaka mjerne jedinice za brzinu),

7) m – metre (metar, oznaka mjerne jedinice za duljinu),

8) OCA/H – Obstacle clearance altitude/height (visina nadvišenja prepreka/visina),

9) OFZ – Obstacle free zone (zona bez prepreka),

10) VFR – Visual flight rules (pravila vizualnog letenja).

(3) Simboli koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

° Stupanj (Degree)

= Jednako (Equals)

> Više od (Greater than)

< Manje od (Less than)

% Postotak (Percentage)

± Plus ili minus (Plus or minus).

Položajni referentni sustav

Članak 3.

(1) Svjetski geodetski sustav-1984 (World Geodetic System -1984) (u daljnjem tekstu: WGS-84) koristi se kao položajni (geodetski) referentni sustav.

(2) Sve geografske koordinate (širine i dužine) moraju biti izražene u WGS-84.

Visinski referentni sustav

Članak 4.

Srednja razina mora (MSL), kojom se izražava odnos gravitacijske visine (razine) u odnosu na površinu poznatu kao geoid, koristi se kao visinski referentni sustav.

Vremenski referentni sustav

Članak 5.

(1) Gregorijanski kalendar i koordinirano (univerzalno) svjetsko vrijeme (UTC) koristi se kao vremenski referentni sustav.

(2) Ako se koristi neki drugi vremenski referentni sustav (na primjer lokalno vrijeme), to mora biti naznačeno u točki 2.1.2 poglavlja GEN (GEN 2.1.2) Zbornika zrakoplovnih informacija (u daljnjem tekstu: AIP).

Certificiranje aerodroma na vodi

Članak 6.

(1) Operatori aerodroma na vodi namijenjenih za prihvat i otpremu hidroaviona najveće dopuštene uzletne mase veće od 5.700 kg kojima se obavlja komercijalni zračni prijevoz moraju ishoditi svjedodžbu aerodroma.

(2) Operatori aerodroma na vodi namijenjenih za obavljanje svih vrsta letačkih operacija, osim komercijalnog zračnog prijevoza sa zrakoplovima najveće dopuštene uzletne mase veće od 5.700 kg, moraju ishoditi odobrenje za uporabu aerodroma.

Sustav upravljanja sigurnošću

Članak 7.

(1) U cilju postizanja prihvatljive razine sigurnosti aerodromskih operacija, sustav upravljanja sigurnošću na aerodromu na vodi mora biti usklađen sa Nacionalnim programom sigurnosti.

(2) Pored ostalog, sustav upravljanja sigurnošću aerodroma na vodi mora sadržavati:

a) adekvatnu procjenu sigurnosnog rizika radnih procesa kojih su nositelji zaposlenici aerodroma na vodi,

b) periodičnu redefiniciju procjene sigurnosnog rizika.

(3) Svi objekti, operativna površina, instalacije, uređaji, sredstva i druga oprema aerodroma na vodi moraju biti održavani i korišteni na način kojim će se osigurati kontinuirano:

a) održavanje prihvatljive razine sigurnosti, te

b) unapređenje postignute (prihvatljive) razine sigurnosti.

(4) Operator aerodroma na vodi definira temeljna načela sigurnosti i osigurava njihovu primjenu:

a) od strane svih zaposlenika aerodroma na vodi, drugih pružatelja zemaljskih usluga i korisnika koji samostalno obavljaju zemaljske usluge,

b) u svim procesima rada.

(5) U cilju obavljanja svakodnevnih poslova na maksimalno siguran način, operator aerodroma na vodi osigurava adekvatnu obuku i kontinuiranu uvježbanost svih zaposlenika aerodroma na vodi.

(6) Operator aerodroma na vodi procjenjuje postignutu prihvatljivu razinu sigurnosti, te u skladu sa rezultatima procjene definira:

a) pokazatelje postignute prihvatljive razine sigurnosti (safety indicators), te

b) planiranu višu razinu sigurnosti, postavljenu kao cilj u određenom vremenskom razdoblju (safety target).

(7) U cilju unapređenja sigurnosti svakog aktualnog radnog procesa, operator aerodroma na vodi osigurava pravovremenu primjenu adekvatnih mjera za uklanjanje uočenih nedostataka, a na temelju kontinuirane analize:

a) kvalitete organizacije, primijenjene tehnologije i praktične provedbe svakog aktualnog radnog procesa, te

b) predloženih promjena, nadopuna i zamjena koje se odnose na pojedini radni proces.

(8) Operator aerodroma na vodi na odgovarajući način dokumentira kontinuirano održavanje prihvatljive razine sigurnosti u procesima održavanja i korištenja svih objekata, operativne površine, instalacija, uređaja, sredstava i druge opreme bitne za sigurnost zračnog prometa. Dokumenti koji se odnose na kontinuirano održavanje prihvatljive razine sigurnosti čuvaju se u arhivi aerodroma na vodi najmanje 3 godine.

(9) Operator aerodroma na vodi mora osigurati da zaposlenik zadužen za organizaciju i upravljanje sustavom sigurnosti (safety manager):

a) direktno odgovara generalnom direktoru za kvalitetu sustava sigurnosti, te

b) da nije u sukobu interesa, odnosno da istovremeno nije zadužen za organizaciju ili provedbu procesa sigurnost kojih se nadzire, održava i unapređuje.

(10) Sustav upravljanja sigurnošću na aerodromu na vodi mora sadržavati kvalitetan sustav kontinuiranog nadzora kako bi svaki nedostatak u radnim procesima bio prepoznat (uočen) i adekvatnim mjerama uklonjen. U tom smislu operator aerodroma na vodi mora:

a) organizirati i provoditi kvalitetan sustav izvješćivanja o svakoj nesreći, nezgodi ili događaju povezanim sa sigurnošću,

b) istražiti svaku nesreću, nezgodu i događaj povezan sa sigurnošću u cilju otkrivanja i uklanjanja svih njihovih uzroka primjenom adekvatnih mjera, posebno kada je riječ o organizaciji, tehnologiji i praktičnoj provedbi pojedinih procesa,

c) kopiju svakog izvješća o nesreći, nezgodi i događaju povezanim sa sigurnošću, te kopiju cjelokupne dokumentacije o rezultatima provedene istrage i primijenjenim mjerama u cilju uklanjanja uzroka nesreće, nezgode ili događaja povezanog sa sigurnošću, dostaviti Agenciji.

(11) Operator aerodroma na vodi je obvezan organizirati i provoditi nadzor sigurnosti radnih procesa (safety audits) kako bi utvrdio postignutu razinu sigurnosti i osigurao definiranu prihvatljivu razinu sigurnosti. Učestalost nadzora sigurnosti mora biti definirana u potpoglavlju 5.2 aerodromskog priručnika. Zaposlenici operatora aerodroma na vodi koji nadziru sigurnost radnih procesa ne smiju biti u sukobu interesa, odnosno ne smiju biti zaduženi za organizaciju ili provedbu u praksi radnih procesa čiju sigurnost nadziru.

(12) Operator aerodroma na vodi interno će distribuirati izvješća o svim nesrećama, nezgodama i događajima povezanima sa sigurnošću, te mjerama poduzetim u cilju njihovog sprječavanja, svim zainteresiranim pravnim i fizičkim osobama, štiteći pri tome tajnost identiteta pravnih i fizičkih osoba koje su sudjelovale u nesreći, nezgodi i događaju povezanim sa sigurnošću.

(13) Kako bi se pravovremeno iz upotrebe uklonili svi dokumenti koji više ne vrijede, te spriječila svaka nenamjerna upotreba takvih dokumenata, operator aerodroma na vodi organizirat će i primijeniti odgovarajući sustav kvalitete u cilju izrade, distribucije i pravovremenog ažuriranja svih dokumenata koji se odnose na sustav upravljanja sigurnošću (safety assurance documentation).

(14) Ukoliko operator zrakoplova koji je ujedno i operator aerodroma na vodi ima prethodno prihvaćen sustav upravljanja sigurnošću u području letačkih operacija, isti će biti prihvaćen i u postupku certificiranja aerodroma na vodi ukoliko ima odgovarajuće prilagođen dio upravljanja rizicima.

Opći zahtjevi

Članak 8.

(1) Građevni i infrastrukturni zahtjevi, usmjereni na optimalno provođenje sigurnosnih (safety) i zaštitnih (security) mjera u komercijalnom zračnom prijevozu moraju biti implementirani tijekom:

a) projektiranja i izgradnje novih objekata, te

b) rekonstrukcije postojećih objekata i operativne površine na aerodromu na vodi.

(2) Tijekom projektiranja aerodroma na vodi također će se uzeti u obzir:

a) prostorni planovi kojima je definirana namjena terena u neposrednoj okolini aerodroma na vodi,

b) prostorni planovi kojima je definirana namjena morskog prostora, te

c) mjere zaštite okoliša.

Utvrđivanje referentnog koda

Članak 9.

(1) Referentni kod aerodroma na vodi, koji je odabran u svrhu planiranja aerodroma na vodi, utvrđuje se u skladu s obilježjima hidroaviona kojima je aerodrom na vodi namijenjen (u daljnjem tekstu: referentni hidroavion).

(2) Referentni kod aerodroma na vodi čini jedan element: slovo, kojim se definira duljina površine za slijetanje i uzlijetanje.

(3) Slovo referentnog koda aerodroma na vodi utvrđuje se na temelju vrijednosti prikazanih u Tabeli 1-1.

Tabela 1-1. Referentni kod aerodroma na vodi

Kodni element

Kodno slovo
(1)

Najmanja dozvoljena duljina površine za slijetanje
i uzlijetanje
(2)

A

4.500 m i veća od toga

B

od 3.000 m do 4.499,99 m

C

od 2.000 m do 2.999,99 m

D

do 1.999,99 m

(4) Referentni hidroavion, na temelju čijih tehničkih značajki se definira referentni kod aerodroma na vodi, mora biti onaj koji zahtijeva najveću duljinu površine za slijetanje i uzlijetanje.

DIO DRUGI
PODACI O AERODROMU NA VODI

Aeronautički podaci

Članak 10.

(1) Utvrđivanje i iskazivanje aeronautičkih podataka koji se odnose na aerodrom na vodi moraju biti usklađeni sa zahtjevima u pogledu točnosti i cjelovitosti, utvrđenim u tabelama od A5-1 do A5-2 koje su sadržane u Dodatku 5. Pravilnika o aerodromima (»Narodne novine« broj 58/14). Pri tome valja uzeti u obzir uspostavljene postupke sustava kvalitete. Točnost aeronautičkih podataka mora biti 95% pouzdana, te se u skladu sa tim razlikuju tri vrste položajnih podataka:

a) izmjerene točke (na terenu): npr. geometrijsko središte površine za slijetanje i uzlijetanje,

b) izračunate točke (matematički): na temelju poznatih podataka izmjerenih na terenu,

c) objavljene točke (declared): npr. područje letnih informacija.

(2) Operator aerodroma na vodi mora osigurati održavanje cjelovitosti aeronautičkih podataka tijekom čitavog postupka njihove obrade: od istraživanja/izvora do sljedećeg korisnika kojem su isti namijenjeni. S obzirom na namjenu aeronautičkih podataka, zahtjev za njihovom cjelovitošću utemeljen je na potencijalnom riziku uzrokovanom njihovim oštećenjem. U skladu s tim, primjenjuje se sljedeća klasifikacija razine cjelovitosti aeronautičkih podataka:

a) kritični podaci, razina cjelovitosti 1x10-8: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) kritični podaci, velika je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

b) bitni podaci, razina cjelovitosti 1x10-5: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) bitni podaci, mala je vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe,

c) rutinski podaci, razina cjelovitosti 1x10-3: ako se koriste oštećeni (necjeloviti ili pogrešni) rutinski podaci, vrlo je mala vjerojatnost da će sigurnost leta i slijetanje hidroaviona biti ozbiljno ugroženi uz mogućnost katastrofe.

(3) Zaštita elektroničkih aeronautičkih podataka, dok su pohranjeni ili se prenose, mora biti utemeljena na sustavu provjere cikličke zalihosti (cyclic redundancy check – CRC). Pri tome, u zaštiti cjelovitosti:

a) kritičnih i bitnih podataka, primjenjuje se 32-bitni, ili 24-bitni algoritam CRC-a,

b) rutinskih podataka, primjenjuje se 16-bitni algoritam CRC-a.

(4) Operator aerodroma na vodi mora odrediti i u VFR priručniku RH objaviti geografske koordinate referentne točke aerodroma na vodi, kraj površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway end) i prepreke koje označavaju geografsku širinu i dužinu u odnosu na WGS-84. U slučaju kada nije moguće geodetskim mjerenjem odrediti geografske koordinate u WGS-84, dozvoljeno je uz posebnu napomenu pravokutne koordinate izmjerene u Gauß-Krüger (Gauss-Kruger) koordinatnom sustavu objaviti u sustavu WGS-84 na temelju transformacije istih, putem matematičkih izračuna.

Kada se točnost transformacijom dobivenih geografskih koordinata ne može sa sigurnošću utvrditi, dozvoljeno je iste objaviti uz posebnu napomenu u kojoj će se istaknuti postignuta točnost mjerenja.

(5) Za aeronautičke podatke aerodroma na vodi koji se objavljuju u VFR priručniku, operator aerodroma na vodi mora:

a) izmjeriti nadmorsku visinu aerodroma na vodi i krajnjih točaka površine za slijetanje i uzlijetanje (u odnosu na srednju razinu mora) te

b) utvrditi geoidnu undulaciju u odnosu na nadmorsku visinu aerodroma na vodi i krajnjih točaka za slijetanje i uzlijetanje (u odnosu na WGS 84 elipsoid).

Referentna točka aerodroma na vodi

Članak 11.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti geografske koordinate, te objaviti i ažurirati podatke o referentnoj točki aerodroma. Geografske koordinate referentne točke aerodroma na vodi objavljuju se u VFR priručniku i izražavaju u stupnjevima (°), minutama (‘) i stotinkama sekunde (1/100’’).

(2) Referentna točka aerodroma na vodi mora biti definirana u blizini izvorne ili planirane geometrijske sredine aerodroma na vodi. U pravilu, njen položaj jednom definiran, ostaje nepromijenjen.

Nadmorska visina aerodroma na vodi i površina za slijetanje i uzlijetanje

Članak 12.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti i u VFR priručniku objaviti sa točnošću od ± 0,5m:

a) nadmorsku visinu aerodroma na vodi, i

b) geoidnu undulaciju za položaj nadmorske visine aerodroma na vodi.

(2) Za sve površine za slijetanje i uzlijetanje, obvezno je izmjeriti sa točnošću od ± 0,5 m i u VFR priručniku objaviti nadmorsku visinu i geoidnu undulaciju za svaki kraj površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway end).

Referentna temperatura aerodroma na vodi

Članak 13.

(1) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti i u VFR priručniku objaviti referentnu temperaturu na aerodromu na vodi u stupnjevima Celzijusa.

(2) Referentna temperatura aerodroma na vodi podrazumijeva mjesečnu srednju vrijednost najviših dnevnih temperatura najtoplijeg mjeseca u godini. Najtopliji mjesec u godini jest onaj koji u razdoblju od 5 godina ima najvišu srednju vrijednost temperature.

Dimenzije aerodroma na vodi i pripadajuće informacije

Članak 14.

(1) Operator aerodroma na vodi mora izmjeriti ili opisati, kako je prikladno, te u VFR priručniku objaviti sljedeće podatke o aerodromu na vodi:

a) površina za slijetanje i uzlijetanje:

– položaj kraja površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway end) istaknut u geografskim koordinatama WGS-84 u stupnjevima, minutama, sekundama i stotinkama sekunde,

– broj oznake,

– duljina,

– širina,

b) sigurnosno područje neposredno iza kraja površine za slijetanje i uzlijetanje:

– duljina i širina izražene u (cijelim) metrima (istaknuta vrijednost mora biti ona koja je najbliža izmjerenoj),

c) staza(e) za vožnju i površina za pristajanje/sidrenje (ukoliko je primjenjivo)

d) oznake površine za slijetanje i uzlijetanje (ukoliko je primjenjivo)

e) sve druge vizualne upute i pomagala namijenjena kontroli kretanja hidroaviona na stazama za vožnju i površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona.

(2) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti zemljopisne koordinate, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i stotinkama sekundi, te iste objaviti u VFR priručniku za svaki kraj površine za slijetanje i uzlijetanje (waterway end).

(3) Operator aerodroma na vodi je obvezan izmjeriti najveću nadmorsku visinu i geografske koordinate u WGS-84, izražene u stupnjevima, minutama, sekundama i desetinkama sekunde te iste objaviti u VFR priručniku za:

a) prepreke u prostoru u zoni 2 (područje unutar granica aerodroma na vodi),

b) prepreke u prostoru u zoni 3 (područje izvan granica aerodroma na vodi – prilazna i odletna zona oko aerodroma na vodi).

Ako su prepreke u prostoru (u zonama 2 i 3) označene, obvezno je u VFR priručniku objaviti vrstu oznaka i tip rasvjete tih prepreka.

Uvjeti na površinama za kretanje hidroaviona i povezanim sadržajima

Članak 15.

(1) Uvjeti na prostoru za kretanje i operativni status pojedine površine bitni za sigurnost kretanja hidroaviona podrazumijevaju sve što može utjecati na performanse hidroaviona, a posebno:

a) led na površini za slijetanje i uzlijetanje, stazi za vožnju ili površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona,

b) različita kemijska sredstva na vodenoj površini,

c) sve druge privremene opasnosti, uključujući bilo kakav plutajući objekt, usidreni hidroavion ili drugi plovni objekt na:

– manevarskoj površini, ili

– površini za pristajanje/sidrenje hidroaviona na prostoru izvan označenih i objavljenih parkirališnih mjesta,

d) kvar ili nepropisan rad jednog dijela ili svih vizualnih pomagala na operativnoj površini aerodroma na vodi, te u području prilaza i odleta.

(2) U cilju provedbe odredbi stavaka 1. ovoga članka, operator aerodroma na vodi je obvezan prije svake operacije uzlijetanja ili slijetanja organizirati pregled:

a) manevarske površine i površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona, te svih pripadajućih sustava namijenjenih za dnevno obilježavanje manevarske površine i površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona.

Oprema za uklanjanje nepokretnog hidroaviona

Članak 16.

Operator aerodroma na vodi je obvezan u VFR priručniku objaviti:

a) broj(eve) telefona/telefaksa ureda koordinatora aerodroma na vodi, nadležnog za operacije uklanjanja neispravnog hidroaviona koji se nalazi na operativnoj površini ili u njezinoj neposrednoj blizini,

b) vrstu opreme koju posjeduje u cilju uklanjanja oštećenog hidroaviona sa operativne površine,

c) najveći hidroavion za kojeg je aerodrom opremljen u cilju njegovog uklanjanja kada je oštećen.

Koordinacija između službe zrakoplovnog informiranja i uprave aerodroma na vodi

Članak 17.

U cilju pravovremenog objavljivanja svih informacija bitnih za kvalitetnu pripremu leta, kao i siguran let hidroaviona, operator aerodroma na vodi je obvezan posebnim sporazumom sa pružateljem usluga u zračnoj plovidbi definirati način dostave, te broj telefona/telefaksa radnog mjesta operatora aerodroma na vodi na kojem je zaposlenik odgovoran za prikupljanje, ažuriranje i pravovremeno objavljivanje aeronautičkih informacija o:

a) statusu certifikacije aerodroma na vodi,

b) operativnom statusu pridruženih objekata, službi i pomagala za navigaciju, za održavanje kojih je odgovoran operator aerodroma na vodi, kao i

c) sve druge informacije za koje se smatra da su od operativnog značaja.

DIO TREĆI
FIZIČKA OBILJEŽJA

Glava I
POVRŠINA ZA SLIJETANJE I UZLIJETANJE

Broj i orijentacija površine za slijetanje i uzlijetanje

Članak 18.

(1) U postupku određivanja lokacije površine za slijetanje i uzlijetanje, operator aerodroma na vodi mora osigurati da na područjima iznad kojih će hidroavion letjeti tijekom:

a) prilaza površini za slijetanje i uzlijetanje, ili

b) odustajanja od slijetanja i ponavljanja postupaka prilaza (missed approach),

nema prepreka koje bi ograničavale operacije hidroaviona za koje je površina za slijetanje i uzlijetanje namijenjena kao i drugih nepovoljnih čimbenika koji bi utjecali na sigurno izvođenje operacija hidroaviona.

(2) Ukupni broj, položaj i orijentacija površina za slijetanje i uzlijetanje na aerodromu na vodi moraju biti definirani na način da:

a) uvijek bude omogućeno slijetanje i uzlijetanje hidroaviona s vjetrom u čelo (uz vjetar),

b) faktor iskoristivosti aerodroma na vodi namijenjenog za javni promet bude 95% ili više od toga.

(3) U postupku određivanja položaja i orijentacije nove površine za slijetanje i uzlijetanje, operator aerodroma na vodi mora osigurati, tamo gdje je to moguće, da negativni utjecaj buke hidroaviona u prilazu i odletu iznad naseljenih područja bude minimalan.

Brzina vodenih strujanja

Članak 19.

Površina za slijetanje i uzlijetanje nije dozvoljena na područjima sa jakim vodenim turbulencijama kao što su na primjer:

a) oštri zavoji na rijeci,

b) ušće dviju vodenih struja,

c) područja sa velikim razlikama između plime i oseke,

d) riječni brzaci.

Visina vala

Članak 20.

Najveća dozvoljena visina valova određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za kojeg je aerodrom na vodi projektiran.

Stvarna duljina površine za slijetanje i uzlijetanje

Članak 21.

(1) Stvarna duljina glavne površine za slijetanje i uzlijetanje mora biti jednaka ili veća od najveće duljine dobivene korekcijom osnovne duljine površine za slijetanje i uzlijetanje referentnog hidroaviona, a s obzirom na:

a) stvarnu nadmorsku visinu lokacije,

b) temperaturu i

c) vlažnost zraka.

(2) Osnovna duljina površine za slijetanje i uzlijetanje referentnog hidroaviona mora biti jednaka duljini potrebnoj za njegovo sigurno slijetanje i uzlijetanje sa najvećom dozvoljenom masom za slijetanje (MLW) i najvećom dozvoljenom masom za uzlijetanje (MTOW), u uvjetima standardnog atmosferskog tlaka na razini mora i pri temperaturi od +15° C.

Širina površine za slijetanje i uzlijetanje

Članak 22.

(1) Širina površine za slijetanje i uzlijetanje jednaka je njenoj duljini.

(2) U slučaju kada zbog objektivnih okolnosti nije moguće osigurati da širina površine za slijetanje i uzlijetanje bude jednaka njenoj duljini, minimalna dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje definirana je na način prikazan u Tabeli 2-1.:

Tabela 2-1. Minimalna dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje

Kodni element

Kodno slovo
(1)

Najmanja dozvoljena širina površine za slijetanje
i uzlijetanje
(2)

A

225 m

B

180 m

C

150 m

D

150 m

(3) Ako brzina strujanja vode na površini za slijetanje i uzlijetanje ne prelazi 2 čvora u pravcu pružanja površine za slijetanje i uzlijetanje, odnosno 1 čvor okomito na pravac pružanja površine za slijetanje i uzlijetanje, najmanja dozvoljena širina površine za slijetanje i uzlijetanje kodnog slova B može iznositi 150 m.

Najmanja dozvoljena dubina vode za površinu za slijetanje i uzlijetanje

Članak 23.

Najmanja dozvoljena dubina vode u vrijeme najveće oseke, cijelom duljinom i širinom površine za slijetanje i uzlijetanje određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za koji je površina za slijetanje i uzlijetanje projektirana.

Glava II
POVRŠINA ZA PRISTAJANJE/SIDRENJE HIDROAVIONA

Članak 24.

(1) Kako bi promet hidroaviona bio siguran i bez ometanja, na aerodromu na vodi mora biti osigurana površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona namijenjena za prihvat i otpremu hidroaviona, iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i utovar robe i pošte, parkiranje i održavanje hidroaviona.

(2) Površina za sidrenje/pristajanje hidroaviona osigurana je na području zaštićenom od jakih vjetrova i vodenih strujanja.

(3) Površina za pristajanje/sidrenje hidroaviona mora biti dovoljno velika za siguran promet, prihvat i otpremu hidroaviona, kao i iskrcaj i ukrcaj putnika, istovar i utovar robe i pošte, sidrenje i pristajanje, te održavanje hidroaviona, planiranim u prometno najopterećenijem satu reda letenja kojeg je odobrio operator aerodroma na vodi.

(4) Površine za sidrenje hidroaviona izvedene su na način da se usidreni hidroavion sigurno pomiče u smjeru vjetra i vodenih strujanja.

(5) Parkirališna mjesta hidroaviona moraju biti razdvojena na način da udaljenost između:

a) najisturenijih dijelova parkiranog hidroaviona i svih drugih hidroaviona, te

b) najisturenijih dijelova parkiranog hidroaviona i svih drugih objekata

bude dovoljna za sigurno pristajanje i kretanje hidroaviona.

(6) Operator aerodroma na vodi mora:

a) odrediti parkirališno mjesto izoliranog hidroaviona, ili

b) kada to zbog objektivnih okolnosti nije moguće, uz suglasnost Agencije, pisanim putem upoznati odgovorne s područjem ili područjima koja su prikladna za vezivanje/sidrenje hidroaviona za koji je:

− poznato ili se vjeruje da je predmet nezakonitog ometanja, ili

− koji iz drugih razloga treba izolirati od uobičajenih aktivnosti na aerodromu na vodi.

(7) Izolirano parkirališno mjesto za hidroavion mora biti smješteno na najvećoj mogućoj udaljenosti, ali nikada manjoj od 100 m od drugih parkirališnih mjesta, zgrada, drugih objekata ili javnih površina.

(8) Izolirano parkirališno mjesto ne smije biti postavljeno u blizini instalacija kao što su plin, gorivo za hidroavione, te koliko je moguće električnih ili telekomunikacijskih kablova i antena.

(9) Mjesto sidrenja hidroaviona na moru (izvan područja aerodroma na vodi), na lučkom području određuje nadležna lučka uprava uz suglasnost nadležne lučke kapetanije. U slučaju potrebe sidrenja hidroaviona izvan lučkog područja mjesto sidrenja određuje nadležna lučka kapetanija.

Najmanja dozvoljena dubina vode za površinu za pristajanje/sidrenje hidroaviona

Članak 25.

Najmanja dozvoljena dubina vode u vrijeme najveće oseke, cijelom duljinom i širinom površine za pristajanje/sidrenje hidroaviona određena je tehničkim karakteristikama hidroaviona za koji je površina za slijetanje i uzlijetanje projektirana

Slika 1-1. Primjer površine za sidrenje/pristajanje hidroaviona sa pripadajućim putničkim terminalom

Stajanka aerodroma na vodi izgrađena na kopnu

Članak 26.

Za izgradnju, održavanje i uporabu stajanke za hidroavione aerodroma na vodi, izgrađenu na kopnu, primjenjuju se odredbe Pravilnika o aerodromima (»Narodne novine« broj 58/14).

DIO ČETVRTI
OGRANIČENJE, UKLANJANJE I OZNAČAVANJE PREPREKA

Površine ograničenja prepreka

Članak 27.

(1) Kako bi se osigurao najveći stupanj sigurnosti zračnog prometa te spriječilo zatvaranje aerodroma na vodi zbog prisutnosti prepreka opasnih po sigurnost zračnog prometa, zračni prostor oko aerodroma na vodi mora biti slobodan od prepreka.

(2) Površine ograničenja prepreka iz stavka 1. ovoga članka kojima je određena najveća visina prirodnih i umjetnih prepreka u prostoru oko aerodroma na vodi, definirane su kako slijedi:

a) prilazna površina

b) prijelazna površina

c) unutarnja horizontalna površina

d) stožasta površina

(3) Dimenzije i nagibi površina za ograničenje prepreka propisani su Tabelom 3-1, a opis površina dan je u Pravilniku o aerodromima (»Narodne novine« broj 58/14).

Tabela 3-1 – dimenzije i nagibi površina za ograničenje prepreka

KLASIFIKACIJA STAZA


Neinstrumentalne površine

Površina i dimenzije

Referentni kod


A

B

C

D

(1)

(2)

(3)

(4)

(5)

STOŽASTA





Nagib

5%

5%

5%

5%

Visina

100 m

75 m

55 m

35 m

UNUTARNJA HORIZONTALNA





Visina

45 m

45 m

45 m

45 m

Radijus

4000 m

4000 m

2500 m

2000 m

PRILAZNA





Duljina unutarnjeg ruba

150 m

150 m

80 m

60 m

Udaljenost od praga

60 m

60 m

60 m

30 m

Divergencija (svaka strana)

10%

10%

10%

10%

Prva sekcija





Duljina

3000 m

3000 m

2500 m

1600 m

Nagib

2,5%

3,33%

4%

5%

Druga sekcija





Duljina

-

-

-

-

Nagib

-

-

-

-

Horizontalna sekcija





Duljina

-

-

-

-

Ukupna duljina

-

-

-

-

PRIJELAZNA





Nagib

14,3%

14,3%

20%

20%

Objekti unutar površina ograničenja prepreka

Članak 28.

Za sve nove objekte koji se planiraju graditi u radijusu od 4 km oko aerodroma na vodi, a kojih je planirana visina:

a) 30 m iznad tla na kojem se planiraju graditi, i

b) 45 m iznad nadmorske visine aerodroma na vodi (u radijusu kojeg je planirana gradnja)

obvezna je suglasnost Agencije, utemeljena na upućenom zahtjevu za davanje suglasnosti, te uz zahtjev priloženoj aeronautičkoj studiji kojom se dokazuje da je:

a) objekt zaklonjen nekim drugim objektom koji se ne može ukloniti, ili da

b) objekt neće negativno utjecati na sigurnost i redovitost operacija hidroaviona.

Ostali objekti

Članak 29.

(1) Objekti koji ne probijaju prilaznu površinu ograničenja prepreka, ali zbog svojih značajki mogu negativno utjecati na optimalni smještaj ili učinkovitost vizualnih navigacijskih sredstava, moraju se ukloniti, ukoliko je to izvedivo.

(2) Svaki objekt u granicama unutarnje horizontalne i stožaste površine, za koji Agencija na temelju dostavljene aeronautičke studije procijeni da može ugroziti sigurnost operacija hidroaviona:

a) u području kretanja/plovidbe na površini, ili

b) u prostoru leta u zraku

smatrat će se preprekom i potrebno ga je ukloniti ako je to moguće.

Označavanje prepreka

Članak 30.

Nepokretni i/ili pokretni objekti za koje se utvrdi da predstavljaju zrakoplovnu prepreku ili probijaju neku od površina ograničenja prepreka moraju biti primjereno označeni u skladu sa odredbama primjenjivih propisa donesenih na temelju zakona kojim se uređuje civilni zračni promet te objavljeni na način uobičajen u zračnom prometu.

DIO PETI
VIZUALNA SREDSTVA ZA NAVIGACIJU

Opće odredbe

Članak 31.

Hidroavion se tijekom mirovanja i kretanja/plovidbe na vodenoj površini smatra pomorskim (plovnim) objektom, pa način označavanja i obilježavanja aerodroma na vodi i pripadajućih mu infrastrukturnih objekata i površina mora biti u skladu sa primjenjivim pomorskim propisima.

Označavanje aerodroma na vodi

Članak 32.

(1) Standardna oznaka aerodroma na vodi je simbol sidra, sličnog oznaci koja se može naći na zrakoplovnim kartama (Slika 2-1.).

(2) Oznaka aerodroma na vodi se postavlja na krovovima ili drugim ravnim površinama aerodroma na vodi na način da bude lako vidljiva iz zraka.

(3) Oznaka aerodroma na vodi je žute boje sa crnim rubom.

(4) Najmanja dozvoljena dimenzija oznake aerodroma na vodi iznosi:

a) duljina – 4m

b) širina – 2,5m

Slika 2-1. Oznaka aerodroma na vodi

Pokazivač smjera vjetra

Članak 33.

(1) Aerodrom na vodi mora biti opremljen s najmanje jednim pokazivačem smjera vjetra.

(2) Pokazivač smjera vjetra mora biti postavljen na način da na njega ne utječu poremećaji u zraku, uzrokovani objektima u blizini, te tako da je vidljiv:

a) iz hidroaviona u letu, i

b) na operativnoj površini za kretanje/plovidbu hidroaviona.

(3) Pokazivač smjera vjetra mora biti sačinjen od platna ili drugog materijala jednake čvrstoće, u obliku krnjeg stošca, duljine od najmanje 3,6 m i promjera na širem kraju od najmanje 0,9 m. Mora biti izveden na način da daje jasni prikaz smjera i opći prikaz brzine površinskog vjetra. Obavezne boje pokazivača smjera površinskog vjetra su crvena (ili narančasta) i bijela, raspoređene u pet naizmjenično poredanih traka, uz uvjet da prva i posljednja traka budu crvene (ili narančaste) boje, tako da isti bude jasno vidljiv u odnosu na pozadinu, s visine od najmanje 300 m.

DIO ŠESTI
OPERATIVNE SLUŽBE, OPREMA I INSTALACIJE AERODROMA NA VODI

Planiranje za slučajeve izvanrednih događaja na aerodromu na vodi

Članak 34.

(1) Operator aerodroma na vodi mora postupati prema propisanim postupcima za slučaj izvanrednog događaja koji je donesen za lučko područje na kojem je smješten aerodrom na vodi.

(2) Kada se aerodrom na vodi nalazi izvan uređenog lučkog područja u cilju pripreme i provedbe odgovarajućeg postupanja u slučaju izvanrednih događaja na aerodromu na vodi ili u njegovoj blizini, operator aerodroma na vodi mora planirati te aktivnosti. Cilj planiranja aktivnosti za slučajeve izvanrednih događaja na aerodromu na vodi podrazumijeva svođenje posljedica na najmanju moguću mjeru, posebno u pogledu spašavanja života i materijalnih dobara, te nastavka redovitih operacija hidroaviona. U planu aerodroma na vodi za slučaj izvanrednih događaja (Emergency plan) navode se postupci za koordinaciju aktivnosti:

a) različitih aerodromskih i drugih službi čije je područje rada na aerodromu na vodi, te

b) drugih organizacija i službi, javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini aerodroma na vodi koje bi mogle pomoći u:

− sprječavanju većih posljedica, kao i

− sanaciji nastalih šteta.

(3) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja izrađuje se i primjenjuje na pojedinom aerodromu na vodi u skladu s:

a) organizacijskim, tehničkim i tehnološkim karakteristikama aerodroma na vodi,

b) operacijama karakterističnih tipova hidroaviona koji slijeću na aerodrom na vodi,

c) vrsti prometa na aerodromu na vodi, te

d) svim drugim aktivnostima koje se provode na aerodromu na vodi.

(4) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora osigurati usklađenost svih aktivnosti koje se poduzimaju tijekom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi ili u njegovoj blizini.

(5) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora definirati: područje djelovanja, organizaciju, nadležna tijela i sudionike mjera i postupaka, te način uzbunjivanja za sljedeće vrste izvanrednog događaja:

a) nesreća hidroaviona u području aerodroma na vodi,

b) nesreća hidroaviona izvan područja aerodroma na vodi:

   1. u neposrednoj blizini aerodroma na vodi,

   2. na većoj udaljenosti od aerodroma na vodi:

   – na kopnu,

   – na vodi,

c) nezgoda hidroaviona,

d) potpuna pripravnost,

e) pripravnost,

f) nezakonito ometanje zračnog prometa:

   1. prijetnja eksplozivnom napravom,

   2. otmica hidroaviona,

g) požar na području aerodroma na vodi:

   1. u objektu – u zatvorenom prostoru, ili

   2. izvan objekta – na otvorenom prostoru,

h) događaj u svezi sa opasnom robom,

i) događaj opasan po javno zdravlje (na primjer: epidemija zaraznih bolesti),

j) prirodna katastrofa.

(6) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora uskladiti aktivnosti svih sudionika:

a) različitih aerodromskih i drugih integralnih službi, te

b) drugih organizacija i službi, te javnih i zdravstvenih ustanova u neposrednoj okolini aerodroma na vodi koje pomažu u:

− sprječavanju većih posljedica, kao i

− sanaciji nastalih šteta.

(7) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati odredbe o suradnji i koordinaciji s Državnom upravom za zaštitu i spašavanje, Nacionalnom središnjicom za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC), Nacionalnom središnjicom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS Hrvatska) i lučkim kapetanijama.

(8) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati:

a) odgovornosti i ulogu svake:

– aerodromske i druge integralne službe, druge organizacije, te javne i zdravstvene ustanove,

– lokalnog povjerenstva, operativnog zapovjedništva i zapovjedništva na mjestu događaja za svaki pojedini događaj,

b) informacije o imenima i brojevima telefona ureda ili pojedinaca koje treba kontaktirati u slučaju pojedinog izvanrednog događaja,

c) kartu aerodroma na vodi sa prikazom svih važnijih objekata, i

d) kartu područja koje neposredno okružuje aerodrom na vodi.

(9) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora slijediti načela koja se odnose na čovjeka kao temeljnog faktora svake aktivnosti, kako bi se osigurao optimalan rezultat u reakciji na svaki izvanredni događaj.

(10) Operativni centar i zapovjedništvo na mjestu događaja: za slučaj izvanrednog događaja, na aerodromu na vodi mora se osigurati stalan operativni centar. Operativni centar mora biti dijelom aerodromskih sadržaja, te mjesto u kojem se organizira i provodi cjelokupna koordinacija i opće rukovođenje tijekom trajanja izvanrednog događaja.

(11) Osoba koja je zadužena za vođenje operativnog centra ne može istovremeno voditi i zapovjedništvo na mjestu događaja.

(12) Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora definirati odgovarajuće komunikacijske sustave kojima će se povezivati mobilno zapovjedništvo na mjestu događaja sa operativnim centrom i lokalnim povjerenstvom, te svi troje s uključenim službama, organizacijama, ustanovama i pojedincima koji sudjeluju u izvanrednom događaju.

(13) Kako bi se unaprijedila njegova učinkovitost, Plan aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja mora sadržavati:

a) vježbe za slučaj izvanrednog događaja na aerodromu na vodi,

b) postupke za povremenu provjeru (testiranje) primjerenosti plana, te

c) metode i način analize rezultata provjere.

(14) Provjera (testiranje) Plana aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja provodi se:

a) cjelovitom vježbom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi minimalno jednom u dvije godine, te

b) djelomičnom vježbom izvanrednog događaja na aerodromu na vodi u godini između provođenja cjelovitih vježbi, kako bi se potvrdilo da su ispravljene sve manjkavosti utvrđene tijekom cjelovitih vježbi,

c) dokumentiranjem:

− svih zapažanja tijekom vježbe,

− rezultata provedene analize, te

− rokova i načina uklanjanja svih uočenih nedostataka.

(15) U planu aerodroma na vodi za slučaj izvanrednog događaja moraju biti predviđene izvanredne situacije u zahtjevnim okruženjima. U tom smislu u njemu mora biti:

a) definiran način koordinacije sa odgovarajućim specijaliziranim spasilačkim službama uvježbanim i opremljenim za djelovanje na teškim, nepristupačnim područjima i vodi, te

b) sadržan popis specijaliziranih spasilačkih službi i aktualni brojevi telefona / mobitela njihovih odgovornih pripadnika, ovlaštenih za pokretanje aktivnosti.

Uklanjanje nepokretnog hidroaviona

Članak 35.

Operator aerodroma na vodi odgovoran je za planiranje, organizaciju i provedbu uklanjanja nepokretnog hidroaviona sa manevarske površine. U tom smislu mora osigurati:

a) plan i upute za uklanjanje nepokretnog hidroaviona,

b) opremu za njegovo uklanjanje, te

c) koordinatora odgovornog za organizaciju i koordinaciju svih sudionika u provedbi uklanjanja nepokretnog hidroaviona.

Smanjenje opasnosti od kretanja i zadržavanja divljih životinja na području aerodroma na vodi

Članak 36.

(1) Prisutnost divljih životinja (ptica i drugih životinja) na aerodromu na vodi ili u njegovoj neposrednoj blizini predstavlja ozbiljnu opasnost za sigurnost operacija hidroaviona.

(2) Operator aerodroma na vodi dužan je u suradnji sa Agencijom poduzeti aktivnosti kako bi se uklonilo ili spriječilo postavljanje smetlišta za odlaganje otpada ili bilo kakvih drugih izvora koji bi mogli privlačiti divlje životinje na aerodromu na vodi, ili u njegovoj blizini, osim ako odgovarajuća studija o procjeni opasnosti od divljih životinja pokaže da nije vjerojatno da će sigurnost zračnog prometa biti ugrožena pojavom divljih životinja.

(3) Tamo gdje nije moguće ukloniti takve postojeće izvore, nadležno tijelo lokalne i područne (regionalne) samouprave mora osigurati izradu studije o procjeni rizika koje takvi izvori predstavljaju za hidroavione, kao i osigurati da se takvi rizici smanje na minimum.

(4) Sprječavanje kretanja i boravka divljih životinja na području aerodroma u nadležnosti je operatora aerodroma koji mora osigurati:

a) plan i upute, te mjere i postupke u svezi sa tim, te

b) potrebnu opremu.

(5) Operator aerodroma na vodi mora dokumentirati provedbu svih mjera i postupaka usmjerenih na sprječavanje kretanja i boravka divljih životinja na području aerodroma na vodi, te Agenciju obavijestiti o svakoj nesreći, nezgodi ili događaju uzrokovanom kolizijom divlje životinje sa hidroavionom u području aerodroma na vodi.

Punjenje hidroaviona gorivom

Članak 37.

Za vrijeme punjenja hidroaviona gorivom moraju biti spremni i na raspolaganju:

a) vatrogasna oprema prikladna za početnu intervenciju u slučaju požara goriva,

b) osoblje obučeno za uporabu te opreme, i

c) sredstva za brzo pozivanje spasilačke vatrogasne službe u slučaju požara ili velikog izlijevanja goriva.

Operacije aerodromskih plovila

Članak 38.

(1) Operacije aerodromskih plovila utvrđena su primjenjivim pomorskim propisima.

(2) Zapovjednici hidroaviona odnosno nadležna služba operatora aerodroma ili aerodromski kontrolni toranj dužni su kontinuirano komunicirati s Nacionalnom središnjicom za nadzor i upravljanje pomorskim prometom (VTS Hrvatska) u skladu s posebnim propisima.

(3) Zapovjednici hidroaviona dužni su prilikom plovidbe na moru pridržavati se primjenjivih odredbi pomorskih propisa.

(4) Zapovjednik hidroaviona mora biti osposobljen za voditelja brodice kategorije C.

Ograde

Članak 39.

(1) Na dijelu aerodroma na vodi smještenom na kopnu, postavlja se ograda ili druga prikladna prepreka, kako bi se spriječio ulazak na operativnu površinu divljih i drugih životinja, dovoljno velikih da predstavljaju opasnost za hidroavion.

(2) Na dijelu aerodroma na vodi smještenom na kopnu, postavlja se ograda ili druga prikladna prepreka kako bi se neovlaštene osobe odvratilo od nenamjernog ili planiranog ulaska na one površine aerodroma koje nisu dostupne javnosti.

(3) Ograda ili prepreka postavljaju se tako da odvajaju: operativnu površinu i druge sadržaje ili zone aerodroma na vodi od ključne važnosti za sigurnost operacija hidroaviona, od površina koje su dostupne za javnost.

(4) U cilju unapređenja sigurnosti, operator aerodroma na vodi mora osigurati slobodan prostor te servisnu površinu za vozila s obje strane ograde ili prepreke, kako bi se olakšao nadzor i otežao neovlašten pristup.

DIO SEDMI
ODRŽAVANJE AERODROMA

Općenito

Članak 40.

Na aerodromu na vodi moraju se uspostaviti programi održavanja, koji uključuju preventivno održavanje gdje je to prikladno, kako bi se:

a) operativne površine,

b) vizualna sredstva,

c) ograda oko aerodroma,

d) sustavi za odvodnju i

e) zgrade

održavali u onom stanju koje ne ugrožava sigurnost, redovitost i učinkovitost zračnog prometa.

DIO OSMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Usklađenost s međunarodnim propisima

Članak 41.

Ovaj Pravilnik je usklađen s ICAO Annex-om 14, sveskom 1., od srpnja 2013.

Stupanje na snagu

Članak 42.

(1) Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o aerodromima na vodi (»Narodne novine«, broj 35/11, 86/12 i 36/14).

Klasa: 011-01/15-01/176

Urbroj: 530-06-1-1-15-2

Zagreb, 22. listopada 2015.

Ministar
pomorstva, prometa i infrastrukture
dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.

120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi 120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi 120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi 120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi 120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi 120 02.11.2015 Pravilnik o aerodromima na vodi