Vlada Republike Hrvatske

1001

Na temelju članka 31. stavka 2. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 150/11, 119/14 i 93/16), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 27. travnja 2017. godine donijela

ODLUKU

O DONOŠENJU STRATEGIJE RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.

I.

Donosi se Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. s Akcijskim planom provedbe 2017. – 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija).

Strategija je sastavni dio ove Odluke.

II.

Zadužuju se Ministarstvo poljoprivrede, kao nositelj mjera, i sunositelji pojedinih aktivnosti iz Akcijskog plana provedbe 2017. – 2020. da u predviđenim rokovima provedu mjere i aktivnosti iz svoje nadležnosti.

III.

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da Vladi Republike Hrvatske podnese cjelovito izvješće o provedbi mjera i aktivnosti iz Strategije, i to 2021. godine za razdoblje 2017. – 2020. godine, a iznimno na zahtjev Vlade Republike Hrvatske i za kraće razdoblje.

IV.

Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede da o ovoj Odluci izvijesti sunositelje aktivnosti iz točke II. ove Odluke.

V.

Financijska sredstva potrebna za provedbu Strategije za 2017., 2018. i 2019. godinu osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu i projekcijama za 2018. i 2019. godinu (»Narodne novine«, broj 119/16) unutar financijskog plana Ministarstva poljoprivrede na aktivnostima A819039 Aktivnosti za održivi razvoj drvne industrije i K828006 Mjere razvoja konkurentnosti drvnog sektora. Na navedenim aktivnostima osigurano je 20.530.000,00 kuna za 2017. godinu, 8.530.000,00 kuna za 2018. godinu i 9.530.000,00 kuna za 2019. godinu.

Financijska sredstva potrebna za provedbu Strategije za 2020. godinu bit će planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske unutar limita financijskog plana Ministarstva poljoprivrede za 2020. godinu.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/17-04/118

Urbroj: 50301-25/25-17-3

Zagreb, 27. travnja 2017.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.

STRATEGIJA RAZVOJA PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA REPUBLIKE HRVATSKE 2017. – 2020. S AKCIJSKIM PLANOM PROVEDBE 2017. – 2020.

UVOD

Šuma predstavlja jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava Republike Hrvatske na čijoj se osnovi razvilo šumarstvo kao ekonomska djelatnost iz koje proizlazi razvoj dviju ekonomskih djelatnosti Prerada drva i proizvoda od drva i pluta, osim namještaja; proizvodnja proizvoda od slame i pletarskih materijala i Proizvodnja namještaja (u daljnjem tekstu: prerada drva i proizvodnja namještaja). Šumarstvo, prerada drva i proizvodnja namještaja su djelatnosti povezane u lanac stvaranja dodane vrijednosti te su pravi primjer kružnog gospodarstva kao strateške odrednice politika Europske unije. Međusobni odnos šumarstva, prerade drva i proizvodnje namještaja treba osigurati jedan od glavnih ciljeva Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama^[1], a to je kroz ruralni razvoj osigurati ekonomsku, socijalnu i prostornu koheziju Republike Hrvatske i Europske unije. Na ovakav način stvaraju se pretpostavke za gospodarski rast, razvoj, investicije i zapošljavanje te ostanak stanovništva u ruralnim područjima.

Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju komparativne prednosti, i to dugogodišnju tradiciju, visok potencijal domaće sirovine, potencijal lokacije, relativno niska ulaganja u pojedine poslovne procese te dobru prostornu raspoređenost poslovnih subjekata^[2], koje treba pretvoriti u konkurentske. Prerada drva i proizvodnja namještaja imaju značajnu ulogu u nacionalnom gospodarstvu koja se primarno ogleda u sljedećem:

– poslovni subjekti raspoređeni su po ruralnim područjima i tako zauzimaju značajno mjesto u konceptu ruralnog razvoja

– prema prosječnom broju zaposlenih po jednom poslovnom subjektu, djelatnosti imaju obilježje malog gospodarstva koje je nositelj zapošljavanja i ravnomjernog regionalnog razvoja

– uporaba drva ima poseban značaj za razvoj zelenog gospodarstva i zelenih tehnologija

– unatoč zapošljavanju velikog broja radnika i značaju u međunarodnoj razmjeni države, djelatnosti trenutno ostvaruju nisku dodanu vrijednost, što ostavlja veliki prostor za poboljšanje u ovome segmentu poslovnih rezultata.

Važnost prerade drva i proizvodnje namještaja proizlazi i iz važnosti strateškog dokumenta Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast^[3], zbog realizacije jednog od njezinih pet glavnih ciljeva u kojoj predmetne djelatnosti imaju značajnu ulogu, a to je poticanje učinkovitog korištenja resursa i povećanje primjene zelenih tehnologija uz povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Desetljećima prisutne strukturne neravnoteže, osobito tečajna politika, negativno utječu na konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. Negativan utjecaj osobito je izražen kod ovih djelatnosti jer su pretežito orijentirane na isporuku dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoz u treće zemlje. Zasad ne postoje koherentne mjere industrijske politike koje bi neutralizirale negativan učinak strukturnih neravnoteža i tako pokrenule rast i zapošljavanje u ekonomskim djelatnostima ključnima za Republiku Hrvatsku i njezin ruralni razvoj.

Dosadašnjim pristupom preradi drva i proizvodnji namještaja nije bilo moguće stvoriti preduvjete za njihov razvoj. Vlada Republike Hrvatske uvidjela je potrebu za određenjem prema njihovu razvoju, pogotovo imajući u vidu da država raspolaže pretežitim dijelom drvnog resursa koji je isključiva sirovinska osnova prerade drva, dok je drvo jedan od najvažnijih materijala u proizvodnji namještaja. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja Republike Hrvatske 2017. – 2020. (u daljnjem tekstu: Strategija) prvi je nacionalni akt planiranja izrađen nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju kojim se planira strateški razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, čime se prihvaćaju načela i vođenje politika u europskim okvirima.

S obzirom na činjenicu da Europska unija nema zajedničku strategiju razvoja prerađivačkih ekonomskih djelatnosti, Strategija je usklađena sa strateškim smjernicama relevantnih nacionalnih akata planiranja u programskom razdoblju do 2020. godine, kao što su Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (»Narodne novine«, broj 126/14), Strategija razvoja poduzetništva Republike Hrvatske 2013. – 2020. (»Narodne novine«, broj 136/13), Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2020. godine (»Narodne novine«, broj 130/09) i Strategija poticanja inovacija Republike Hrvatske 2014. – 2020. (»Narodne novine«, broj 153/14), kao i aktima planiranja Europske unije, kao što su Europa 2020. – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast i Akcijski plan za razvoj poduzetništva 2020.^[4]. Ova Strategija posebno uvažava strateške smjernice Nove strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, uvažavajući njezina rukovodeća načela, a to su:

– održivo gospodarenje šumama i multifunkcionalna uloga šuma, pri čemu se mnogobrojne robe i usluge isporučuju, odnosno pružaju na uravnotežen način te se osigurava zaštita šuma

– učinkovito korištenje prirodnih dobara pri čemu se optimizira doprinos šuma ruralnom razvitku, rastu i otvaranju radnih mjesta, kao i doprinos djelatnosti koje se temelje na šumama

– odgovornost za globalne šume, pri čemu se promiču održiva proizvodnja i potrošnja šumskih proizvoda.

Prvo polazište za izradu Strategije nalazi se u strateškom dokumentu Industrijska strategija Republike Hrvatske 2014. – 2020., koja je uzevši ključne osobine modela vrednovanja i rangiranja poddjelatnosti (orijentacija na međunarodnu razmjenu dobara, profitabilnost i veličina po kriteriju broja zaposlenih), razvrstala industrijske poddjelatnosti u osnovne skupine (Pokretači, Čuvari, Upitnici, Problematični i Bez utjecaja). Poddjelatnost C16.2 – Proizvodnja proizvoda od drva, pluta, slame i pletarskih materijala i poddjelatnost C31.0 – Proizvodnja namještaja svrstane su u skupinu »Pokretači«, odnosno poddjelatnost orijentiranu na međunarodnu razmjenu dobara, unutar djelatnosti C16 i C31, koje ostvaruju pozitivan EBITDA i zapošljavaju značajan broj radnika.

Iako proizvodnja namještaja, prema pretpostavkama i kriterijima modela vrednovanja, u cijelosti nije ušla sa svim svojim poddjelatnostima u skupinu »Pokretači«, ipak je njezina uloga prepoznata u nacionalnom gospodarstvu pa je prepoznata i kao strateška ekonomska djelatnost Republike Hrvatske.

Drugo polazište za izradu Strategije su akti planiranja Europske unije o kružnoj ekonomiji, bioekonomiji i zelenom gospodarstvu, a posebnu važnost ima Nova strategija EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama iz 2013. godine i njezini provedbeni dokumenti.

Strategija, uvažavajući složenosti i specifičnosti prerade drva i proizvodnje namještaja te vanjske čimbenike i ograničenja, definira njihove modele razvoja i vertikalne mjere koje su ostvarive u programskom razdoblju te definira razvojne smjernice i strateške mjere koje su ostvarive isključivo kroz dugoročno razdoblje, ali njihovom će realizacijom prerada drva i proizvodnja namještaja dosegnuti održivu razinu gospodarskog rasta i konkurentnosti. Strategija zauzima jasan stav da je strateški izbor kružna ekonomija velikog broja malih i srednjih poslovnih subjekata raspoređenih pretežito u ruralnim područjima Republike Hrvatske. Ovakav stav uvjetovat će i model opskrbe drvnom sirovinom u državnom vlasništvu, uzevši u obzir da se sirovina prioritetno treba preraditi u lokalnim proizvodnim kapacitetima i biti u funkciji ostvarenja ciljeva Strategije. Strategija će u svom programskom razdoblju biti usmjerena na stvaranje trenutno nepostojeće institucionalne podrške kojom će se osigurati preduvjeti održivog gospodarskog rasta i razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja i bit će usmjerena na stvaranje podloge za izradu sljedeće srednjoročne ili dugoročne strategije. Strategija će omogućiti:

– stvaranje preduvjeta za restrukturiranje postojećeg nezadovoljavajućeg stanja u djelatnostima prerade drva i proizvodnje namještaja

– stvaranje pretpostavki za potpuno uklanjanje prepreka koje stoje na putu rastu i razvoju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja

– oblikovanje ekonomski privlačnog okruženja za nova ulaganja i nove poslovne subjekte.

Strategija se temelji na tri ključne osnove, a to su:

– partnerstvo svih zainteresiranih strana u procesu izrade i buduće provedbe

– zajedničko sudjelovanje predstavnika javnog i realnog sektora te odgovornost za učinke provedbe

– transparentnost postupka izrade kao rezultat rada po radnim tijelima, stručnim timovima, i putem javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću.

Poštujući navedene osnove, Strategija je izrađena u suradnji s relevantnim strukovnim i stručnim udruženjima gospodarstva, Hrvatskom udrugom poslodavaca, Hrvatskom gospodarskom komorom, Udruženjem drvno-prerađivačke industrije i Hrvatskom obrtničkom komorom, sa Sveučilištem u Zagrebu – Šumarskim fakultetom, Hrvatskom komorom inženjera šumarstva i drvne tehnologije, trgovačkim društvom HŠ d.o.o. i Hrvatskim savezom udruga privatnih šumovlasnika, uz stručni doprinos poslovnih subjekata na području djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja.

1. PRIORITETNA PODRUČJA RAZVOJA

Uzimajući u obzir postojeće stanje u preradi drva i proizvodnji namještaja^[5], analizu unutarnjih i vanjskih čimbenika njihova razvoja i potencijala^[6], kao i unutarnja i vanjska ograničenja za njihov razvoj, ovo poglavlje definira prioritetna područja razvoja za programsko razdoblje Strategije, uz ključne razvojne mjere prilagođene rješavanju temeljnih sustavnih izazova predmetnim djelatnostima. Kvalitetnom uspostavom prioriteta stvorit će se pretpostavke za konkurentnu i održivu preradu drva i proizvodnju namještaja, što će posljedično imati pozitivan utjecaj na gospodarski i održivi razvoj prerađivačke industrije Republike Hrvatske. Unutarnja i vanjska ograničenja za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja prisutna su duže vremensko razdoblje, te Strategija daje smjernice za najuspješnije uklanjanje ograničenja. Na preradu drva i proizvodnju namještaja dodatno negativno utječu i prisutne opće strukturne neravnoteže koje negativno utječu na gospodarstvo Republike Hrvatske u cjelini, poput promjene realnog efektivnog tečaja kune, javne potrošnje, pravne nesigurnosti, administrativnih zapreka i relativno skupog kapitala. Veći dio smjernica izvršiv je uglavnom kroz dugoročno razdoblje zbog složenosti ograničenja i dosadašnjeg nepoduzimanja mjera te zbog dosadašnjeg sustavnog zanemarivanja prerade drva i proizvodnje namještaja.

Za svako prioritetno područje razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja definiran je opći cilj, uz vezane posebne ciljeve, čije će postizanje biti potpomognuto realizacijom razvojnih mjera. Razvojne mjere za preradu drva i proizvodnju namještaja moraju biti popraćene i realizacijom općih mjera ekonomske politike kojima se treba poticati ukupan gospodarski rast i razvoj gospodarstva Republike Hrvatske u cijelosti.

1.1. PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 1.:

PODATKOVNA PLATFORMA PRERADE DRVA I
PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA

1.1.1. Opis ograničenja:

Nepostojanje jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja

Nepostojanje jedinstvene sveobuhvatne baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja temeljene na stvarnim i sustavno ažuriranim podatcima, dovodi u pitanje ispravnost poduzimanja strukturnih promjena i aktivnosti usmjeravanja razvoja predmetnih djelatnosti zasnovanih na netočnim podatcima i na nepoznavanju njihovih potencijala. Ujedno neusklađenost službeno registrirane djelatnosti sa stvarno obavljanom djelatnošću ima za posljedicu pogrešnu sliku prerade drva i proizvodnje namještaja. Danas nije moguće klasificirati poslovne subjekte niti brojčano iskazati mnoge kategorije podataka njihova poslovanja i proizvodnje, primjerice vrste proizvodnog programa, tehnoloških kapaciteta i zastupljenosti proizvoda u javnoj nabavi.

1.1.2. Smjernice razvoja

Uspostava sveobuhvatne baze podataka i informacija o poslovnim subjektima utemeljena na stvarnim, realnim podatcima, sustavno praćena i ažurirana, sa svrhom definiranja razvojnih mogućnosti i modela razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja. Baza podataka treba sadržavati sve grupe podataka o poslovnim subjektima za preradu drva i proizvodnju namještaja koje su potrebne za usmjeravanje njihova razvoja, kao i za njihove strukturne promjene. Podatkovna baza može pomoći kod kvalitetnog povezivanja sustava srednjeg obrazovanja i obrazovanja odraslih s poslovnim subjektima za preradu drva i proizvodnju namještaja, lakšeg uspostavljanja ravnoteže ponude i potražnje, kvalitetnijeg definiranja mjera i aktivnosti pri razvoju mreže vertikalne i horizontalne povezanosti obrazovnih segmenata, u skladu s europskim smjernicama. Isto tako, podatkovna baza, s brojčanim prikazom ljudskih potencijala, omogućit će poslovnim subjektima, kao nužnih sudionika u osiguravanju kvalitete strukovnog obrazovanja i obrazovanja odraslih, jednostavnije uključivanje u proces obrazovanja.

1.1.3. Opći cilj

Utvrđivanje profila, obilježja i stvarnih potencijala prerade drva i proizvodnje namještaja kao alata za sustavno predlaganje strukturnih promjena i za usmjeravanje njihova razvoja.

1.1.4. Posebni ciljevi

1. Razvijanje svijesti poslovnih subjekata o potrebi usklađivanja stvarnog obavljanja djelatnosti sa službeno registriranom djelatnošću.

2. Uspostavljanje dugoročne međusobne suradnje svih relevantnih sudionika na području praćenja pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja.

3. Povećanje odgovornosti na razini poslovnih subjekata u izvještavanju o promjenama unutar poslovanja.

1.2. PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 2.:
OPSKRBA DRVNOM SIROVINOM PRERADE DRVA I PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA

1.2.1. Opis ograničenja I.:
Važeći model opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma

Važeći model opskrbe proizvođača drvnom sirovinom iz državnih šuma kojima gospodari trgovačko društvo HŠ d.o.o. postavljen je 2012. godine s ciljem poticanja finalne proizvodnje, što ne potvrđuje analiza odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja na koje je model opskrbe trebao imati pozitivan utjecaj kroz razdoblje od 2012. do 2016. godine^[7].

U razdoblju primjene važećeg modela opskrbe drvnom sirovinom, proizvodnja namještaja kao djelatnost koja ostvaruje najveću dodanu vrijednost znatno zaostaje za preradom drva po svim promatranim makroekonomskim pokazateljima. Važeći model opskrbe ne osigurava potrebnu i dostatnu sirovinu za proizvodnju prerade drva i proizvodnje namještaja niti se temelji na načelima jednakosti, transparentnosti i pravednosti, što predstavlja kočnicu njihova razvoja. Zbog nedostatka sirovine za proizvodnju dolazi, primjerice, do neiskorištenosti proizvodnih kapaciteta te značajan dio proizvođača smanjuje obujam proizvodnje, a posljedično i broj zaposlenih radnika. Također dolazi do gubitka tržišnih niša i stalnih kupaca, a smanjuje se i broj investicijskih ulaganja.

1.2.2. Smjernice razvoja

Dugoročna stabilnost domaće proizvodnje na području opskrbe drvnom sirovinom iz državnih šuma, stabilnost cijene drvnih sortimenata te transparentna pravila opskrbe drvnom sirovinom bitni su preduvjeti za rast i razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, koji trebaju nastati realizacijom Strategije. Potrebna je promjena postojećeg sustava opskrbe drvnom sirovinom u dijalogu s proizvođačima, a ministarstvo nadležno za preradu drva i proizvodnju namještaja treba biti njezin nositelj i provoditelj. Bitan dio tehničke pripreme za samo utvrđivanje novog modela opskrbe drvnom sirovinom, njegovih obilježja i kriterija jest ustrojavanje jedinstvene baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja koja će sadržavati stvarne podatke o proizvodnim kapacitetima proizvođača i profilu njihove proizvodnje kao i sve ostale podatke neophodne za postavljanje ispravnog sustava opskrbe drvnom sirovinom. Novi model opskrbe drvnom sirovinom treba uvažavati načelo da drvni resurs mora biti u funkciji novostvorene vrijednosti u preradi drva i proizvodnji namještaja, što će rezultirati većom preradom drvne sirovine u domaćim pogonima, rastom stupnja finalizacije, razvojem proizvodnih kooperacija, obnovom i razvojem tradicijskih obrta kao oblika finalizacije i rastom investicijskih ulaganja u nove tehnologije te nove i inovativne proizvode. Optimalan model opskrbe drvnom sirovinom treba pridonijeti učinkovitom korištenju prirodnih dobara, pri čemu se optimizira doprinos šuma i predmetnih djelatnosti ruralnom razvitku, rastu i otvaranju novih radnih mjesta.

1.2.3. Opis ograničenje II.:

Nedovoljna iskorištenost biomase i sustav opskrbe biomasom

Unatoč značajnom sirovinskom potencijalu u obliku drvne biomase, u Republici Hrvatskoj je gotovo zanemariva proizvodnja ploča od usitnjenog drva^[8]. U skladu sa smjernicama Strategije, povećanjem stupnja finalizacije drva dodatno će se povećati i količina drvne biomase za potrebe proizvodnje ploča od usitnjenog drva, koja je inače profitabilna proizvodnja te ima sve preduvjete za tržišnu konkurentnost. Razvojem proizvodnje ploča od usitnjenog drva razvijat će se i proizvodnja namještaja koja se u velikoj mjeri temelji na proizvodnji pločastog namještaja. Drvna biomasa također ima velik potencijal u proizvodnjama kojima se doprinosi povećanju korištenja obnovljivih izvora energije, poput proizvodnje energenata na bazi drva, pro­izvodnje električne energije i proizvodnje toplinske energije^[9].

Podizanje stupnja energetske učinkovitosti, ekološke prihvatljivosti te ukupne ekonomičnosti u preradi drva i proizvodnji namještaja važan je čimbenik u podizanju njihove konkurentnosti, što trenutno nije obilježje ovih djelatnosti jer u njima još uvijek prevladavaju energane s parnim ili toplovodnim kotlovima koje karakterizira nizak stupanj navedenih čimbenika. Njihova zamjena kogeneracijskim postrojenjima u kojima se istovremeno proizvodi električna i korisna toplinska energija u jedinstvenom procesu osigurat će toplinsku energiju za potrebe proizvodnje, a prodajom električne energije po poticajnim cijenama povećat će se konkurentnost prerade drva i proizvodnje namještaja. U odnosu na sustave odvojene opskrbe energijom, prednost kogeneracijskih postrojenja je njihova učinkovitost, koja se odnosi na smanjenje potrošnje primarnog goriva (25-30%), smanjenje gubitaka u mreži (5-10%) te emisije stakleničkih plinova.

1.2.4. Smjernice razvoja

Države članice Europske unije slobodne su primjenjivati vlastite nacionalne sheme održivosti, ali smjer razvoja treba biti razvijanje shema koje potiču visoko učinkovite energetske sustave istovremene proizvodnje električne i toplinske energije jer se temelje na ekonomski opravdanim potrebama za toplinskom energijom s ciljem štednje primarne energije i smanjenja emisija ugljikovog dioksida. Trgovačko društvo HŠ d.o.o. treba prioritetno snabdijevati biomasom proizvođače koji zamjenjuju tehnološki zastarjele energane kogeneracijskim postrojenjem. Prednost u dodjeli biomase trebaju imati već postojeći proizvodni pogoni s razvijenom preradom drva i proizvodnjom namještaja jer imaju vlastiti drvni ostatak. A država treba imati aktivnu ulogu u promociji peleta i briketa kroz njihovu uporabu u javnom sektoru.

1.2.5. Opći cilj

Uspostavljanje optimalnog sustava opskrbe drvnom sirovinom proizvođača koji obavljaju djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja u funkciji gospodarskog rasta i konkurentnosti.

1.2.6. Posebni ciljevi

1. Osiguranje proizvođačima dostatne i za proizvodnju potrebne drvne sirovine.

2. Uvažavanje načela gospodarske održivosti i socijalne odgovornosti učinkovitim korištenjem prirodnih dobara.

3. Optimiziranje doprinosa šuma održivoj proizvodnji prerade drva i proizvodnje namještaja.

4. Veća uporaba peleta i briketa u privatnoj i javnoj potrošnji.

5. Smanjenje transportnih troškova poslovnih subjekata za preradu drva i proizvodnju namještaja za 15% po metru kubnom u odnosu na sadašnju vrijednost.

6. Smanjenje potrošnje primarnog goriva za 25-30%, gubitaka električne energije u mreži za 5-10% u odnosu na sadašnje vrijednosti.

1.3. PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 3.:
ODRŽIVA I ZELENA JAVNA NABAVA PROIZVODA OD DRVA I NAMJEŠTAJA

1.3.1. Opis ograničenja I.:

Nedovoljna zastupljenost proizvoda od drva i namještaja u opremanju javnih prostora

Prisutna je zastupljenost proizvoda od drva i namještaja u opremanju javnih prostora koja ne odgovara stvarnom potencijalu domaće prerade drva i proizvodnje namještaja. Zakon o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16) omogućava zelenu i održivu javnu nabavu uključivanjem »okolišnih mjerila« u dokumentaciju o nabavi te propisuje ekonomski najpovoljniju ponudu kao kriterij za odabir ponude, u kojoj se ocjenjuju i ekološke osobine proizvoda i usluga ^[10]. Energetski i okolišni kriteriji nisu obvezujući, ali praksa razvijenih država članica Europske unije koje provode održivu i zelenu javnu nabavu pokazuje da uslijed njezine provedbe sustavno jačaju i rastu poslovni subjekti za preradu drva i proizvodnju namještaja ^[11]. Zbog velikog broja poslovnih subjekata za preradu drva i proizvodnju namještaja, njihove dobre prostorne rasprostranjenosti, kvalitete proizvoda te resursa certificirane i kvalitetne domaće sirovine, predmetne djelatnosti predstavljaju značajan potencijal u opremanju javnih prostora.

1.3.2. Smjernice razvoja

Javna uprava može neizravno upravljati tržištem ponude i potražnje proizvoda od drva i namještaja kroz njihovo uvrštavanje u ponude za javno nadmetanje. Javna tijela koja primjenjuju održivu i zelenu javnu nabavu bit će bolje pripremljena za suočavanje s okolišnim izazovima u nastanku, kao i političkim i obvezujućim ciljevima za smanjenje emisije stakleničkih plinova, energetsku učinkovitost te ciljevima drugih politika o okolišu^[12]. Uz zadovoljavanje energetskih i okolišnih kriterija, standardom opremanja javnih prostora može se postići i njihova prepoznatljivost u smislu uređivanja. Uporabom standarda opremanja, javni prostori mogu dobiti osmišljenu prepoznatljivost, a ujedno se pridonosi stvaranju marke proizvoda i usluge prerade drva i proizvodnje namještaja. Potrebno je ukazivati na prednosti uporabe proizvoda od drva i namještaja i razvijati svijest o tome da se uporabom proizvoda i usluga sa smanjenim utjecajem na okoliš značajno doprinosi lokalnim, regionalnim, nacionalnim i međunarodnim ciljevima ekološke i okolišne održivosti. Sa svrhom ispravnog tumačenja i provedbe održive i zelene javne nabave te korištenja njezinih prednosti, provoditelji postupaka javne nabave i poslovni subjekti za preradu drva i proizvodnju namještaja moraju sustavno stjecati nova znanja na ovome području ^[13]. Izobrazba treba uključiti informacije o zajedničkim mjerilima zelene javne nabave Europske unije i mjerila za znak zaštite okoliša EU Ecolabel vezane za proizvode od drva i namještaja. Izobrazbu provoditelja postupaka javne nabave mora pratiti i izobrazba ponuđača proizvoda i usluga, poslovnih subjekata za preradu drva i proizvodnju namještaja, kako bi ispravno odgovorili na zahtjeve javnih naručitelja. Izobrazba treba biti usmjerena prema naglašavanju potrebe nabavljanja proizvoda i usluga koji prema strogo propisanim kriterijima odgovaraju pojmu ekonomski najpovoljnije ponude.

1.3.3. Opis ograničenja II.:

Nedovoljna uporaba drva u graditeljstvu

Drvo je okolišni, jedini obnovljivi građevinski materijal koji ima vrlo nizak okolišni otisak u usporedbi s nedrvenim materijalima, a drvene konstrukcije zadovoljavaju uvjete za upotrebu u suvremenim građevinama, ali unatoč tome drvo nije dovoljno zastupljeno u novosagrađenim objektima, bilo u javnom ili u privatnom vlasništvu, čime se nanosi šteta i gospodarstvu i društvu. Drvena nadogradnja i prilagođavanje postojećih građevina novim namjenama omogućava laganu, brzu i cjenovno povoljnu mogućnost dobivanja dodatnog prostora. Drvom kao građevinskim materijalom može se dijelom zamijeniti, restaurirati ili dopuniti stolarija, drvene konstrukcije kao i drugi elementi od drva na pojedinačno zaštićenim nepokretnim kulturnim dobrima i građevinama u zaštićenim kulturno – povijesnim cjelinama, sukladno odredbama zakona koji uređuje zaštitu i očuvanje kulturnih dobara^[14], čime bi država dala početni obol povećanoj uporabi drva u graditeljstvu. Republika Hrvatska u odnosu na druge države članice Europske unije ima najniži postotak uporabe drva u graditeljstvu i najmanji udio drva u gradnji zgrada gotovo nulte energije^[15].

1.3.4. Smjernice razvoja

Kroz zelenu i održivu javnu nabavu mogu se drvom zamijeniti materijali koji imaju veći okolišni otisak, a tijela državne uprave i JLP(R)S mogu putem poticajnih mjera poticati uporabu drva u gradnji privatnih objekata. Drvo kao građevinski materijal ima svoje mjesto u gradnji objekata javne namjene, poput vrtića i škola. Država kroz obrazovanje treba razvijati opću svijest o drvu kao kvalitetnom, jeftinom i prije svega energetski učinkovitom građevinskom materijalu te kroz promotivne aktivnosti treba poticati uporabu drva u graditeljstvu ukazujući na njegovu važnost i potrebu korištenja, kao i na ekološke i ekonomske koristi drvene gradnje te zdravstvene i sigurnosne karakteristike.

1.3.5. Opći cilj

Veća zastupljenost proizvoda od drva i namještaja u javnoj potrošnji, što posljedično rezultira većom zastupljenošću u korporativnoj i privatnoj potrošnji i većom zastupljenošću malih i srednjih proizvođača u postupcima javne nabave.

1.3.6. Posebni ciljevi

1. Povećanje broja javnih naručitelja sa znanjem o koristima održive i zelene javne nabave proizvoda od drva i namještaja.

2. Povećanje svijesti javnosti o važnosti korištenja drva kao prirodnog ekološkog materijala.

3. Uspostavljanje održive proizvodnje kroz razvoj ekoloških proizvoda.

4. Povećanje uporabe drva u privatnoj potrošnji.

5. Razvijanje proizvoda i usluga koji prate potražnju javnih naručitelja.

6. Ostvarenje nacionalnog i strateškog cilja Europske unije na području održive i zelene javne nabave.

7. Povećanje potražnje i ponude za ekološkim proizvodima, i razvoj novih ekoloških proizvoda.

8. Povećanje uporabe drva u graditeljstvu.

1.4. PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 4.:
INVESTICIJSKA PLATFORMA PRERADE DRVA I
PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA

1.4.1. Opis ograničenja I.:

Niska kapitaliziranost i nelikvidnost

Pretežiti dio poslovnih subjekata u proizvodnji namještaja, a manje u preradi drva, nisko je kapitaliziran i s malim udjelom vlastitog kapitala u financiranju svoga poslovanja. Kao takvi su neprofitabilni i neučinkoviti pa posljedično nemaju preduvjete za daljnji rast i razvoj niti preduvjete za investiranje zbog manjka kapitala, a financijske institucije na takvoj osnovi ne odobravaju financijska sredstva. Prevladavanje vanjskih izvora u financiranju poslovanja poslovnih subjekata nužno vodi u nelikvidnost, što je i dovelo do današnjeg stanja, odnosno velikog broja subjekata u poteškoćama, predstečajnim postupcima i stečaju. Poslovne banke još uvijek predmetne djelatnosti smatraju rizičnima, uslijed čega se traže maksimalna osiguranja kreditnih plasmana, uz složenu proceduru njihova odobravanja te dodatno, Hrvatska banka za obnovu i razvitak ne posluje direktno s poslovnim subjektima nego isključivo preko poslovnih banaka.

1.4.2. Smjernice razvoja

Za oporavak poslovnih subjekata za preradu drva i proizvodnju namještaja bitno je osigurati dodatni kapital po prihvatljivim uvjetima i bez postojećih ostalih ograničenja identificiranih Strategijom. Jedan od načina ulaska kapitala je dokapitalizacija, koja se može napraviti ulaskom strateškog partnera u vlasništvo poslovnog subjekta, spajanjem poslovnih subjekata i/ili izdavanjem dionica (IPO). Država ne može sudjelovati u ovome procesu, ali kroz stvaranje uvjeta i izobrazbu poslovnih subjekata može dokazati prednosti i ukazati na potrebu za jačanjem njihovog financijskog potencijala.

Ministarstvo nadležno za preradu drva i proizvodnju namještaja kroz izobrazbu i umrežavanje poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja te stvaranje poveznica s financijskom zajednicom koju je potrebno sustavno informirati o procesima i usmjerenjima predmetnih djelatnosti može pridonijeti jačanju kapaciteta i sposobnosti poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja u procesu jačanja njihove kapitaliziranosti. Ulagači traže transparentnost i sigurnost, a jedan od značajnijih čimbenika u postizanju sigurnosti proizvodnje je već spomenuti novi model opskrbe drvnom sirovinom. Punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji polako mijenja i vlasničku strukturu poslovnih subjekata, trenutno više u preradi drva, što ne bi bilo negativno da drvna sirovina nije jedan od glavnih razloga dolaska stranih ulagača. Zbog toga posebnu pažnju treba posvetiti problemu transfernih cijena u kontekstu izbjegavanja plaćanja poreza na dobit^[16].

1.4.3. Opis ograničenja II.:

Slabo povlačenje financijskih sredstava iz raspoloživih izvora i programa sufinanciranja

Postojanje velikog broja i sustavno povećanje različitih izvora i alata za pružanje informacija o raspoloživim izvorima i programima sufinanciranja investicijskih ulaganja (mrežne stranice, razvojne agencije, poduzetnički centri) na velikom broju adresa i za sve ekonomske prerađivačke i uslužne djelatnosti Republike Hrvatske rezultira nesnalaženjem potencijalnih korisnika iz prerade drva i proizvodnje namještaja, što za posljedicu ima slabo povlačenje raspoloživih financijskih sredstava. Poslovni subjekti za preradu drva i proizvodnju namještaja uglavnom nisu likvidni i solventni u mjeri da mogu sustavno investirati, ali uslijed financijske sigurnosti lakše donose odluke o ulaganju, odnosno pokreću ulaganja koja ne bi pokrenuli samo uz vlastiti izvor financiranja. Analize dosadašnjih provedenih programa financijskog poticanja investicijskih ulaganja od strane ministarstava nadležnih za predmetne djelatnosti pokazale su godišnje povećanje broja investicijskih ulaganja uslijed njihova financijskog poticanja.

1.4.4. Smjernice razvoja

Uspostavljanjem jedinstvene mrežne stranice usmjerene i prilagođene ciljanim korisnicima, odnosno poslovnim subjektima za preradu drva i proizvodnju namještaja i investitorima u predmetne djelatnosti, koja će sadržavati sve dosljedne informacije i podatke o raspoloživim izvorima sufinanciranja i davati tehničke, administrativne i stručne savjete u vezi s investicijskim ulaganjima, poboljšala bi se infrastruktura za investicije, kvaliteta informiranja te posljedično investicijska i konkurentska sposobnost ulagača. Uključivanjem države u razvoj predmetnih djelatnosti kroz financijsku podršku nastavilo bi se poboljšanje i povećanje proizvodnih kapaciteta poslovnih subjekata, povećanje stupnja finalizacije proizvoda, razvoj novih i inovativnih proizvoda i sve ostale razvojne aktivnosti u funkciji povećanja produktivnosti i profitabilnosti, broja zaposlenih radnika, a posljedično i održive konkurentnosti prerade drva i proizvodnje namještaja. Stvaranje nove strukture prerade drva i proizvodnje namještaja te njihovo prilagođavanje potrebama i kriterijima tržišta nije moguće bez usmjerenog, efikasnog i efektivnog ulaganja u poslovanje i proizvodnju.

Poslovni subjekti iz prerade drva i proizvodnje namještaja trebaju izobrazbu iz kapitaliziranosti i likvidnosti kako bi postali svjesni važnosti ovoga područja. Potrebna su im znanja o mogućnostima i načinima povećanja kapitalne moći poslovnog subjekta, poput dokapitalizacije (izdavanje dionica, vertikalno ili horizontalno spajanje poslovnih subjekata). Mogućnost lakšeg pristupa kreditnim sredstvima, uz jednostavniju proceduru odobravanja sredstava i osiguranja te brže i jednostavnije osiguranje potraživanja, kao i mogućnost otkupa potraživanja i osiguranja potraživanja prilikom izlaska na nova tržišta i/ili početka poslovanja s novim kupcima značajno će pridonijeti kapitaliziranosti i likvidnosti poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja.

1.4.5. Opći cilj

Učinkovito korištenje sredstava iz izvora i programa financiranja prerade drva i proizvodnje namještaja sa svrhom njihova održivog i uravnoteženog razvoja.

1.4.6. Posebni ciljevi

1. Povećanje dosljednosti i sveobuhvatnosti informacija.

2. Povećanje dostupnosti i provjerljivosti izvora informacija.

3. Povećanje razine znanja o mogućnostima sufinanciranja investicijskih ulaganja.

4. Povećanje učinkovitosti i pravodobnosti planiranja investicijskog ulaganja.

5. Povećanje učinkovitosti i kvalitete izvršenja investicijskih ulaganja.

6. Ostvarivanje suradnje financijske zajednice s poslovnim subjektima iz prerade drva i proizvodnje namještaja.

7. Povećanje učešća vlastitog kapitala u bilancama poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja za 5% u odnosu na 2016. godinu.

8. Povećanje koeficijenta likvidnosti poslovnih subjekata iz prerade drva i proizvodnje namještaja za 10% u odnosu na 2016. godinu.

1.5. PRIORITETNO PODRUČJE RAZVOJA 5.:
TRŽIŠNA PREPOZNATLJIVOST PRERADE DRVA I
PROIZVODNJE NAMJEŠTAJA

1.5.1. Opis ograničenja I.:

Nedovoljna usmjerenost na stvaranje vlastite marke proizvoda

Prisutan je problem tržišne neprepoznatljivosti proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja, nepostojanje smjera razvoja na tržištu potražnje i nedovoljna primjena marketinških alata uvažavajući mogućnosti i komparativne prednosti poslovnih subjekata. Hrvatska prerada drva uglavnom je percipirana kao izvor drvne građe, a proizvodnja namještaja kao specijalizirana za lohn poslove. Namještaj izrađen prema nacrtima i dizajnu stranih dizajnera, koji već u Republici Hrvatskoj dobiva stranu deklaraciju, pridonosi zapostavljanju razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda vlastitog dizajna, odnosno finalnog proizvoda osmišljenog, projektiranog i proizvedenog u Republici Hrvatskoj i kao takvog stavljenog na tržište.

Posljednjih godina kod jednog manjeg broja domaćih proizvođača namještaja postignut je napredak na području stvaranja marke proizvoda i usluga te uporabe vlastitog dizajna, a određeni proizvodi domaće prerade drva i proizvodnje namještaja prepoznati su po kvaliteti materijala i izrade, ali i dalje je prisutan problem prodaje pod tuđom markom proizvoda, pri čemu je potpuno zanemarena vrijednost domaće visokokvalitetne sirovine, poglavito slavonskog hrasta.

1.5.2. Smjernice razvoja

Vlastita marka proizvoda višestruko povećava vrijednost drvne sirovine, poglavito u proizvodnji namještaja. Prilikom stvaranja hrvatske marke proizvoda i usluga treba uzeti u obzir činjenicu da drvo kao okolišno prihvatljiv materijal dolazi iz certificiranih hrvatskih šuma te uvažavati društveno odgovoran odnos prema potrošaču, okolišu i društvu. Naglasak treba biti na eko-označavanju proizvoda od drva i namještaja što će poduprijeti tržišnu prepoznatljivost proizvoda na zajedničkom europskom tržištu koje sve više prepoznaje zelene proizvode kao dokaz kvalitete, među ostalim i kroz zelenu i održivu javnu nabavu. Početak izgradnje tržišne prepoznatljivosti proizvoda prerade drva i proizvodnje namještaja i njihovih proizvođača jest podizanje svijesti o njezinom značenju, mogućnostima i dugoročnim pozitivnim učincima te sustavno stjecanje potrebnih znanja i vještina u funkciji njezine izgradnje. Podizanje vrijednosti ljudskog potencijala kroz stjecanje znanja, vještina i vrijednosti koje su potrebne pojedincu za ostvarivanje svojih radnih uloga u procesu stvaranja, proizvodnje i tržišnog pozicioniranja jedinstvenog proizvoda, kao i privlačenja korisnika konkurentskih proizvoda, važan je čimbenik repozicioniranja prerade drva i proizvodnje namještaja u pogledu tržišne prepoznatljivosti. Oblikovanje vlastitih proizvoda, poštujući odnos cijene i kvalitete, utemeljenih na novim znanjima i inovacijama, mora pratiti i iskustvo u suradnji funkcija projektiranja, dizajniranja, proizvodnje i marketinga.

1.5.3. Opis ograničenja II.:

Nedovoljan razvoj vlastitih novih i inovativnih proizvoda

Razvoj prerade drva, ali više proizvodnje namještaja, uvažava potrebu primjene velikog broja čimbenika konkurentske prednosti poput ekološke komponente proizvodnje, inovativnosti i tehnologičnosti, ali to nije dovoljno za prepoznatljivost na tržištu bez usporednog razvoja vlastitih novih i inovativnih proizvoda s još višom razinom inovativnosti i kreativnosti u svakom dijelu poslovanja. Konkuriranje na tržištu prvenstveno niskom cijenom sirovine i radne snage dovodi do stagnacije u proizvodnji kao i isporuci na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje, što posljedično rezultira smanjenjem broja zaposlenih radnika. Ipak, na području uporabe vlastitog dizajna već duže vrijeme su prisutni sljedeći problemi:

– većina proizvođača nije uspjela ostvariti kvalitetnu suradnju s dizajnerima, uglavnom zbog njihovog međusobnog nerazumijevanja

– vlastiti razvoj proizvoda i suradnju s dizajnerima uglavnom ostvaruju manji proizvođači, dok su pojedini veliki proizvođači ukinuli svoje razvojne odjele ili ih nisu niti imali

– nerazumijevanje uloge i doprinosa dizajna

– neuključenost dizajna u sustav upravljanja, odlučivanja, razvoja i komunikacija poslovnog subjekta

– nepoznavanje procesa razvoja i tržišne promocije proizvoda čija se dodana vrijednost temelji na dizajnu

– nedostatak ulaganja u istraživanje i razvoj na području uporabe dizajna.

1.5.4. Smjernice razvoja

Uspješan model razvoja proizvođača namještaja na osnovi razvoja novih i inovativnih proizvoda primjenom dizajna i stvaranjem marke proizvoda i usluga zahtijeva suradnju s na ovome području već dokazanim hrvatskim proizvođačima, dizajnerima, tehnolozima i marketinškim stručnjacima. Posljednjih nekoliko godina pojedini dizajneri i proizvođači namještaja dobivaju priznate međunarodne nagrade za inovativnost i dizajn pa im treba osigurati dobre uvjete za nastavak takvog rada, kako bi ih slijedili i ostali proizvođači. Na ovakav način izgrađuje se snažna nacionalna marka proizvoda i usluga prerade drva i proizvodnje namještaja koja se zasniva na pojedinačnim markama proizvoda i usluga pojedinačnih proizvođača. Dizajn treba promatrati ne samo u kontekstu proizvodnje namještaja ili samog proizvođača već u kontekstu društva. Čimbenici u stvaranju nacionalne politike dizajna su država, proizvođači, akademska zajednica, stručne udruge i organizacije, čijim se umrežavanjem postiže zadovoljavanje interesa društva, država postaje središte koje podržava aktivnosti proizvođača te postiže društvenu odgovornost, a akademska zajednica, stručne udruge i organizacije pružaju obrazovanje i izobrazbu i tako stvaraju kompetentne osobe koje će predvoditi razvoj dizajna i stvaranje marke proizvoda i usluga.

1.5.5. Opis ograničenja III.:

Slaba povezanost obrazovanja i gospodarstva

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih je 2011. godine pristupila izradi standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i strukovnih kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija drvodjeljskih tehničara dizajner i šumar koji su u srednjim školama u eksperimentalnoj provedbi od školske godine 2013./2014. Razvijeni su obrazovni programi na svim razinama srednjeg strukovnog obrazovanja, od strukovnog osposobljavanja (Razina 2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira), preko jednogodišnjeg i dvogodišnjeg srednjoškolskog strukovnog obrazovanja (Razina 3 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira; primjerice, program do dvogodišnjeg trajanja obrazovanja za stjecanje niže razine srednjeg obrazovanja parketar) i trogodišnjeg strukovnog obrazovanja (Razina 4.1 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira; programi obrazovanja za zanimanja stolar, tapetar, šumar) do četverogodišnjeg strukovnog srednjoškolskog obrazovanja (Razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira; programi obrazovanja za zanimanja drvodjeljski tehničar, drvodjeljski tehničar dizajner, drvodjeljski tehničar restaurator). U okviru Sveučilišta u Zagrebu – Šumarskog fakulteta, Drvnotehnološkog odsjeka, još 2005. godine uvedeni su studijski programi u potpunosti usklađeni s bolonjskim procesom u cilju uključenja u Europski prostor visokog obrazovanja, znanosti i transfera tehnologija. Razvijeni su stručni, preddiplomski, diplomski, specijalistički i doktorski studiji s precizno definiranim ishodima učenja. Jedan diplomski studij usmjeren je prema drvnotehnološkim procesima, a drugi prema oblikovanju proizvoda od drva, odnosno usklađeni su s potrebama prerade drva i proizvodnje namještaja.

Navedeno pokazuje postojanje pretpostavki za dobru suradnju i povezanost obrazovanja i gospodarstva, ali i dalje su prisutni sljedeći problemi:

– nedovoljna informiranost poslodavaca o kompetencijama koje proizlaze iz pojedine kvalifikacije

– slaba zainteresiranost poslodavaca za zapošljavanje kadrova s kvalifikacijom stečenom na razini srednjeg, ali i razini visokog obrazovanja

– većina poslovnih subjekata nema razvijenu svijest o vlastitu doprinosu poboljšanju odnosa s predstavnicima obrazovanja u smislu dobivanja kvalitetnoga kadra sa znanjem i vještinama koje su im potrebne na način da se mogu nadograditi i prilagoditi specifičnostima poslovanja i proizvodnim procesima

– nedovoljna povezanost i suradnja obrazovnih institucija s poslodavcima na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– nepovezano planiranje obrazovne politike i gospodarske politike na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

– slaba informiranost učenika i roditelja o mogućnostima rada u struci te napredovanja na radnome mjestu

– dugogodišnji trend gubitka zanimanja mladih osoba za obrazovanjem u drvodjeljskim školama te u visokom obrazovanju (uglavnom zbog najnižih primanja u prerađivačkim djelatnostima).

Zainteresiranost mladih za obrazovanje u okviru prerade drva i proizvodnje namještaja umanjena je činjenicom niskih osobnih primanja u ovim djelatnostima. Na suprotnim postavkama od trenutnih, i srednje i visoko obrazovanje izgradilo bi prostor za pozitivnu selekciju mladih koji se žele obrazovati na ovome području.

1.5.6. Smjernice razvoja

Sustav srednjeg i visokog obrazovanja nužno je što kvalitetnije povezati s poslovnim subjektima za preradu drva i proizvodnju namještaja kako bi se podignula konkurentnost ovih djelatnosti. Prilikom upisa u obrazovne programe u srednjoškolskom obrazovanju potrebno je paziti na ravnotežu ponude i potražnje na tržištu rada, pri čemu može pomoći i profil sektora šumarstva i drvne tehnologije, koji je razvijen kao alat s relevantnim podatcima i o obrazovnoj ponudi za planiranje razvoja strukovnih kvalifikacija i strukovnog obrazovanja koje odgovaraju potrebama tržišta rada. Nužno je definirati mjere i aktivnosti za razvoj mreže horizontalnog i vertikalnog povezivanja obrazovnih segmenata na svim razinama u skladu sa suvremenim europskim smjernicama te u suradnji sa svim relevantnim gospodarskim subjektima ustrojiti obrazovni model koji će biti prepoznatljiv i poželjan poslodavcima. Potrebno je dodatno intenzivirati procese, metode i postupke koji će osigurati kontinuirano osuvremenjivanje obrazovne ponude u skladu s potrebama tržišta rada, razvojem novih pristupa i metodologije koji će biti u skladu s promjenama u sustavu koje su nastale u proteklom razdoblju (Hrvatski kvalifikacijski okvir, cjelovita kurikularna reforma).

Tijekom obrazovanja dizajnera mora se osigurati njihova aktivna uključenost u procese proizvodnje kako bi dobili znanja o tehnološkim rješenjima, materijalima te ograničenjima i mogućnostima poslovnih subjekata. Odgovornost za razvoj i kvalitetnu provedbu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za djelatnosti prerade drva i proizvodnje namještaja trebaju imati svi relevantni sudionici strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. Obrazovni sustav treba pratiti potrebe poslovnih subjekata osmišljavanjem mjera za stvaranje stručnog kadra, a JLP(R)S i poslovni subjekti trebaju zajednički sudjelovati u motiviranju mladih osoba za rad u predmetnim djelatnostima kroz različite oblike stipendiranja. Poslodavci trebaju shvatiti važnost njihova sudjelovanja u obrazovanju mladog čovjeka i biti spremni preuzeti odgovornost kako bi se strukovno obrazovanje i osposobljavanje usmjerilo u skladu s njihovim potrebama. Poželjan oblik stipendiranja je po načelu »od upisa do posla«, pri čemu poslodavci sudjeluju u obrazovanju budućih zaposlenika od početka te tako dobivaju kadar sa znanjem i vještinama u skladu sa svojim potrebama.

1.5.7. Opis ograničenja IV.:

Nepostojanje suradnje interesnih skupina

U preradi drva i proizvodnji namještaja prevladavaju mikro i mali poslovni subjekti koji sami ne mogu zadovoljavati potrebe tržišta većih zahtjeva, osvajati nova tržišta niti razvijati nove i inovativne proizvode. Problem malih poslovnih subjekata je usitnjenost i izostanak njihova udruživanja, ali ne udruživanja »radi samog udruživanja i dobivanja povlastica« nego interesnog udruživanja radi razvoja novih i inovativnih proizvoda, zadovoljavanja potreba tržišta te ulaska na nova tržišta.

Mali poslovni subjekti su financijski, organizacijski, tehnološki i kadrovski preslabi, što otežava njihov pojedinačan nastup na tržištu. U preradi drva i proizvodnji namještaja nisu razvijeni sljedeći oblici suradnje:

– suradnja između poslovnih subjekata koja bi za rezultat imala proizvode više i/ili visoke dodane vrijednosti, osvajanje novih tržišta i dobivanje poslova većeg obujma

– suradnja obrazovanja i gospodarstva

– suradnja između dizajnera kao predstavnika kreativne industrije koja je sastavni dio proizvodnog procesa i proizvođača kao korisnika usluga dizajnera.

1.5.8. Smjernice razvoja

Usitnjenost pojedinačnih proizvodnji zahtijeva međusobno povezivanje koje može biti u obliku udruživanja kao što su proizvodni klasteri, čime se doprinosi učinkovitosti, fleksibilnosti i produktivnosti poslovnih subjekata. Potrebna je veća suradnja između proizvođača istog ili sličnog proizvodnog programa, kao i između proizvođača koji su u lancu stvaranja dobiti jedni drugima dobavljači. Primarno oblici poslovnog udruživanja kojima djelovanje ima konkretan rezultat u smislu ostvarivanja ekonomsko-socijalnih rezultata potiču razvoj gospodarstva. Strukovna i stručna udruženja poslovnih subjekata prerade drva i proizvodnje namještaja trebaju planski i sustavno raditi na njihovom povezivanju, internacionalizaciji i promociji.

1.5.9. Opći cilj

Prepoznatljivost na tržištu proizvoda hrvatske prerade drva i proizvodnje namještaja i njihova jedinstvenost u svijesti potrošača, temeljena na znanjima i vještinama te povezanosti obrazovanja i gospodarstva.

1.5.10. Posebni ciljevi

1. Povećanje zastupljenost domaćih proizvoda na domaćem tržištu sa sadašnjih 35% na 50%.

2. Povećanje isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje za 15%.

3. Povećanje dodane vrijednosti u preradi drva za 20% te u proizvodnji namještaja za 50%.

4. Povećanje broja pojedinačnih robnih marki proizvoda i usluga s postojećih četiri na 10 robnih marki.

5. Veća primjena marketinških alata uvažavajući mogućnosti i komparativne prednosti poslovnih subjekata.

6. Zaštita tržišne prepoznatljivosti.

7. Uspostavljanje suradnje i stvaranje povjerenja između proizvođača i potrošača.

8. Stvaranje poželjnog okruženja za nove investitore.

1.6. POSLJEDICE ZADRŽAVANJA POSTOJEĆEG STANJA

Gledajući trenutno stanje prerade drva i proizvodnje namještaja, ograničenja za njihov rast i razvoj, nepostojanje njihova strateškog usmjeravanja te gledajući djelatnosti u kontekstu razvojnih politika Europske unije i Republike Hrvatske, opcija »ne poduzimati ništa« imala bi sljedeće posljedice:

– negativni ekonomsko-socijalni pokazatelji, osobito u proizvodnji namještaja

– smanjivanje isporuke dobara i usluga na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće države, osobito proizvodnje namještaja

– povećavanje broja poslovnih subjekata u stečaju i predstečajnim nagodbama s upitnim ishodom

– zadržavanje najnižih plaća u prerađivačkoj industriji Republike Hrvatske

– povećavanje udjela neformalnog gospodarstva

– zadržavanje postojećih prepreka ulazu stranog kapitala

– gubitak dosegnutih znanja i vještina ljudskog potencijala.

2. OČEKIVANI UČINCI PROVEDBE STRATEGIJE

S obzirom na prirodu razvojnih mjera s rokom izvršenja u 2017. godini, u istom razdoblju neće biti učinaka u ekonomskom i društvenom smislu, već će se učinak ogledati u uspostavljanju pravednog i pravičnog sustava raspodjele drvne sirovine. Time će se otkloniti ključno ograničenje za budući razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja, što će u razdoblju od 2018. godine rezultirati smanjivanjem troškova poslovnih subjekata, kao i zadržavanjem postojećih i otvaranjem novih radnih mjesta. Uspostavljanjem baze podataka prerade drva i proizvodnje namještaja izgradit će se osnova za realizaciju većeg dijela razvojnih mjera utvrđenih za razdoblje do 2020. godine. Razdoblje od 2018. godine obilježava stvaranje smjernica i pretpostavki za provođenje održive i zelene javne nabave namještaja i proizvoda od drva te razvoja novih i inovativnih proizvoda kroz stvaranje marke proizvoda i usluga. U uvjetima uklonjenih ograničenja, razdoblje od 2018. do 2020. godine je razdoblje u kojem se mogu očekivati ekonomski učinci poput rasta dodane vrijednosti, isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje, društveni učinci poput povećanja zaposlenosti i ravnomjernog regionalnog razvoja te okolišni i energetski učinci poput smanjenja emisije stakleničkih plinova, iskorištavanja energetskog potencijala biomase, učinkovitosti u proizvodnji električne i toplinske energije te povećanja korištenja proizvoda od drva umjesto energetski intenzivnih materijala.

2.1. KLJUČNI EKONOMSKO-DRUŠTVENI UČINCI

2.1.1. Rast dodane vrijednosti prerade drva i proizvodnje namještaja

Dodana vrijednost je zbroj troškova rada, amortizacije i dobiti. Rast troškova rada znači da raste ili broj zaposlenih ili ukupne plaće, rast amortizacije pokazuje da se investira u poslovni subjekt dok rast dobiti znači da poslovni subjekt uspješno posluje. Na ovakav način, dodana vrijednost direktno utječe na porast bruto domaćeg proizvoda, bilo kroz osobnu potrošnju (porast plaća) bilo kroz investicijsku potrošnju (povećanje amortizacije i dobiti). Realizacijom razvojnih mjera Strategije očekuje se rast dodane vrijednosti u obje djelatnosti, ali više u proizvodnji namještaja. Očekivani rast dodane vrijednosti u preradi drva iznosi 20%, dok u proizvodnji namještaja iznosi 50%.

2.1.2. Rast isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje

Prerada drva i proizvodnja namještaja predstavljaju značajan potencijal hrvatskog gospodarstva u pogledu isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje te bitno doprinose popravljanju platne bilance Republike Hrvatske. Zbog svoje prirode velikih neto isporučitelja dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje, prerada drva i proizvodnja namještaja već dva desetljeća osjećaju negativne posljedice tečajne politike^[17].

S obzirom da nije realno za očekivati rast isporuke dobara prerade drva i proizvodnje namještaja na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje po osnovi promjena u tečajnoj politici, postavljene su razvojne mjere Strategije, koje uz opće mjere industrijske politike trebaju doprinijeti rastu konkurentnosti obiju djelatnosti s naglaskom na proizvodnju namještaja. Očekuje se isporuka dobara prerade drva na jedinstveno tržište Europske unije i izvoz u treće zemlje prerade drva i proizvodnje namještaja u 2020. godini u iznosu od 1 mlrd. eura, odnosno rast po prosječnoj godišnjoj stopi nešto manjoj od 20%. U proizvodnji namještaja očekuje se znatno brži rast isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoz u treće zemlje po prosječnoj godišnjoj stopi, što bi u 2020. godini rezultiralo većom vrijednošću ovoga pokazatelja u odnosu na preradu drva.

2.1.3. Rast broja zaposlenih radnika u preradi drva i proizvodnji namještaja

Prerada drva i proizvodnja namještaja su radno intenzivne djelatnosti koje zajedno zapošljavaju cca 10% od ukupno zaposlenih radnika u prerađivačkoj industriji te cca 1,8% od ukupno zaposlenog stanovništva Republike Hrvatske. Jedan od najvažnijih ciljeva Strategije je povećanje broja zaposlenih radnika u preradi drva i proizvodnji namještaja. Realizacija razvojnih mjera Strategije imat će za pozitivnu posljedicu povećanje broja zaposlenih radnika u preradi drva, a osobito u proizvodnji namještaja.

Važeći model opskrbe drvnom sirovinom, koji je donesen s ciljem povećanja stupnja finalizacije proizvoda te posljedično broja zaposlenih radnika, nije postigao svoj cilj, već za posljedicu ima godišnje opadanje broja zaposlenih radnika upravo u proizvodnji namještaja. Jedina i glavna mjera prioritetnog područja razvoja »Opskrba drvnom sirovinom prerade drva i proizvodnje namještaja« svojom realizacijom dovest će do porasta broja zaposlenih radnika u preradi drva, ali znatno većeg porasta broja zaposlenih radnika u proizvodnji namještaja.

Prioritetno područje razvoja »Održiva i zelena javna nabava proizvoda od drva i namještaja« može biti jedno od glavnih čimbenika rasta prerade drva i proizvodnje namještaja. Javna uprava je najveći potrošač namještaja i proizvoda od drva, a procjena samih poslovnih subjekata jest da se putem javne nabave godišnje može prodati 1.5 mlrd. kuna njihovih proizvoda, što zahtijeva zapošljavanje između 2.500 i 3.000 novih radnika za realizaciju takve vrijednosti proizvodnje. Provedbom mjera ovoga prioritetnog područja razvoja, uz stabilne ostale makroekonomske parametre, do kraja 2020. godine izravno bi se moglo zaposliti između 1.000 i 1.500 novih radnika.

Mjere prioritetnog područja razvoja »Tržišna prepoznatljivost prerade drva i proizvodnje namještaja« iznimno su značajne za povećanje broja zaposlenih radnika. Za postizanje ujednačenih vrijednosti isporuke dobara proizvodnje namještaja i isporuke dobara prerade drva na jedinstveno tržište Europske unije i izvoz u treće zemlje potrebno je povećanje broja zaposlenih u proizvodnji namještaja za najmanje 700 novih radnika, što je jedan od ciljeva Strategije. Izravna pozitivna posljedica provedbe Strategije, uz stabilne makroekonomske parametre, jest povećanje broja zaposlenih radnika, između 2.700 i 3.200 radnika do 2020. godine. Ujedno će doći i do porasta broja zaposlenih radnika u poslovnim subjektima djelatnosti koje su usko vezane za preradu drva i proizvodnju namještaja poput prijevozničke djelatnosti, proizvodnje repromaterijala i zaštitne odjeće i ostalih djelatnosti.

2.2. DUGOROČNI UČINCI PROVEDBE STRATEGIJE

Može se pretpostaviti kako će nakon 2020. godine pojedina prioritetna područja razvoja Strategije, putem novih razvojnih mjera, morati biti obuhvaćana novim srednjoročnim ili dugoročnim aktom planiranja, što će se moći utvrditi sagledavanjem ukupnih učinaka ove Strategije, kao i u tadašnjem trenutku prisutnih vanjskih i unutarnjih čimbenika razvoja te prisutnih ograničenja za razvoj prerade drva i proizvodnje namještaja.

Strategijom će biti postavljene pretpostavke za postizanje sljedećih dugoročnih učinaka, i to:

– stvaranje vlastitih proizvoda veće dodane vrijednosti

– uspostavljanje održive proizvodnje kroz razvoj ekoloških proizvoda

– podizanje tehnološke razine, povećanje produktivnosti i profitabilnosti

– povećanje zastupljenosti domaćih proizvoda na domaćem tržištu i povećanje isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje

– povećanje tržišnog udjela finalnog proizvoda osmišljenog, projektiranog i proizvedenog u Republici Hrvatskoj

– zadržavanje postojećih i pokretanje novih proizvodnji

– suradnja i udruživanje poslovnih subjekata kao preduvjet konkurentnosti i sveobuhvatnosti ponude

– smanjenje udjela neformalnog gospodarstva

– stvaranje marke proizvoda od drva i namještaja

– uporaba dizajna kao sredstva za revitalizaciju proizvodnje i povećanje konkurentnosti

– orijentacija proizvođača na tržišne zahtjeve

– oslanjanje na nove metode prezentacije i promocije proizvoda

– povećanje inovativnosti i kreativnosti malih i srednjih proizvođača.

PRILOG 2.

POPIS KORIŠTENIH KRATICA I OZNAKA

PRILOG 3.

REFERENCE

^[1] 2013.: Nova strategije EU za šume: za šume i sektor koji se temelji na šumama, Europska komisija, Bruxelles, COM (2013) 659 final

^[2] DODATAK 1. Kartografski prikaz raspoređenosti poslovnih subjekata djelatnosti C16 i C31

^[3] 2010.: Bruxelles, 3. 3. 2010. COM (2010) 2020 PRIOPĆENJE KOMISIJE EUROPA 2020.

^[4] 2013.:Rezolucija Europskog parlamenta od 21. studenoga 2013. o Akcijskom planu za razvoj poduzetništva 2020.- Ponovno buđenje poduzetničkog duha u Europi (2013/2532(RSP))

^[5] DODATAK 4. Statistički dodatak

^[6] DODATAK 5. SWOT analiza prerade drva i proizvodnje namještaja

^[7] DODATAK 4. Statistički dodatak, Tablica 8. Analiza odabranih makroekonomskih pokazatelja prerade drva i proizvodnje namještaja u razdoblju od 2012. do 2015. godine

^[8] Ploče iverice, ploče vlaknatice, MDF ploča (sirova ploča vlaknatica), OSB ploča (ploča sa suprotno orijentiranim iverjem)

^[9] Drveni pelet – proizveden iz prešanog usitnjenog drveta ili piljevine, valjkastog je oblika promjera od 6-8 mm i duljine od 10 do 30 mm i drveni briket – energent napravljen od potpuno čistog drveta bez ikakvih primjesa, nastaje od piljevine, drvnog ostatka nastalog u procesu proizvodnje

^[10] 2014.: Zakon o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16), preuzeto s internetske stranice http://www.zakon.hr/z/223/Zakon-o-javnoj-nabavi

^[11] Working with suppliers to deliver green furniture, Basque country (Španjolska), Makes Sustainable Furniture Purchasing Work (Irska); Green procurement of furniture and fabrics for public buildings and offices (Švedska), Procuring sustainable furniture (Danska), Circular Procurement of Furniture for the City Hall of Venlo (Nizozemska)

^[12] 2016.: »Kupujte zeleno!«, Priručnik o zelenoj javnoj nabavi, preuzeto s internetske stranice: http://ec.europa.eu/environment/gpp/pdf/Buying-Green-Handbook-3rd-Edition.pdf

^[13] 2012.: Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 19/12), http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_02_19_538.html

^[14] Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (»Narodne novine«, br. 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14 i 98/15)

^[15] Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (»Narodne novine«, broj 128/15): »Zgrada gotovo nulte energije jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno vrlo niska količina energije trebala bi se u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini, a za koju su zahtjevi utvrđeni ovim propisom.«

^[16] Pristup prihvaćen od strane država članica Europske unije za procjenu cijena koje se primjenjuju na transakcije između povezanih društava jest načelo nepristrane transakcije, koje zahtijeva da cijene koje se koriste u transakcijama između povezanih društava odgovaraju cijenama koje bi se primijenile između nepovezanih društava za iste transakcije (tržišne cijene)

^[17] Utjecaj promjene važnih makroekonomskih veličina prerade drva i proizvodnje namještaja na promjenu isporuke dobara na jedinstveno tržište Europske unije i izvoza u treće zemlje

^[18] DODATAK 2. Resursna osnovica, 2016.: Šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištem na šumskogospodarskom području Republike Hrvatske. Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje na šumskogospodarskom području. Osnova područja vrijedi za razdoblje 1. 1. 2016. – 31. 12. 2025. godine i predstavlja obnovu Osnove područja koja je imala važnost 1. 1. 2006. – 31. 12. 2015., 2016.: internetska stranica trgovačkog društva HŠ d.o.o. http://portal.hrsume.hr/index.php/hr/

^[19] DODATAK 2. Resursna osnovica, 2016.: internetska stranica Savjetodavne službe, http://www.savjetodavna.hr/

^[20] DODATAK 2. Resursna osnovica, 2013.: Članak 14. Zakona o održivom gospodarenju otpadom (»Narodne novine«, broj 94/13): rezultat proizvodnog procesa čiji primarni cilj nije proizvodnja te tvari ili predmeta, a ispunjava sljedeće uvjete: osigurana daljnja uporaba te tvari ili predmeta; tvar ili predmet može se upotrijebiti izravno bez dodatne obrade, osim uobičajenim industrijskim postupcima; tvar ili predmet nastaje kao sastavni dio proizvodnog postupka; dopuštena je daljnja uporaba tvari ili predmeta, odnosno tvar ili predmet ispunjava sve relevantne zahtjeve u pogledu proizvoda, zaštite okoliša i zdravlja ljudi za tu konkretnu uporabu i neće dovesti do značajnih štetnih učinaka na okoliš ili zdravlje ljudi

^[21] DODATAK 2. Resursna osnovica, 2013.: Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, 120. Sjednica Vlade Republike Hrvatske, od 17. listopada 2013. godine – nacionalni cilj za OIE u Republici Hrvatskoj iznosi 20% u bruto neposrednoj potrošnji energije u 2020. godini. Direktivom Vijeća 2013/18/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi Direktive 2009/28/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora zbog pristupanja Republike Hrvatske proširen je dio A. Priloga I. Direktive 2009/28/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o poticanju uporabe energije iz obnovljivih izvora te o izmjenama i dopunama i budućemu ukidanju Direktiva 2001/77/EZ i 2003/30/EZ ciljevima koje mora ispuniti Republika Hrvatska

^[22] DODATAK 2. Resursna osnovica, 2016.: Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (»Narodne novine«, br. 100/15 i 123/16)

^[23] DODATAK 4. Statistički dodatak, Tablica 1. Veličina i broj poslovnih subjekata u preradi drva i proizvodnji namještaja u 2015. godini, 2015: Zakon o računovodstvu (»Narodne novine«, br. 78/15 i 134/15), preuzeto s internetske stranice http://www.zakon.hr/z/118/Zakon-o-racunovodstvu

^[24] DODATAK 5. SWOT analiza prerade drva i proizvodnje namještaja, 2013.: Uredba o ekološkoj mreži (»Narodne novine«, broj 124/13), Vlada Republike Hrvatske, Natura 2000, preuzeto s internetske stranice http://narodne novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_10_124_2664.html

^[25] DODATAK 5. SWOT analiza prerade drva i proizvodnje namještaja, 2002: CARDS 2002 Project Development of Investment and Business Climate in Croatia: Analiza sektora »Proizvodnja namještaja«, http://www.poslovni.hr/media/PostAttachments/223511/Furniture-CRO.pdf

^[26] DODATAK 5. SWOT analiza prerade drva i proizvodnje namještaja, Institut za javne financije, preuzeto sa službene stranice http://www.ijf.hr/hr/korisne-informacije/pojmovnik-javnih-financija/15/paralelna-ekonomija/301/siva-ekonomija/304/: Neformalno gospodarstvo definira se u najširem smislu kao aktivnosti koje se iz različitih razloga odvijaju izvan okvira službenog gospodarstva

^[27] PRILOG 1. Kazalo pojmova, biomasa

^[28] PRILOG 1. Kazalo pojmova, dizajn

^[29] PRILOG 1. Kazalo pojmova, javni naručitelji, Članak 5. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 120/16)

^[30] PRILOG 1. Kazalo pojmova, transferne cijene, 2010.: Perčević, Hrvoje, Transferne cijene i njihove porezne implikacije, Računovodstvo i porezi u funkciji gospodarskog razvoja Hrvatske

^[31] PRILOG 1. Kazalo pojmova, zelena javna nabava, 2008.: COM (2008) 400 final, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social committee and the Committee of the regions