Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo (041624) u obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo
NN 71/2017 (20.7.2017.), Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo (041624) u obrazovnom sektoru elektrotehnika i računalstvo
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
1699
Na temelju članka 8. stavka 4. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/2009, 24/2010 i 22/2013) ministrica znanosti i obrazovanja donosi
ODLUKU
O UVOĐENJU STRUKOVNOG KURIKULUMA ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO (041624) U OBRAZOVNOM SEKTORU ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO
I.
Ovom odlukom donosi se strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO.
II.
Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO u obrazovnom sektoru ELEKTROTEHNIKA I RAČUNALSTVO, sastavni je dio ove odluke.
III.
Ova odluka primjenjivat će se od školske godine 2017./2018. za učenike prvog razreda srednje škole. Učenici koji su se u eksperimentalni program obrazovanja za stjecanje kvalifikacije tehničar za računalstvo (041604) upisali ranijih godina nastavljaju školovanje po programu i nazivlju koji su ranije upisali.
IV.
Ovom odlukom stavlja se van snage nastavni plan i program za zanimanje tehničar za računalstvo (040604) objavljen u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 2, Zagreb, kolovoz 1996.
V.
Učenici koji su se u program obrazovanja iz točke IV. ove odluke upisali ranijih godina nastavljaju svoje obrazovanje po programu koji su ranije upisali.
VI.
Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 602-03/17-05/00088
Urbroj: 533-25-17-0008
Zagreb, 28. lipnja 2017.
Ministrica
prof. dr. sc. Blaženka Divjak, v. r.
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE TEHNIČAR ZA RAČUNALSTVO
Popis kratica
ASOO – Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO – Agencija za odgoj i obrazovanje
BIOS – Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav
CISC procesor – Complex Instruction Set Computer, računalna arhitektura kod koje se uvrštava što je moguće više naredbi na mikrorazini
CLI – Command-line Interface, tekstualno korisničko sučelje
CMS − Classroom Management Software, programska potpora za upravljanje učionicom
CSMA/CD protokol – Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection, osluškivanje višestrukog pristupa s otkrivanjem kolizije
CSS – Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomoću HTML jezika
DGU – Državna geodetska uprava
DHCP – Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP adresa i mrežnih postavki
DMA – Direct Memory Access, upravljačka komponenta koja omogućuje memorijskim jedinicama pristup glavnoj memoriji računala
DOS – Disk Operating System, operacijski sustav za diskove
DRAM – Dynamic Random-access Memory, dinamička radna memorija
DZS – Državni zavod za statistiku
EU – Europska unija
FTP – File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka
GPS – Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
ICMP − Internet Control Message Protocol, komunikacijski mrežni protokol
ARP – Address Resolution Protocol, komunikacijski mrežni protokol
ICT – Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska tehnologija
IPTV – Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a
IP − Internet Protocol, internetski protokol
IT – Information Technology, informacijska tehnologija
LCD – Liquid Crystal Display, zaslon s tekućim kristalima
LED – Light-emitting Diode, svjetleća dioda
MBR – Master Boot Record, glavni startni zapis
MZO – Ministarstvo znanosti i obrazovanja
NAT − Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa
DNS – Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama domenskih naziva
NCVVO – Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN – Narodne novine
OO model − Object-Oriented Model, objektno usmjeren model
OS – Operating System, operacijski sustav
PC – Personal Computer, osobno računalo
PHP – Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen programiranju dinamičnih web stranica
PLC – Programmable Logic Controller, programibilni logički upravljač (»industrijsko računalo«)
POP – Post Office Protocol, protokol za prijenos elektroničke pošte
RAID – Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova, memorijski sustav koji se temelji na polju diskova
RH – Republika Hrvatska
RiSC procesor – Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim naredbama
SCSI – Small Computer System Interface, standard za priključivanje perifernih jedinica na računalni sustav
SISD računalo – Single Instruction, Single Dana, računalo kod kojeg jedan procesor obavlja jedan niz naredbi s podatcima na jednoj memoriji
SMTP – Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektroničke pošte
SNMP – Simple Network Management Protocol, jednostavni mrežni protokol za nadzor i upravljanje uređajima u TCP/IP mrežama
SSL/TLS – Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za sigurnu komunikaciju putem interneta
TCP – Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mreži
TFTP – Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka korištenjem UDP protokola
UDP – User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka ieđu aplikacijama na umreženim računalima
UNIX – Uniplexed Information and Computing System → UNICS → UNIX, vrsta operacijskog sustava
USB – Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VHDL − VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a VHSIC − Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi
VLSM – Variable Length Subnet Masking, promjenjiva duljina maske podmreže
VoIP – Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvučne komunikacije putem IP-a
VPN – Virtual Private Network, virtualna privatna mreža
WAN – Wide Area Network, mreža širokog područja (globalna mreža)
WLAN – Wireless Local Area Network, bežična lokalna mreža
WWW − World Wide Web, svjetska mreža, multimedijski računalni sustav za objavljivanje i razmjenu informacija
XML – EXtensible Markup Language, proširljivi jezik za označavanja podataka i dokumenata
Napomena: Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini. |
1. OPĆI DIO
1.1. Strukovni kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehničar za računalstvo
1.2. Cilj strukovnog kurikuluma
Cilj strukovnog kurikuluma stjecanje je kompetencija propisanih standardom kvalifikacije tehničar za računalstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja
Četiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i završetka obrazovanja
Završena osnovna škola
2. NASTAVNI PLAN I PROGRAM
2.1. Nastavni plan
*Napomena: U trećem razredu polaznik bira jedan od šest ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajuća tri nastavna predmeta (programerski izborni moduli) ili dva nastavna predmeta (sistemski izborni moduli). U četvrtom razredu polaznik bira jedan od šest ponuđenih izbornih strukovnih modula s pripadajuća tri nastavna predmeta.
2.2. Nastavni program
2.2.1. Općeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
| Cilj predmeta: | • naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje • steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama • razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima • steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama |
| • razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda | |
| Opis predmeta: | U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja: I. Slušanje i govorenje II. Struktura hrvatskog jezika III. Pisanje IV. Analiza književnih tekstova V. Analiza neknjiževnih tekstova. Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova. Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Slušanje i govorenje 1. razlikovati slušanjem monološke i dijaloške govorne oblike s obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja 2. utvrditi slušanjem bit govornog teksta – eksplicitno i implicitno 3. odabrati način govora, rječnik i strukturu rečenice primjereno komunikacijskoj situaciji i primatelju 4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku pomoću bilježaka i grafičkih prikaza 5. govoriti tečno u skladu s pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom 6. provjeriti učinak vlastitog ili tuđeg govora s obzirom na komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke Struktura hrvatskog jezika 1. razvrstati jezikoslovne pojmove 2. opisati sadržaje povezane s poviješću hrvatskog jezika 3. razlikovati značajke hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na druge idiome hrvatskog jezika 4. navesti jezična pravila 5. izdvojiti strukturu jezičnih jedinica na pojedinoj jezičnoj razini 6. utvrditi jezične jedinice na sintagmatskoj razini 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom Pisanje 1. sastavljati različite vrste tekstova 2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju različite komunikacijske funkcije 3. planirati sadržaj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i čitatelju uz smjernice ili samostalno 4. napisati samostalno logički i sadržajno povezan tekst 5. rabiti različite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na vrstu i komunikacijsku funkciju teksta 6. koristiti rječnik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i čitatelju 7. uporabiti jezična pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pravopisnom, pravogovornom, fonološkom, morfološkom, tvorbenom, sintaktičkom, leksičko-semantičkom i stilističkom normom 8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadržajnu, strukturnu te jezičnu točnost i primjerenost |
Analiza književnih tekstova 1. odrediti književne tekstove prema vanjskim odrednicama 2. objasniti književnoteorijske pojmove na prototipnim primjerima 3. utvrditi na književnim tekstovima strukturna, tematska, sadržajna i stilska obilježja 4. prikupiti informacije o zadanim književnim tekstovima iz različitih izvora 5. izdvojiti jezične i stilske pojedinosti u književnim tekstovima 6. usporediti poznate književne tekstove na strukturnoj, sadržajnoj i jezičnoj razini 7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatome književnom tekstu Analiza neknjiževnih tekstova 1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz tiskanog ili elektroničkog izvora 2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje komunikacijska funkcija teksta 3. razjasniti značenja riječi u kontekstu specifičnom za pojedini tekst 4. tumačiti tekstove s grafičkim elementima 5. utvrditi bit teksta i sadržajne pojedinosti – eksplicitno i implicitno | |
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obilježja teksta, očekivanja čitatelja i djelovanje na čitatelja 7. prikupiti informacije o zadanim neknjiževnim tekstovima iz različitih izvora 8. izdvojiti jezične pojedinosti u neknjiževnim tekstovima 9. poduprijeti argumentima stav o neknjiževnom tekstu | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Slušanje – monološki oblici | Javni govor |
| Govorenje – monološki oblici | Govor |
| Govorenje – dijaloški oblici | Oluja ideja |
| Funkcija glasova u jeziku | Fonem, alofon, fon Fonem i grafem |
| Tvorba i podjela glasova | Podjela glasova prema otvoru Slogovi i slogovna struktura Podjela glasova prema zvučnosti Podjela glasova prema mjestu tvorbe |
| Glasovne promjene | Jednačenje glasova po zvučnosti Jednačenje glasova po mjestu tvorbe Gubljenje suglasnika Palatalizacija Sibilarizacija Jotacija Vokalizacija Nepostojano a |
| Pravogovorna i pravopisna norma | Pravogovor ili ortoepija Naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika Vrjednote govornog jezika Pravopis ili ortografija Pisanje velikog i malog slova Pravopisni i rečenični znakovi Pisanje glasova č/ć, dž/đ, Alternacije ije/je/e/i |
| Hrvatski jezik od prvih pisanih spomenika do kraja 15. stoljeća | Jezik – temelj narodne kulture: trojezičnost i tropismenost hrvatske srednjovjekovne književnosti Izvori hrvatskoga književnog jezika (spomenici pismenosti, historiografski spisi, zakonici) |
| Pisanje − opisivanje | Opisivanje kao postupak |
| Pisanje − pripovijedanje | Pripovijedanje kao postupak Priča Tehničko izvješće Obavijest Životopis Molba |
| Priča i novela | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Ranko Marinković, Prah Giovanni Boccaccio, Chichibio Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili Školjka Miro Gavran, Mali neobični ljudi ili Obiteljske priče Antun Šoljan, Dobri čovjek s Kaprija Ivo Andrić, Put Alije Đerzeleza Dubravko Horvatić, Đavo u podne Vjekoslav Kaleb, Gost |
| Roman | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Pavao Pavličić, Večernji akt Marija Jurić Zagorka, Vitez slavonske ravni Ivana Simić Bodrožić, Hotel Zagorje Victoria Hislop, Otok Khaled Hosseini, Gonič zmajeva John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit |
| Drama | Polaznici čitaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona Plaut, Škrtac Pero Budak, Mećava Carlo Goldoni, Gostioničarka Mirandolina |
| Lirika | Polaznici čitaju šest pjesama: dvije pjesme vezanog stiha, dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi. Vezani stih: Antun Gustav Matoš, Tin Ujević, Vladimir Nazor, Dobriša Cesarić, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca Slobodni stih: Antun Branko Šimić, Dragutin Tadijanović, Nikola Miličević, Mak Dizdar, Nikola Šop, Josip Pupačić, Reiner Maria Rilke Pjesma u prozi: Miroslav Krleža, Danijel Dragojević |
| Ep | Polaznici čitaju pet pjevanja. Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja) |
| Čitanje − opisivački tekstovi | Postupak opisivanja u različitim vrstama tekstova |
| Čitanje −pripovjedački tekstovi | Postupak pripovijedanja u različitim vrstama tekstova Molba Životopis |
| Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Slušanje – monološki oblici | Predavanje |
| Slušanje – dijaloški oblici | Intervju |
| Govorenje – monološki oblici | Predavanje |
| Govorenje – dijaloški oblici | Anketa |
| Morfem i morfologija | Morfem, alomorf, morfologija Vrste morfema |
| Gramatičke kategorije | Kategorije vrsta riječi Kategorije oblika riječi |
| Promjenjive riječi | Imenice Imenice i pravopis Zamjenice Zamjenice i pravopis Pridjevi Pridjevi i pravopis Brojevi Brojevi i pravopis Glagoli Glagoli i pravopis |
| Nepromjenjive riječi | Prilozi Prijedlozi Veznici Čestice Usklici |
| Hrvatski jezik od 16. do kraja 18. stoljeća | Najvažnija jezikoslovna djela (Bartol Kašić, Juraj Habdelić, Jakov Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec) |
| Pisanje – izlaganje | Izlaganje kao postupak Definicije Sažetak Bilješke i natuknice Zapisnik Stručno izvješće |
| Cijeli se svijet igra | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Molière, Škrtac Pedro Calderón de la Barca, Život je san William Shakespeare, San ljetne noći William Shakespeare, Romeo i Julija Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka Tena Štivičić, Fragile |
| Prometeji | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Eshil, Okovani Prometej Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote Johann Wolfgang Goethe, Prometej Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba Tin Ujević, Visoki jablani George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda |
| Žena u književnom djelu | Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Milan Begović, Bez trećega Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke Biblija, Pjesma nad pjesmama Ivan Slamnig, Barbara Horacije, Lidiji Josip Kozarac, Tena Dinko Šimunović, Muljika Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života Sofoklo, Antigona |
| Čitanje − izlagački tekstovi | Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova Sažetak Stručno izvješće Popularno-znanstveni članak |
| Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Slušanje – monološki oblici | Izvješće |
| Slušanje – dijaloški oblici | Razgovor na temu |
| Govorenje – monološki oblici | Izvješće |
| Govorenje – dijaloški oblici | Službeni razgovor |
| Sintaksa | Sintaksa |
| Spojevi riječi | Tipovi odnosa među sastavnicama spojeva riječi |
| Ustrojstvo rečenice | Obavijesno ustrojstvo rečenice Gramatičko ustrojstvo rečenice |
| Rečenice po sastavu | Jednostavne i složene rečenice |
| Nezavisno složena rečenica | Sastavna, rastavna, suprotna, isključna i zaključna rečenica |
| Zavisno složena rečenica | Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne |
| Povezivanje rečenica u tekstu | Red riječi u rečenici |
| Pravopisna pravila u sintaksi | Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova |
| Hrvatski jezik u 19. stoljeću | Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja |
| Pisanje − dokazivanje | Dokazivanje kao postupak Pismo za iskazivanje interesa Prikaz Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik) Školski esej |
| Jureći vlak braće Lumière | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Janko Polić Kamov, Brada Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća Antun Gustav Matoš, Notturno Milan Begović, Kvartet Vladimir Vidrić, Pejzaž II. Charles Baudelaire, Cvjetovi zla Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare Arthur Schnitzler, Novela o snu |
| Društveni angažman | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. August Šenoa, Prijan Lovro Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188* Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva Honoré de Balzac, Otac Goriot Charles Dickens, Velika očekivanja |
| Unutarnji svijet | Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. William Shakespeare, Hamlet Janko Leskovar, Misao na vječnost Henrik Ibsen, Nora Petar Preradović, Ljudsko srce Ralph Waldo Emerson, Ljubav Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg Ranko Marinković, Ruke Franz Kafka, Preobrazba |
| Čitanje − dokazivački tekstovi | Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova Prikaz Pismo za iskazivanje interesa Problemski članak |
| Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Slušanje – monološki oblici | Komentar |
| Slušanje – dijaloški oblici | Debata |
| Govorenje – monološki oblici | Komentar |
| Govorenje – dijaloški oblici | Razgovor na temu |
| Leksikologija | Uvod u leksikologiju |
| Jezični sustav i jezični znak | Struktura jezičnog znaka Jednoznačnost i višeznačnost leksema |
| Leksičko-semantički odnosi | Sinonimija Antonimija Homonimija |
| Raslojenost leksika | Vremenska raslojenost leksika Područna raslojenost leksika Funkcionalna raslojenost leksika |
| Međujezični dodiri i leksičko posuđivanje | Posuđenice Vrste posuđenica |
| Jezična norma i jezični purizam | Jezična norma Jezični purizam |
| Frazeologija | Frazem i frazeologija Frazemske istoznačnice i frazemski antonimi |
| Leksikografija | Vrste rječnika Leksikografski (rječnički) članak |
| Hrvatski jezik u 20. i 21. stoljeću | Deklaracija o položaju i nazivu hrvatskoga književnog jezika kao izraz samobitnosti hrvatskog jezika Hrvatski jezik − službeni jezik Europske unije |
| Pisanje − dokazivanje | Školski esej |
| Pisanje −upućivanje | Upućivanje kao postupak Tehnička uputa |
| Stoljeće nemira | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Slavko Mihalić, Majstore, ugasi svijeću Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi Ranko Marinković, Kiklop Ivan Goran Kovačić, Jama Miljenko Jergović, Sarajevski Marlboro Eugène Ionesco, Ćelava pjevačica William Golding, Gospodar muha Orhan Pamuk, Snijeg |
| Globalno selo | Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Albert Camus, Stranac Miroslav Krleža, Cvrčak pod vodopadom Antun Šoljan, Luka Nikolaj Vasiljevič Gogolj, Kabanica Gabriel García Marquez, Sto godina samoće Raymond Carver, Katedrala Aldous Huxley, Divni novi svijet William Gibson, Neuromancer |
| Hrvatska književna baština | Polaznici čitaju pet djela s popisa. Prva su četiri djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedan ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika. Marko Marulić, Judita (ulomci) Hanibal Lucić, Jur ni jedna na svit vila Marin Držić, Dundo Maroje Ivan Gundulić, Osman (1. pjevanje) Ivan Bunić Vučić, Nemoj, nemoj ma Ljubice Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmišlenje i žalostno protuženje Tituš Brezovački, Matijaš grabancijaš dijak Matija Antun Reljković, Satir iliti divji čovik Andrija Kačić Miošić, Razgovor ugodni naroda slovinskoga |
| Čitanje − dokazivački tekstovi | Kritika Komentar |
| Čitanje − upućivački tekstovi | Postupak upućivanja u različitim vrstama tekstova Tehnička uputa Zakoni |
| Napomene: | Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće. Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
| Cilj predmeta: | • primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije • čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima • razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo • napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove • komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se uključiti u razgovor o temama koje su im poznate; ukratko obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije • razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima • primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura • prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika • isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti • kritički prosuđivati različitosti, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanja tuđih |
| Opis predmeta: | Nastavom engleskog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku četverogodišnjeg obrazovanja očekuje se da će polaznici doseći razinu B1, prije svega u području receptivnih jezičnih vještina. Premda bi polaznici, u skladu s Nastavnim planom i programom za osnovnu školu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, realno je očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz manja proširenja gradiva povezana s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i razredu, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. identificirati složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanoga jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja |
Međukulturno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Ja i svijet oko mene | Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji |
| Stanovanje | Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta |
| Slobodno vrijeme | Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci |
| Svakodnevica/ stilovi života | Moda/modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama |
| Briga o zdravlju | Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje |
| Prehrambene navike | Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani |
| Vrijeme | Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of • ČLANOVI: određeni i neodređeni, nulti; • ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are, relativne • VEZNICI: and, or, but, yet, so, when, until, if, although, since, itd. • PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni, pokazni i opisni, pridjevi neodređene količine • BROJEVI: glavni i redni • PRILOZI: mjesta, određenoga i neodređenoga vremena, načina • SINTAKSA: red riječi u rečenici i nezavisno složenoj rečenici; mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta i vremena, upitna rečenica s who kao subjekotom i kao s objektom • GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova -s oblik, -ed oblik, particip s nastavkom -ing, -ed. Osnovna glagolska vremena – ponavljanje; tvorba i uporaba budućih vremena (going to + infinitive; shall, will; Present Continuous za budućnost); pojam aktiva i pasiva; modalni glagoli. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Putovanja i praznici | Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti |
| Multikulturnost | Hrvatske kulturne manifestacije Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Slavni ljudi i događaji Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade |
| Mediji i suvremena komunikacija | Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) |
| Škola i obrazovanje | Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav − usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama |
| Sport i zdravlje | Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku |
| Međuljudski odnosi | Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • Ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva • IMENICE: brojive, nebrojive, glagolske imenice • ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica • PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality) • PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of) • TVORBA RIJEČI: compounds • PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici, komparacija priloga • SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena; zavisnosložene rečenice, vremenske, uzročne, pogodbene • GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense − Simple Continous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos). |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima 2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice Čitanje 1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova 2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje 1. interpretirati razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi 2. razlikovati pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje 1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti 2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor 1. komentirati nezahtjevne tekstove 2. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju |
Međukulturno djelovanje 1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih čimbenika diskriminacije 3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Europsko okruženje | Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem |
| Javne službe | Javno zdravstvo Škole i školski sustavi Javne institucije |
| Mladi i njihov svijet | Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) |
| Mobilnost i migracije | Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu |
| Društvo i svijet koji nas okružuje | Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima |
| Znanost i tehnologija | Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije |
| Strukovno usmjerene teme | Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura za engleski jezik: • Ponavljanje, proširivanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina • Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip 0, I, II, III); -ing oblik glagola; pasivne rečenice; modalni glagoli; frazalni glagoli; prijedlozi; upravni i neupravni govor; neizravna pitanja; question tags; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji stranog jezika 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanom izričaju Govor 1. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje 2. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje 1. koristiti prigodni jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Posao i obrazovanje | Zanimanja Oglasi Životopis i europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost |
| Svijet rada | Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu |
| Potrošačko društvo | Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam |
| Kultura i civilizacija | Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta |
| Kultura i civilizacija | Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta |
| Znanost, umjetnost i popularna kultura | Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji |
| Građanski odgoj | Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada |
| Strukovno usmjerene teme | Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji vezani uz kvalifikaciju |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina • pasivne rečenice; odnosne rečenice; pogodbene rečenice (posebnosti); -ing oblik glagola; causative have; upravni i neupravni govor; neizravna pitanja; složenice; prijedlozi; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
| Cilj predmeta: | • primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije • čitati tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke; razumjeti opis osjećaja i želja u osobnim pismima • razumjeti glavne poruke radijskih i televizijskih programa o tekućim događajima ili temama od osobnog interesa i iz jezika struke ako su iskazane relativno polako i razumljivo • napisati osobno pismo opisujući doživljaje i dojmove • komunicirati u većini situacija koje se mogu pojaviti tijekom putovanja kroz područje na kojemu se taj jezik govori; bez pripreme se uključiti u razgovor o temama koje su im poznate, ukratko obrazložiti svoja stajališta i ukratko objasniti, ispričati priču, opisati reakcije • razviti bitna sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči u svim jezičnim djelatnostima • primijeniti znanja o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura • prepoznati i preispitati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika • isticati tolerantno ophođenje s osobama iz drugih kultura te ostvariti složeniju komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u promjenjivim uvjetima uz uvažavanje različitosti • kritički prosuđivati o različitostima, uz obranu i argumentiranje vlastitih stavova i vrijednosti te uvažavanje tuđih |
| Opis predmeta: | Nastavom njemačkog jezika, uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje, Europskoga jezičnog portfolia i Nacionalnoga okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu B1. Premda bi polaznici, sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, nakon osam godina učenja prvoga stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole, uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom. Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20%, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. prepoznati jezične strukture više razine i vokabular u usmenom i pisanom izričaju uz progresiju jezika struke Čitanje 1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova šireg raspona vokabulara i složenijih jezičnih struktura koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke Slušanje 1. identificirati složene jezične strukture i vokabular Pisanje 1. odabrati jezične strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti pisanag jezičnog izričaja 2. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u jednostavne pisane izričaje Govor 1. odabrati jezične strukture i vokabular u skladu s oblikom i vrstom usmenog izričaja Međukulturalno djelovanje 1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i vrijednostima ciljnog jezika 2. procijeniti istaknuta obilježja kulture i vrijednosti zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Ja i svijet oko mene | Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podatci, izgled, osobine) Članovi uže i šire obitelji Odnosi u obitelji |
| Stanovanje | Prostorije u kući/stanu Dijelovi namještaja Život u gradu/na selu/u manjem mjestu Vrste stambenih objekata u različitim zemljama svijeta |
| Slobodno vrijeme | Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti Izleti Igre, kućni ljubimci, zabava, izlasci Izvannastavne izvanškolske aktivnosti |
| Svakodnevica / stilovi života | Moda/modni trendovi Novac Vrste trgovina Kupovanje u različitim trgovinama |
| Briga o zdravlju | Dijelovi tijela Osobna higijena i njega tijela Bolesti i nezgode Briga za zdravlje |
| Prehrambene navike | Hrana i piće Obroci Zdrave i alternativne prehrambene navike Prehrambene navike (piramida prehrane) Posuđe, pribor za jelo Jelovnik, restorani |
| Vrijeme | Koliko je sati? Dijelovi dana i dani u tjednu Svakodnevne aktivnosti Godišnja doba, mjeseci Vremenske prilike Obilježavanje važnih datuma (blagdani i praznici) |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • IMENICE: vrste, rod, broj • ČLANOVI: određeni, neodređeni |
• ZAMJENICE: osobne, pokazne, posvojne, odnosne (nominativ i akuzativ), deklinacija zamjenice, bezlična man; upitna zamjenica welcher • PRIDJEVI: stupnjevanje, predikatna uporaba, osnove deklinacije pridjeva • BROJEVI: glavni i redni • PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s akuzativom, dativom i genitivom; prijedlozi s dativom i akuzativom- Wechselpräpositonen • PRILOZI: upitne riječi (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin? Wann?) • SINTAKSA: red riječi u izjavnoj, upitnoj i niječnoj rečenici, red riječi u nezavisnim i zavisnim rečenicama objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzročnoj rečenici (denn, dass, weil, wenn,deshalb, damit ….) • GLAGOLI: pomoćni, modalni, pravilini i nepravilni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu; povratni glagoli; preterit pomoćnih i modalnih glagola, perfekt, imperativ, konjuktiv II. od haben. | |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. upotrijebiti osnovne jezične sadržaje i oblike više razine u svrhu ostvarivanja komunikacije 2. izdvojiti potrebne jezične strukture radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u poznatim i novim uvjetima Čitanje 1. klasificirati opis događaja, osjećaja i želja u osobnim pismima 2. izdvojiti ključne informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim temama na standardnom jeziku Slušanje 1. slijediti zahtjevnije upute, izlaganja, programe 2. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na standardnom jeziku Pisanje 1. izvesti zaključke iz nezahtjevnih tekstova 2. prikazati informacije u jednostavnim službenim pisanim izričajima Govor 1. povezati vlastita stajališta i mišljenja o svakodnevnim i stručnim temama u tečne i točne govorne izričaje Međukulturno djelovanje 1. prikazati pojavnosti koje nose obilježja stereotipa ili diskriminacije 2. argumentirati mišljenje o uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Putovanja i praznici | Organizacija putovanja Praznici i kako ih provesti Vozni red i prospekti Vrste prijevoza Snalaženje u stranoj zemlji Znamenitosti |
| Multikulturalnost | Slavni ljudi i događaji Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči Hrvatske kulturne manifestacije Europa jučer i danas Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade |
| Mediji i suvremena komunikacija | Tiskani i elektronički mediji Radio i televizija TV vodič i programi Pisana i usmena komunikacija Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd. Pametni telefoni (Skype, Facetime) |
| Škola i obrazovanje | Predmeti, ocjenjivanje Život u školi Školske aktivnosti Školski sustav − usporedba i prezentiranje Školski sustav u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama |
| Sport i zdravlje | Važnost bavljenja sportom Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši Međunarodni sportski događaji, Olimpijske igre Briga o zdravlju i tijelu Bolesti i ovisnosti Posjet liječniku |
| Međuljudski odnosi | Emocije Generacijski jaz Formalne i neformalne situacije |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • ponavljanje i proširivanje • IMENICE: složenice • ČLANOVI: uporaba određenog, neodređenog i nultog člana • ZAMJENICE: deklinacija neodređenih zamjenica • PRIDJEVI: stupnjevanje, deklinacija pridjeva • PRIJEDLOZI: sistematizacija, prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom • SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama: objektnoj, vremenskoj, odnosnoj, uzročnoj, namjernoj • GLAGOLI: preterit i perfekt pravilnih i nepravilnih glagola; konjunktiv II. modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje; futur I.; pasiv; reakcija glagola; kondicional; zu+infinitiv. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. primijeniti osnove jezičnog sustava više razine na novim sadržajima 2. koristiti osnovne jezične strukture više razine i prošireni vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz svakodnevice |
Čitanje 1. izdvojiti specifične informacije iz nešto složenijih izvornih i didaktičkih tekstova 2. kritički procijeniti sadržaj teksta i namjere autora Slušanje 1. interpretirati razgovor među izvornim govornicima o poznatoj temi 2. razlikovati pojedinosti i specifične informacije iz snimljenih i/ili izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na standardnom jeziku Pisanje 1. izložiti svoje misli, osjećaje, ideje u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti 2. koristiti bilješke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon slušanja ili čitanja teksta Govor 1. komentirati nezahtjevne tekstove 2. preispitati svoje misli, osjećaje, ideje u govornom izričaju Međukulturno djelovanje 1. vrjednovati ustaljena pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku 2. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od etnocentrizma i nacionalizma do rasizma i drugih čimbenika diskriminacije 3. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadržavaju mogućnost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Europsko okruženje | Mladi i europsko okruženje Europsko zajedništvo (valuta itd.) Gospodarenje vlastitim novcem |
| Javne službe | Javno zdravstvo Škole i školski sustavi Javne institucije |
| Mladi i njihov svijet | Obitelj i društvene veze Mladi na djelu Problemi mladih Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.) |
| Mobilnost i migracije | Mobilnost ljudi i znanja Posjeti i razmjene polaznika Stručna praksa i rad u inozemstvu |
| Društvo i svijet koji nas okružuje | Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju) Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost Građanski odgoj Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Odnosi među spolovima |
| Znanost i tehnologija | Izumi i otkrića Poznati znanstvenici Suvremene tehnologije |
| Strukovno usmjerene teme | Povijest struke Zanimljivosti i osobitosti Međunarodno tržište rada |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike. Može se očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva • prijedlozi s genitivom; pasiv i pasiv preterita; prijedlozi s genitivom Fragepronomen, Frageadverbien; pogodbene rečenice u sadašnjosti; vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAČKI JEZIK
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Jezični sustav i sadržaji 1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu stručnu pomoć u različitim uvjetima 2. uočiti osnovne jezične pojave više razine radi izbjegavanja ili ispravljanja vlastitih ili tuđih pogrješaka u govoru i pismu Čitanje 1. uočiti značajke različitih vrsta tekstova Slušanje 1. uočiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama, pod uvjetom da su jasno strukturirana Pisanje 1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom materijalu 2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranome pisanam izričaju Govor 1. povezati bilješke nakon slušanja ili čitanja u strukturirano usmeno izlaganje 2. provjeriti informacije u razgovoru Međukulturno djelovanje 1. koristiti prigodan jezični registar (formalno/neformalno) u različitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima 2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u nepredviđenim uvjetima uz uvažavanje različitosti 3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na različitosti općenito i različite kulture zemlje (ili zemalja) ciljnog jezika |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Posao i obrazovanje | Zanimanja Oglasi Životopis i Europass Molba i razgovor za posao Moja budućnost |
| Svijet rada | Moje zanimanje u suvremenom društvu Moje zanimanje u europskom okviru Suvremeni trendovi u mome zanimanju Na radnom mjestu |
| Potrošačko društvo | Reklame i utjecaj na mlade Konzumerizam |
| Kultura i civilizacija | Fenomen globalizacije Svijet kao globalno selo Pitanja kulturnog identiteta i suvereniteta |
| Znanost, umjetnost i popularna kultura | Svijet znanosti i umjetnosti (izložbe, muzeji, koncerti, film) Slavni ljudi i događaji |
| Građanski odgoj | Socijalni i društveni odnosi Duhovne i etičke vrijednosti Kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada |
| Strukovno usmjerene teme | Budućnost struke Tehnika i tehnologija u službi struke Stručni sadržaji povezani s kvalifikacijom |
| Napomene: | Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (B1) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ukoliko su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti. Popis potrebnih jezičnih struktura: • ponavljanje i sistematiziranje gradiva iz prethodnih godina • usporedne rečenice; reakcija glagola; particip I.; konjunktiv II. od pomoćnih i modalnih glagola; würde + infinitiv; zavisna rečenice s ob; rečenice s dva objekta; pluskvamperfekt; genitiv kod vlastitih imena; stupnjevanje priloga; veznici entweder…oder; denn; nicht…sondern; ob; seit; um…zu; so…dass; obwohl; darum; deswegen; trotzdem; fraze iz stručnog jezika i jezika formalnog dopisivanja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
| Cilj predmeta: | • razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom šest povijesnih razdoblja • vrjednovati dokaze • razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize • interpretirati povijesne podatke • konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive |
| Opis predmeta: | U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja. Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine: a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda • o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom. Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina: • vještina kronološkog razmišljanja • vještina razumijevanja povijesne naracije • vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa • vještina povijesnog istraživanja • vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova. Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore. Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina kumulativnog je karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini. |
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti strukturirano je tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj, već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane, što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane. Duhovni i moralni razvoj polaznika, u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba, sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem naslijeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postani dobri građani svoje domovine i da se ujedno osjećaju građanima Europe i svijeta. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Od lovca i sakupljača do stanovnika grada 1. opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova 2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju 3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike 4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova 5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija 6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi 7. razlikovati povijesne procese na današnjemu hrvatskom prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista Uspon i pad starog svijeta 1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista 2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja 3. raspravljati o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet 4. ispitati najvažnija postignuća helenske i helenističke kulture 5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću 6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućega europskog nasljeđa 7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske Srednjovjekovne civilizacije 1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća 2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine 3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima 4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe 5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske 6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća |
7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinenatima 8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku 9. izložiti sazrijevanje i rast društva i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kultura i način života prvih ljudi ledenog doba | Pojava i razvoj prvih ljudi Materijalna kultura i način života Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti |
| Neolitska i urbana revolucija | Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika Kulturne grupe i nastanak prvih naroda Od stanovnika sela do stanovnika grada |
| Pojava pisma i nastanak prvih država i civilizacija | Stari istok Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija |
| Današnji hrvatski prostor u prapovijesti | Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija Iliri i njihova kultura |
| Prijelomna vremena − inovacije i velika seoba | Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i u jugozapadnoj Aziji Uspon i pad starih i novih država Pojava judaizma i židovska država |
| Pojava i razvoj egejske civilizacije | Vladavina aristokracije i demokracija u grčkim polisima Stari istok i Grčka između Aleksandra i Rimljana Najpoznatije religije staroga svijeta Helenska i helenistička kultura |
| Doba velikih carstava | Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno naslijeđe Indija i Kina |
| Susreti i prožimanja istočnog Jadrana i Sredozemlja | Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana |
| Susret i suživot triju svjetova na Sredozemlju | Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva Pojava i uspon islamske civilizacije Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju |
| Oporavak Zapada | Nova carstva, kraljevstva i komune Gospodarski i kulturni oporavak Kršćanstvo i društvo Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.) |
| Slavenski svijet u Europi | Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet |
| Hrvatska između sredozemnog i srednjoeurop-skog svijeta | Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti »Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja |
| Napomene: | U prvom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Od lovca i sakupljača do stanovnika grada (od pojave čovjeka do 1200. g. pr. Kr.), Uspon i pad staroga svijeta (od 1200. g. pr. Kr. do 300.g.) i Srednjovjekovne civilizacije (od 300. g. do 1350. g.) razumjeti biološke i kulturne procese u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske, koji su doveli do stvaranja najranijih ljudskih zajednica, prvih oblika kulture i organizacije društvenog života. Polaznik će razumjeti migracije, pojavu i izgradnju različitih država, religija, kultura, znanosti i trgovine u svijetu, Europi i na prostoru današnje Hrvatske od kraja 2. tisućljeća prije Krista do 300. godine te pojavu i razvoj srednjovjekovnih civilizacija, novih država i kultura na trima kontinentima, te kako su nove države i različite kulturne tradicije i povijesna iskustva utjecali na društvene promjene i odnose u srednjem vijeku. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Temelji modernog svijeta 1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj 2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena 3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama 4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću 5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo 6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija 7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća Doba građanskih revolucija 1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća 2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije 3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj 4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću 5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći 6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća 7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća 8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma« Dvadeseto stoljeće 1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova 2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj 3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi 4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj 5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj 6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi 7. protumačiti raspad komunizma u Europi, raspad socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države |
8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća 9. raspraviti znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva u 20. stoljeću | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Rađanje moderne Europe | Crna smrt i njezine posljedice Pojava nacionalnih država, gradovi i komune Temelji humanizma i renesanse |
| Velika geografska otkrića i europska ekspanzija | Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva Kolonijalizam i europeizacija svijeta |
| Raspad srednjovjekovnih carstava i pojava nacionalnih monarhija | Izazovi s Istoka − Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi Nastanak modernih europskih država |
| Hrvatska u »produženom srednjovjekovlju« | Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva − teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama |
| Uzroci i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i početkom 19. stoljeća | Doba razuma Američka i Francuska revolucija |
| Uzroci i posljedice industrijske i agrarne revolucije 18. i 19. stoljeća | Industrijalizacija i modernizacija Uspon SAD-a do svjetske sile |
| Promjene u euroazijskim društvima u razdoblju svjetske trgovine i porasta europske moći | Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću Kina i Japan u 19. stoljeću |
| Primjeri nacionalizma, izgradnje država i društvenih reformi u Europi od 1830. do 1914. godine | Europa između restauracije i revolucije Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta |
| »Novi imperijalizam« moćnih nacionalnih država 1850. − 1914. godine i važniji globalni trendovi | Svijet u razdoblju imperijalizma Porast stanovništva i prekooceanske migracije Građanska kultura od romantizma do moderne |
| Teritorijalna integracija hrvatskih zemalja i stvaranje moderne hrvatske nacije | Hrvatski narodni preporod Hrvatska između Austrije i Ugarske |
Opća kriza modernog svijeta − problemi industrijalizacije, demokracije i nacionalnosti | Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika |
| Prvi svjetski rat | Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata |
| Tri oblika političke scene u svijetu od 1919. do 1939. godine | Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi |
| Drugi svjetski rat | Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije − oslobodilački i građanski rat Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata |
| Novi međunarodni odnosi i dekolonijalizacija u drugoj polovici 20. stoljeća | Hladni rat i internacionalne krize Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije |
| Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji i stvaranje samostalne hrvatske države | Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji Kriza konfederacije i samoupravljanja Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države |
| Napomene: | U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva, kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine. Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i flilmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju). Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
| Cilj predmeta: | • razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije • osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim područjima elektrotehnike i računalstva |
| Opis predmeta: | Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja. |
Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizaciju prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije. U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Geografski pristup 1. izreći definiciju geografije i discipline specifične za zanimanje 2. opisati razvoj geografije 3. razlikovati grane i discipline geografije prema objektu istraživanja pojedinih disciplina 4. obrazložiti položaj geografije u sustavu znanosti i sustavu odgoja i obrazovanja 5. navesti dokaze o važnosti geografije u obrazovanju i svakodnevnom životu osobe 6. analizirati doprinos znanstvenih spoznaja geografije unaprjeđenju kvalitete života, razvoju društva i gospodarstva 7. obrazložiti ulogu geografije u prostornom i regionalnom planiranju i upravljanju prostorom prema konceptu održivog razvoja Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru 1. opisati postanak svemira 2. razlikovati svemirska tijela 3. objasniti strukturu i odnose u Sunčevu sustavu 4. opisati postanak, oblik i dimenzije Zemlje 5. objasniti uzroke i posljedice osnovnih gibanja Zemlje 6. protumačiti utjecaj gibanja Zemlje na ljude i ljudske djelatnosti Orijentacija i geografske karte 1. primijeniti osnovne kartografske pojmove u interpretaciji geografskih karata 2. usporediti vrste i uporabu geografskih karata 3. rabiti planove naselja, topografske karte, kompas i GPS za kretanje u prostoru 4. objasniti primjenu suvremenih tehničkih sredstava za orijentaciju 5. predočiti prostorne pojave i procese na temelju samostalno prikupljenih podataka koristeći se skicama, dijagramima, tablicama, tematskim kartama Prirodno-geografski procesi i organizacija prostora 1. izdvojiti posebnosti među elementima prirodne osnove na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini te na slijepoj karti imenovati primjere 2. razlikovati prirodno-geografske procese na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i kontinentalnoj razini 3. prepoznati interakcije među prirodnim pojavama pozivajući se na osnovne principe prirodnih znanosti i koristiti znanstveno nazivlje 4. objasniti utjecaj prirodno-geografskih čimbenika na organizaciju prostora 5. predstaviti rezultate samostalnog istraživanja stanja okoliša (zraka, vode obližnjega vodenog toka, tla) 6. navesti primjere mogućeg povećanja zaštićenih područja u Hrvatskoj i svijetu |
7. navesti primjere racionalnog korištenja tla, pitke vode i drugih prirodnih bogatstava 8. objasniti koncept održivog razvoja i nužnost pravedne raspodjele prirodnih i stečenih dobara | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Geografski pristup | Podjela i razvoj geografije u Hrvatskoj i svijetu |
| Zemlja u Sunčevu sustavu i svemiru | Svemir – postanak i struktura Sunčev sustav Gibanja Zemlje |
| Orijentacija i geografske karte | Orijentacija u prostoru i određivanjea položaja na Zemlji Predočavanje prostornih pojava i procesa na geografskim kartama Izradba tablica, dijagrama i tematskih karata Geografski informacijski sustavi |
Prirodno- -geografski procesi i organizacija prostora | Elementi i oblici reljefa na Zemlji Geološka prošlost Zemlje Zonalna građa Zemlje i sastav litosfere Globalna tektonika ploča Endogeni procesi i oblici reljefa Egzogeni procesi i oblici reljefa Vrijeme i klima te promjene klime Klasifikacija klima Povezanost klime, vegetacije i tla Svjetsko more (podjela, svojstva i gibanja) Vode na kopnu (voda u podzemlju, tekućice, jezera, močvare) Led na Zemlji Prirodna bogatstva Odnos čovjeka prema prirodnim bogatstvima Onečišćenje zraka, voda i tla Zaštićena područja |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: GEOGRAFIJA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Društveno-geografski procesi i organizacija prostora 1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i u svijetu 2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu 3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života 4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu 5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu 6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove 7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini |
8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo 9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje 10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja naslijeđa i vlastitog identiteta kao hrvatskih i europskih građana te građana svijeta | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Društveno- -geografski procesi i organizacija prostora | Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu Gospodarski sustavi Povezanost demografskih i ekonomskih procesa Opći pokazatelji gospodarskog razvoja Gospodarska razvijenost i stanovništvo Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj Prostor i položaj Republike Hrvatske Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama Europska unija Globalizacija i identitet |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživačko izvješće, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
| Cilj predmeta: | • uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo • razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija • usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji • usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti • usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa • razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima • usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini • prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava • shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije |
| Opis predmeta: | Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova. Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva. Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: POLITIKA I GOSPODARSTVO
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Politika 1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas 2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu 3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta 4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu 5. identificirati odrednice civilnog društva 6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihova razvoja i dokumenata koji ih reguliraju 7. navesti značajke i oblike države 8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam 9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka 10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti Gospodarstvo 1. opisati razvoj ekonomske znanosti 2. izložiti osnovne ekonomske pojmove 3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja 4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama 5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija 6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva 7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata 8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta 9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces 10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Politika i političko djelovanje | Razvoj političke znanosti Važnost zakona u svakodnevnom životu Vlast, moć i autoritet Političko djelovanje Civilno društvo Ljudska prava |
| Država | Država Oblici države Narod i nacija |
| Politički sustavi | Politički sustavi Demokracija − neposredna i predstavnička Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija Političke stranke Političke stranke u Republici Hrvatskoj |
| Izbori | Izbori Izborni sustavi Izborni zakon Republike Hrvatske |
| Ustrojstvo Republike Hrvatske | Ustav Republike Hrvatske Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – zakonodavna vlast, izvršna i sudska vlast |
| Uvod u ekonomiju | Razvoj ekonomske znanosti Osnovni ekonomski pojmovi Temeljna ekonomska pitanja Vrste gospodarskih sustava |
| Tržište | Tržište i tržišni mehanizmi Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala Vrste poslovnih organizacija |
| Poduzetništvo i marketing | Poduzetništvo i poduzetnički pothvat Obilježja marketinga Marketinški splet Marketing i etika |
| Hrvatska i Europska unija | Gospodarski sustav Republike Hrvatske Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije Hrvatska i Europska unija |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
| Cilj predmeta: | • stjecati optimalnu količinu kineziološkog teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnoga tjelesnog vježbanja • provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe • poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unaprjeđenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti |
| Opis predmeta: | Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela. Preporučuje se da postupci unaprjeđenja kinantopoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju. Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice. Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti na razvou aerobnih kapaciteta. Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturne kompleksne aktivnosti. Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kineziološka teorijska znanja 1. poznavati bitne informacije iz povijesti sporta kao dijela opće kulture 2. prepoznati indiciranost i kontraindiciranost određenih kinezioloških aktivnosti prema izabranom zanimanju 3. navesti važnost i specifičnosti vježbanja koje treba provoditi tijekom radnog vijeka u funkciji sportske rekreacije |
4. navesti teorijska znanja o samostalnom planiranju, programiranju i kontroli procesa vježbanja (određivanje volumena, ekstenziteta i intenziteta vježbanja) 5. nabrojiti specifične kineziološke i kineziterapeutske transformacijske postupke za unaprjeđenje i očuvanje zdravlja s ciljem prevencije potencijalno najčešćih antropoloških negativnosti tijekom obavljanja izabranog zanimanja Kineziološke aktivnosti 1. isplanirati monostrukturne ciklične aktivnosti koje se mogu koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao sportsko-rekreacijski sadržaj 2. uskladiti polistrukturne acikličke aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 3. kombinirati polistrukturne kompleksne aktivnosti koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 4. ovladati polistrukturnim konvencionalnim aktivnostima koje su povezane s tipičnim kinantropološkim obilježjima iz opisa zanimanja 5. demonstrirati izvođenje jedne monostrukturne ciklične aktivnosti koja se može koristiti u funkciji cjeloživotnog vježbanja kao osnovni sportsko-rekreacijski sadržaj, a po mogućnosti polaznik ima interes za nju Transformacija kinantropoloških obilježja 1. isplanirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih morfoloških obilježja (optimizaciju sastava tijela − povećanje mišićne mase, potkožno masno tkivo) 2. razlikovati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih motoričkih sposobnosti (fleksibilnost, koordinacijska svojstva, brzinsko eksplozivna svojstva, razvoj i održavanje jakosti) 3. prilagoditi izvedbu odabranih sadržaja s ciljem utjecaja na razvoj i održavanje bitnih funkcionalnih sposobnosti (aerobna i anaerobna izdržljivost) 4. usporediti izvedbu bitnih kinezioloških sadržaja s ciljem cjelovite transformacije lokomotornog sustava (mobilnosti lokomotornog sustava stabilnosti lokomotornog sustava) 5. kombinirati izvedbu odabranih sadržaja s ciljem svladavanja sadržaja različitih programa za prevenciju lokomotornih ozljeda (relativne vježbe jakosti, primjena elastičnih otpora, primjena proprioceptivnih vježbi, primjeri povezivanja sadržaja iz različitih programa prevencije s ciljem maksimizacije učinkovitosti) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja 1. pokazati i nabrojiti kineziterapeutske vježbe za prevenciju tegoba onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 2. izabrati i pokazati statičke vježbe istezanja (stretching) za regeneraciju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 3. pokazati i provesti kineziterapeutske vježbe za rehabilitaciju nakon ozljeda onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 4. sastaviti i provesti statičke vježbe istezanja (stretching) za smanjenje tonusa onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem 5. objasniti i primijeniti skup vježbi masaže i samomasaže (labavljenja, glađenja, gnječenja, istresanja) u stajanju, sjedenju ili ležanju onih dijelova lokomotornog sustava koji su najviše aktivirani izabranim zanimanjem | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Važnost tjelesnog vježbanja i sporta u razvoju društva 2. Sustav za kretanje čovjeka (dijelovi, građa, funkcija) 3. Energetski potencijali čovjeka tijekom vježbanja 4. Optimalni sastav tijela (metode optimizacije) 5. Pravilna prehrana i važnost unosa tekućine 6. Utjecaj procesa vježbanja na ljudski organizam (pozitivni učinci vježbanja i štetne tjelesne aktivnosti) 7. Modeliranje postupaka za redukciju potkožnoga masnog tkiva |
| Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros ili standardna ciklična kretanja različitim tempom do 8 min 2. »Leteće« trčanje do 40 m 3. Trčanje do 100 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Skokovi s noge na nogu po označenim prostorima (ili sa strunjače na strunjaču) 6. Skokovi odrazom svaki četvrti korak 7. Skok udalj tehnikom 2 ½ koraka 8. Bacanje Vortexa u dalj 9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI 10. Različite varijante premeta strance 11. Stoj na glavi 12. Stoj na rukama, kolut naprijed 13. Odbočka III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 14. Ljuljanje na karikama 15. Pomicanje u visu 16. Njihom strance premah odnožno 17. Klimom premah zgrčeno 18. Okreti u čučnju i usponu na obje noge za 180 (niska greda) 19. Valcer – korak, okret u usponu za 180 na obje noge (niska greda) 20. Galop – naprijed, okret u čučnju za 180 na obje noge (niska greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 21. Kruženje rukama u čeonoj, bočnoj i vodoravnoj ravnini (obručem, loptom, vijačom) u mjestu i kretanju 22. Poskoci i skokovi ritmičke gimnastike kroz vijaču 23. Bacanje i hvatanje vijače u kombinaciji s tjelesnim elementima 24. Skok »kadet« 25. Skok »jelenji« V. PLES I AEROBIKA 26. Engleski valcer (okreti, wisq, promenada) 27. Disko foks plesovi 28. Aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI 29. Bočno bacanje tsuri goshi 30. Nožno bacanje de ashi braai 31. Kretanja tsugi ashi i ayumi ashi 32. Polukružni koraci – tai sabaki (mae sabaki i ushiro sabaki) VII. KOŠARKA 33. Dodavanje jednom rukom guranjem – izravno i od podloge 34. Promjene smjera i tempa kretanja s poluaktivnom i aktivnom obranom |
35. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom odozgor nakon okreta 36. Obrana »čovjek na čovjeka« (1 : 1; 2 : 2; 3 : 3) 37. Igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET 38. Vođenje lopte različitim dijelovima stopala i brzine kretanja (pravocrtno vođenje i uz promjene pravca vođenja) 39. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika 40. Promjene mjesta vođenjem lopte te primopredajom lopte u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 41. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2, 4 : 4, 5 : 5 (otkrivanje, slobodan broj dodira po lopti) 42. Igra futsal (taktika igre, primjena pravila i suđenje) IX. ODBOJKA 43. Pojedinačni blok smeča visoke lopte 44. Odbijanje podlakticama preko glave 45. Vršno odbijanje skretanjem pravca leta lopte 46. Igra 6 : 6, zaštita od protivničkog napada 1 : 2 : 3 (1 polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) 47. Igra (taktika i suđenje) | |
X. RUKOMET 48. Razne igre s loptom 49. Šutiranje s tla iskorakom suprotnom nogom u odnosu na šutersku ruku u/iznad visine boka »jensen» 50. Jednostruka križanja 51. Prizemljenje do skleka nakon šuta s crte 52. Osnovna vratarska tehnika, bočno i dubinsko kretanje braniča te sprječavanje napadača sportskim prekršajem 53. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 54. Bekend servis 55. Vodoravni (drive) udarac 56. Osnove taktike igre u paru 57. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 58. Privikavanje na lopticu i reket (spužvasta loptica) 59. Forhend (spužvasta loptica) 60. Bekend (spužvasta loptica) 61. Igra (taktika i suđenje) | |
| Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njezine provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (opći razvoj i održavanje) 1. Primjena vijače (redukcija potkožnoga masnog tkiva) 2. Primjena medicinke (razvoj mišićne mase) 3. Primjena elastičnih traka (razvoj mišićne mase) 4. Primjena bučica (razvoj mišićne mase) II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje fleksibilnosti) 1. Statičko aktivno istezanje (pretklon raznožno) 2. Statičko pasivno istezanje (prednoženje u ležećem položaju uz potisak partnera) 3. Dinamičko istezanje (dinamičko prednoženje u stojećem položaju) 4. PNF istezanje (istezanje, kontrakcija, relaksacija) 5. Balističko istezanje (prednoženje i zanoženje maksimalnom amplitudom u stojećem položaju) (razvoj i održavanje koordinacijskih svojstava) 1. Biotički načini svladavanja prostora (hodanja, trčanja, puzanja, valjanja) 2. Biotički načini svladavanja prepreka (preskoci, penjanja, provlačenja, obilaženja) 3. Biotički načini svladavanja otpora (dizanja, nošenja, potiskivanja, vučenja) 4. Biotički načini svladavanja baratanja predmetima (dodavanja, bacanja, vođenja, žongliranja) 5. Vježbe pravovremenosti − timing (kretanje i zaustavljanje u zadanim uvjetima) 6. Vježbe ritma (prelazak podnih ljestava niskim skipom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje aerobnih sposobnosti) 1. Standardna metoda (trčanje 20' intenzitetom 50%) 2. Varijabilna metoda (trčanje 20' s izmjenama intenziteta 2' 40% i 2' 60%) 3. Intervalna metoda (trčanje maksimalnim intenzitetom 6 x 20" s odmorom 10") |
| Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka za unaprjeđenje zdravlja navedeni su u poglavlju »Ostalo« koje se nalazi na kraju programa četvrtoga razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
| Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Ttjelesna i zdravstvena kultura ima veliki broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: • u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja • zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika • vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima • nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. |
| Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor | |
4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istovremeno istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. | |
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. | |
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a da pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju | |
5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
| Metode i oblici rada: | Metode: • prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije • vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja • sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije • nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: • jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) • složeniji (paralelno-izmjenični, sukcesivno-izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Olimpizam 2. Tjelesno vježbanje kao čimbenik kulture življenja 3. Sastav kinantropoloških obilježja i postupci razvoja 4. Izračun indeksa tjelesne mase (ITM) u funkciji redukcije masnog tkiva i povećanja mišićne mase 5. Utjecaj tjelesnog vježbanja na pojedine organske sustave (lokomotorni, neurološki) sa stajališta pojedinog zanimanja 6. Obilježja morfološkog, motoričkog i funkcionalnog razvoja polaznika u adolescenciji Energetske vrijednosti prehrambenih namirnica (vitamini, minerali, voda − postupci prehidratacije, hidratacije i rehidratacije, dodatci prehrani) |
| Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Tehnika brzog hodanja 2. Kros ili standardna ciklička kretanja različitim tempom do 10 min 3. Trčanje dionica 150 − 200 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Skokovi odrazom svaki treći korak 6. Skok uvis prekoračnom tehnikom L i D nogom pojedinačno sa zbrojem preskočenih visina – motoričko postignuće 7. Sunožno preskakivanje prepreka različitih visina (20 – 50 cm) 8. Bacanje Vortexa u cilj na tlu 9. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) |
II. SPORTSKA GIMNASTIKA − POLAZNICI 10. Leteći kolut 11. Raznoška uzduž sprave (kozlić) 12. Salto na povišenje od mekih strunjača uz pomoć odraznog pomagala III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 13. Stoj na rukama u kolut naprijed 14. Ljuljanja na karikama – saskok u zaljuljaju 15. Klimom premah raznožni 16. Upor prednji na nižoj pritki, kovrtljaj naprijed 17. Naskok premahom jedne noge odnožno do upora jašućeg; polkin korak, »tupfer«, »vaga«, saskok »jelenji« IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 18. Skokovi s udarcem noge o nogu 19. Kotrljanje lopte po tlu i tijelu 20. Bacanje i hvatanje lopte u kombinaciji s tjelesnim elementima 21. Otvoreni – zatvoreni poskok na mjestu i u kretanju 22. Preskakivanje vijače naprijed i natrag križanjem ruku 23. »Leteći« skok vijačom 24. Skok »škare« povezano naprijed-natrag V. PLES I AEROBIKA 25. Rock plesovi 26. Rumba (okreti, wisq, promenada) 27. Samba (okreti, wisq, promenada) 28. »New body« aerobika (aerobika s bučicama) VI. BORILAČKI SPORTOVI 29. Okreti za bacanja – mae mawari sabaki, ushiro mawari sabaki 30. Bočno bacanje tsuri goshi 31. Nožno bacanje de ashi braai u kretanju 32. Poluga juji gatame i gušenje hadaka jime VII. KOŠARKA 33. Ubacivanje lopte u koš jednom rukom preko glave – horog (nakon vođenja i na dodanu loptu) 34. Obrambeni skok i zagrađivanje 35. Oduzimanje lopte (presijecanjem ili izbijanjem iz posjeda) 36. Slobodna bacanja 37. Zonska obrana 38. Igra (taktika i suđenje) | |
VIII. NOGOMET 39. Dinamičko dodavanje i primanje lopte različitim dijelovima stopala (primopredaja lopte u suradnji dvojice polaznika) 40. Udarci na vrata nakon dodane lopte 41. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika (osnovna struktura suradnje) 42. Dupli pas u suradnji dvojice polaznika s udarcem na vrata 2 : 1 (+ vratar) 43. Slobodna igra 5 + 1 : 5 + 1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA 44. Vršno odbijanje preko glave 45. Niski odbojkaški stav i obrana »oštrih« lopti poluupijačem 46. Povaljka u stranu i odbijanje čekićem 47. Obrana u prednjoj liniji − pojedinačni i grupni blok 48. Igra 6 : 6, zaštita vlastitog smeča 2 : 3 (2 polaznika u prednjoj zoni, 3 polaznika u stražnjoj zoni, suđenje) X. RUKOMET 49. Zaustavljanje lopte s dvije i jednom rukom u različitim visinama 50. Šutiranje sa zemlje otklonom u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »polueret« 51. Povratna lopta – dupli pas 52. Poučavanje zonske obrane 5 : 1 53. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 54. Smeč udarac 55. Obrana nakon smeč udarca (paralela i dijagonala, forhend i bekend) 56. Forhend i bekend, visoki (lift) udarac s mreže (dugi udarac s mreže zamahom reketa ispod struka) 57. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 58. Forhend i bekend s obzirom na vrste rotacija (ravni, spin) 59. Ravni servis | |
| Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava) 1. Vježbe za mobilnost gležnja (dinamička dorzalna fleksija u stojećem položaju) 2. Vježbe za mobilnost kuka (dinamičko istezanje pregibača natkoljenice u iskoraku) 3. Vježbe torakalne mobilnosti (zasuci) 4. Vježbe mobilnosti ramena (kruženje rukom uz imitaciju dodavanja) 5. Primjeri vježbanja za razvoj i održavanje mobilnosti lokomotornog sustava 6. Pilates s malim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje jakosti) 1. Vježbe relativne jakosti (sklek) 2. Vježbe repetitivne jakosti (potisak s ravne klupe, 3 serije po 8 −10 ponavljanja) 3. Vježbe maksimalne jakosti (potisak s ravne klupe, 5 serija po 1 −3 ponavljanja) 4. Vježbe elastične jakosti (potisak s ravne klupe s naglašenom brzinom u obje faze) 5. Vježbe eksplozivne jakosti (bacanje medicinke iz sjeda, samo koncentričkim načinom) III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (sadržaji za razvoj i održavanje anaerobne izdržljivosti) 1. Intervalna standardna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, odmor 2') 2. Intervalna varijabilna metoda fosfagene izdržljivosti (trčanje 10 x 50 m, maksimalni intenzitet, a između ponavljanja vrlo sporo trčanje 2') 3. Intervalna standardna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 6 x 400 m, intenzitet 80 − 90 %, odmor 4') 4. Intervalna varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 3 x 6', 30" maksimalni intenzitet, 30" 50 %, odmor 5') 5. Kontinuirana varijabilna metoda glikolitičke izdržljivosti (trčanje 12', 1' maksimalni intenzitet, 1' 50 %) |
| Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
| Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. |
Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenog nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: • u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja • zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika • vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima • nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. | |
| Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor | |
4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. | |
II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće: 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu, uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore, pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući | |
8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena, naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
| Metode i oblici rada: | Metode: • prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije • vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja • sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije • nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: • jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) • složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupan napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Razvoj tjelesnog vježbanja i sporta u Hrvatskoj 2. Uzroci ozljeđivanja u izabranom zanimanju 3. Indicirane i kontraindicirane vrste kinezioloških aktivnosti sa stajališta izabranog zanimanja 4. Određivanje volumena opterećenja tijekom tjelesnog vježbanja 5. Osobitosti spolova i tjelesno vježbanje 6. Rehabilitacija pokretom i kretanjem nakon profesionalnih ozljeda 7. Cjeloživotni utjecaj kinezioloških tjelovježbenih podražaja na zdravlje polaznika |
| Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanog nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom do 12 min 2. Trčanje dionica 40, 60, 80 m 3. Trčanje dionica 200 − 300 m 4. Trčanje – motoričko postignuće 5. Troskok s mjesta 6. Jednonožni skokovi po označenom prostoru (ili sa strunjače na strunjaču) 7. Skok uvis leđnom ili prekoračnom tehnikom – motoričko postignuće 8. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICI 9. Sastav po izboru polaznika (tlo) III. SPORTSKA GIMNASTIKA – POLAZNICE 10. Sastav po izboru polaznika (tlo) 11. Sastav po izboru polaznika (greda) IV. RITMIČKA GIMNASTIKA 12. »Jelenji« skok 13. Vrtnje obruča oko šake i dijelova tijela 14. Kotrljanje obruča po tlu u kombinaciji s tjelesnim elementima 15. Bacanje i hvatanje obruča povezano s plesnim koracima 16. Vodoravni krug vijačom jednom rukom iznad glave i povezano vodoravni krug s preskokom (»osmica«) u mjestu i kretanju 17. Preskakivanje vijače »škarama« pogrčeno 18. Preskakivanje vijače plesnim koracima (galop naprijed, polka) 19. Sastav (vijača) − sastav prema izboru polaznica 20. Sastav (obruč) −sastav prema izboru polaznica V. PLES I AEROBIKA 21. Cha-cha-cha |
22. Salsa 23. Polka, Western polka (okreti, wisq, promenada) 24. Step aerobika VI. BORILAČKI SPORTOVI 25. Poluga ude garami 26. Udarac rukom naprijed pravocrtni 27. Udarac nogom naprijed pravocrtni 28. Donji, unutarnji i vanjski blok VII. KOŠARKA 29. Otvaranje za prijem lopte 30. Razvijanje protunapada – dolazak u prijem lopte, otvaranje prvog dodavanja i tranzicija 31. Presing čovjek na čovjeka na polovici i cijelom igralištu 32. Napad na presing čovjek na čovjeka 33. Igra (taktika i suđenje) VIII. NOGOMET 34. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 35. Driblinzi i fintiranja 1 : 1 s udarcima na vrata (vratar) 36. Oduzimanja lopte 1 : 1 i 2 : 2 37. Suradnja dvojice polaznika (otkrivanja, primopredaja lopte, driblinzi i fintiranja) 2 : 1 i 2 : 2 s udarcima na vrata (vratar) te oduzimanja lopte 38. Igra 4 + 1 : 4 + 1 (taktika i suđenje) IX. ODBOJKA 39. Smeč iz zaleta varkom «kuhanjem« iza bloka 40. Povaljka u stranu odbijanje jednom rukom 41. Vršno odbijanje u skoku 42. Taktika igre (napad trećom loptom) X. RUKOMET 43. Finta – varka s presvlačenjem 44. Skok šut s otklonom tijela u suprotnu stranu u odnosu na šutersku ruku »skokšut polueret« 45. Kombinirani sustav obrane – varijanta 5 + 1 46. Igra (taktika i suđenje) XI. BADMINTON 47. Rezani forhend drop 48. Bekend dugi udarac (clear) 49. Kretanja po terenu s naglaskom na centralnu poziciju (obrambena i napadačka) 50. Igra (taktika i suđenje) XII. TENIS 51. Forhend volej (spužvasta loptica) 52. Bekend volej (spužvasta loptica) 53. Smeč (spužvasta loptica) 54. Igra (taktika i suđenje) | |
| Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (razvoj i održavanje stabilnosti lokomotornog sustava) 1. Vježbe stabilnosti stopala (podizanje na prste) 2. Vježbe stabilnosti koljena (ravni naizmjenični iskorak) 3. Vježbe stabilnosti lumbalno-sakralnog dijela trupa (prednji izdržaj 40) 4. Vježbe stabilnosti lopatice (vanjska rotacija u ramenu s elastičnom trakom) 5. Primjer vježbanja za stabilnost lokomotornoga sustava u funkciji zanimanja 6. Pilates s velikim loptama II. MOTORIČKE SPOSOBNOSTI (razvoj i održavanje brzinsko eksplozivnih svojstava) 1. Vježbe za razvoj i održavanje brzine (10 ustajanja iz raznih položaja s reakcijom na zvučni podražaj) 2. Vježbe za razvoj i održavanje agilnosti (trčanje naprijed i natraške 6 x 5 m) 3. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa skoka (preskoci preko švedske klupe) 4. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa sprinta (10 x 5 m, odmor 30") 5. Vježbe za razvoj i održavanje eksplozivne snage tipa udarca (izvođenje različitih udaraca specifičnih za pojedine sportove) |
III. FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI (optimizacija sastava tijela − smanjenje potkožnoga masnog tkiva) 1. Metode aerobnog vježbanja (trčanje 30' niskim intenzitetom) 2. Metode anaerobnog vježbanja (trčanje 20', 2' visoki intenzitet, 2' 3. Metode vježbanja s vanjskim opterećenjem (kružno vježbanje, 15 vježbovnih mjesta, vježbanje 60", a oporavak 20") | |
| Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
| Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima te pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja, mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. |
Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: • u izvedbeni nastavni plan i program treba uvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja • zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika • vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima • nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. | |
| Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu 3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. | |
Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim se prstima upirati u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema van i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. Ležeći na trbuhu (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice): 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. | |
III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE Vježbe su sljedeće: 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicati palac u korijenskom zglobu, uz izvedbu što većega kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene, stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu | |
6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
| Metode i oblici rada: | Metode: • prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije • vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja • sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije • nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: • jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) • složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada. Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Ishodi učenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva četiri razreda. |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kineziološka teorijska znanja | Za ovaj skup ishoda učenja izvedbeno je predviđen broj sati do 10 % ukupnog broja sati. Teorijske nastavne teme u pravilu se trebaju provoditi kako su navedene, jer su smisleno povezane s ostalim skupovima ishoda učenja u svakom razredu. Također, dopušteno je osmišljavanje drukčijih teorijskih tema koje su izravno povezane s provedivim motoričkim nastavnim temama u uvjetima pojedine srednje strukovne škole. 1. Kulturološko-povijesne dimenzije tjelesnog vježbanja i sporta u funkciji kulture življenja |
2. Energetska potrošnja tijekom radnog dana i optimizacija prehrane 3. Masaža i samomasaža kao sredstvo oporavka (utjecaj, vrste, izvođenja pojedinih zahvata) 4. Odabir kinezioloških aktivnosti u funkciji sportske rekreacije 5. Moguća patološka stanja uzrokovana izabranim zanimanjem 6. Primjena novih tehnologija u funkciji samostalnog praćenja procesa tjelesnog vježbanja (monitori srčane frekvencije − Polar, Omron ili Tanita vage) | |
| Kineziološke aktivnosti | U ovom skupu ishoda učenja naveden je veći broj nastavnih tema kako bi se omogućio izbor nastavnih tema iz propisanoga nastavnog plana i programa. I. ATLETIKA 1. Kros i standardna ciklička kretanja različitim tempom 12 min i više 2. Trčanje dionica 300 − 400 m 3. Trčanje – motoričko postignuće 4. Troskok s mjesta – motoričko postignuće 5. Skok udalj individualno odabranim tehnikom − motoričko postignuće 6. Skok uvis leđna ili prekoračna tehnika – motoričko postignuće 7. Atletski troboj (trčanje, skok, bacanje) II. RITMIČKA GIMNASTIKA 8. Individualna/skupna vježba s vijačom, loptom ili obručem III. PLES I AEROBIKA 9. Bečki valcer (koreografija) 10. Quadrilla (koreografija) 11. Tae-bo aerobika IV. BORILAČKI SPORTOVI 12. Obrana od pljuske (udarca rukom) 13. Obrana od obuhvata 14. Obrana od hvata za kosu 15. Sprovođenje ključem na ruci 16. Obrana od napada nožem V. KOŠARKA 17. Dodavanje lopte uz primjenu finte dodavanje 18. Suradnja dva igrača u napadu – napad blokadama 19. Obrana od blokade preuzimanjem i probijanjem 20. Igra (primjena timske taktike 5 : 5) VI. NOGOMET 21. Žongliranje loptom po podlozi i u zraku različitim dijelovima tijela 22. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 2 i 5 : 2 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira, 1 dodir) 23. Igra za posjed lopte u ograničenom prostoru 4 : 4 i 5 : 5 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira) 24. Igra 4 + 1: 4 + 1 s određenim brojem dodira po lopti (3 dodira, 2 dodira) VII. ODBOJKA 25. Tenis servis 26. Tradicionalni sustav 4 − 2 (dizač u prednjoj zoni) 27. Povezivanje sustava obrane polja VI-naprijed 28. Povezivanje zaštite 1 : 2: 3 (1. polaznik u bloku, 2. polaznik u prednjoj zoni iza bloka, 3. polaznik u stražnjoj zoni) i zaštite 2 : 3 (2. polaznik u prednjoj zoni, 3. polaznik u stražnjoj zoni) 29. Igra (taktika i suđenje) VIII. RUKOMET 30. Blokade u napadu (okomite i dijagonalne) 31. Utrčavanja te odvlačenja krilnih napadača bez lopte i s loptom 32. Fintiranje u vođenju i dodavanju (R) 33. Igra (taktika i suđenje) IX. BADMINTON 34. Igra na mreži: zakucavanje (net kill), rezana kratka loptica 35. Igranje udaraca s fintama, varkama (dugi, drop, net drop) 36. Igra (osnovne taktike u mješovitim parovima) X. TENIS 37. Spin servis 38. Igra mali tenis (taktička primjena osnovnih udaraca u igri) |
| Transformacija kinantropoloških obilježja | U ovom skupu ishoda učenja za svaku nastavnu temu naveden je jedan primjer njene provedbe. To omogućuje da se dorečeno prepozna njezin smisao te da se, u različitim uvjetima rada, osmisle daljnje nastavne teme s istovjetnim ciljem. I. LOKOMOTORNI SUSTAV (prevencija lokomotornih ozljeda) 1. Primjena relativnih vježbi jakosti u programima prevencije ozljeda (jednonožni čučanj) 2. Primjena elastičnih otpora u programima prevencije ozljeda (odupiranje trupa rotacijskoj sili elastičnog otpora) 3. Primjena proprioceptivnih vježbi u programima prevencije ozljeda (sporo trčanje s naskokom na jednu nogu i zadržavanjem ravnoteže) 4. Primjeri treninga za prevenciju ozljeda lokomotornog sustava II. MORFOLOŠKA OBILJEŽJA (optimizacija sastava tijela −povećanje mišićne mase) 1. Vježbe potisaka i privlačenja (potisak s ravne klupe, horizontalno veslanje) 2. Vježbe pregiba i opružanja (pregib podlaktica bučicama, opružanje podlaktica bučicama) 3. Vježbe odmicanja i primicanja (razvlačenje bučicama, primicanje natkoljenice ležeći na boku) 4. Sustavi vježbanja I. (kumulativna ponavljanja, retrokumulativna ponavljanja, superserije) 5. Sustavi vježbanja II. (padajuće serije, negativna ponavljanja, forsirana ponavljanja) |
| Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja | Nastavne teme iz ovog skupa ishoda učenja mogu se sustavno provoditi tijekom svih godina obrazovanja. Primjeri ovih kinezioloških postupaka unaprjeđenja zdravlja navedeni su u poglavlju Ostalo koje se nalazi na kraju programa četvrtog razreda. I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA |
| Napomene: | Opće napomene Različitost materijalnih uvjeta srednjih strukovnih škola utječe na provedivost nastavnih tema te je naveden veći broj nastavnih tema kako bi se za različite uvjete i zanimanja mogao izraditi provediv, a prema zanimanju usmjeren izvedbeni nastavni plan i program. Svaka nastavna tema mora biti primjerena dobi i spolu polaznika, indicirano usmjerena prema strukovnoj kvalifikaciji te omogućitii sigurnost polaznika i usklađenost s potencijalnim interesima i stvarnim potrebama polaznika. Tako je ovaj program rasterećen nastavnih tema koje nije moguće provesti te onih koje zbog svoje složenosti ne mogu biti u funkciji ishoda učenja jer ih većina polaznika ne može svladati određenim uspjehom. Program za srednje strukovne škole osmišljen je na način da u svakom razredu sadrži četiri međupovezana skupa ishoda učenja. To su: 1) Kineziološka teorijska znanja, 2) Kineziološke aktivnosti, 3) Transformacija kinantropoloških obilježja i 4) Kineziološki postupci unaprjeđenja zdravlja. Time je potpuno promijenjen smisao nastave tjelesne i zdravstvene kulture u srednjim strukovnim školama jer su određeni mjerljivi skupovi ishoda učenja koje svaki polaznik (osim polaznika s posebnim potrebama) tijekom redovitog pohađanja nastave mora obvezno naučiti na primjerenoj razini. Na takav način skupna učinkovitost svih skupova ishoda učenja omogućuje ostvarivanje bitnih kompetencija iz ovoga odgojno-obrazovnog područja za pojedino zanimanje. |
U programu se nastavna tema navodi samo jedanput i ne ponavlja se u istom navodu, što znači da se ista može izabrati i ponavljati u svim višim razredima. Drugim riječima, ono što je navedeno kao nastavna tema, primjerice u 1. razredu, može se planirati i u svim višim razredima, iako se ista ne navodi u programima viših razreda. Navedeno pravilo, zbog vertikalne unutarpredmetne povezanosti i programske povezanosti osnovnog i srednjeg školstva, nastavnik po potrebi može koristiti za sve nastavne teme iz programa za osnovne škole. Takav pristup istodobno omogućuje kreativnost nastavnika i olakšava izradbu izvedbenoga nastavnog plana i programa za pojedini razredni odjel jer uvažava zahtjeve s obzirom na različit sastav polaznika prema sposobnostima i pojedinačne razlike u količini stečenih motoričkih znanja u osnovnoj školi. Temeljna postavka ovog programa uzima u obzir biološke različitosti polaznika i polaznica. Zbog toga se predmetna nastava u srednjim strukovnim školama, kako sa znanstvenih, tako i sa stručnih spoznaja,mora organizirati i provoditi posebno (odvojeno) za polaznike, a posebno za polaznice. Posebne napomene Nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima velik broj posebnosti. Zbog toga je neke uputno istaknuti: • u izvedbeni nastavni plan i program trebauvrstiti međusobno povezane nastavne teme koje su određene svim skupovima ishoda učenja • zbog posebnosti nastavnog predmeta i uvjeta u kojima se odvija nastavni proces posebnu pozornost treba obratiti sigurnosti i motivaciji polaznika • vrjednovanje postignuća polaznika provoditi prema individualnim mogućnostima. Nastavu izvoditi u nastavnim satima od 45 minuta, osim gdje su školske sportske dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće organizirati na drugi način. | |
| Ostalo | |
Primjeri nastavnih tema za skup ishoda učenja: KINEZIOLOŠKI POSTUPCI UNAPRJEĐENJA ZDRAVLJA I. Prevencija razvoja cervikalnog i lumbalno-sakralnog sindroma VJEŽBE ZA KRALJEŽNICU Statičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. postaviti dlanove s ukriženim prstima na čelo pa gurati glavu naprijed, a istovremeno rukama pružati otpor 2. postaviti dlanove s ukriženim prstima na desnu stranu lica pa gurati glavu u desnu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 3. postaviti dlanove s ukriženim prstima na lijevu stranu lica pa gurati glavu u lijevu stranu, a istovremeno rukama pružati otpor 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave pa gurati glavu prema natrag, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za vratni dio kralježnice: 1. glavom izvoditi pokret naprijed-natrag 2. glavom rotirati u desnu pa u lijevu stranu 3. podizati ramena gore i polako ih spuštati 4. postaviti dlanove s ukriženim prstima iza glave te potiskivati laktove prema unutra. Statičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. stopala pogrčiti i zadržati položaj 2. koljena pogrčiti pa leđima pritiskati podlogu 3. koljena pogrčiti pa naizmjenično lijevom i desnom nogom uz pogrčeno stopalo koljeno privlačiti k sebi, a rukom pružati otpor 4. koljena pogrčiti pa s obje noge istodobno uz pogrčena stopala koljena privlačiti k sebi, a rukama pružati otpor 5. koljena pogrčiti, tjeme fiksirati uz podlogu, dlanove ukriženih prstiju postaviti na čelo te izvoditi pretklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. upiranje o podlogu nožnim prstima do potpunog opružanja koljena 2. s rukama u uzručenju naizmjence po podlozi istezati suprotnu ruku i suprotnu nogu | |
3. s rukama u uzručenju po podlozi istezati obje ruke i obje noge 4. s dlanovima ukriženih prstiju iza glave izvoditi zaklon glavom, a istovremeno rukama pružati otpor. Dinamičke vježbe za lumbalno-sakralni dio kralježnice Položaj na leđima (ruke su uz tijelo): 1. plantarna fleksija 2. pogrčiti lijevo stopalo pa privlačiti petu po podlozi k sebi, ponoviti desnom nogom 3. pogrčiti istovremeno oba stopala pa privlačiti pete po podlozi k sebi 4. koljena pogrčiti te polako podizati i spuštati zdjelicu 5. koljena pogrčiti, staviti ruke na prsa i podizati trup. Položaj na boku (donja ruka je pod glavom, gornjom se oslanja o podlogu, donja je noga savijena, a gornja ispružena): 1. pogrčiti gornju nogu, opružiti ju do početnog položaja 2. pogrčiti stopalo pa odizati ispruženu nogu 3. pogrčiti stopalo pa ispruženom nogom napraviti krug. Potrbuške (s podloškom pod kukovima, ruke u priručenju): 1. nožnim prstima upirati se u podlogu do opružanja koljena 2. naizmjenična fleksija potkoljenica 3. istovremena fleksija potkoljenica 4. s rukama u priručenju, doći do položaja uzručenja 5. s rukama u uzručenju, naizmjence podizati lijevu ruku i desnu nogu pa desnu ruku i lijevu nogu. II. Prevencija razvoja kalcificirajućeg tendinitisa i drugih simptoma bolnog ramena VJEŽBE ZA RAMENA Ležeći na leđima: (ruke u priručenju, s nogama flektiranim u zglobu koljena i kuka): 1. podizati ruke do odručenja, a ramena istovremeno pritiskati dolje i natrag 2. rukom uhvatiti suprotni lakat u visini ramena, istegnuti ruku u jednu stranu te s drugom rukom u drugu stranu 3. s laktovima postavljenim u visini ramena stisnuti šake, okrenuti ruke prema vani i pritiskati šakama o podlogu 4. laktove spojiti u visini ramena ispred glave, podlaktice prisloniti jednu uz drugu, stisnuti šake i raširiti ruke pod pravim kutom uz pritiskanje o podlogu 5. s glavom u prirodnom položaju, rukama u priručenju, ramena podizati prema gore 6. s rukama u uzručenju naizmjenično izvoditi opružanja rukama. | |
Ležeći na trbuhu: (stisnute pete uz petu, stisnute stražnjice) 1. s laktovima u visini ramena, stisnuti šake i podizati ruke i glavu od podloge (kao da se želi spojiti lopatica), pogled usmjeriti prema dolje 2. uhvatiti ruke iza leđa, podignuti glavu, ramena i gornji dio tijela, pogled usmjeriti prema dolje. III. Prevencija razvoja sindroma karpalnog i kubitalnog kanala, rizartroze i De Quervainove bolesti VJEŽBE ZA ŠAKE I RUČNE ZGLOBOVE 1. stisnuti prste šake te opružiti 2. raširiti ispružene prste pa zatvoriti šaku stišćući prste 3. pomicanje palca u njegovu korijenskom zglobu uz izvedbu što većeg kruga 4. istegnuti palac što dalje od šake te ga vratiti pokušavajući dodirnuti vrškove jednog po jednog prsta, od drugog do petog. 5. ruku koja je položena na rukohvat stolca ili na stol, savijati u ručnom zglobu prema gore i dolje 6. s rukom koja je u laktu flektirana pod pravim kutom, okretati dlan prema gore pa prema dolje, a pri tome ne pomicati lakat 7. stisnuti list papira između ispruženih prstiju šake, a drugom ga rukom pokušati izvući 8. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema gore te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom 9. osloniti podlakticu na ravnu površinu s dlanom okrenutim prema dolje te savijati šaku prema gore, uz pružanje otpora suprotnom šakom. | |
IV. Prevencija razvoja osteoartritisa kuka i sindroma prenaprezanja mišića kukova, prevencija razvoja prepatelarnog burzitisa, skakačkog koljena i drugih simptoma bolnog koljena VJEŽBE ZA KUKOVE I KOLJENA Ležeći na leđima: 1. rukama u priručenju, ispruženih nogu s pogrčenim stopalima, izvoditi naizmjenična odnoženja 2. s jastukom ispod koljena naizmjenično opružati noge s pogrčenim stopalom, gurajući jastuk u pod 3. obje noge flektirane, ispružiti jednu nogu u visini s koljenom druge noge, stopalo pogrčiti prema sebi, zadržati i vratiti u početni položaj, izvoditi naizmjence jednom pa drugom nogom 4. početni položaj polusjedeći, noge su ispružene stopala pogrčena, između nogu jastuk, stisnuti jastuk napinjući mišiće stražnjice i zadržavati koljena ispružena, opustiti se i ponoviti u ležećem i stojećem položaju 5. početni položaj ležeći na boku, savinuti ruku i nogu na kojima se leži, gornja noga je ispružena, stopala pogrčena prema sebi, podignuti nogu, zadržati ju u odignutom položaju, gornja ruka je savijena i oslonjena dlanom o podlogu 6. položaj na trbuhu, s jastukom ispod trbuha, pogrčiti stopalo jedne noge, savinuti koljeno i natkoljenicu od podloge, odizati koljeno i natkoljenicu od podloge, bez podizanja zdjelice, zadržati u tom položaju 7. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu ispružiti u koljenskom zglobu, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj 8. sjedeći na stolcu uspravno, pridržavajući se rukama, jednu pa drugu nogu saviti u zglobu kuka, zadržati u tom položaju te vratiti u početni položaj. V. Prevencija razvoja spuštenih svodova stopala i osteoartritisa nožnih zglobova VJEŽBE ZA STOPALA Sjedeći položaj: 1. savinuti nožne prste oba stopala ne dižući ih s poda, ispraviti prste stopala 2. podignuti prednji dio stopala držeći petu na podu, spustiti prednji dio stopala, zatim podignuti i spustiti petu 3. podignuti prednji dio stopala, okrenuti stopalo prema van, spustiti stopalo, vratiti ga u sredinu 4. podignuti pete, okrenuti pete prema van, spustiti pete, vratiti ih u sredinu 5. podignuti jedno koljeno, ispružiti stopalo, zategnuti stopalo, spustiti stopalo, naizmjence lijevo i desno pa istovremeno oba 6. podignuti ispruženu nogu, zategnuti prste prema sebi, naizmjenično jedna te druga noga pa istovremeno obje 7. podignuti ispruženu nogu, kružno pomicati stopalo, stopalom ispisivati brojeve po zraku 8. bosim prstima stopala gužvati novinski papir. | |
| Metode i oblici rada: | Metode: • prikazivanja – metoda usmenoga izlaganja, metoda postavljanja i rješavanja, metoda pokazivanja ili demonstracije • vježbanja – intervalna metoda vježbanja, varijabilna metoda vježbanja, kontinuirana metoda vježbanja • sigurnosti – metoda sprječavanja ili prevencije, čuvanja ili zaštite, pomaganja ili asistencije • nadzora – metoda praćenja vježbanja, usmjeravanja vježbanja, zaustavljanja vježbanja. Oblici: • jednostavniji (pojedinačni, dvojke, trojke, četvorke i paralelni) • složeniji (paralelno izmjenični, sukcesivno izmjenični, izmjenični, kružni, stanični, stazni i poligonski). Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: motorička znanja, motorička postignuća, kinantropološka postignuća (morfoloških obilježja, motoričkih sposobnosti i funkcionalnih sposobnosti prema metodologiji vrjednovanja), odgojni učinci rada Oblici: vrjednovanje rada polaznika provoditi uvažavajući stanje njihova antropološkog statusa, stvarne mogućnosti svakog polaznika i cjelokupni napredak pojedinca tijekom nastavne godine. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
| Cilj predmeta: | • omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja • usredotočiti se osobito na značenje kršćanske vjere za cjelovit rast i razvoj polaznika |
| Opis predmeta: | Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo. Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum, kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući, dakako, svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Religioznost i put religija 1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu 2. opisati temeljna obilježja religioznosti 3. razlikovati prirodne i objavljene religije 4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora 5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam 6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost Kršćanska objava i vjera 1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave 2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja 3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu 4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život 5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega 6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas 7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija Kršćanska vjera u suvremenom svijetu 1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka 2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| U potrazi za smislom života | U vrtlogu svijeta i života Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe Smisao i besmisao života Kršćanska vjera kao odgovor smisla Živjeti kao protagonist – životna uporišta |
| Čovjek − religiozno biće | Vjera − iskonska ljudska potreba Čovjek je po naravi religiozan Razvoj religije Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva Monoteističke religije Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije |
| Kršćanska objava i Sveto pismo | Kršćanska objava i njezino prenošenje Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji Biblijski govor o Bogu Biblija u životu kršćana |
| Isus Krist − vrhunac objave | Isus − povijesna osoba Isusov lik Navještaj kraljevstva Božjega Isusovo otkupiteljsko djelo Isus Krist − pravi Bog i pravi čovjek Zajedništvo s Kristom |
| Tajna stvaranja − govor znanosti i govor vjere | Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta Biblijsko-vjernički pristup stvaranju Odnos vjere i prirodnih znanosti |
| Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Crkva u sadašnjosti i prošlosti 1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve 2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život 3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere 4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi 5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom 6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku 7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku 8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu 9. primijeniti načela ekumenizma Kršćanska antropologija 1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti 2. objasniti kršćansko poimanje slobode 3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Sloboda – izbor i odgovornost | Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti Ususret drugomu U potrazi za vrjednotama |
| Život s Crkvom i u Crkvi | Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu Marija – uzor vjere i majka Crkve |
| Zajednica koja oslobađa i služi – povijest Crkve | Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. − 14. st.) Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva |
| S crkvom na putu vjere i slobode – molitva, slavlje, svjedočenje | Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja |
| Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kršćanska antropologija 1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život 2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju 3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva Kršćansko razumijevanje morala 1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla |
2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu 3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja 4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima 5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji 6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti 7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Kršćansko poimanje čovjeka | Čovjek kao stvorenje i slika Božja Isusov put kao paradigma kršćaninova puta |
| Čovjek – moralno biće | Čovjek − polazište etičkog razmišljanja Kriteriji dobra i zla Odnos vjere i morala Savjest − norma etičkog djelovanja Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima |
| Ljubav prema Bogu i bližnjemu – temelji kršćanske moralnosti | Bog – temelj kršćanske moralnosti Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon Znakovi ljubavi prema Bogu Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu Evanđeoski zakon ljubavi |
| »Muško i žensko stvori ih« | Čovjek − žena i muškarac Obitelj u Božjem naumu Ženidba − sakrament bračne ljubavi i zajedništva Roditelji i obitelj − odgovorno roditeljstvo |
| Dostojanstvo ljudskoga života | Svetost i dostojanstvo ljudskoga života Životom obdareni i u život pozvani Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti |
| Živjeti u istini | Hoditi u istini »Istina će vas osloboditi« |
| Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednoga školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KATOLIČKI VJERONAUK
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Kršćanska vjera u suvremenom svijetu 1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu 2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti 3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija 4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu 5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja Kršćanska objava i vjera 1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje Kršćansko razumijevanje morala 1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad 2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Suvremeni čovjek pred pitanjem Boga | Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom − izazov nevjere Suvremena religioznost i njezina pitanja Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost« Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu Dokazi o Božjoj opstojnosti |
| Biblijska slika i iskustvo Boga | Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti Sakramentalno iskustvo milosrdnog Boga Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere |
| Ljudski rad i stvaralaštvo | Čovjek sustvaratelj Kršćanski pogled na rad Opće dobro, pravda i solidarnost Etika poslovanja Kršćansko zauzimanje za mir |
| Izazovi znanstveno-tehničkog napretka | Budućnost i moć znanja Informatizacija i globalizacija Znanost u službi poboljšanja života Briga za okoliš Zajedništvom do napretka |
| Kršćanska nada u budućnost | Svjetovna očekivanja budućnosti Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji Čovjek pred pitanjem svršetka Kršćanska nada u dovršenje: novo stvaranje, uskrsnuće i život vječni |
| Napomene: | Sukladno Ugovoru o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u predškolskim ustanovama iz 1999. godine, nastava katoličkog vjeronauka u načelu je planirana za dva školska sata tjedno (70 sati godišnje), ali se trenutačno u većini škola u Republici Hrvatskoj realizira unutar jednog školskog sata tjedno (35 sati godišnje). Shodno tomu, nastavnik je slobodan unutar postojeće satnice prilagoditi nastavni plan i ponuđene teme u skladu s odgojno-obrazovnim potrebama polaznika, a vodeći računa o obrazovnim ishodima. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
| Cilj predmeta: | • stjecati teorijsko znanje iz vrijednosnog normativnog područja koje se odnosi na međuljudske odnose i komunikaciju • razvijati svijest o moralnoj odgovornosti prema sebi i uzajamnosti prema zajednici |
| Opis predmeta: | Etika je u srednjoj školi predmetno područje koje se bavi filozofijom morala kao dijela filozofije koje razmatra odnos dobra i zla te načela ispravnog djelovanja. U okviru filozofije etika je sistematizirana kao praktična disciplina koja se bavi ljudskim djelovanjem unutar neke socijalne skupine prema kriterijima moralne ispravnosti. U tom smislu etika je temeljna disciplina iz koje je moguće izvesti različite primijenjene etike kao što su individualna etika, socijalna etika, te različite etike specifičnih područja poput bioetike, profesionalnih etika i sl. Etika kao disciplina crpi svoja uporišta i iz drugih filozofskih disciplina poput filozofske antropologije, političke, pravne i socijalne filozofije. Unutar interdisciplinarnog pristupa etika također uključuje spoznaje znanstvenih disciplina, primjerice, psihologije, sociologije, socijalne i razvojne psihologije te općih teorija kulture. Unutar interdisciplinarne suradnje nužno je uključiti filozofiju bez koje nije moguće utemeljeno i bez proizvoljnosti raspravljati o ključnim životnim i odgojnim temama. Osnovni smisao poduke u ovom području razvijanje je kompetencije moralne prosudbe te usvajanje obrazaca moralnog ponašanja; pritom je bitno polaznike uvesti u situacije koje uključuju moralne konflikte za koje nemaju gotove odgovore i do kojih trebaju doći razložnim sučeljavanjem različitih stajališta. Smisao moralnog razvoja jest intuitivno i impulzivno rješavanje problema zamijeniti racionalnom i logičnom argumentacijom. Moralne prosudbe zahtijevaju sposobnost percipiranja realiteta, procjenu vlastitog iskustva, sposobnost razumijevanja stajališta drugih i sposobnost apstraktnog mišljenja. To znači da nije dovoljno znati pravila, nego i kako ih primijeniti u određenim situacijama. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest 1. razlikovati osnovne etičke pojmove 2. ispitati različite perspektive samospoznaje 3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike 4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja 5. identificirati granične situacije 6. procijeniti različita moralna načela djelovanja 7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| U potrazi za identitetom | Različite perspektive samospoznaje Uloge, uzori, idoli Osjećanje, htijenje, mišljenje |
| Prepreke u potrazi | Granične situacije Borba sa zlom ili s moći Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći |
| Orijentacija i zamke na putu | Životni izbor Zloporaba moći Ispravnost/neispravnost individualnog puta |
| Ciljevi: lažni, prividni, istinski | Potraga za nedostižnim Logika srca i logika uma Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota |
| Odgovornost za sebe i druge – moralna dimenzija života | Savjest Moralni razvitak kroz konfliktne situacije Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima Etika kao svijest o moralu |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Etika socijalnog života 1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu 2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva 3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa 4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije 5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija 6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji 7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Individualna sloboda i odgovornost prema zajednici | Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost) Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba Temelji kulturnog pluralizma Feministički pokret i ravnopravnost žena |
| Najviše vrijednosti socijalnog i političkog života (antičko i moderno razdoblje) | Platonova utopija pravednosti Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke krjeposti i načelo sredine Vrste pravednosti (komutativna i distributivna) Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More) Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau) Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham) Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa |
Račun užitka. Hedonizam i pravednost Pojam ljudskog dostojanstva Ljudska prava i njihovo podrijetlo Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant) Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls) | |
| Izazovi suvremenog društva | Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije Imperativ beskonačnog napretka Tehnologija i znanost u službi moći Konzumerizam kao stil života Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Primijenjena etika 1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike 2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode 3. razlikovati različite ekološke teorije 4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja 5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi 6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Čovjek, priroda, etika | Čovjek i priroda Pojam i predmet bioetike Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam Čovjek i životinjski svijet Čovjek i svijet biljaka |
| Kvaliteta života | Opstanak i preživljavanje Poboljšanje kvalitete života Održivi razvoj |
| Smisao i granice tehnološkog razvoja | Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji Tehnološka izvedivost i etička dopustivost Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije |
| Ekologija i zaštita okoliša | Ekološki pokret i ekološka etika Ekološka odgovornost Ekosustavi Ekološka svijest i osobna angažiranost |
| Bioetika i biologijske znanosti | Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam Eugenika Genetika i biotehnologija |
| Medicinska bioetika | Etika humanih reproduktivnih tehnologija Pobačaj Etika transplantacije organa i trgovina organima Etika umiranja i smrti Eutanazija |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ETIKA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Etika kao filozofija morala 1. ispitati odnos morala i etike 2. analizirati moral kao predrefleksivno iskustvo 3. razlučiti pojmove morala i ćudoređa 4. procijeniti idealan zahtjev važenja morala 5. raščlaniti strukturu etike 6. izdvojiti osnovne etičke pojmove Etička argumentacija i etičke teorije 1. razlikovati filozofske pristupe utemeljenju etike 2. razlučiti strategije opravdanja važenja etike 3. preispitati filozofsko-antropološko utemeljenje etike 4. suprotstaviti različite etičke argumentacije 5. analizirati etičke tekstove |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Moral i etika | Moral kao predmet i sadržaj etike Moral kao predrefleksivno iskustvo Moral i ćudoređe Idealan zahtjev važenja morala, moral kao trebanje Etika kao filozofija morala Struktura etike: normativna, deskriptivna i metaetika Temeljni etički pojmovi |
| Različiti filozofski pristupi utemeljenju etike | Razdioba etičkih teorija Etika pravila i etika dobrog života Aristotelovo utemeljenje etike vrline Kantova deontološka etika Utilitaristička etika (Bentham, Mill) Nietzscheova kritika morala, etički nihilizam Habermasova etika diskursa Kontraktualistička etika (Hobbes, Rousseau, Rawls) Metaetička, logičko-jezična analiza etičkih iskaza Relativističko osporavanje etike (kulturni relativizam) Metafizičko opravdanje etike (teološka etika) Tradicijsko i religiozno opravdanje etike (običajnost i ćudoređe) Filozofsko-antropološko opravdanje/osporavanje etike izvedeno iz biti čovjeka |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster). |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
| Cilj predmeta: | • usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze • biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada • razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima • prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva • biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje • učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima • učinkovito primjenjivati tehnologiju • steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja |
| Opis predmeta: | U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja. Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. računati u skupovima N, Z, Q i R 2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima 3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu 4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje 5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost 6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta Algebra i funkcije 1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama 2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene 3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima 4. diskutirati o rješenju linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju |
Oblik i prostor 1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini 2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja 3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini Mjerenje 1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice 2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini 3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost 4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta) 5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom Podatci 1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode 2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju 3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Brojevi | Skupovi N, Z, Q i R Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje) Apsolutna vrijednost realnog broja Brojevni pravac Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu Procjena i zaokruživanje |
| Algebra i funkcije | Postotci, omjeri i razmjeri Potencije i korijeni Algebarski izrazi i algebarski razlomci Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi Linearna funkcija |
| Oblik i prostor | Pravokutni koordinatni sustav u ravnini Sukladnost i sličnost Geometrijski oblici u ravnini |
| Mjerenje | Mjerne jedinice Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta Trigonometrija pravokutnog trokuta |
| Podatci | Prikupljanje, obrada i predočavanje podataka |
| Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama Algebra i funkcije 1. analizirati kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju 2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe Oblik i prostor 1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva Mjerenje 1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru Podatci 1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Brojevi | Logaritam pozitivnog broja |
| Algebra i funkcije | Kvadratna jednadžba Kvadratna funkcija Kvadratna nejednadžba Eksponencijalna funkcija Logaritamska funkcija Eksponencijalna i logaritamska jednadžba Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba |
| Oblik i prostor | Geometrija prostora |
| Mjerenje | Geometrijski oblici u prostoru – oplošje i obujam |
| Podatci | Analiza prikupljenih i obrađenih podataka |
| Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima 2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima Algebra i funkcije 1. analizirati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta 2. povezati binomni poučak i elemente kombinatorike |
Oblik i prostor 1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika 2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini 3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini Mjerenje 1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom 2. primijeniti skalarni umnožak vektora 3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini 4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka Podatci 1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka 2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Brojevi | Trigonometrijska kružnica Faktorijele |
| Algebra i funkcije | Trigonometrijske funkcije realnog broja Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe Binomni poučak Permutacije, kombinacije i varijacije |
| Oblik i prostor | Vektori u ravnini Pravac u koordinatnom sustavu Kružnica u koordinatnom sustavu |
| Mjerenje | Trigonometrija kosokutnog trokuta Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora |
| Podatci | Vjerojatnost |
| Brojevi | Trigonometrijska kružnica Faktorijele |
| Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MATEMATIKA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Brojevi 1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu Algebra i funkcije 1. primijeniti nizove i redove 2. analizirati složene funkcije pomoću svojstava elementarnih funkcija |
Podatci 1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka Infinitezimalni račun 1. odrediti konvergentnost niza uz izračun limesa 2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije 3. derivirati složenu funkciju 4. ispitati svojstva funkcije primjenjujući derivacije 5. nacrtati graf funkcije 6. odrediti primitivnu funkciju koristeći osnovna svojstva integriranja 7. izračunati površinu ispod grafa jednostavnije funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Brojevi | Brojevni sustavi |
| Algebra i funkcije | Nizovi i redovi Funkcije |
| Podatci | Statistika |
| Infinitezimalni račun | Limes niza Limes funkcije Derivacija funkcije Primitivna funkcija i integral |
| Napomene: | Matematički procesi (prikazivanje i komunikacija, povezivanje, logičko mišljenje, argumentiranje i zaključivanje, rješavanje problema i matematičko modeliranje, primjena tehnologije) ne poučavaju se kao zasebne nastavne cjeline, već se ostvaruju pri poučavanju i učenju konkretnih matematičkih sadržaja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
| Cilj predmeta: | • dopuniti znanja, vještine i kompetencije polaznika u području fizike na razini srednjeg obrazovanja radi cjelovitog osposobljavanja za određeno zanimanje |
| Opis predmeta: | Fizika je osnova primijenjenih znanosti i tehnologija pa su zakonitosti fizike temelj za primijenjenu znanost, kao što su elektrotehnika i računalstvo. U fizici je važan i karakterističan eksperimentalan pristup koji omogućuje višekratno ponavljanje i istraživanje neke pojave, a time njezino detaljno upoznavanje i opisivanje; stoga je pokus neizostavan dio fizikalnog odgoja i obrazovanja. Fizika se služi opažanjem i mjerenjem te logičkim razmišljanjem i matematičkim zaključivanjem. Otuda proizlaze dva tijesno povezana pristupa, eksperimentalni i teorijski. Fizikalna pismenost uključuje kompetencije koje polazniku omogućuju promatranje i istraživanje pojava, razmišljanje o njima i razumijevanje njihova objašnjenja te na temelju toga kreativno odlučivanje i poduzimanje akcija. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Gibanja 1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja 2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu 3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine 4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije 5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje 6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad 7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju Sile i polja 1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja 2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima 3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila 4. raspraviti o općem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko Zemlje 5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja 6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskoga gibanja 7. prosuditi o ravnoteži krutog tijela 8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima 9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona 10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Gibanja | Put i pomak Brzina Akceleracija Jednoliko pravocrtno gibanje Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje Slobodan pad Jednoliko kružno gibanje |
| Sile i polja | Sila i masa Sila teža, trenje, elastična sila Newtonovi zakoni gibanja Centripetalna sila Gravitacijska sila Sudari Rotacija krutog tijela Ravnoteža krutog tijela Tlak Uzgon Protjecanje fluida Coulombov zakon Električno polje Magnetsko polje |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Rad i energija 1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile 2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile 3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile 4. usporediti korisnosti različitih primjera rada 5. opisati različite vrste energije 6. raspraviti o kinetičkoj energiji tijela u različitim primjerima 7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije 8. prosuditi sličnosti i razlike elastične potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije 9. primijeniti zakon očuvanja energije 10. povezati zakon očuvanja količine gibanja i zakon očuvanja energije prilikom proučavanja sudara Termodinamika 1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu 2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica 3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama 4. istražiti plinske zakone 5. opisati načine prijenosa topline 6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici 7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima 8. raspraviti rad toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Rad i energija | Mehanički rad i energija Kinetička i potencijalna energija Gravitacijska i elastična potencijalna energija Snaga i korisnost stroja Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima |
| Termodinamika | Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela Plinski zakoni.Prijenos topline Prvi zakon termodinamike Rad u termodinamici Drugi zakon termodinamike Toplinski strojevi |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Elektrodinamika 1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor 2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje 3. riješiti problem u strujnom krugu pomoću 1. i 2. Kirchhoffova pravila 4. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi 5. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima 6. objasniti Oerstedov pokus 7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu 8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na različitim primjerima 9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa 10. izložiti primjenu elektromagnetske indukcije Titranje, valovi i zvuk 1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje 2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom 3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka 4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija) 5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova 6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala 7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova 8. raspraviti spektar i primjenu zvučnih valova |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Elektrodinamika | Električna struja Električni otpor Ohmov zakon za strujni krug Rad i snaga električne struje Oerstedov pokus Lorentzova i Amperova sila Elektromotor Elektromagnetska indukcija Načelo rada generatora Zaštita od električnog udara |
| Titranje, valovi i zvuk | Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje Rezonancija Energija titranja Nastanak valova i karakteristične valne veličine Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova Valovi zvuka Ultrazvuk |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: FIZIKA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Elektromagnetski valovi i svjetlost 1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra 2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini 3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala 4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navođenje njezinih svojstava 5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi 6. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva 7. primijeniti jednadžbu leće 8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti) 9. primijeniti jednadžbe optičke rešetke i/ili Youngova pokusa pri rješavanju zadataka i istraživačkom pokusu Atomi i atomske jezgre 1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa 2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma 3. objasniti fotoelektrični efekt 4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari 5. navesti α, β i γ raspad i opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg 6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja prilikom nuklearnih reakcija 7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada 8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Elektromagnetski valovi i svjetlost | Elektromagnetski titraji Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova Spektar i brzina elektromagnetskih valova Zakoni geometrijske optike Zrcala Disperzija svjetlosti Leće Interferencija i ogib svjetlosti Polarizacija svjetlosti |
| Atomi i atomske jezgre | Zračenje užarenog tijela Fotoelektrični efekt Dualizam u prirodi Razvoj modela atoma Struktura atomske jezgre Radioaktivnost Nuklearna energija Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
| Cilj predmeta: | • upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte • objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije • razvijati vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa • uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije • prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihova obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja • razvijati svijest o nužnosti očuvanja prirodnih uvjeta, a pritom ne odričući se dobrobiti civilizacije i napretka • osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama |
| Opis predmeta: | Kemija je znanost o tvarima i njihovim kemijskim promjenama. Cilj je nastave kemije steći znanja o temeljnim kemijskim teorijama, ponajprije atomskoj teoriji i njezinim popratnim konceptima i modelima kako bi na osnovi njih mogli opisati i razumjeti svojstva i promjene tvari. Jedna od temeljnih zadaća nastave kemije jest razviti interes polaznika prema prirodnim znanostima predstavljajući ih dijelom opće kulture. Nastavom kemije polaznici trebaju steći znanja i sposobnosti koje će omogućiti daljnje samoobrazovanje, odnosno usavršavanje u struci. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: KEMIJA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Čestična građa tvari 1. objasniti strukturu atoma 2. navesti podatke koji se mogu iščitati iz periodnog sustava elemenata 3. usporediti fizikalna svojstva metala i nemetala 4. odrediti valenciju nekog atoma s obzirom na njegov položaj u periodnom sustavu elemenata 5. navesti osnovna svojstva kemijskih veza 6. objasniti značenje Lewisove simbolike 7. povezati važnost međumolekulskih sila s građom tvari Osnove elektrokemije 1. povezati reakcije oksidacije i redukcije s promjenom oksidacijskog broja 2. razlikovati oksidacijsko i redukcijsko sredstvo 3. predvidjeti moguće ishode oksido-redukcijskih procesa na elektrodama pri elektrolizi vode i taljevine kemijskog spoja 4. protumačiti pomoću shematskog prikaza Daniellova članka sastavne dijelove članka 5. usporediti kemijske reakcije u galvanskom članku i elektroliznom članku 6. povezati kemijsku reaktivnost metala i predznak standardnoga elektrodnog potencijala 7. predvidjeti razliku potencijala galvanskog ili elektroliznog članka Metali i nemetali 1. pokazati važnost tehnički važnih metala i njihovih legura 2. prikupiti najvažnije činjenice o svojstvima nemetala po skupinama u periodnom sustavu elemenata 3. izabrati spojeve nemetala koji imaju utjecaj na biosferu 4. prikazati važnost vode u svakodnevnom životu i svim ljudskim aktivnostima 5. prikazati vrste pesticida koji se upotrebljavaju u poljoprivredi 6. izložiti važnost primjene umjetnih gnojiva 7. otkriti važnost zbrinjavanja otpada |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Struktura atoma i periodni sustav elemenata | Sastav tvari Građa atoma Periodni sustav elemenata |
| Veze između atoma i molekula | Ionska veza Kovalentna veza Polarnost molekula (međumolekulske sile i vodikova veza) |
| Osnove elektrokemije | Oksidacija i redukcija Galvanski članci Elektroliza |
| Metali | Metalna veza Tehnički važni metali i njihove legure |
| Nemetali | Halogeni elementi Halkogeni elemeni Dušikova skupina elemenata Ugljikova skupina elemenata |
| Napomene: | Nastavni proces izvodi se skladnom izmjenom teorije i praktičnog rada s ciljem ostvarivanja ishoda učenja. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja, individualni rad. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
| Cilj predmeta: | • usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenoga demokratskog društva • proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi • stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu |
| Opis predmeta: | Polaznici stječu znanja i razvijaju vještine, počevši od manualne spretnosti i umijeća korištenja pribora za praktičan rad, do promatranja, opisivanja, izdvajanja bitnog, zaključivanja, prezentiranja i rada u timu. Učenje ciljano utječe i na afektivnu domenu polazničkog razvoja, usvajanjem poštovanja prema životu te razvijanjem empatije prema drugim ljudima i drugim živim bićima, kao i na odgovornost za očuvanje prirode, okoliša, vlastitog i tuđeg zdravlja. |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: BIOLOGIJA
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | Čovjek i zdravlje 1. raspraviti o zdravim stilovima življenja te važnosti pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu 2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u čovjekovo tijelo i mjere prevencije 3. dati primjere najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja |
4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi 5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti 6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifičnošću zanimanja za koje se školuje 7. pokazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi 8. opisati primjer posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu Spolnost i sazrijevanje i čovjeka 1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona 2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom 3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće 4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja 5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice 6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornome spolnom ponašanju | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Čovjek i zdravlje | Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom Osobna higijena Zdrava hrana i razborita prehrana Umor, odmor i rekreacija Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti) Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život) Individualni rad i rad u skupini: Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka) Rizici za zdravlje povezani sa specifičnošću zanimanja i načinom života |
| Spolnost i sazrijevanje čovjeka | Životni ciklus i razvoj spolnosti čovjeka Pubertet i adolescencija Građa i funkcija muškog i ženskoga spolnog sustava Menstrualni ciklus i oplodnja Trudnoća, porođaj, dojenje i njega novorođenčadi Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće Individualni rad i rad u skupini: Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka) Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
2.2.2. Obvezni strukovni moduli
| Naziv modula | OSNOVE INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Upotreba informacijske tehnologije u poslovanju Tehničko dokumentiranje Uvod u baze podataka Tehničko i poslovno komuniciranje |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • primijeniti standarde tehničkog crtanja i nacrtne geometrije • uporabiti računalne programe u izradbi tehničko-tehnološke dokumentacije • izraditi jednostavne baza podataka • razvijati sposobnosti za poslovno komuniciranje |
| Opis modula: | Uporaba informacijske tehnologije u vođenju dokumentacije i u poslovnoj komunikaciji. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju (1. razred, 2 sata, 3,5 boda) Tehničko dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3,5 boda) Uvod u baze podataka (2. razred, 1 sat, 1,5 boda) Tehničko i poslovno komuniciranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE U UREDSKOM POSLOVANJU
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti i podesiti osobno računalo 2. rukovati mapama i datotekama na osobnom računalu 3. koristiti i primijeniti program za obradu teksta u izradbi i uređivanju složenijih dokumenata 4. koristiti i primijeniti program za tablične kalkulacije u izradbi tabličnih izračuna i grafikona 5. koristiti i primijeniti program za izradbu prezentacija 6. koristiti internet i elektroničku poštu 7. koristiti i primijeniti program za izradbu dijagrama pomoću suvremenih oblika i predložaka |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Elektronički svijet | Informacijske i komunikacijske tehnologije Sigurnost i računalni virusi Zakon, pravna regulativa i zakonski propisi |
| Operacijski sustavi | Programska potpora Operacijski sustav Organizacija podataka Rad s podatcima Korisnički programi Namještanje računala |
| Obrada teksta | Osnove rada u programu za obradu teksta Rad s tekstom Oblikovanje dokumenta Objekti Cirkularna pisma |
| Tablične kalkulacije | Program za tablične kalkulacije Unos i uređivanje podataka i formula Oblikovanje tablice i nizovi podataka Funkcije Grafikoni Rad s tablicama Promjena prikaza i ispis radne knjige |
| Izradba prezentacija | Osnove programa za izradbu prezentacija Izradba prezentacije Oblikovanje prezentacije Priprema izlaznih rezultata |
| Internet i rad na mreži | Internet i World Wide Web Elektronička komunikacija Programska podrška za e-poštu |
| Izradba dijagrama | Dijagrami tijeka Mrežni dijagrami Organizacijski dijagrami Tlocrti |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIČKO DOKUMENTIRANJE
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti norme tehničkog crtanja i dokumentiranja 2. nacrtati i prepoznati osnovne simbole iz shema električkih i elektroničkih sklopova 3. nacrtati jednostavne sheme električkih i elektroničkih sklopova 4. skicirati i nacrtati tijelo u prostornom prikazu 5. izraditi tehničku dokumentaciju |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Standardi u tehničkom crtanju | Vrste tehničkih crteža Vrste crta Namjena crta Standardna mjerila u tehničkom crtanju Zaglavlja i sastavnice Tehničko pismo |
| Osnovne geometrijske konstrukcije | Konstrukcija kružnih prijelaza Osnovne geometrijske konstrukcije mnogokuta (trokut, četverokut, peterokut, šesterokut) Konstrukcija ravninskih krivulja (kružnica, elipsa, sinusoida) |
| Osnove nacrtne geometrije | Europski način prikazivanja Projekcija točke i dužine Crtanje osnovnih projekcija lika (nacrt, tlocrt, bokocrt) Skiciranje ortogonalnih projekcija tijela |
| Prostorno predočavanje | Metode prostornog predočavanja Perspektiva Dimetrija Kosa projekcija Izometrija |
| Simboli i sheme električnih i elektroničkih sklopova | Simboli u elektrotehnici i elektronici Shematski crteži električnih instalacija Jednopolne sheme u elektrotehnici Shematski crteži u elektronici Shematski blok-dijagrami |
| Tehnička dokumentacija | Podjela tehničke dokumentacije Zahtjevi tehničke dokumentacije Blokovski prikaz Tekstualni dio (popis opreme, troškovnici) Crtežni dio (simboli, označavanje elemenata, oznaka pripadnosti i lokacija) |
| Vježbe | Tehničko pismo Konstrukcija trokuta, kvadrata, peterokut, šesterokuta Konstrukcija kružnice, elipse i sinusoide Konstrukcija lika u tlocrtu nacrtu i bokocrtu Skiciranje ortogonalne projekcije u tlocrtu nacrtu i bokocrtu Crtanje tijela u izometriji Skiciranje tijela u izometriji Crtanje elektrotehničkog shematskog crteža pomoću računala Crtanje shematskog elektroničkog crteža pomoću računala Crtanje blok dijagrama pomoću računala |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U BAZE PODATAKA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. protumačiti osnovnu organizaciju baze podataka 2. osmisliti i konstruirati bazu podataka 3. povezati tablice relacijske baze (1 : 1, 1 : N, N : M) 4. izdvojiti i prikazati željene podatke prema zadanom kriteriju iz baze podataka 5. koristiti obrasce za unos i izmjenu podataka 6. kreirati izvješća prema zadanom kriteriju iz više povezanih tablica |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod u baze podataka | Baza podataka Svrha korištenja i korištenje baze podataka Modeli podataka Upoznavanje s izgledom programa za rad s bazama podataka Otvaranje postojeće i kreiranje nove baze podataka u programu za rad s bazama podataka |
| Relacijski model | Vrste tablica (matične i prometne) Građa i kreiranje tablice Polje Slog Primarni i vanjski ključ Indeks |
| Izradba baze podataka | Konstruiranje baze podataka na osnovi zadanog problema crtanjem skica i dijagrama Izradba tablica: definiranje imena stupaca i pripadnih tipova podataka Zadavanje ključeva Definiranje indeksa |
| Uređivanje baze podataka | Dodavanje novih i brisanje postojećih zapisa Uređivanje postojećih zapisa Kopiranje, preimenovanje i brisanje tablica |
| Prikaz podataka | Prikaz tablice (promjene izgleda) Sortiranje, pretraživanje i zamjena podataka Postavljanje upita QBE tehnikom Generiranje upita dizajnerom Izvođenje, spremanje i učitavanje upita |
| Obrasci | Izradba obrazaca Pregled, unos i brisanje podataka korištenjem obrazaca Pretraživanje i filtriranje korištenjem obrazaca Spremanje i otvaranje obrazaca |
| Izvješća | Izradba izvješća Pregled i ispis podataka Izvoz podataka u vanjsku datoteku Grupiranje podataka u izvješću Agregatne funkcije u izvješću Spremanje i otvaranje izvješća |
| Vježbe | Crtanje dijagrama baze podataka Izradba baze podataka Izradba tablica Dodavanje novih zapisa, izmjena i brisanje postojećih zapisa Prikaz tablica Upiti Rad s obrascima Rad s izvješćima |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: TEHNIČKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti programske alate za izradbu tehničkih i poslovnih dokumenata 2. primijeniti predloške tipskih dokumenata 3. izraditi jednostavnije tehničke dokumente: tehničku specifikaciju, ponudu s troškovnikom i korisnički priručnik 4. primijeniti poslovnu komunikaciju elektroničkim putem 5. pripremiti i održati poslovni sastanak 6. prezentirati odabrane tehničke i poslovne dokumente poslovnim korisnicima |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Programski alati za poslovno komuniciranje | Programski alati za poslovno komuniciranje i izradbu poslovne dokumentacije Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih poslovnom komuniciranju Cilj, način i poslovni primjeri izradbe odgovarajućih dokumenata Poslovni dopis, troškovnik, kalkulacija, prezentacija, elektronička pošta Poslovni predlošci, korištenje i izradba zadane poslovne dokumentacije |
| Programski alati za izradbu tehničke dokumentacije | Programski alati za izradbu tehničke dokumentacije Pregled osnovnih alata i funkcija namijenjenih tehničkim poslovima Cilj, način i poslovni primjeri izradbe tehničke dokumentacije Tehnički dijagram s opisom i tehnički nacrt sa sastavnicom Osnove rada u alatima Poslovni predlošci, korištenje i izradba zadane tehničke dokumentacije |
| Osnove poslovnog komuniciranja | Osnovi pojmovi u komunikaciji Oblici i načini komuniciranja Usmena komunikacija Pisana komunikacija Javni govor i prezentiranje |
| Osnove elektroničkog komuniciranja | Usporedba i razlike usmene, pisane i elektroničke komunikacije Poslovni web Poslovna elektronička pošta Poslovni kontakti i upravljanje vremenom Pregled i upoznavanje alata poslovnoga elektroničkog komuniciranja Poslovni predlošci, primjeri elektroničke poslovne komunikacije |
| Osnove prezentacijske vještine | Cilj i misija prezentacije Publika i situacija Struktura i plan prezentacije Vizualna i verbalna komunikacija Zlatna pravila uspješnih prezentacija Elementi izvedbe: stav, kontrola, utjecaj Uvježbavanje |
| Vježbe | Pregled i upoznavanje programskih alata Osnovni rad s programskim alatima Rad s odabranim predlošcima Modifikacija predložaka po dobivenom zadatku Poslovna komunikacija izrađenih dokumenata elektroničkom poštom Sazivanje poslovnih sastanaka uz prateći dopis i dokumente Samostalna izradba prezentacije po dobivenom zadatku Javna prezentacija i obrana dobivenog zadataka |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | OSNOVE RAČUNALSTVA |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Osnove računala Građa računala Operacijski sustavi Praktične osnove računalstva Algoritmi i programiranje |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • upoznati osnovnu strukturu, načelo rada osobnog računala i njegovih pojedinih dijelova • samostalno sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog računala, instalirati potreban operacijski sustav te dijagnosticirati i otkloniti jednostavne neispravnosti • razvijati algoritamski način razmišljanja |
| Opis modula: | Sastavljanje i nadogradnja komponenti osobnog računala. Instalacija operacijskih sustava te dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti. Primjena algoritama u rješavanju problema. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Algoritmi i programiranje (1. razred, 3 sata, 4,5 boda) Algoritmi i programiranje (2. razred, 3 sata, 5 bodova) Osnove računala (2. razred, 2 sata, 4 boda) Praktične osnove računala (2. razred, 2 sata, 4 boda) Građa računala (3. razred, 3 sata, 5 bodova) Operacijski sustavi (3. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti važnost algoritama u procesu rješavanja problema 2. razmotriti tipične strukture podataka i pripadnih algoritama te prepoznati važna svojstva algoritama 3. odabrati i osmisliti algoritme za rješavanje jednostavnijih problema 4. koristiti naredbe za upis i ispis podataka 5. primijeniti naredbe za grananje i ponavljanje dijelova programa 6. koristiti jednodimenzionalna i dvodimenzionalna polja te nizove znakova |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Algoritmi | Osnovni pojmovi algoritama Svojstva algoritma Zapis algoritma Vrste naredbi Sekvencijske naredbe Naredbe pridruživanja i aritmetičke operacije Naredbe za određivanje tijeka algoritma Logičke operacije Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na početku Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju Složene naredbe − programske funkcije Naredbe za ponavljanje poznati broj puta |
| Zapis podataka u sklopovima računala | Brojevni sustavi Prikaz podataka u sklopovima računala Zapis prirodnih brojeva Zapis cijelih brojeva Zapis racionalnih brojeva i brojeva s pomičnom točkom Racionalni brojevi jednostruke i dvostruke preciznosti Zapis znakova |
| Programski jezik | Osnovna struktura programa u odabranom programskom jeziku Osnovni tipovi podataka Varijable i konstante Funkcije za ispis podataka Funkcije za upis podataka Naredba za dodjeljivanje vrijednosti Aritmetičke operacije i pretvorba tipova podataka Matematičke funkcije Prioriteti izvršavanja operacija Znakovi i znakovne funkcije (ctype.h) Jednostruko grananje − if Višestruka grananja − if_else, if_else_if_else Logičke operacije Naredba switch Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na početku − while Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta na kraju − do_while Naredbe continue i break Naredba za ponavljanje poznati broj puta − for Ugniježđene petlje Jednodimenzionalna polja Inicijalizacija jednodimenzionalnih polja Dvodimenzionalna polja Inicijalizacija dvodimenzionalnih polja Nizovi znakova Upis i ispis niza znakova Uspoređivanje i kopiranje nizova znakova |
| Vježbe | Algoritmi Uvod u rad s programom za grafički prikaz algoritama Sekvencijske naredbe Naredbe za određivanje tijeka programa Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta Naredba za ponavljanje poznati broj puta Programski jezik Naredbe za upis i ispis podataka Aritmetičke operacije i matematičke funkcije Naredbe za grananje u programu Naredbe za ponavljanje s ispitivanjem uvjeta Naredba za ponavljanje poznati broj puta Polja Nizovi znakova |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti algoritme za pretraživanje i razvrstavanje 2. kreirati i primijeniti funkcije u programu 3. koristiti pokazivače u radu s poljima i funkcijama 4. dizajnirati i koristiti strukture podataka 5. kreirati i koristiti datoteke 6. primijeniti naredbe za rad s grafikom u izradbi različitih crteža i animacija |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Algoritmi za pretraživanje i razvrstavanje | Pretraživanje jednodimenzionalnog polja Razni načini sortiranja elemenata polja Razvrstavanje razmjenom (selection sort) Razvrstavanje metodom mjehurića (bubble sort) |
| Funkcije | Definiranje i deklaracija funkcije Poziv funkcije Prijenos argumenata Tipovi funkcija Rekurzivne funkcije |
| Pokazivači | Deklaracija pokazivača Funkcije i pokazivači Polja i pokazivači Pokazivači na niz znakova |
| Strukture podataka | Osnovni pojmovi o strukturama Polja struktura |
| Datoteke | Otvaranje i zatvaranje datoteke Neformatirani način upisa i ispisa podataka Formatirani način upisa i ispisa podataka |
| Rad s bitovima | Naredbe za rad s bitovima Polja bitova |
| Grafika | Naredbe za rad s grafikom Izradba različitih crteža i animacija |
| Vježbe | Pretraživanje Razvrstavanje Funkcije Pokazivači Strukture Datoteke Rad s bitovima Grafika |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE RAČUNALA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati dijelove osobnog računala 2. raščlaniti i objasniti osnovnu strukturu računala kao sustava 3. prikazati i protumačiti elemente matične ploče i njezine funkcije 4. opisati fizičku i logičku strukturu tvrdog diska 5. imenovati elemente strukture operacijskog sustava 6. objasniti proces podizanja operacijskog sustava 7. opisati načelo rada tipičnih izlaznih uređaja |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Osnovni pojmovi i koncepti | Vrste računala Podsustavi osobnog računala Konektori na perifernim uređajima Unutrašnjost sustavske jedinice |
| Kućište s napajanjem | Kućište računala Jedinica napajanja Standardi kućišta i jedinica napajanja Tehnologije u jedinicama napajanja |
| Matična ploča | Standardi oblika matičnih ploča Komponente matične ploče Chipset Sabirnice BIOS Sustavski resursi Mikroprocesor Modeli procesora Višejezgreni procesori |
| Tvrdi disk | Način rada čvrstog diska Logička struktura tvrdog diska ATA sučelja SCSI RAID |
| Operacijski sustav | Pojam i vrste operacijskih sustava Osnovna struktura operacijskog sustava Instalacija operacijskog sustava Podizanje operacijskog sustava Osnovna konfiguracija operacijskog sustava Osnovni dijagnostički alati operacijskog sustava |
| Memorija | DRAM memorija Vrste RAM memorije Karakteristike RAM memorije |
| Uređaji za pohranu podataka | Vanjski tvrdi disk Flash memorije Memorijske kartice Čitači memorijskih kartica Optički pogoni i mediji SSD diskovi Floppy pogoni i mediji |
| Audio i video-podsustav | Monitori Projektori Grafičke kartice Karakteristike videopodsustava Zvučne kartice Zvučni sustavi |
| Ulazni uređaji | Ulazi i priključci osobnog računala Standardni ulazni uređaji Skeneri Digitalni fotoaparat Kamera za računalo |
| Pisači | Vrste i karakteristike pisača Iglični pisači Laserski pisač Tintni pisači Načini komunikacije pisača |
| Mrežni podsustav | Mrežni podsustav osobnog računala Mrežna kartica |
| Prijenosna računala | Vrste prijenosnih računala Komponente prijenosnih računala Izmjenjive komponente prijenosnih računala Baterije prijenosnih računala |
| Napomene: | Povezivanje teorijskih spoznaja s praktičnom primjenom izvodi se na nastavi nastavnog predmeta Praktične osnove računalstva. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PRAKTIČNE OSNOVE RAČUNALSTVA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. sastaviti i nadograditi sklopovske komponente osobnog računala 2. instalirati i konfigurirati operacijski sustav osobnog računala prema postavljenim zahtjevima 3. instalirati i konfigurirati osnovne programe za zaštitu i održavanje osobnog računala 4. instalirati i konfigurirati elementarnu žičnu mrežu prema postavljenim zahtjevima 5. konfigurirati vatrozid te spojiti računalo na internet 6. testirati mrežu prema zadanim zahtjevima 7. primijeniti tehnike lemljenja |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Osobno računalo (PC) | Komponente osobnog računala Podsustavi osobnog računala Konektori osobnog računala Bios Rastavljanje osobnog računala Sastavljanje i nadogradnja osobnog računala Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na osobnom računalu Alati za snimanje/vraćanje sustavskih informacija Snimanje i vraćanje sustavskih informacija Izradba tehničke dokumentacije |
| Tvrdi disk (HDD) | Logička organizacija tvrdog diska Simulacija pogrješaka na tvrdom disku Particije Alati za rad s particijama Rad s particijama Izradba tehničke dokumentacije |
Operacijski sustavi | Instalacija operacijskog sustava Konfiguriranje operacijskog sustava Komandna linija (naredbe, sintaksa) operacijskog sustava Formiranje dual boot sustava Kreiranje sigurnosne kopije (image) particije Izradba tehničke dokumentacije |
| Sigurnost i održavanje | Instalacija i konfiguracija programa za održavanje Instalacija i konfiguracija programa za zaštitu Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na operacijskom sustavu Izradba tehničke dokumentacije |
| Lemljenje | Osnovna pravila lemljenja Alati i pribor za lemljenje Priprema za lemljenje Postupci lemljenja Izradba komunikacijskog kabela (primjerice, RS-232) Vizualno i funkcionalno testiranje izrađenoga kabela Izradba tehničke dokumentacije |
| Mreža | Izradba mrežnih kabela (straight-through, crossover) Vizualno i funkcionalno testiranje mrežnih kabela Spajanje računala u lokalni mrežni sustav Testiranje mrežnog sustava (rad u komandnoj liniji) Spajanje lokalne mreže na internet Testiranje brzine pristupa prema internetu Dijagnosticiranje i otklanjanje jednostavnih neispravnosti na lokalnoj mreži Izradba tehničke dokumentacije |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: GRAĐA RAČUNALA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati arhitekturu računalnog sustava 2. interpretirati izvođenje naredbi 3. klasificirati memorijski sustav 4. primijeniti preslikavanje adresa u memorijskom sustavu 5. analizirati višejezgrene procesore i višeprocesorske sustave 6. primijeniti programsku potporu za analizu rada računala i interpretirati rezultate mjerenje |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Arhitektura računala | Osnovni računski modeli Arhitektura, organizacija, struktura i građa računalskog sustava Klasifikacija arhitekture računalskog sustava Funkcijske jedinice Von Neumannova modela računala Jednostavno mikroračunalo – Von Neumannov model računala Von Neumannovo računalo – računalo SISD |
| Mikroprocesor | Pojednostavljeni model CISC procesora Primjer izvođenja programa Stanje na vanjskim sabirnicama Pojednostavljeni model RISC procesora |
| Upravljačka jedinica | Prijenos upravljanja unutar istog programa Prijenos upravljanja među različitim programima Rekurzivne programske procedure Dva osnovna načina oblikovanja upravljačke jedinice Mikroprogramirana upravljačka jedinica |
| Aritmetičko-logička jedinica | Oblikovanje jednostavne aritmetičko-logičke jedinice Aritmetička sekcija Logička sekcija |
| Memorijski sustav | Memorijska hijerarhija Osnovne organizacijske i tehnološke karakteristike memorijskog sustava Glavna ili radna memorija Porodice DRAM Magnetska diskovna memorija Magnetska diskovna memorija Polje diskova RAID Djelovanje priručne memorije Svojstva priručne memorije Organizacija priručne memorije Fizički i virtualni adresni prostor Adresno preslikavanje Virtualna memorija i priručna memorija |
| Sabirnice | Vodeći i prateći moduli Sabirnički ciklus i sabirnički protokol Sabirnice osobnih računala (PC sabirnice) Ulazno-izlazne sabirnice: USB, FireWire i SCSI |
| Ulazno-izlazni podsustav | Načini izmjene podataka Programirani ulazno-izlazni prijenos podataka Prekidni ulazno-izlazni prijenos podataka Izravni pristup memoriji DMA Paralelni U/I međusklop Serijski U/I međusklop Mrežna kartica |
| Višeprocesorski sustavi | Performanse računala Mjerenje performansi računala Protočne strukture u računalskom sustavu Naredbena protočna struktura Superskalarni procesori Oblici i razine paralelizma Paralelne arhitekture Multiprocesorski sustavi Višejezgreni procesori Grafički procesori |
| Vježbe | Analiza memorijskog sustava Snimanje stanja na vanjskim sabirnicama Povezivanje računala s vanjskim sklopovima procesa i ostvarivanje prijenosa U/I Prekidni način rada Mjerenje svojstava računala |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: OPERACIJSKI SUSTAVI
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. protumačiti osnovne karakteristike i funkcije operacijskih sustava 2. objasniti načela rada operacijskih sustava 3. pripremiti računalo za instalaciju operacijskih sustava prema konkretnim zahtjevima 4. instalirati operacijski sustav 5. konfigurirati operacijske sustave 6. administrirati operacijske sustave 7. izraditi sigurnosne kopije operacijskih sustava računala |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Uvod u operacijske sustave | Funkcije i karakteristike operacijskih sustava Strukture operacijskih sustava DOS, Windows i UNIX Linux Pokretanje sustava općenito, BIOS, MBR, particije |
| Mehanizmi rada operacijskih sustava | Načelo prekida, dodjeljivač sabirnice, zahtjev-prihvat, vektor prekida Prioritet prekida, višestruki prekidi, programski prekidi Program, proces, dretva, raspoređivanje po vremenu i prioritetu Upravljanje procesima, sinkronizacija, paralelizam Spremnici − vrste, brzine i kapaciteti, logičke i fizičke adrese Upravljanje spremnikom, pretvorba adresa, segmentacija, straničenje |
| Klijentski operacijski sustavi MS Windows | Struktura operacijskog sustava Windows Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows Datoteke, datotečni sustavi MS Windows Tvrdi diskovi, dinamički diskovi, inicijalizacija, formatiranje, particije Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote Datotečni sustavi FAT, NTFS, RAID, FAT-NTFS konverzije Izradbe sigurnosnih kopija, pohranjivanje podataka Korisnički računi, grupe, profili, dozvole, zaštita Mreža ravnopravnih korisnika i klijent poslužitelj mreža |
Klijentski operacijski sustavi Linux | Struktura, administriranje i optimizacija operacijskog sustava Linux Datotečni sustav Linuxa Exta, Btrfsa, Swapa Komandna linija Linuxa, editori, gedit, pico, skripte Upravljanje diskovima i particijama Korisnički računi, dozvole Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija Mrežna konfiguracija, mreža ravnopravnih korisnika s Linuxom Dijeljenje podataka, resursa u mreži ravnopravnih korisnika |
| Hibridni operacijski sustavi | Hibridna mreža s dva operacijska sustava Virtualno računalo – povezivanje različitih operacijskih sustava Udaljeni pristup računalu Win, Linux |
| Vježbe | Uvod u operacijske sustave Mehanizmi rada operacijskih sustava Klijentski operacijski sustavi MS Windows Klijentski operacijski sustavi Linux Hibridni operacijski sustavi |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | ELEKTRONIKA |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Osnove elektrotehnike Uvod u elektroniku Digitalna logika |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • primijeniti zakone elektrotehnike te odabrati, spojiti i izmjeriti električne elemente u strujnom krugu • analizirati, konstruirati i primijeniti mjerenja jednostavnijih elektroničkih komponenata i sklopova |
| Opis modula: | Analiza, projektiranje i konstrukcija jednostavnih elektroničkih komponenata i sklopova. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Osnove elektrotehnike (1. razred, 4 sata, 7 bodova) Uvod u elektroniku (2. razred, 2 sata, 4 boda) Digitalna logika (2. razred, 3 sata, 5 bodova) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
Razred: prvi (1.)
| U prvom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. primijeniti temeljne zakone elektrotehnike na jednostavne električne sklopove 2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu 3. odabrati i spojiti odgovarajuće elemente prema postojećoj shemi 4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elementima strujnog kruga 5. izraditi električnu shemu |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
Uvod u elektrotehniku | Električna osnova građe tvari Električni napon i električna struja Električni otpor (otpor vodiča, električna otpornost, električna vodljivost i provodljivost, električni otpornici, ovisnost otpora o temperaturi) Ohmov zakon |
| Krugovi istosmjerne struje | Elementi strujnoga kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, kratki spoj, prazan hod) Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za napone, ukupni otpor serijskog spoja) Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje, ukupni otpor paralelnog spoja) Mješoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj) Električna energija i snaga Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni i realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagođenje snage) Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona metoda, metoda superpozicije, Thevenenov teorem) |
| Električno polje | Značajke električnog polja Tvari u električnom polju (električna influencija, električna polarizacija, proboj u dielektriku) Kapacitet i kondenzatori (pojam električnoga kapaciteta, pločasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, značajke kondenzatora, izvedbe kondenzatora) Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski odnosi |
Magnetsko polje | Značajke magnetskog polja Magnetizam tvari (feromagnetički materijali, HB karakteristika, petlja histereze, magnetski krug) Magnetske sile (sila na vodič protjecan strujom, sila između dva ravna vodiča, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju) Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča, indukcija promjenom toka, samoindukcija, međuindukcija, transformator) Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapčanje i iskapčanje RL kruga) |
| Izmjenične struje | Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga Jednostavni RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, rezonancija) Trofazni izmjenični napon Nesinusoidalni izmjenični naponi Odziv RC i CR mreža na nesinusoidalni izmjenični napon |
| Vježbe | LV Uvod u elektrotehniku Krugovi istosmjerne struje Izmjenične struje Električno polje Magnetsko polje Izmjenične struje LV Uvod u elektrotehniku Mjerenje električnih veličina: napona, struje i otpora univerzalnim instrumentom Indirektno mjerenje otpora U-I metodom LV Krugovi istosmjerne struje Serijski spoj otpornika Paralelni spoj otpornika Mješoviti spojevi otpornika Djelilo napona (opterećeno i neopterećeno) Serijski spoj naponskih izvora Paralelni spoj naponskih izvora Mjerenje električne snage Nabijanje i izbijanje kondenzatora LV Izmjenične struje Mjerenje izmjeničnog napona i struje Snaga na omskom otporu (djelatna snaga) Katodni osciloskop (mjerenje izmjeničnih signala, valni oblici, amplituda, period i frekvencija) Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga Serijski spoj RL Paralelni spoj RL Serijski spoj RC Paralelni spoj RC Serijski RLC spoj − rezonancija Paralelni RLC spoj − rezonancija Nesinusoidalni izmjenični naponi Odziv RC i CR-mreža na niz pravokutnih impulsa |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U ELEKTRONIKU
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. primijeniti mjerne instrumente 2. analizirati rad PN diode i osnovnih diodnih sklopova u analognoj i impulsnoj elektronici 3. opisati načelo rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopci 4. objasniti strukturu i načelo rada unipolarnih tranzistora 5. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici (pojačala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona) 6. primijeniti optoelektroničke elemente |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Mjerni instrumenti | Analogni mjerni instrumenti s dvodimenzionalnim prikazom Digitalni mjerni instrumenti |
| Sklopovi s diodama | Rad i svojstva PN diode Strujno-naponska karakteristika PN diode Rad dioda na ispravljačima i stabilizatorima Ostale vrste dioda |
| Osnovni sklopovi s bipolarnim s tranzistorima | Rad bipolarnog tranzistora kroz osnovne spojeve tranzistora Karakteristike tranzistora i parametri Princip rada bipolarnog tranzistora na tranzistorskoj sklopki Tranzistorska sklopka |
Osnovni spojevi pojačala | Svojstva osnovnih spojeva pojačala s bipolarnim tranzistorima Osnovna NF pojačala statičkom i dinamičkom analizom Višestupanjska pojačala Pojačala snage |
| Osnovni sklopovi s unipolarnim tranzistorima | MOS struktura i MOSFET tranzistor JFET tranzistor Važnost pojačala s FET tranzistorima |
| Operacijska pojačala | Osnovni spojevi s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici Osnovne karakteristike operacijskog pojačala Rad i mogućnosti primjene operacijskog pojačala (pojačala, multivibratori, komparatori, generatori pilastog napona) |
| Optoelektronički elementi | Svojstva, parametri, primjena Poluvodički svjetlosni izvori Poluvodički svjetlosnoosjetljivi elementi Optoelektronički elementi |
| Vježbe | Poluvodička dioda Ispravljački spojevi Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajedničkog emitera Impulsni odziv RC i CR mreže Tranzistorska sklopka Pojačalo u spoju zajedničkog emitera Pojačalo u spoju zajedničke baze Pojačalo u spoju zajedničkog kolektora Dvostupanjsko RC pojačalo Diferencijsko pojačalo Pojačalo snage Operacijsko pojačalo (invertirajuće i neinvertirajuće) |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: DIGITALNA LOGIKA
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih podataka 2. upotrijebiti aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre 3. primijeniti osnovne logičke sklopove na složenim logičkim funkcijama 4. analizirati složenije kombinacijske sklopove 5. simulirati analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvornike 6. primijeniti formalni programski jezik na logičke sklopove 7. primijeniti svojstva multivibratora |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Brojevni sustavi i kodovi | Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka Pretvorbe među brojevnim sustavima: decimalni, binarni, oktalni i heksadecimalni Važnost kodova i razlike među njima: BCD-kod, XS-3 kod, 2421 kod, ASCII kod |
| Boolova algebra | Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre Logičke funkcije i sheme Zakoni Booleove algebre u svrhu minimizacije složenih logičkih funkcija |
| Osnovni logički sklopovi | Simboli osnovnih logičkih sklopova i njihove tablice stanja i funkcije Simboli logičkih sklopova i logičke funkcije Različite skupine integriranih digitalnih sklopova |
| Multivibratori u digitalnoj logici | Svojstva i primjena multivibratora SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablicu stanja Primjena bistabila na registrima i brojilima Vrste registara i brojila Monostabilni i astabilni multivibrator |
| Složeni kombinacijski sklopovi | Sheme sklopa za zbrajanje, kodera i dekodera te njihova primjena Sheme multipleksora i demultipleksora i njihova primjena |
| AD i DA pretvorba | Rad DA pretvornika s težinski raspoređenim otpornicima Rad AD pretvornika-brojećeg |
| VHDL -programski jezik | Struktura VHDL programskog jezika Primjena programskog jezika VHDL na logičke sklopove |
| Vježbe | Osnovni logički sklopovi Skupine integriranih digitalnih sklopova Bistabili u digitalnoj tehnici Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici Registri i brojila Složeni kombinacijski sklopovi |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznik: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | RAČUNALNE MREŽE I SIGURNOST |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Računalne mreže Konfiguriranje računalnih mreža i servisa Sigurnost informacijskih sustava |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • analizirati i izvesti mrežnu konfiguraciju (računala, usmjerivači, preklopnici) |
| Opis modula: | Upoznavanje s načelima mrežnog rada i podešavanje mreže za rad prema zadanim postavkama. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Uvod u računalne mreže (2. razred, 2 sata, 3,5 boda) Računalne mreže (3. razred, 2 sata, 3,5 boda) Konfiguriranje računalnih mreža i servisa (4. razred, 3 sata, 4 boda) Sigurnost informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: UVOD U RAČUNALNE MREŽE
Razred: drugi (2.)
| U drugom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti načelo rada računalne mreže prema slojnom modelu 2. primijeniti mrežno adresiranje 3. konfigurirati lokalnu mrežu uporabom preklopnika 4. izvesti temeljnu konfiguraciju radne stanice i preklopnika 5. konfigurirati preklopnik za rad s VLAN-ovima |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Osnovni pojmovi | Opći model komunikacijskog sustava Osnove mrežne tehnologije OSI i TCP/IP modeli podatkovne komunikacije Enkapsulacija i dekapsulacija po slojevima |
| Fizički pristup mreži | Vrste medija i konektori Kabeli za povezivanje uređaja Prijenos analognih i digitalnih signala − protok podataka Kodiranje na fizičkom sloju |
| Podatkovni sloj | Temeljne aktivnosti podatkovnog sloja CSMA/CD protokol i kolizijska domena Način rada preklopnika Temeljne karakteristike preklopnika i koncentratora Preklopnički orijentirana mreža |
| Temeljne aktivnosti mrežnog sloja | Osnovne zadaće mrežnog sloja Logičko adresiranje Subnet maska Mrežni alati i alati za analizu rada mreže Analiza rada lokalne mreže |
| Konfiguracija preklopnika | Osnovne električke i logičke funkcije preklopnika Konzolni pristup i modovi CLI Temeljna konfiguracija preklopnika Konfiguracija sigurnosnih postavki i udaljeni pristup Koncept i konfiguracija VLAN-a VLAN trunking |
| Vježbe | Osnovna mrežna konfiguracija računala Uvod u korištenje mrežnog simulatora Konfiguracija jednostavne peer-to-peer mreže Konfiguracija jednostavne mreže na bazi koncentratora Računala u kolizijskoj domeni Računala u preklopnički orijentiranoj mreži IP adresiranje Uvod u korištenje mrežnog analizatora Konfiguracija preklopnika Dopuna konfiguracije i udaljeni pristup Konfiguracija VLAN-a Konfiguracija trunkinga VLAN trunking protokol (VTP) |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: RAČUNALNE MREŽE
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. postaviti optimalnu konfiguraciju usmjerivača 2. postaviti osnovne sigurnosne postavke na preklopniku i usmjerivaču 3. konfigurirati jednostavne usmjerivačke protokole 4. spojiti dvije lokalne mreže uporabom usmjerivača 5. konfigurirati jednostavnu bežičnu vezu |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Djelovanje u mrežnom sloju | Zadaće i djelovanje u mrežnom sloju IPv4 adresiranje Subnetiranje Subnetiranje s promjenjivom dužinom mrežne maske NAT/PAT ICMP i ARP Fragmentiranje i ponovno sastavljanje IP paketa IPv6 adresiranje |
| Usmjerivač i usmjerivački protokoli | Osnove usmjeravanja Tablica usmjeravanja Vektorski protokoli (RIPv1) Protokoli stanja veze (OSPF) |
| Djelovanje u transportnom sloju | Osnovne zadaće transportnog sloja TCP UDP Filtriranje prometa |
| Tehnologija mreža širokog područja (WAN) | Koncept WAN mreže Karakteristike WAN tehnologija WAN enkapsulacija VPN |
| Uvod u bežične mreže | Priroda i način rasprostiranja radiovalova Standardi bežičnih mreža |
| Vježbe | Primjena IPv4 adresiranja VLSM ICMP i ARP paketi IPv6 adresiranje Temeljna konfiguracija usmjerivača pomoću konzole i s udaljenog mjesta Statičko usmjeravanje Konfiguracija RIPv1 protokola Konfiguracija OSPF protokola Otkrivanje i praćenje PDU transportnog sloja Konfiguriranje pristupnih listi (ACL) WAN enkapsulacija Konfiguracija WLAN-a |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: KONFIGURIRANJE RAČUNALNIH MREŽA I SERVISA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. konfigurirati mrežne uređaje za izvođenje osnovnih mrežnih servisa 2. konfigurirati bežičnu vezu između više LAN-ova 3. konfigurirati malu kućnu i/ili uredsku mrežu s pristupom internetu 4. primijeniti virtualna računala i mrežne uređaje 5. spojiti opremu za videonadzor i VoiP u višeuslužnu mrežu |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Dizajniranje mreže | Uvod u dizajn mreže Parametri dizajna mreže Hijerarhijska struktura mreže Metodologija mrežnog dizajna Redundantne veze STP |
| WAN mreže | Frame Relay ATM MPLS |
| Konfiguracija mrežnih servisa i usluga | DHCP DNS i NAT TFTP i FTP SNMP SMTP POP Mrežni pisač |
| Nadziranje i upravljanje radom mreža | SYSLOG NetFlow protokoli |
| VoIP, IPTV, videonadzor | Karakteristike analogne i digitalne telefonije VoIP protokoli i standardi Vrste i karakteristike videonadzora Karakteristike prijenosa TV slike putem podatkovnih mreža |
| Višeuslužna mreža | Razlike između višeuslužne i namjenske mreže Fizičke osobine višeuslužne mreže |
| Primjena virtualnih računala u dizajnu mreže | Aspekti primjene virtualnog računala Virtualno računalo kao usmjerivač/poslužitelj |
| Bežične mreže | Načela rada bežičnih mreža Karakteristike podatkovnog sloja bežične mreže Planiranje bežičnog LAN-a |
| Nove tehnologije | Internet of Things – IoT (IoE – everything) |
| Vježbe | Konfiguriranje složene pristupne mreže (U/S) Konfiguriranje složene dvoslojne mreže (U/S) Spanning Tree Protokol (U/S) WAN mreže Implementacija Windows DHCP servera u stvarnoj mreži Implementacija DHCP servera konfiguriranog na usmjerivaču (U/S) Implementacija Linux servera (DNS/NAT) u stvarnoj mreži NAT/DNS server na ruteru (U/S) Implementacija SMTP/POP protokola u jednostavnoj mreži Primjena NTP-a SYSLOG NetFlow protokoli Konfiguriranje uređaja lokalne mreže za pristup internetu Konfiguriranje usluge mrežnog ispisa Konfiguriranje VoIP usluge u lokalnoj mreži Konfiguriranje videonadzora u lokalnoj mreži Konfiguriranje 3D usluge u lokalnoj mreži Konfiguriranje jednostavne bežične mreže Konfiguriranje virtualne privatne mreže (VPN) između jednakopravnih korisnika Konfiguriranje mreže među virtualnim računalima Konfiguriranje mreže uporabom kombinacije stvarnih i virtualnih uređaja |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: SIGURNOST INFORMACIJSKIH
SUSTAVA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. opisati višeslojni model informacijske sigurnosti 2. zaštititi podatke na računalu 3. zaštititi operacijske sustave računala 4. zaštititi mrežne uređaje prema specifikaciji 5. objasniti osnovni pristup izgradnje sigurnosne politike informacijskog sustava 6. koristiti alate za praćenje mrežnog prometa |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod u sigurnost informacijskih sustava | Koncept informacijske sigurnosti Pojam napada i prijetnje, sigurnost kao proces Višeslojni strateški model sigurnosti |
| Fizički sloj | Općenito o fizičkoj sigurnosti, definicije pojmova i tehnologija Građevine i okoliš, prostorije Videonadzor Biometrija UPS sustavi Sigurno uništavanje podataka (CD medija, papirnatih medija) |
| Podatkovni sloj | Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima Osnove pojma kriptografije Zaštita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima pomoću enkripcije Tehnike pohranjivanja pričuvnih kopija podataka (potpuna pohrana, diferencijalna, inkrementalna) |
| Aplikacijski sloj | Prijetnje na aplikacijskom sloju Maliciozni programi, načelo rada te sprječavanje navedenih programa (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi i slično) |
| Računalni sloj | Prijetnje na računalnom sloju Autentifikacija Windows, GNU/Linux Sistemski i operativni dnevnički zapisi korisnika i određivanje prava Ojačanje sigurnosti operacijskih sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije (Microsoft) |
| Mrežni sloj | Definicija mrežnog prometa i protokola (IPv4, IPv6, TCP, UDP, mrežni portovi) Praćenje mrežnog prometa i analiza uzoraka Filtriranje mrežnog prometa (ACL-ovi, vatrozidi, filtar sadržaja, proxy server) IDS/IPS Mrežna karantena, kontrola pristupa mreži (NAC) Sigurni protokoli (HTTPS, SSH, FTPS, SFTP) Osnove rada SSL/TLS Osnove pojma certifikata i certifikacije Sigurnost bežičnih računalnih mreža (WEP, WPA/WPA2 personal, WPA/WPA2 enterprise) Ojačanje sigurnosti kritičnih mrežnih servisa (DHCP, DNS, FTP, HTTP) |
| Operativni sloj | Sigurnosne politike i njihova svrha Napadi metodom socijalnog inženjerstva |
| Vježbe | Popis postupaka nadzora pristupa nad datotekama, direktorijima i diskovima Zaštita pristupa datotekama, direktorijima i diskovima metodom enkripcije Tehnike stvaranja pričuvnih kopija podataka Infekcija računala, analiza i čišćenje (virusi, crvi, trojanski konji, rootkit programi) Ojačanje sigurnosti Microsoft Windows sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije Ojačanje sigurnosti GNU/Linux sustava ispravnim postavljanjem konfiguracije Prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima Sustavski i operacijski log zapisi na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima Praćenje i analiza uzoraka mrežnog prometa Filtriranje prometa pomoću liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables), konfiguracija vatrozida Konfiguracija proxy servera, filter sadržaja Konfiguracija IDS/IPS sustava Zaštita 802.11 mreža (WEP, WPA/WPA2 personal) Ojačanje sigurnosti kritičnih mrežnih servisa (DHCP, DNS, HTTP, FTP, SSH) |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, ispitna vježbe, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | MIKROUPRAVLJAČI |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Primjena mikroupravljača Ugradbeni računalni sustavi |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • analizirati, konfigurirati i programirati programirljive logičke komponente i mikroupravljače |
| Opis modula: | Upoznavanje s načelima rada i načinom programiranja mikroupravljača te njihova primjena u rješavanju kombinacijskih i sekvencijskih zadataka. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Mikroupravljači (3. razred, 2 sata, 4 boda) Ugradbeni računalni sustavi (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: MIKROUPRAVLJAČI
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljača 2. primijeniti set naredbi odabranog mikroupravljača 3. riješiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojačke funkcije pomoću mikroupravljača u odabranome programskom jeziku 4. primijeniti mikroupravljač za ostvarenje prekidnog načina rada 5. izraditi sustav upravljan mikroupravljačem |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Mikroupravljač | Mikroupravljači − osnovne karakteristike Blok-shema − osnovni dijelovi Primjeri |
| Programiranje mikroupravljača | Vrste naredbi prema načinu adresiranja Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima Naredbe za premještanje podataka i za skokove u programu |
| Primjena mikroupravljača – rješavanje problemskih zadataka | Blok-shema odabranog mikroupravljača, osnovne karakteristike Organizacija memorije odabranog mikroupravljača Registri odabranog mikroupravljača i njihove funkcije Rješavanje upravljačkih zadataka pomoću mikroupravljača Kombinacijski i sekvencijski zadatci |
| Prekidni način rada mikroupravljača | Prekidni način rada mikroupravljača Prekidni način rada mikroupravljača − primjeri |
| Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača | Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača − primjeri |
| Podsustav za serijsku komunikaciju mikroupravljača | Serijska komunikacija Serijska komunikacija – primjeri Štedni način rada mikroupravljača Primjena mikroupravljača − primjeri |
| Vježbe | Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima Naredbe za premještanje podataka te za skokove u programu Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LED) Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (7-segmentni pokazivač) Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LCD) Upravljački zadatci – sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih događaja) Upravljački zadatci – prekidni način rada Upravljački zadatci – vremensko-brojački podsustav Upravljački zadatci – serijska komunikacija Vježbe – primjena mikroupravljača |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: UGRADBENI RAČUNALNI SUSTAVI
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. identificirati osnovne načine povezivanja mikroupravljača s fizičkim svijetom (digitalno-fizički sustavi) 2. ilustrirati povezivanje sučelja mikroupravljača s uobičajenim elektroničkim sklopovima (povezivanje s otporničkim, kapacitivnim i induktivnim teretom uz prenaponsku zaštitu) 3. analizirati osnovna svojstva senzorâ za mjerenje fizikalnih veličina i izvršnih komponenti (signalni elementi, releji, motori) 4. koristiti svojstva sučelja za digitalne ulazne i izlazne signale 5. ispitati načela uzorkovanja te analogno-digitalne (AD) i digitalno-analogne (DA) pretvorbe te sučelja za analogne ulazne i izlazne signale |
6. izraditi jednostavne programske odsječke za prihvat ulaznih vrijednosti, ostvarivanje jednostavnih upravljačkih zadataka, obavljanje izlaznih operacija te mjerenje vremena i generiranje vremenskih signala 7. demonstrirati načine mjerenja vremena i generiranje vremenskih signala 8. upotrijebiti prekidni mehanizam za prihvat asinkronih vanjskih signala 9. razlikovati neposredno programiranje mikroupravljača (bez operacijskog sustava) i programiranje uporabom funkcija operacijskog sustava za rad u stvarnom vremenu (RTOS) | |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Ugradbeni računalni sustavi (URS) − uvod | Struktura ugradbenog računalnog sustava – model, definicije Jednostavni primjeri URS-a Tehnička izvedba upravljačkog dijela URS-a |
| Osnovna struktura URS-a | Senzori pomaka i tlaka – karakteristike, primjena Senzori razine i temperature – karakteristike, primjena Izvršni elementi, aktuatori, sučelja Pokazni elementi, LED, DISPLAY |
| Procesi i funkcije u URS-u | AD pretvornici DA pretvornici Ugradba računala u sustave Primjeri programiranja URS |
| Realizacija URS-a | Serijska komunikacija RS232 Primjer s RS232 Serijska komunikacija I2C Primjer s I2C Realizacija sustava regulacije pomoću mikroupravljača |
| Primjena URS-a u nadzoru, upravljanju i regulaciji | Dvopoložajna regulacija Proporcionalna regulacija Sekvencijsko upravljanje Koncept programibilno-logičkog upravljača (PLC) Programiranje PLC-a − primjer |
| Vježbe | Upute za rad u laboratoriju Uvodne vježbe − senzori Senzori Aktuatori Sustav za nadzor temperature, razine, tlaka Sustav upravljanja rasvjetom Sustav daljinskog nadzora − upravljanje s IR On-off regulacija Sekvencijsko upravljanje − programator Regulacija temperature Regulacija brzine vrtnje električnog motora, prekidni rad, PWM Upravljanje koračajnim motorom PLC regulacija, upravljanje motora |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | PROGRAMIRANJE |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Dizajn baza podataka Skriptni jezici i web programiranje |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • uočiti prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka te koristiti SQL naredbe za rad s tablicama • primijeniti skriptne jezike i web programiranje |
| Opis modula: | Uporaba programskih jezika u radu s bazama podataka, korištenje skriptnih jezika te primjena web programiranja za izradbu korisničkih aplikacija. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Dizajn baza podataka (3. razred, 2 sata, 4 boda) Skriptni jezici i web programiranje (3. razred, 2 sata, 5 bodova) Skriptni jezici i web programiranje (4. razred, 2 sata, 3,5 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: DIZAJN BAZA PODATAKA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati prednosti konceptualnog modela jednostavnije relacijske baze podataka 2. koristiti SQL naredbe za kreiranje, promjenu i brisanje tablica 3. upotrijebiti SQL naredbe za dodavanje, promjenu, brisanje i čitanje podataka iz tablice 4. ilustrirati važnost primjene transakcija kod promjene u bazi podataka 5. koristiti osnovne administracijske poslove nad bazom podataka 6. objasniti važnost sigurnosti baze podataka |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod | Općenito o modelima baza podataka Relacijski model Potreba za strukturiranim jezikom (QBE vs. SQL) |
| Relacijski model | Analiza korisničkih zahtjeva Skiciranje rješenja Izradba ER dijagrama • Kreiranje matičnih tablica • Kreiranje prometnih tablica • Vezivanje ključem (primarni i strani ključ) i određivanje veza Pretvaranje ER dijagrama u relacijski model • Pravila pretvorbe • Pretvaranje veza (1 : 2, 1 : N, M : N) • Normalizacija (na intuitivnoj razini) • Kreiranje nove baze (osnovna i log datoteka) • Izradba relacijske sheme dizajnerom • Izradba relacijske sheme SQL naredbama • CREATE TABLE • DROP TABLE • ALTER TABLE |
| Uvod u SQL sintaksu | Ubacivanje podataka u postojeću tablicu • INSERT Jednostavni upiti • Dohvaćanje podataka naredbom SELECT • Jednostavni upiti (dohvaćanje podataka iz jedne tablice) • Sortiranje naredbom ORDER BY • Filtriranje naredbom WHERE • Složeniji upiti (JOIN dvije tablice) Izmjena postojećih podataka naredbom UPDATE • Izmjena svih podataka, izmjena jednog podatka (WHERE) Brisanje podataka • Brisanje svih zapisa iz tablice • Brisanje jednog zapisa Složeniji upiti • Grupiranje • Agregatne funkcije Podupiti |
| Referencijalni integritet i transakcije | Referencijalni integritet Uvod u transakcije • BEGIN TRANSACTION, COMMIT, ROLLBACK |
| Administrativni poslovi | Izradba arhivske kopije baze (backup) Povrat baze iz arhive (restore) Sigurnost u bazi podataka • Korisnici i grupe (roles) • Login • Naredbe GRANT, DENY, REVOKE |
| Vježbe | Analiza korisničkih zahtjeva i izradba ER modela Pretvaranje ER modela u relacijski model Implementacija relacijskog modela u RDBMS-u Umetanje, izmjena i brisanje podataka Dohvaćanje podataka Spajanje tablica Grupiranje Agregatne funkcije Podupiti Transakcije Administrativni poslovi |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. primijeniti kodove sustava boja pri izradbi web sadržaja 2. izraditi strukture internetske stranice i web sjedišta 3. oblikovati i urediti strukturirane dokumente i poveznice 4. oblikovati i urediti tekst i tablice 5. ugraditi multimedijske elemente u web sjedište 6. izraditi responzivne web stranice 7. izraditi predložak web sjedišta |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod | Web preglednici, web pretraživači Skriptni jezici na internetu Sustavi boja na zaslonu i pisaču (RGB, CMYK) |
| Organizacija web sjedišta | Proces razvoja web sjedišta Definiranje web sjedišta/uređivanje postojećeg web sjedišta Pregled web sjedišta u pregledniku |
| HTML | Sintaksa HTML-a Pregled HTML elemenata i atributa • <html>, <body>, <head> • tekst: <p>, <h1> – <h6>, <br>, <b>, <i> • link: <a> • tablice: <table>, <tr>, <td> • slika: <img> • ostalo: <hr>, <! komentar --> • liste |
Svojstva dokumenata Metaelementi Dodavanje i uređivanje teksta Izradba tablica Oblikovanje liste Ugradnja slika Skaliranje slika | |
| Povezivanje HTML dokumenata | Oblikovanje web sjedišta pomoću HTML-a Izradba i uređivanje poveznica |
| Multimedijski sadržaji u HTML dokumentu | Formatiranje multimedijskih sadržaja za primjenu na internetu Ugradnja multimedijskih sadržaja u HTML dokument |
| CSS | Povezivanje HTML-a i CSS-a Vrste CSS-a Sintaksa Vrste selektora id i class selektori i njihova primjena |
| CSS − Uređivanje web sjedišta | Pozadina Fontovi Tekst Poveznice Stanja: link, visited, hover, active Liste Model okvira Prikaz Pozicioniranje Tablice Prozirnost Responzivnost web dokumenta |
| Vježbe | |
| HTML | Otvaranje, podešavanje i spremanje HTML dokumenata Oblikovanje teksta Uređivanje strukturiranog HTML dokumenta Kreiranje poveznica Kreiranje tablica Rad sa slikama Povezivanje HTML dokumenata Oblikovanje web sjedišta Grafika, zvuk, video Izradba složenijih HTML stranica i oblikovanje web sjedišta |
| CSS | Uređivanje dokumenata Oblikovanje pozadine Oblikovanje teksta Uređivanje strukturiranog dokumenta Pozicioniranje HTML elemenata prema pravilima CSS-a Oblikovanje web sjedišta Izradba složenih izbornika Ugrađivanje CSS animacija s interneta u web sjedište |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: SKRIPTNI JEZICI I WEB-PROGRAMIRANJE
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. izraditi i primijeniti HTML grafiku 2. koristiti funkcije JavaScripta te pristupati DOM elementima 3. primijeniti AJAX za asinkronu komunikaciju klijent-server 4. koristiti CMS u izradbi internetskih sjedišta 5. upotrebljavati PHP obrasce pri izradbi internetskih stranica 6. izraditi složeno web sjedište |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| HTML grafika | SVG Canvas Geolokacija HTML igre |
| JavaScript | Ugradnja u HTML, varijable, petlje, funkcije Događaji (events) HTML DOM (elementi, događaji, navigacija, Node) getElementById(»id«).innerHTML style objekt PopUp Boxes Math Array String Timer − setTimeout() Objekti Nizovi Petlje Pogrješke Korištenje gotovih skripti |
| JS Browser BOM | JS zaslon, prozor JS lokacija JS povijest JS navigacija JS popup JS podešavanje vremena JS kolačići |
| JS JSON | Uvod u JSON Sintaksa Primjena |
| AJAX | Uvod XMLHttpRequest objekt Ajax i baze podataka |
| CMS | Instalacija CMS-a Dodavanje stranica i sadržaja u CMS-u Konfiguriranje CMS postavki |
| PHP osnove | Uvod u PHP Izradba internetskih aplikacija u PHP-u Funkcije |
| PHP obrasci | Obrasci i HTML: <form>, method: GET/POST, action, Submit, textbox, radiobutton, checkbox Obrasci i PHP: $_GET, $_POST Povezivanje PHP-a s bazama podataka |
| Ugradnja Appleta u web sjedište | Interakcija s HTML-om Raspored kontrola Kontrole Korisničko sučelje Animacija Streaming |
| XML | Struktura XML-a XML elementi i atributi |
| Sigurnost | Tehnike zaštite podataka Zaštita privatnosti: cookies |
| Planiranje, testiranje i postavljanje web sjedišta na poslužitelj | Planiranje Testiranje web sjedišta Postavljanje web sjedišta na poslužitelj |
| Vježbe | |
| JavaScript | Ugradnja JavaScripta u HTML Osnove JavaScripta (korištenje varijabli, petlji, funkcija) JavaScript i događaji JavaScript i DOM (korištenje style objekta) Korištenje gotovih objekata Korištenje gotovih skripti Izradba složenog web sjedišta pomoću HTML-a, CSS-a i JavaScripta |
| AJAX | Osnovno korištenje XMLHttpRequest objekta Izmjene dijela internetske stranice, nakon nekog događaja, korištenjem AJAX-a |
| PHP osnove | Generiranje osnovne HTML stranice koristeći PHP Izradba složenijih dinamičkih stranica |
| PHP i obrasci | Izradba jednostavnog obrasca Korištenje $_GET i $_POST metoda Izradba složenijih obrazaca s raznim kontrolama |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
2.2.3. Izborni strukovni dio
| Naziv modula | PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 1 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Primijenjena matematika Napredno i objektno programiranje Multimedija |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • rješavati različite problemske zadatke uporabom računalnih alata u matematičkim procesima • kreirati, obraditi i oblikovati različite multimedijske zapise te ih međusobno povezivati • koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja • generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns) • primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi |
| Opis modula: | Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/ računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i multimedijskog zapisa. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda) Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda) Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda) Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda) Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda) Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti računalne alate u matematičkim procesima i za stvaranje novih informacija 2. primijeniti matrice za rješavanje problema vezanih uz transformacije u koordinatnom sustavu i rješavanju problema temeljenih na sustavima jednadžbi 3. primijeniti metode linearnog programiranja za rješavanje problema |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Determinante i sustavi linearnih jednadžbi | Determinante i linearni sustavi 2. reda Determinante 3. reda. Cramerovo pravilo Sustavi linearnih jednadžbi. Gauss-Jordanova metoda |
| Matrice i linearna preslikavanja | Definicija i primjeri matrica Množenje matrica (linearno preslikavanje ravnine) |
| Uvod u linearno programiranje | Minimum i maksimum polinoma Ax + By + C na konveksnom poligonu Nejednadžba Ax + By + C > 0 |
| Vježbe | LV1 Determinante i linearni sustavi 2. reda Zadatci s parametrom Grafički prikaz sustava u koordinatnom sustavu LV2 Sustavi linearnih jednadžbi Problemski zadatci iz osnova elektrotehnike LV3 Preslikavanje ravnine. Translacija i rotacija u ravnini – matrični prikaz LV4 Linearno programiranje Računski zadatci – problem transporta LV5 Linearno programiranje Zadatci s parametrom |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PRIMIJENJENA MATEMATIKA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti polarni koordinatni sustav 2. koristiti metode uzastopnog približavanja u matematici i programiranju 3. primijeniti algebru sudova i osnove minimalizacije 4. koristiti osnovna načela prebrojavanja i vjerojatnosti te ih primijeniti u algoritmima |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Elementi matematičke logike | Iskazi i logičke operacije Tablice istinitosti Tautologije Metode dokazivanja tautologije |
| Kombinatorika | Faktorijeli i binomni koeficijenti Svojstva binomnih koeficijenata Osnovna načela prebrojavanja Permutacije Kombinacije |
| Vjerojatnost | Događaji Vjerojatnost Geometrijska vjerojatnost Uvjetna vjerojatnost Formula potpune vjerojatnosti. Bayesova formula Ponavljanje pokusa Zakon velikih brojeva |
| Polarne koordinate | Polarni koordinatni sustav Jednadžba krivulje 2. reda u polarnim koordinatama |
| Metoda tangente za rješavanje nelinearnih jednadžbi | Metoda tangente i geometrijska interpretacija Ocjena pogrješke Newtonove metode |
| Vježbe | LV1 Matematička logika LV2 Svojstva binomnih koeficijenata LV3 Geometrijska vjerojatnost LV4 Krivulje u polarnom sustavu LV5 Metoda tangente i geometrijska interpretacija |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO
PROGRAMIRANJE
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti razvojnu okolinu i primijeniti je na pisanje jednostavnih programa 2. koristiti OO model uz primjenu gotovih klasa za rješavanje problema 3. primijeniti OO model na realan problem |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod | Povijest razvoja programskih jezika Osnovni principi objektno orijentiranog programiranja .NET razvojna platforma ili Java platforma .NET ili Java objektni model: imenski prostor, klasa, objekt, metoda, svojstvo, događaj Upoznavanje s radnom okolinom Visual Studio Express |
Struktura izradbe programa: rješenje, projekt, datoteke Programski jezik C# ili Java • Osnovna pravila pisanja kôda • Procedura Main() • Izradba prvog programa (»Hello World«) u jeziku C# ili Java | |
| Osnove naprednog programiranja | Ponavljanje • Tipovi i konverzije • Varijable i konstante • Bjeline • Komentari • Iskazi i izrazi • Operatori • Pretprocesorske naredbe Ispravljanje pogrješaka (debugging) Gotove klase iz biblioteke • Klasa String Polja • Ponavljanje • Uvod u C# polja • For i foreach petlje Kolekcije • ArrayList, List<T> • IList, ICollection Korištenje klasa imenskog prostora System.IO • File, FileInfo, Directory, DirectoryInfo, Path • Stream, StreamReader, StreamWriter • Naredba using ili try – finally |
| Napredno programiranje – izradba korisničkog sučelja | Uvod u Windows Forme • Izradba forme • Svojstva forme: Anchor, Dock, BackColor, Size, Location ili Layout Manager Korištenje jednostavnih kontrola • Label, Button • TextBox • GroupBox, Panel, CheckBox, RadioButton • ListBox, ComboBox • UpDown • PictureBox • Izbornici • Standardni dijalozi |
| Vježbe | Upoznavanje s radnom okolinom i izradba Hello, World! programa u C# ili Javi Osnovne jezične konstrukcije C# ili Java Stringovi Polja Kolekcije Rad s datotečnim sustavom Osnove rada s programskim okvirom Windows Forms ili Swing Components Kontrole u programskom okviru Windows Forms ili kontrole unutar Swing Components okvira |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: NAPREDNO I OBJEKTNO
PROGRAMIRANJE
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja 2. generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns) 3. primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod | Klase i strukture Metode Konstruktori Učahurivanje (encapsulation) • Modifikatori pristupa: private, public, protected • Svojstva Događaji • Definiranje događaja preko delegata Instanciranje objekata • Konstruktori i inicijalizatori • Statički članovi i članovi instance Nasljeđivanje • Baza i izvedena klasa Data hiding, premošćivanje Polimorfizam Sučelja (interfaces) |
| Objektno orijentirano programiranje – primjena na realan problem | Izradba jednostavne objektno orijentirane aplikacije (Videoteka) • Definiranje objektnog modela • Izradba formi i komunikacija među njima • Korištenje datoteka za spremanje i učitavanje podataka |
| Objektno orijentirano programiranje – obrasci dizajna (design patterns) | Korištenje obrazaca za rješavanje konkretnih problema • Strategy pattern • Adapter • Decorator • Observer • Composite • Factory |
| Objektno orijentirano programiranje – pristup podatcima u bazi | Implementirati spremanje i učitavanje podataka korištenjem O/R mappera NHibernate/FluentHibernate i korištenjem SQlite baze podataka Definiranje entiteta Definiranje podataka za spremanje (definiranje mapiranja) Definiranje DAO klasa za rad s entitetima Konfiguriranje pristupa bazi Rad s podatcima (izmjene na komponentama Videoteke kako bi radile s bazom) |
| Vježbe | Strukture, klase, instance Enkapsulacija, nasljeđivanje, polimorfizam Članovi klase Objektni model Obrasci Komunikacija s bazom podataka Korištenje O/R mappera |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. prepoznati osnovne datotečne formate multimedijskih datoteka 2. izraditi grafički i slikovni dokument 3. koristiti program za obradu audiodatoteka 4. koristiti program za izradbu animacijskih datoteka |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Osnovni pojmovi multimedije | Definicija i opći pojmovi multimedije Komponente multimedijskog sustava Osnovni elementi multimedije Područja primjene multimedije |
| Tekst | Zapis znakova u računalu Atributi teksta (tip fonta, veličina, boja) Rasterizacija Dizajn teksta |
| Grafika | Boje i modeli boja Parametri slike (rezolucija, dinamički opseg) Veličina zapisa slike Metode kompresije slike Rasterska i vektorska grafika Grafički formati Programi za obradu slika Grafika na internetu |
| Zvuk | Osnovna svojstva zvuka Analogna i digitalna tehnologija Digitalizacija zvuka Kompresija audiozapisa Formati zvučnih datoteka Programi za obradu zvuka |
| Animacija | Što je animacija i kako nastaje Trajanje animacije Klasična animacija Računalska animacija Okvir, ključni kadar, međukadar Animacije na internetu 3D animacija Prividna stvarnost Programi za izradbu animacija |
| Vježbe | Uporaba različitih fontova Kreiranje različitih simbola i njihova uporaba Kompatibilnost teksta i grafike (dizajn) Izvori digitalnih slika Skeniranje i fotografiranje digitalnim fotoaparatom Preuzimanje slika s interneta Obrada slika korištenjem ciljanih programa Priprema slika za tisak Priprema slika za prikaz na zaslonu Priprema slika za objavljivanje na internetu Pretvaranje zvučnog zapisa iz originalnog u neki drugi format zapisa Obrada zvučnih datoteka korištenjem ciljanih programa Oblikovanje gotovog zvučnog zapisa Snimanje zvučnog zapisa Editiranje i oblikovanje snimljenog zvučnog zapisa Dodavanje zvučnih datoteka u multimedijalne aplikacije Korištenje računala u animaciji (programi za izradbu animacija) Sprite animacija Animacija pomoću ključnih kadrova Pokretna grafika Izradba projekta |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: MULTIMEDIJA
Razred: četvrti: (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti program za izradbu videosadržaja 2. integrirati više multimedijskih sadržaja u jedan dokument 3. izraditi multimedijski dokument na CD/DVD-u i webu |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Video | Parametri koji određuju veličinu videodatoteke Veličina zapisa Načini digitalizacije Načini kompresije (prostorna, temporalna) Mjesto kompresije Streaming video Formati videozapisa Postupci obrade videozapisa Programi za obradu videozapisa |
| Vježbe | Pretvorbe različitih videoformata Snimanje kamerom Obrada videozapisa korištenjem ciljanih programa Prebacivanje videozapisa s kamere u računalo Editiranje videozapisa Osnovna obrada videozapisa (selekcija, kopiranje, premještanje) Obrada videozapisa – efekti Dodavanje videozapisa u multimedijalne aplikacije Izradba projekta |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 2 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Primijenjena matematika Napredno i objektno programiranje Programiranje mobilnih uređaja |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • rješavati različite problemske zadatke uporabom računalnih alata u matematičkim procesima • izrađivati aplikacije za mobilne uređaje • koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja • generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns) • primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi |
| Opis modula: | Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/ računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i aplikacije za mobilne uređaje. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda) Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda) Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda) Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda) Programiranje mobilnih uređaja (3. razred, 2 sata, 2 boda) Programiranje mobilnih uređaja (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Nastavni predmet po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREĐAJA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. izložiti osnovna načela rada prijenosnih uređaja 2. prikazati interakciju aplikacija s nestandardnim U/I uređajima 3. koristiti osnovne funkcije za mobilne uređaje 4. izraditi jednostavnu aplikaciju s grafičkim i zvukovnim sadržajem 5. projektirati jednostavnu korisničku aplikaciju za GSM uređaj |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Mobilni uređaji | Vrste mobilnih uređaja Namjena mobilnih uređaja Osnove GSM uređaja Komponente GSM uređaja Sučelje GSM uređaja Programska podrška za mobilne uređaje |
| Uvod u programiranje za mobilne uređaje | Razvojno sučelje za izradbu mobilnih aplikacija Osnovna struktura aplikacije Ugradnja predefiniranih funkcija razvojnog sučelja u aplikacije Važnost scenarija Kreiranje dijagrama tijeka na temelju scenarija Prilagođavanje grafike mobilnim uređajima Implementacija zapisa zvuka |
| Izradba aplikacije za mobilni uređaj | Kreiranje scenarija Kreiranje dijagrama tijeka Kreiranje grafičkih zapisa Kreiranje zvučnih zapisa Implementacija dijagrama uz pomoć predefiniranih funkcija i programa Simulacija rada i ispravak Implementacija u stvarni mobilni uređaj |
| Vježbe | Upoznavanje s razvojnim sučeljem Pokretanje simulatora za mobilne uređaje Kreiranje jednostavne aplikacije tipa »hello word» Implementacija aplikacije na stvarni mobilni uređaj Kreiranje aplikacije s interakcijom korisničkog sučelja Kreiranje aplikacije s odazivom na pritisak tipke Simulacija i implementacija u stvarni uređaj Kreiranje jednostavnih grafičkih zapisa prilagođenim mobilnim uređajima Formiranje jednostavnih zvučnih zapisa prilagođenim mobilnim uređajima Kreiranje aplikacije koja sadrži grafički zapis Kreiranje jednostavne animacije Simulacija i implementacija u stvarni uređaj |
Kreiranje aplikacije s grafičkim i zvučnim zapisom Simulacija i implementacija u stvarni uređaj Kreiranje aplikacije na temelju zadanog scenarija Simulacija i implementacija u stvarni uređaj | |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: PROGRAMIRANJE MOBILNIH
UREĐAJA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. koristiti animacije, tranzicije i tablični prikaz za sadržaj na ekranu 2. koristiti multitasking opcije prilikom izradbe aplikacije 3. upravljati gestama i pokretima uređaja 4. koristiti baze podataka kao spremišta informacija za rad aplikacije 5. izraditi jednostavnu aplikaciju koja koristi opcije povezivanja s udaljenim poslužiteljem radi razmjene podataka za rad |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Upravljanje prikazom sadržaja | Podatci na ekranu mobilnog uređaja Prikaz podataka u aplikacije kroz više ekrana Animacije i tranzicije između ekrana aplikacije Prikaz podataka na ekranu u strukturi tablice |
| Multitasking | Pojam mutitaskinga u programiranju Osnovni princip multitaskinga na mobilnim platformama Upravljanje multitaskingom Primjeri praktične primjene |
| Geste i pokreti mobilnog uređaja | Osnovni koncept korištenja gesta i pokreta mobilnog uređaja Akcelerometar Žiroskop Kompas Ekran osjetljiv na višestruke dodire (multitouch) Primjeri praktične primjene |
| Baze podataka na mobilnoj platformi | Primjeri baza podataka na mobilnoj platformi Povezivanje sa bazom podatak Rad sa podatcima u bazi podataka |
| Povezivanje sa udaljenim poslužiteljem | Princip komunikacije s udaljenim poslužiteljem preko internetske veze Razmjena podataka Praktični primjeri |
| Vježbe | Kreiranje aplikacije koja koristi više zaslona za svoj rad Animirati prijelaze između zaslona unutar aplikacije Na jednom zaslonu prikazati podatke složene u strukturi tablice Ugraditi u aplikaciju kontrolu za korištenje multitasking opcija na mobilnoj platformi Kreirati aplikaciju kojom se upravlja gestama i pokretima mobilnog uređaja Stvoriti jednostavnu bazu podataka i napraviti aplikaciju koja je koristi te ima mogućnost rada s podatcima − unos, prikaz, mijenjanje i brisanje Kreirati aplikaciju koja se spaja na udaljeni poslužitelj Izraditi aplikaciju koja razmjenjuje podatke s udaljenim poslužiteljem, unosi nove podatke, prikazuje i mijenja postojeće te briše podatke |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | PROGRAMERSKI IZBORNI MODUL 3 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Primijenjena matematika Napredno i objektno programiranje Web dizajn |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • uporabom računalnih alata u matematičkim procesima rješavati različite problemske zadatke • izrađivati aplikacije za web • koristiti OO model za izradbu korisničkog sučelja • generalizirati OO paradigmu korištenjem obrazaca dizajn programa (design patterns) • primijeniti OO model za pristup podatcima u bazi |
| Opis modula: | Rješavanje zadataka i problema primjenom raznih matematičkih/računalnih alata te izradba objektno usmjerene aplikacije i aplikacije za web. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Primijenjena matematika (3. razred, 1 sat, 2 boda) Primijenjena matematika (4. razred, 2 sata, 3 boda) Napredno i objektno programiranje (3. razred, 2 sata, 4 boda) Napredno i objektno programiranje (4. razred, 2 sata, 3 boda) Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda) Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. organizirati web sjedište i izraditi naslovnu stranicu 2. unijeti tekstualne, grafičke i multimedijske sadržaje na stranice za uređivanje 3. povezati web stranice (izradba hiperveza) 4. primijeniti stilove na stranice (vizualno uređivanje sjedišta) i izraditi strukture dokumenta 5. umetnuti multimedijske sadržaje na web stranice 6. izraditi i urediti složene tablice 7. izraditi obrasce i ugraditi ih u web sjedište |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod | Vizualni pristup uređivanju web sjedišta Radna okolina, sučelje |
| Rad s grafikom | Grafički formati Ugrađivanje grafike u dokument Svojstva slike (Properties) Uređivanje grafike u grafičkom editoru Izradba logotipa za primjenu na webu Izradba ikona za primjenu na webu |
| Rad sa zvukom | Formati zvuka Alati za uređivanje zvuka Uređivanje zvuka u editoru Ugrađivanje zvuka u dokument |
| Rad s videom | Formati videa Uređivanje videa Izradba videa iz slika Ugrađivanje videa u dokument |
| Rad s animacijama | Vrste animacija Alati za izradbu animacija Izradba animacija za primjenu na internetu |
| Ugrađivanje multimedijskih sadržaja u web dokument | Primjena zvukovnih formata Primjena videoformata Alati za uređivanje videa Primjena animacija Uređivanje animacija za primjenu na internetu |
| Tablice | Izradba složenih tablica u HTML-u Uređivanje složenih tablica primjenom CSS elemenata |
| HTML obrasci | Izradba i uređivanje elemenata obrasca <input /> <textarea> <select> <label> <button> <fieldset> Procesiranje HTML obrasca Izradba obrasca primjenom osnovnih elemenata obrasca Ugradnja obrasca u web sjedište |
| Vježbe | Osnovno uređivanje dokumenta, rad s tekstom Povezivanje dokumenata Rad s grafikom Uređivanje datoteke zvuka Izradba videodatoteka iz slika u editoru i prilagodba za primjenu na internetu Izradba animacija pomoću editora i prilagodba za primjenu na internetu Ugradnja multimedijskih sadržaja u HTML dokument Uređivanje dokumenata CSS pravilima Izradba CSS layouta Uređivanje strukturiranog dokumentaIzrada HTML/CSS predloška Izradba složenih tablica pomoću HTML-a Izradba HTML obrasca Ugrađivanje HTML obrasca u web sjedište |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: WEB DIZAJN
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. izraditi web sjedište pomoću editora 2. izraditi animacije te ih ugraditi u web sjedište 3. izraditi i urediti predložak složenog web sjedišta 4. izraditi skripte i ugraditi ih u web sjedište 5. primijeniti biblioteke za poboljšanje funkcionalnosti web sjedišta |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| CSS3 animacije | Izrada animacija (CSS i CSS3) Primjena i prilagodba gotovih animacija s interneta Ugradnja CSS animacija u web sjedište |
| Editori za izradu web stranice | Tehnike izradbe i dizajn web stranica na internetu Uređivanje web stranice |
| Obrasci (Forms) | Definiranje action i method atributa oznake form Izradba i uređivanje elemenata obrasca • <input /> • <textarea> • <select> • <label> • <button> • <fieldset> Procesiranje obrasca |
| JavaScript | Uređivanje web sjedišta iz predloška pomoću HTML-a, CSS3 i JavaScripta Izrada JavaScript obrasca Ugradnja JavaScript animacije u web sjedište |
| jQuery | Uvoz biblioteke u web sjedište Korištenje osnovnih jQuery funkcionalnosti Dohvaćanje elemenata pomoću selektora Primjena filtra na selektore Primjena atributa na selektore Form selektori Korištenje gotovih jQuery UI kontrola za unaprjeđenje izgleda web stranice |
| CMS | Potreba za CMS-om Pregled internetskih stranica implementiranih pomoću CMS-a Instalacija CMS-a Dodavanje stranica i sadržaja u CMS-u Konfiguriranje CMS postavki |
| Vježbe | Izradba animacija pomoću CSS-a Uređivanje animacija pomoću CSS-a Izradba obrazaca i definiranje parametara obrasca Rad s elementima obrasca Izrada web sjedišta pomoću editora Uređivanje web stranice pomoću editora Uređivanje web sjedišta iz HTML/CSS3 predloška Uređivanje web sjedišta iz HTML/CSS3/JavaScript predloška Izradba i uređivanje animacija pomoću JavaScripta Unaprjeđivanje izgleda i interaktivnosti web stranice pomoću jQuery biblioteke Izradba web sjedišta pomoću CMS-a |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | SISTEMSKI IZBORNI MODUL 1 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava Poslužiteljski operacijski sustavi Multimedija |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja • konfigurirati računalne mreže i servise • kreirati, obraditi i oblikovati različite multimedijske zapise te ih međusobno povezivati |
| Opis modula: | Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba i obrada različitih multimedijskih zapisa. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova) Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda) Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda) Multimedija (3. razred, 2 sata, 2 boda) Multimedija (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Nastavni predmeti po razredima i ishodima učenja
Naziv predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: treći (3.)
| U trećem razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. primijeniti specifičnosti dijagnostike i održavanja sklopovski baziranih sustava i programski baziranih sustava 2. primijeniti sustavni pristup problematici dijagnostike i održavanja te strukturiranje objekata dijagnostike i održavanja 3. osmisliti način komuniciranja s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja 4. primijeniti postupke preventivnog održavanja sklopovske i programske opreme 5. primijeniti postupke korektivnog održavanja sklopovske i programske opreme 6. dijagnosticirati i popraviti kvar na računalnoj mreži |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod u dijagnostiku i održavanje | Osnovni pojmovi dijagnostike i održavanja (pouzdanost, raspoloživost, pogodnost za održavanje, vrste održavanja) |
| Osnove dijagnostike | Dijagnostički sustav Tehnika strukturne dijagnostike Tehnika funkcionalne dijagnostike Test-procedure Hardverske tehnike testiranja Softverske tehnike testiranja Procedura samotestiranja Dijagnostički alati integrirani u OS Softverski dijagnostički alati |
| Sustavni pristup održavanju | Alati za dijagnostiku i otklanjanje neispravnosti Prikupljanje podataka Simptomi pogrješaka Prvi koraci u otklanjanju kvarova Kontrola procesa podizanja Lociranje hardverskih/softverskih/konfiguracijskih problema Komunikacija s korisnicima |
| Preventivno održavanje osobnog računala | Osnovni postupci preventivnog održavanja PC-ja Zaštita linije za napajanje Uređaji za neprekidno napajanje Preventivno održavanje tvrdog diska Preventivno održavanje OS-a Zaštita sustava (elektrostatičko pražnjenje, zaštita tijekom skladištenja) |
| Korektivno održavanje osobnog računala (simptomi i otklanjanje kvarova) | Lokacija kvarova u bloku za napajanje Utvrđivanje kvarova na matičnoj ploči Utvrđivanje kvarova na video podsustavu Utvrđivanje kvarova hard diska Utvrđivanje kvarova na CD i DVD uređajima Utvrđivanje kvarova na portovima Utvrđivanje kvarova na prijenosnim računalima |
| Dijagnostika i održavanje jednostavne računalne mreže | Temeljna konfiguracija usmjerivača putem konzole i s udaljenog mjesta Statičko usmjeravanje Konfiguracija RIPv1 protokola Konfiguracija OSPF protokola Konfiguriranje pristupnih listi (ACL) Konfiguracija DHCP-a na usmjerivaču Konfiguracija NAT/DNS usluge na usmjerivaču Konfiguracija jednostavne P2P bežične mreže Konfiguracija WLAN-a |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, laboratorijska vježba, ispitna vježba, problemski zadatak, projektni zadatak seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: DIJAGNOSTIKA I ODRŽAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. dokumentirati postupke dijagnostike i održavanja 2. primijeniti dijagnostičke alate i metode u čvrsto ožičenim i programskim sustavima 3. identificirati i riješiti neispravnosti u mrežnim objektima i sustavima 4. koristiti virtualno okruženje u postupcima dijagnostike i otklanjanja kvarova 5. primijeniti simulaciju neispravnosti u sustavima baziranima na sklopovskoj i programskoj razini u cilju otklanjanja neispravnosti |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Dijagnostika i održavanje poslužiteljskih operacijskih sustava | Kontrola ispravnosti manje mreže poslužitelj + klijent Provjere DHCP i DNS servisa Provjera kontrole domene u otvorenim operacijskim sustavima Preuređivanje dozvole pristupa u Windows serveru Provjera datotečnog sustava Windows servera Otklanjanje pogrješki u instalaciji i konfiguraciji Windows servera |
| Primjena virtualizacije u dijagnostici i održavanju | Dijagnostika i održavanje klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju Dijagnostika i održavanje poslužiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju Simuliranje neispravnosti klijentskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju Simuliranje neispravnosti poslužiteljskoga operacijskog sustava pokrenutog na virtualnom stroju |
| Dijagnostika i održavanje mikroupravlja-čkih i ugradbenih sustava | Dijagnostika ispravnosti mikroupravljača Dijagnostika i održavanje mikroupravljačkog sustava Mjerenje i snimanje električnih signala u mikroupravljačkom i ugradbenom sustavu Dijagnostika i održavanje ugradbenog procesorskog sustava |
| Dijagnostika i održavanje složene računalne mreže | Uporaba ICMP protokola u dijagnostici lokalne mreže Primjena i analiza prometa programskim alatima s naglaskom na ICMP/ARP Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih zbog nepravilne dodjele IP adresa/mrežnih maski u LAN-u Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnom konfiguracijom usmjerivača |
Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnim određivanjem statičkih ruta Rekonstrukcija topologije na osnovi sadržaja tablice usmjeravanja Dijagnosticiranje i otklanjanje pogrješaka nastalih nepravilnom konfiguracijom usmjerničkih protokola Obnavljanje zaporki na preklopniku/usmjerivaču Dijagnostika i održavanje virtualne privatne mreže (VPN) među jednakopravnim korisnicima Dijagnostika i održavanje složene pristupne mreže (U/S) | |
| Dijagnostički pristup problematici sigurnosti IT sustava | Dijagnostika ispravnosti i vraćanje oštećenih pričuvnih kopija podataka Dijagnostika inficiranog računala i čišćenje Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije Microsoft Windows sustava Dijagnostika ispravno postavljene konfiguracije GNU/Linux sustava Provjera prava korisnika na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima Dijagnostika sustava pomoću sistemskih i operativnih log zapisa na Microsoft Windows i GNU/Linux sustavima Dijagnostika filtriranjem prometa pomoću liste kontrole pristupa (IP ACL, iptables) Dijagnostika konfiguracije vatrozida Dijagnostika konfiguracije proxy servera, filtar sadržaja Dijagnostika konfiguracije IDS/IPS sustava Dijagnostika i održavanje 802.11 mreža (WEP, WPA/WPA2 personal) |
| Ostalo | |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
Naziv nastavnog predmeta: POSLUŽITELJSKI OPERACIJSKI
SUSTAVI
Razred: četvrti (4.)
| U četvrtom razredu polaznik će steći sljedeće ishode učenja: | 1. objasniti osnovne karakteristike poslužiteljskih operacijskih sustava 2. pripremiti računalo za instalaciju poslužiteljskoga operacijskog sustava 3. instalirati poslužiteljske operacijske sustave 4. instalirati i konfigurirati osnovne upravljačke funkcije 5. povezati korisnika s poslužiteljem |
| Razrada | |
| Nastavne cjeline | Razrada Nastavne teme |
| Uvod u poslužiteljske operacijske sustave | Funkcije i karakteristike poslužiteljskih operacijskih sustava Strukture poslužiteljskih operacijskih sustava Klijent − poslužitelj, način rada |
| Poslužiteljski operacijski sustavi MS Windows | Struktura operacijskog sustava Windows server Administriranje i optimizacija operacijskog sustava Windows server Datoteke, datotečni sustavi Windows server Upravljanje diskovima, enkripcije, diskovne kvote Dozvole, vlasništva, dijeljenja, ACL − kod Windows servera Aktivni direktorij: karakteristike, struktura, hijerarhija Usluge Windows servera: DHCP, DNS, FTP, WAMP Upravljanje domenom, spajanje klijenata Group policy pojam, konfiguracija, primjena |
Poslužiteljski operacijski sustavi Linux | Struktura poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Instalacija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Konfiguracija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Administracija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Datoteke i datotečni sustavi poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Upravljanje diskovima i particijama Korisnički računi, dozvole poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Spremanje podataka, izradbe sigurnosnih kopija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux Usluge poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux: DHCP, DNS, FTP, LAMP Spajanje korisnika, kontrola domene, SAMBA, LDAP |
| Uvod u poslužiteljske operacijske sustave (vježbe) | Terminalski rad (Windows i Linux) |
| Poslužiteljski operacijski sustavi MS Windows (vježbe) | Instalacija, osnovna ugađanja Winows server Rad s diskovima − particije, dinamički diskovi, RAID volumeni Dozvole pristupa − ACL, vlasništva, dijeljenja Aktivni direktorij – servisi, domene, grupe, hijerarhija AD-a FTP, WAMP instalacije i konfiguracije Group policy − spajanje klijenata |
| Poslužiteljski operacijski sustavi Linux (vježbe) | Rad s diskovima – namještanja Instalacija poslužiteljskoga operacijskog sustava Linux, osnovna namještanja Dozvole pristupa − GUI, CLI DHCP, DNS servisi FTP, LAMP poslužitelji Spajanje klijenata – SAMBA |
| Zajednički projekt modula (vježbe) | Rad na projektu |
| Napomene: | Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika. |
| Ostalo | |
| Metode i oblici rada: | Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem. Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini. Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima. |
| Elementi i oblici praćenja i vrjednovanja polaznika: | Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu. Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad. |
| Literatura | |
| Literatura za polaznike: | Prema Katalogu obveznih udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava Ministarstva znanosti i obrazovanja. |
| Naziv modula | SISTEMSKI IZBORNI MODUL 2 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava Poslužiteljski operacijski sustavi Programiranje mobilnih uređaja |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja • konfigurirati računalne mreže i servise • izraditi aplikaciju za mobilne uređaje |
| Opis modula: | Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba aplikacija za mobilne uređaje. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova) Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda) Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda) Programiranje mobilnih uređaja (3. razred, 2 sata, 2 boda) Programiranje mobilnih uređaja (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 2 razrađeni su u prethodnim izbornim modulima.
| Naziv modula | SISTEMSKI IZBORNI MODUL 3 |
| Popis strukovnih skupova ishoda učenja iz standarda kvalifikacije | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava Poslužiteljski operacijski sustavi Web dizajn |
| Kako učiti i raditi s ovim modulom | |
| Cilj modula: | • primijeniti suvremene alate u dijagnosticiranju i održavanju IT sustava te osigurati komunikaciju s korisnicima objekata dijagnostike i održavanja • konfigurirati računalne mreže i servise • izrađivati aplikacije za web |
| Opis modula: | Dijagnosticiranje i održavanje informacijskih sustava te primjena postupaka za osiguranje informacijskih sustava. Konfiguriranje računalnih mreža i servisa. Izradba aplikacija za web. |
| Nastavni predmeti koji se izvode u ovom modulu: | Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (3. razred, 3 sata, 6 bodova) Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava (4. razred, 2 sata, 4 boda) Poslužiteljski operacijski sustavi (4. razred, 2 sata, 2 boda) Web dizajn (3. razred, 2 sata, 2 boda) Web dizajn (4. razred, 1 sat, 2 boda) |
Napomena: Svi nastavni predmeti u Sistemskome izbornom modulu 3 razrađeni su u prethodnim izbornim modulima.
2.2.4. Završni rad
Provodi se temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 – isp., 90/2011, 16/2012, 86/2012, 94/2013, 152/2014 i 7/2017) i Pravilnika o izradbi i obrani završnoga rada (»Narodne novine«, broj 118/2009).
3. OKRUŽENJE ZA UČENJE
Ustanova za strukovno obrazovanje i prostori poslodavaca
4. KADROVSKI UVJETI
| Nastavni predmet | Nastavnik | Izobrazba* |
| Hrvatski jezik | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor hrvatskog jezika i književnosti • profesor jugoslavenskih jezika i književnosti • diplomirani kroatolog • profesor hrvatske kulture • diplomirani komparatist književnosti ili profesor komparativne književnosti (pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu) • profesor jugoslavenskih jezika i književnosti sa smjerom animacija kulture (diplomirao na Pedagoškom fakultetu u Rijeci do 1991. godine pod uvjetom da ima položen razlikovni ispit iz hrvatskog jezika na tom fakultetu) • magistar hrvatskog jezika i književnosti • magistar edukacije hrvatskog jezika i književnosti • magistar kroatologije • magistar edukacije kroatologije • magistar kroatistike i južnoslavenskih filologija |
| Engleski jezik | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor engleskog jezika i književnosti • diplomirani anglist • magistar edukacije (nastavnički smjer) engleskog jezika (i književnosti) • magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu • magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu |
| Njemački jezik | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor njemačkog jezika i književnosti • magistar edukacije (nastavnički smjer) njemačkog jezika (i književnosti) • magistar prevoditelj ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu • magistar filolog ukoliko ima položenu pedagoško-psihološko-metodičku naobrazbu |
| Povijest | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • diplomirani povjesničar • profesor povijesti • magistar edukacije povijesti • magistar povijesti • profesor geografije i povijesti • magistar edukacije geografije i povijesti |
| Geografija | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor geografije • profesor geografije i povijesti • profesor geografije i geologije • diplomirani geograf • profesor geografije i drugog predmeta • magistar edukacije geografije • magistar edukacije geografije i povijesti • magistar edukacije geografije i drugog predmeta |
| Politika i gospodarstvo | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor sociologije • magistar sociologije • diplomirani politolog • magistar politologije • diplomirani ekonomist • magistar ekonomije • diplomirani pravnik • magistar prava |
| Tjelesna i zdravstvena kultura | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • magistar kineziologije • profesor kineziologije • profesor tjelesnog odgoja • profesor fizičke kulture • profesor fizičkog odgoja |
| Katolički vjeronauk | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • diplomirani vjeroučitelj teologije • diplomirani kateheta • profesor vjeronauka • magistar religiozne pedagogije i katehetike • diplomirani teolog • magistar teologije |
| Etika | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor filozofije • magistar edukacije filozofije • diplomirani filozof • magistar filozofije • profesor sociologije • magistar sociologije • diplomirani politolog • magistar politologije • diplomirani teolog • magistar teologije • diplomirani kateheta • magistar religiozne pedagogije i katehetike • profesor hrvatske kulture • magistar edukacije kroatologije • diplomirani kroatolog • magistar kroatologije • profesor religijske kulture • magistar edukacije religijskih znanosti • diplomirani religiolog • magistar religijskih znanosti |
| Matematika | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • magistar edukacije matematike • magistar matematike • magistar edukacije matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar edukacije matematike i fizike • magistar edukacije fizike i matematike • profesor matematike • diplomirani inženjer matematike • profesor matematike i informatike • diplomirani inženjer računarstva i matematike • profesor matematike i fizike • profesor fizike i matematike |
| Fizika | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • magistar edukacije fizike • magistar fizike • magistar edukacije fizike i matematike • magistar edukacije fizike i politehnike • magistar edukacije fizike i informatike • magistar fizike – geofizike • magistar edukacije fizike i tehnike • magistar edukacije fizike i kemije • profesor fizike • diplomirani inženjer fizike • profesor matematike i fizike • profesor fizike i matematike |
| Kemija | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor kemije • diplomirani inženjer kemije • diplomirani inženjer kemijske tehnologije • diplomirani kemijski inženjer • diplomirani inženjer biotehnologije • magistar edukacije kemije • magistar edukacije biologije i kemije • magistar edukacije fizike i kemije • magistar kemije • magistar biologije i kemije • magistar/inženjer kemijskog inženjerstva • magistar primijenjene kemije • magistar/inženjer bioprocesnog inženjerstva |
| Biologija | • nastavnik općeobrazovnog predmeta | • profesor biologije • magistar biologije • prof. biologije i kemije • magistar biologije i kemije • magistar edukacije biologije i kemije • diplomirani inženjer biologije, smjer ekologija • diplomirani inženjer biologije, smjer molekularna biologija • magistar molekularne biologije • magistar eksperimentalne biologije • magistar biologije i ekologije mora • magistar ekologije i zaštite prirode • magistar zaštite okoliša |
| Tehničko i poslovno komuniciranje | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer računarstva • magistar informatike u edukaciji • magistar inženjer automatike i sustava • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računalstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Upotreba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar informatike u edukaciji • magistar inženjer automatike i sustava • magistar inženjer industrijskog inženjerstva • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • diplomirani inženjer industrijskog menadžmenta • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Tehničko dokumentiranje | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer automatike i sustava • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor elektrotehnike |
| Uvod u baze podataka | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer automatike i sustava • magistar inženjer informatike • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike |
• profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| Osnove računala | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • diplomirani inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Građa računala | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar |
• profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Operacijski sustavi | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Praktične osnove računalstva | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar informatike u edukaciji • magistar inženjer automatike i sustava |
• magistar inženjer industrijskog inženjerstva • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • nastavnik praktične nastave elektrotehničke struke • diplomirani informatičar • diplomirani inženjer industrijskog menadžmenta • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Algoritmi i programiranje | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Osnove elektrotehnike | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije |
• magistar inženjer računarstva • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor elektrotehnike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Uvod u elektroniku | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor elektrotehnike |
| Digitalna logika | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer računalstva ili informatike • magistar informatike u edukaciji • stručni specijalist računalstva • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologinja • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor elektrotehnike • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupni inženjer računarstva • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • stručni prvostupnik inženjer računalstva • stručni prvostupnik informatičke • inženjer elektrotehničke • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Uvod u računalne mreže | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji |
• diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| Računalne mreže | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Konfiguriranje računalnih mreža i servisa | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva |
• magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Sigurnost informacijskih sustava | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Mikroupravljači | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Ugradbeni računalni sustavi | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva |
• stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Dizajn baza podataka | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Skriptni jezici i web programiranje | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija |
• sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| Primijenjena matematika | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar edukacije matematike • magistar matematike • magistar edukacije matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar edukacije matematike i fizike • magistar edukacije fizike i matematičke • profesor matematike • diplomirani inženjer matematike • profesor matematike i informatike • diplomirani inženjer računarstva i matematike • profesor matematike i fizike • profesor fizike i matematike |
| Napredno i objektno programiranje | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Multimedija | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji |
• diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| Programiranje mobilnih uređaja | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| Web dizajn | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava |
• magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva • magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike |
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci | |
| Poslužiteljski operacijski sustavi | • nastavnik stručno-teorijskih sadržaja | • magistar ekonomist, smjer informatika • magistar profesor matematike i informatike • magistar računarstva i matematike • magistar inženjer elektrotehnike • magistar inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • magistar inženjer elektronike i računalnog inženjerstva |
• magistar inženjer računarstva • magistar inženjer komunikacijske i informacijske tehnologije • magistar inženjer informatike • magistar inženjer automatike i sustava • magistar informatike u edukaciji • diplomirani inženjer elektrotehnike • diplomirani inženjer računarstva • profesor matematike i informatike • profesor informatike • diplomirani informatičar • profesor elektrotehnike • stručni specijalist inženjer računarstva • stručni specijalist inženjer elektrotehnike • stručni specijalist poslovnih informacijskih sustava • stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologija • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike i informacijske tehnologije • sveučilišni prvostupnik inženjer računalstva • sveučilišni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer elektrotehnike • stručni prvostupnik inženjer računarstva • stručni prvostupnik informatike • inženjer elektrotehnike • inženjer računarstva • inženjer informatike | ||
| • suradnik u nastavi | • strukovna kvalifikacija u Obrazovnom sektoru Elektrotehnika i računalstvo u četverogodišnjem trajanju obrazovanja s najmanje pet godina radnog staža u struci |
*Napomena: Ako postoje dvojbe oko ispunjavanja propisanih uvjeta odgovarajuće vrste obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta (promjena naziva nastavnog predmeta, akademskog ili stručnog naziva, nastavnog plana i programa/strukovnog kurikuluma, uvođenje novoga akademskog ili stručnog naziva i sl.), suglasnost o odgovarajućoj vrsti obrazovanja za izvođenje nastave iz pojedinoga nastavnog predmeta na zahtjev ustanove za strukovno obrazovanje može izdati ministarstvo nadležno za obrazovanje uz prethodno stručno mišljenje nadležne agencije.
5. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI
| Nastavni predmet | Oprema | Prostor |
| Hrvatski jezik | grafoskop, računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica |
| Engleski jezik | računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD player | standardna učionica, kabinet za strani jezik |
| Njemački jezik | računalo s pristupom internetu i potrebnim softverom, projektor, zaslon, CD player, DVD player | standardna učionica, kabinet za strani jezik |
| Povijest | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, kabinet za povijest |
| Geografija | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, geografske karte svijeta, kontinenata i Republike Hrvatske, topografske karte (broj listova dostatan radu u paru), satelitske snimke, reljefni modeli, zbirke minerala i stijena, prozirnice, multimedijalne prezentacije, kompas, krivinomjer, GPS uređaj (broj kompasa, krivinomjera i gps uređaja minimalno dostatan za rad u skupinama), grafički prikazi, tekstualni materijal | specijalizirana učionica za geografiju ili kabinet za geografiju, školsko dvorište |
| Politika i gospodarstvo | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema |
| Tjelesna i zdravstvena kultura | nastavna sredstva i pomagala prema državnom pedagoškom standardu za opremanje sportskih igrališta, dvorana i ostalih pratećih prostora | otvoreni i zatvoreni sportski prostori s pratećim higijenskim prostorijama (sportska dvorana, teretana, igrališta, plivalište…), sukladno državnom pedagoškom standardu |
| Katolički vjeronauk | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, kabinet za vjeronauk |
| Etika | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon | standardna učionica, kabinet za etiku |
| Matematika | računalo s pristupom internetu i potrebnom matematičkom programskom potporom, projektor, zaslon, pametna ploča, geometrijski pribor, modeli geometrijskih tijela | standardna učionica, kabinet za matematiku, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema |
| Fizika | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, pribor za demonstracijske pokuse | specijalizirana ili standardna učionica, kabinet za pripremu nastave fizike s opremom |
| Kemija | računalo s pristupom internetu, projektor, zaslon, kemijski pribor i kemikalije | standardna učionica ili specijalizirana učionica za kemiju, informatička učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema, kabinet za pripremu nastave kemije s opremom |
| Biologija | projektor, zaslon, grafoskop, računalo s pristupom internetu, DVD player, televizor, model unutarnjih organa čovjeka (torzo), slike organa čovjeka, stetoskop i tlakomjer | standardna učionica, kabinet za biologiju, specijalizirana učionica – korištenje prilikom realizacije pojedinih nastavnih tema |
| Tehničko i poslovno komuniciranje | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisač | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Uporaba informacijske tehnologije u uredskom poslovanju | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS), pisač | informatička učionica |
| Tehničko dokumentiranje | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i programskom potporom, grafoskop i grafoprozirnice za tehničko crtanje | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Uvod u baze podataka | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Osnove računala | projektor, zaslon, računalo s pristupom internetu | standardna učionica |
| Građa računala | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Operacijski sustavi | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Praktične osnove računalstva | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu, minimalno 7 računala za rastavljanje/sastavljanje, mnimalno 7 kompleta alata za servisera (alat i pribor za lemljenje, kliješta za krimpanje, tester za mrežni kabel, patch panel, alat za patch panel, preklopnik, mrežni kabeli) | specijalizirana učionica, radionica za praktičnu nastavu |
| Algoritmi i programiranje | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom (operacijski sustav, antivirusna zaštita, primjenski programi, programsko okruženje odabranog programskog jezika), pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Osnove elektrotehnike | projektor, zaslon, središnje upravljačko mjesto kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima polaznika, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Uvod u elektroniku | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Digitalna logika | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Uvod u računalne mreže | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži s instaliranom potrebnom programskom potporom (mrežni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4 preklopnika (Switch), 2 usmjerivača (Router), kabeli za mrežno povezivanje | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Računalne mreže | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i pristupom lokalnoj mreži s instaliranom potrebnom programskom potporom (mrežni simulator), 4 koncentratora (Hub), 4 preklopnika (Switch), 2 usmjerivača (Router), kabeli za mrežno povezivanje | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Konfiguriranje računalnih mreža i servisa | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala (LAN, Wi-Fi) za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom (virtualno računalo, programska potpora za praćenje mrežnog prometa), 2 IP kamere, 2 IP telefona, 2 bežične pristupne točke, 7 preklopnika (Switch), 3 usmjerivača(Router), kabeli za mrežno povezivanje uređaja, mrežni pisač | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Sigurnost informacijskih sustava | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu, 4 konfigurabilna preklopnika, 2 usmjerivača (hardverski ili softverski), vatrozid (hardverski ili softverski), poslužitelj s poslužiteljskim operacijskim sustavom, neprekidno napajanje | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Mikroupravljači | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Ugradbeni računalni sustavi | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 7 radnih stolova s umreženim računalima za polaznike, potrebnom programskom potporom i odgovarajućim priključcima, mjerni instrumenti i oprema, komponente i/ili sklopovi, pristup internetu | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Dizajn baza podataka | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Skriptni jezici i web programiranje | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Primijenjena matematika | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Napredno/objektno programiranje | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Multimedija | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Programiranje mobilnih uređaja | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Web dizajn | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Dijagnostika i održavanje informacijskih sustava | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
| Poslužiteljski operacijski sustavi | projektor, zaslon, računalo za nastavnika s instaliranom potrebnom programskom potporom, pristupom internetu i lokalnoj mreži, minimalno 14 umreženih računala za polaznike s pristupom internetu i instaliranom potrebnom programskom potporom, programska potpora za upravljanje učionicom (CMS) | standardna učionica, specijalizirana učionica |
6. REFERENCE DOKUMENTA
6.1. Referentni brojevi
Kod standarda kvalifikacije: SK-0702/12-01-42/12-01
Naziv sektora: Elektrotehnika i računalstvo
Šifra sektora: 07
6.2. Članovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma
6.2.1. Općeobrazovni dio
I. Jezično-komunikacijsko područje:
Ivana Lekić, prof., AZOO, Split − voditeljica
Jelena Matković, prof., ASOO, Zagreb
Vesna Hrvoj-Šic, MZO, Zagreb
Hrvatski jezik
dr. sc. Sanja Fulgosi, NCVVO, Zagreb
Božica Jelaković, prof., XV. gimnazija, Zagreb
dr. sc. Srećko Listeš, AZOO, Split
Tanja Marčan, prof., Hotelijersko-turistička škola Opatija, Opatija
Melita Rabak, prof., Trgovačka i tekstilna škola u Rijeci;Rijeka
Linda Grubišić Belina, prof., AZOO, Rijeka
Engleski i njemački jezik
Izabela Potnar Mijić, prof., AZOO, Osijek
Ana Crkvenčić, prof., AZOO, Zagreb
Dubravka Kovačević, prof., AZOO, Zagreb
Ninočka Truck-Biljan, prof., Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera, Osijek
Vlasta Svalina, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek
Livija Pribanić Katarinić, prof., Srednja strukovna škola Vinkovci, Vinkovci
Dragana Jurilj Prgomet, prof., Druga srednja škola Beli Manastir, Beli Manastir
Cvjetanka Božanić, prof., X. gimnazija »Ivan Supek«, Zagreb
II. Matematičko područje:
Matematika
Neda Lesar, prof., AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Mirjana Ilijić, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Draga Dolenec Gashi, prof., Grafička škola u Zagrebu, Zagreb
Zlatko Zadelj, prof., NCVVO, Zagreb
Darko Belović, MZO, Zagreb
III. Prirodoslovno područje:
mr. sc. Diana Garašić, AZOO, Zagreb – voditeljica
Nada Gvozdenović, dipl. ing., ASOO, Zagreb
Andreja Uroić Landekić, MZO, Zagreb
Geografija
Sonja Burčar, prof., AZOO, Osijek
dr. sc. Ružica Vuk, Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Zagreb
Kemija
Borjanka Smojver, dipl. ing., AZOO, Rijeka
Gordana Cecić-Sule, prof., AZOO, Split
Olgica Martinis, AZOO, Zagreb
Ratka Šoić, dipl. ing., Prirodoslovna i grafička škola, Rijeka
Sanja Klubička, dipl. ing., Tehnička škola Daruvar, Daruvar
Biologija
mr. sc. Zrinka Pongrac Štimac, prof., V. gimnazija, Zagreb
Dalibor Sumpor, prof., Srednja škola Tina Ujevića i Tehnička škola, Kutina
Marina Ništ, prof., AZOO, Osijek
prof. dr. sc. Ines Radanović, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za biologiju, Zagreb
Fizika
dr. sc. Željko Jakopović, AZOO, Zagreb
Tatjana Janeš, prof., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Hrvoje Negovec, prof., I. tehnička škola Tesla, Zagreb
dr. sc. Ana Sušec, Prirodoslovno-matematički fakultet, Odsjek za fiziku, Zagreb
IV. Tehničko i informatičko područje:
Računalstvo
Željka Knezović, prof., AZOO, Split – voditeljica
Biljana Šoda, ASOO, Zagreb
Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb
Zlatka Markučič, dipl. ing., XV. gimnazija, Zagreb
Predrag Brođanac, prof., V. gimnazija Zagreb
Latinka Križnik, prof., Škola za medicinske sestre Vrapče, Zagreb
Natalija Stjepanek, prof., Ekonomska i upravna škola, Osijek
Stjepan Šalković, prof., Srednja škola Krapina, Krapina
V. Društveno-humanističko područje:
Ankica Mlinarić, dipl. teolog, AZOO, Osijek – voditeljica
Mateja Mandić, prof., ASOO, Zagreb
Ivana Pilko, dipl. fonetičar i lingvist, MZO, Zagreb
Katolički vjeronauk
prof. dr. sc. Ana Thea Filipović, Katolički bogoslovni fakultet, Zagreb
Gordana Barudžija, dipl. teolog, AZOO, Zagreb
Dejan Čaplar, dipl. teolog, Gimnazija Beli Manastir, Beli Manastir
Etika
Milana Funduk, prof., Klasična gimnazija, Zagreb
dr. sc. Dijana Lozić-Leko, Gimnazija A. G. Matoša, Zabok
Povijest
mr. sc. Marijana Marinović, AZOO, Rijeka
dr. sc. Željko Holjevac, Filozofski fakultet, Zagreb
Lobert Simičić, dipl. sociolog i dipl. povjesničar, Medicinska škola, Rijeka
Mladen Stojić, prof., Srednja škola za elektrotehniku i računalstvo, Rijeka
Miroslav Šašić, prof., Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Zagreb
Politika i gospodarstvo
Martina Preglej, prof., Športska gimnazija, Zagreb
Zlata Paštar, prof., Prva gimnazija, Zagreb
VI. Umjetničko područje:
/
VII. Tjelesno i zdravstveno područje:
Tjelesna i zdravstvena kultura
Željko Štefanac, prof., AZOO, Zagreb – voditelj
Biljana Šoda, prof., ASOO, Zagreb
Višnja Maranić-Uremović, MZO, Zagreb
prof. dr. sc. Boris Neljak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Dario Novak, Kineziološki fakultet, Zagreb
dr. sc. Vilko Petrić, Kineziološki fakultet, Zagreb
Ana Matković, prof., Škola za primalje, Zagreb
6.2.2. Strukovni dio
Maja Jukić, dipl. ing., konzultant u obrazovanju − voditeljica
akademik Leo Budin, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Zagreb
dr. sc. Mislav Balković, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
mr. sc. Željko Širanović, Abaca studio, Zagreb
Snježana Tomašević, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Milan Korać, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Josip Rasinec, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Braslav Erpačić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Zlatko Nadarević, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Rajko Mihajlović, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Damir Vojnović, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Ivica Premužić, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Sanja Vehabović Hadžić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Milan Đurašin, nastavnik praktične nastave, Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Ivan Jurić, ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Dubravka Oršanić, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Jasminka Kotur, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Marko Stojanović, ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Damir Mileta, dipl. ing., Tehnička škola Ruđera Boškovića, Zagreb
Stjepan Šalković, dipl. informatičar, Srednja škola Krapina, Krapina
Mladen Ptičar, dipl. ing., Srednja škola Krapina, Krapina
Sanio Bečić, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split
Ivana Piplović, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split
Dijana Boduljak, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split
Ivo Ćurković, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split
Ante Vlah, dipl. ing., Elektrotehnička škola Split, Split
Krešimir Kočiš, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
Valerija Poljanec, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
Kristinka Blažeka, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
Damir Štampar, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
Dražen Janžek, dipl. ing., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
Sanja Loparić, prof., Tehnička škola Čakovec, Čakovec
mr. sc. Goran Đambić, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
Ivan Ćavar, ing., Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
Marin Franković, mag. oec., Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
Ivan Mesic, Visoka škola za primijenjeno računarstvo, Zagreb
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma
Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih