Napomena:

Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje korišteni u ovom dokumentu (uključujući nazive kvalifikacija, zvanja i zanimanja) odnose se jednako na oba roda (muški i ženski) i na oba broja (jedninu i množinu), bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosno u jednini ili množini.

• naučiti jezikom izraziti vlastite misli, osjećaje, ideje, stavove i prikladno jezično reagirati u međudjelovanju sa sugovornicima te u različitim situacijama razvijati (samo)poštovanje

• steći potrebne razine slušanja, razumijevanja i govorenja koje su ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima

• steći potrebne razine pisanja ključne za učenje, rad i život, tj. razviti sposobnost komunikacije u različitim situacijama

• razviti razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi, poštivati hrvatsku književnost i kulturu te književnosti i kulture drugih naroda

U hrvatskom jeziku pet je skupova ishoda učenja:

I. Slušanje i govorenje

II. Struktura hrvatskog jezika

III. Pisanje

IV. Analiza književnih tekstova

V. Analiza neknjiževnih tekstova.

Skupovi ishoda učenja koncipirani su na način da se njihovim ostvarivanjem razvijaju komunikacijske vještine i kompetencije polaznika te cjelovito razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.

Svi se navedeni skupovi ishoda učenja ostvaruju u svakoj godini učenja hrvatskog jezika.

Morfem, alomorf, morfologija

Vrste morfema

Kategorije vrsta riječi

Kategorije oblika riječi

Imenice

Imenice i pravopis

Zamjenice

Zamjenice i pravopis

Pridjevi

Pridjevi i pravopis

Brojevi

Brojevi i pravopis

Glagoli

Glagoli i pravopis

Prilozi

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Usklici

Izlaganje kao postupak

Definicije

Sažetak

Bilješke i natuknice

Zapisnik

Stručno izvješće

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo i jedan ulomak po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Molière, Škrtac

Pedro Calderón de la Barca, Život je san

William Shakespeare, San ljetne noći

William Shakespeare, Romeo i Julija

Tennessee Williams, Tramvaj zvan žudnja

Elvis Bošnjak, Nosi nas rijeka

Tena Štivičić, Fragile

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Eshil, Okovani Prometej

Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote

Johann Wolfgang Goethe, Prometej

Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka

Ivan Mažuranić, Smrt Smail-age Čengića

Mihail Jurjevič Ljermontov, Junak našeg doba

Tin Ujević, Visoki jablani

George Gordon Byron, Hodočašće Childea Harolda

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Milan Begović, Bez trećega

Vesna Parun, Ti koja imaš nevinije ruke

Biblija, Pjesma nad pjesmama

Ivan Slamnig, Barbara

Horacije, Lidiji

Josip Kozarac, Tena

Dinko Šimunović, Muljika

Dubravka Ugrešić, Štefica Cvek u raljama života

Sofoklo, Antigona

Postupak izlaganja u različitim vrstama tekstova

Sažetak

Stručno izvješće

Popularno-znanstveni članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Obavijesno ustrojstvo rečenice

Gramatičko ustrojstvo rečenice

Subjektna, predikatna, objektna, atributna rečenica

Priložne rečenice: vremenske, načinske, mjesne, pogodbene, uzročne, posljedične, namjerne, dopusne

Dokazivanje kao postupak

Pismo za iskazivanje interesa

Prikaz

Problemski članak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadržaja predmeta Hrvatski jezik)

Školski esej

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu obvezno. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

Janko Polić Kamov, Brada

Antun Gustav Matoš, Cvijet sa raskršća

Antun Gustav Matoš, Notturno

Milan Begović, Kvartet

Vladimir Vidrić, Pejzaž II.

Charles Baudelaire, Cvjetovi zla

Konstantinos Kavafis, Čekajući barbare

Arthur Schnitzler, Novela o snu

Polaznici čitaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito djelo po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

August Šenoa, Prijan Lovro

Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Zločin i kazna

Silvije Strahimir Kranjčević, Gospodskom Kastoru

Antun Gustav Matoš, Kip domovine leta 188*

Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići

Ivan Goran Kovačić, Dani gnjeva

Honoré de Balzac, Otac Goriot

Charles Dickens, Velika očekivanja

Polaznici čitaju četiri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu obvezna. Valja odabrati još jedno cjelovito epsko ili dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili čitateljskim interesima polaznika.

William Shakespeare, Hamlet

Janko Leskovar, Misao na vječnost

Henrik Ibsen, Nora

Petar Preradović, Ljudsko srce

Ralph Waldo Emerson, Ljubav

Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg

Ranko Marinković, Ruke

Franz Kafka, Preobrazba

Postupak dokazivanja u različitim vrstama tekstova

Prikaz

Pismo za iskazivanje interesa

Problemski članak

Polaznici tijekom nastavne godine pišu dvije školske zadaće.

Obvezne su četiri domaće zadaće u mjesecu.

Metode: glavne (metode govorenja, čitanja, pisanja) i pomoćne (metode pokazivanja, praktičnog rada i ilustriranja).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: pisanje, govorenje i slušanje, hrvatski jezik, književni tekstovi, neknjiževni tekstovi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku.

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao zamjenica

• PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)

• PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac (on, at, above, under, into) i uzrok (because, for the sake of)

• TVORBA RIJEČI: compounds

• PRILOZI: tvorba priloga načina – položaj u rečenici

• SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red riječi u rečenici – načelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i složenim vremenima; slaganje vremena

• GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect Tense – Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense – Preterite Tense (odnos).

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja povezanog sa strukom

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Postignuća u prvom stranome jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• Tenses – ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli; pogodbene rečenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne rečenice.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

• razlikovati i primijeniti jezične zakonitosti i vokabular u razvijanju jezičnih vještina na odgovarajućoj razini radi ostvarivanja pisane i usmene komunikacije

• čitati kraće tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili jezikom struke

• razumjeti opis događaja u osobnim pismima

• identificirati glavne misli jasnoga standardnog razgovora o poznatim temama s kojima se redovito susreću u školi i u slobodno vrijeme

• napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa

• komunicirati u jednostavnim uobičajenim situacijama o poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraćim razgovorima bez pripreme

• jednostavno povezivati rečenice kako bi opisali događaje i svoje doživljaje

• usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama jezika koji se uči kroz sve jezične djelatnosti

• usvojiti znanje o različitim uzrocima nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

• prepoznati sličnosti i razlike između kulture vlastite zemlje i zemlje ciljnog jezika

• uočiti potrebu tolerantnoga ophođenja s osobama iz drugih kultura

• ostvariti komunikaciju i suradnju s različitim osobama i skupinama u poznatim uvjetima uz uvažavanje različitosti

Nastavom njemačkog jezika uz korištenje kombiniranih metoda i oblika rada, usvajaju se obrasci usmene i pisane komunikacije na tom jeziku. Pri određivanju razina jezične kompetencije koje bi polaznici trebali postići na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja, odnosno ciklusa srednjoškolskog obrazovanja, uzete su u obzir smjernice Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike: učenje, poučavanje, vrjednovanje, Europskog jezičnog portfolia i Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, kao i činjenica da je riječ o nastavku učenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda osnovne škole. Po završetku 4. razreda strukovne škole, polaznici bi u osnovnim područjima jezičnih djelatnosti u njemačkom jeziku mogli ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i programu za osnovnu školu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje nakon osam godina učenja prvog stranog jezika već trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezične kompetencije polaznika predviđena i na završetku 1. razreda strukovne škole jer je u tom razredu realno očekivati heterogenost znanja polaznika iz osnovne škole uz (manja) proširenja gradiva povezanih s novim kontekstom i strukom.

Napomena: Nastavnik odlučuje o udjelu i postotku nastavnih sadržaja iz područja struke. Postotak može varirati od 10 do 20 %, ovisno o razini i godini učenja, uvažavajući činjenicu da se u završnim razredima povećava udio stručnih predmeta/modula i/ili sadržaja.

Jezični sustav i sadržaji

1. odabrati pravilne jezične sadržaje i oblike

2. izdvojiti osnove jezičnog sustava radi ostvarenja komunikacije s različitim osobama u novim uvjetima

Čitanje

1. identificirati informacije u kratkom i jednostavnom osobnom pismu

2. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

Slušanje

1. slijediti zahtjevnije upute i naredbe

Pisanje

1. napisati kratak i jednostavan opis osobnih iskustava

2. izvijestiti o planovima i zadaćama u kratkom i jednostavnom pisanom obliku

Govor

1. izložiti svoje osjećaje povezane sa svakodnevnim i poznatim situacijama

2. intervjuirati sugovornika o planovima i zadaćama

Međukulturno djelovanje

1. izdvojiti pojavnosti koje nose obilježja stereotipa

2. navesti uzroke nerazumijevanja među osobama iz različitih kultura

3. upotrijebiti osnovna pravila ponašanja u komunikaciji na ciljnom jeziku

Organizacija putovanja

Praznici i kako ih provesti

Vozni red i prospekti

Vrste prijevoza

Snalaženje u stranoj zemlji

Znamenitosti

Hrvatske kulturne manifestacije

Kulturne manifestacije zemalja čiji se jezik uči

Slavni ljudi i događaji

Europa jučer i danas

Europska unija, Vijeće Europe, europske institucije za mlade

Tiskani i elektronički mediji

Radio i televizija

TV vodič i programi

Pisana i usmena komunikacija

Telefon, SMS, MMS, e-pošta, internet, društvene mreže itd.

Vrste škola

Predmeti

Ocjene

Školski pribor

Život u školi

Školski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama

Važnost bavljenja sportom

Istaknuti hrvatski i svjetski sportaši

Briga o zdravlju i tijelu

Posjet liječniku

Generacijski jaz

Odnosi među spolovima

Formalne i neformalne situacije

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• IMENICE: složenice

• PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva

• PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom

• SINTAKSA: red riječi u zavisnim rečenicama

• GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih glagola, konjunktiv II modalnih i pomoćnih glagola i uporaba haben i mögen kod izricanja molbe i želje, futur I; pasiv; rekcija glagola.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

Jezični sustav i sadržaji

1. primijeniti osnove jezičnog sustava na novim sadržajima

2. koristiti jezične strukture i vokabular u složenijim opisima i situacijama iz svakodnevice i područja povezanog sa strukom

Čitanje

1. izdvojiti ključne informacije u svakodnevnim pisanim materijalima na standardnom jeziku

2. izdvojiti specifične informacije iz jednostavnih izvornih i didaktičkih tekstova

Slušanje

1. identificirati globalno značenje i glavnu misao u snimljenom i/ili izgovorenom tekstu o poznatoj temi

Pisanje

1. raspraviti složenije informacije u osobnim pismima, razglednicama ili e-pošti

2. preoblikovati bilješke nakon čitanja ili slušanja teksta

Govor

1. protumačiti složenije informacije iz osobnih pisama, razglednica ili e-pošte

Međukulturno djelovanje

1. razlikovati pozitivne svjetonazore i sociokulturne vrijednosti od različitih oblika diskriminacije

2. primijeniti različite verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje kontakta s osobom iz različite kulture

Mladi i europsko okruženje

Europsko zajedništvo (valuta itd.)

Gospodarenje vlastitim novcem

Javno zdravstvo

Škole i školski sustavi

Javne institucije

Obitelj i društvene veze

Mladi na djelu

Problemi mladih

Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponašanja

Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)

Mobilnost ljudi i znanja

Međunarodno tržište rada

Posjeti i razmjene polaznika

Stručna praksa i rad u inozemstvu

Svijet u kojem živimo – pogled u budućnost

Život u suvremenom društvu (ovisnosti, problemi u ponašanju)

Problemi čovječanstva – glad, siromaštvo, nezaposlenost

Građanski odgoj

Socijalni i društveni odnosi

Duhovne i etičke vrijednosti

Izumi i otkrića

Poznati znanstvenici

Suvremene tehnologije

Povijest struke

Zanimljivosti i osobitosti

Postignuća u prvome stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom stupnju (A2+) Zajedničkoga europskoga referentnog okvira za jezike; pritom se može očekivati da će polaznici, ako su dotičnom jeziku više izloženi u svakodnevnom okruženju, navedena postignuća vjerojatno nadmašiti.

Popis potrebnih jezičnih struktura:

• ponavljanje iz prethodnih godina i proširivanje gradiva

• pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen, Frageadverbien, pogodbene rečenice u sadašnjosti, vremenske i namjerne rečenice; infinitiv sa zu; odnosne rečenice; nepravilne upitne rečenice; zamjenički prilozi (welcher, dieser); neupravni govor.

Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i objašnjavanje), slušanje, čitanje i rad na tekstu, pisanje, demonstracije.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, istraživačka nastava, mentorska nastava, praktična nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: razumijevanje (slušanjem i čitanjem), govorenje, pisano izražavanje, uporaba jezika.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaća zadaća, školska zadaća, predstavljanje rezultata rada, vršnjačko vrjednovanje, samovrjednovanje, zajednička evaluacija, mape.

• razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmišljanja i širenje temeljnih povijesnih znanja stečenih u osnovnoj školi o povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta tijekom šest povijesnih razdoblja

• vrjednovati dokaze

• razvijati komparativne i uzročno-posljedične analize

• interpretirati povijesne podatke

• konstruirati čvrste povijesne argumente i povijesne perspektive

U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda: temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmišljanja.

Standard 1. Temeljna povijesna znanja čine:

a) poznavanje najvažnijih činjenica, datuma i povijesnih osoba

b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata prvog reda

• o povijesti svijeta i svoje nacije na pet područja ljudske aktivnosti: društvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnološkom, političkom i filozofsko-religijsko-estetskom.

Standard 2. Sposobnost povijesnog razmišljanja koje se sastoji od pet vještina:

• vještina kronološkog razmišljanja

• vještina razumijevanja povijesne naracije

• vještina analize i interpretacije povijesnih događaja i procesa

• vještina povijesnog istraživanja

• vještina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje stavova.

Razvijanje navedenih pet vještina obuhvaća u sebi i upoznavanje tzv. tehničkih koncepata pomoću kojih razumijemo kako se stvara i konstruira povijest. Među tehničke koncepte ubrajamo: kronologiju i pripovijedanje, uzročno-posljedični niz, kontinuitet i promjenu, usporedbu i povijesne izvore.

Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmišljanja i tehnički koncepti razvijaju se u funkcionalnoj međuzavisnosti. Također, svih pet vještina su kumulativnog karaktera, tj. svaka sljedeća vještina ovisi o dovoljno razvijenim vještinama na prethodnoj razini.

Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i obrazovnu. Poučavanje i učenje povijesti je strukturirano tako da otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim podnebljima i različitim vremenima. Ono također otkriva širok opseg prilagodbe pojedinca i društva u odnosu na probleme s kojima su se morali suočiti i osvjetljava posljedice različitih izbora koje su ljudi donosili. Dakle, poučavamo o snažnim i dugotrajnim povijesnim procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije događaj već stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih procesa mi danas ne možemo pristupiti raspravi o političkim, socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u društvu. Bez poznavanja povijesti ne možemo dobiti informirane i samosvjesne građane što je važno za njihovo djelotvorno sudjelovanje u demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih ideala nacije za sve građane.

Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija, slobodno iskazivanje vlastitog mišljenja, poštivanje tuđih stavova i uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba – sastavni su dio odgojne dimenzije poučavanja i učenja povijesti. Vrjednovanjem nasljeđa raznolikih etničkih i kulturnih baština olakšava se dijalog među pripadnicima različitih kultura. Razvoj temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmišljanja te multikulturalna dimenzija poučavanja i učenja pomoći će mladim ljudima da postanu dobri građani svoje domovine te da se ujedno osjećaju i građanima Europe i svijeta.

Od lovca i sakupljača do stanovnika grada

1. opisati svakodnevan život paleolitskog lovca i sakupljača plodova

2. preispitati neolitsku revoluciju, podjelu rada, prve izume i tehnologiju

3. objasniti kulturne grupe na prostoru današnje Hrvatske u prapovijesno doba i njihove karakteristike

4. identificirati vremenski slijed, prostor i karakteristike ranih civilizacija i prvih gradova

5. razmotriti graditeljska, umjetnička i znanstvena dostignuća ranih civilizacija

6. usporediti prva pisma i njihov utjecaj na politički, društveni i kulturni život ljudi

7. razlikovati povijesne procese na hrvatskome današnjem prostoru s onima u Euroaziji do kraja 2. tisućljeća prije Krista

Uspon i pad staroga svijeta

1. objasniti obilježja i utjecaj nomadskih naroda na razvoj država do kraja 1. tisućljeća prije Krista

2. izdvojiti inovacije i promjene u gradovima i državama mediteranskog bazena do rimskih osvajanja

3. raspraviti o velikim religijama i svjetonazorima koji su obilježili stari svijet

4. ispitati najznačajnija postignuća helenske i helenističke kulture

5. objasniti proces objedinjavanja sredozemnog bazena pod rimskom vlašću

6. analizirati pojavu kršćanstva i rimsko pravo kao osnove budućeg europskog nasljeđa

7. usporediti širenje grčkog i rimskog utjecaja na prostor današnje Hrvatske

Srednjovjekovne civilizacije

1. raščlaniti krizu Rimskog Carstva i dezintegracijske procese od 4. do 10. stoljeća

2. objasniti političke, društvene i kulturne promjene u Europi između 500. i 1000. godine

3. ustanoviti početak, tijek i posljedice razvoja islamske civilizacije na trima kontinentima

4. razmotriti konsolidaciju Bizantskog Carstva i širenje kršćanstva na prostor jugoistočne Europe

5. istražiti temeljne procese rasta i zastoja u ranom srednjovjekovlju na prostoru Hrvatske

6. ispitati promjene u organizaciji države, društva i širenju kršćanstva od 11. do 14. stoljeća

7. identificirati jačanje međuregionalne trgovine i kulturne razmjene među trima kontinenatima

8. protumačiti pojavu i rast Mongolskog Carstva i njegov utjecaj na europske narode i Hrvatsku

9. izložiti sazrijevanje i rast društva i kulture u Hrvatskoj i susjednim područjima do 14. stoljeća

Pojava i razvoj prvih ljudi

Materijalna kultura i način života

Religijska vjerovanja i prvi tragovi umjetnosti

Nagli napredak čovječanstva u doba neolitika

Kulturne grupe i nastanak prvih naroda

Od stanovnika sela do stanovnika grada

Stari istok

Pismo – pronalazak neprocjenjive važnosti

Graditeljstvo, umjetnost i znanost ranih civilizacija

Život paleolitskog lovca – krapinski pračovjek

Vučedolska kultura – sjedilački život i metalurgija

Iliri i njihova kultura

Nove tehnologije, trgovina i migracije na Sredozemlju i jugozapadnoj Aziji

Uspon i pad starih i novih država

Pojava judaizma i židovska država

Vladavina aristokracije i demokracije u grčkim polisima

Stari istok i Grčka između Aleksandra i Rimljana

Najpoznatije religije staroga svijeta

Helenska i helenistička kultura

Ujedinjenje Mediterana pod Rimskim Carstvom

Religija, rimska kultura i pravo kao kulturno nasljeđe

Indija i Kina

Od autohtonog ilirskog sela do autohtonog grada

Grčki i rimski gradovi na istočnoj obali Jadrana

Način života i arhitektura rimskog grada na istočnoj obali Jadrana

Kriza Rimskog Carstva i dezintegracijski procesi

Bizantsko Carstvo i širenje kršćanstva

Pojava i uspon islamske civilizacije

Kulturna i znanstvena razmjena triju svjetova na Sredozemlju

Nova carstva, kraljevstva i komune

Gospodarski i kulturni oporavak

Kršćanstvo i društvo

Prvi svjetski sustav trgovine (1250. – 1350.)

Konsolidacija slavenskih naroda nakon seobe

Slavenski svijet na razmeđu Istoka i Zapada

Mongoli i njihov utjecaj na slavenski svijet

Istočna obala Jadrana u vrijeme seoba: etnogeneza i identiteti

Pokrštavanje, organizacija države i razvoj društva

Kulturni i gospodarski utjecaji: komune na Jadranu i gradovi u unutrašnjosti

»Rubna područja« hrvatskog srednjovjekovlja

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

Temelji modernog svijeta

1. ispitati izvore, značajke i posljedice demografske krize i promjene u 14. i 15. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj

2. obrazložiti kako su napredak tehnologije, znanosti i kulture te geografska otkrića u 15. i 16. stoljeću doveli do promjena

3. ocijeniti karakter gospodarske, političke i kulturne dominacije europskih sila nad narodima u kolonijama

4. raspraviti kako je hrvatsko društvo doživjelo vjersku, političku, društvenu i kulturnu transformaciju u 16. i 17. stoljeću

5. usporediti značajke i razvoj monarhija u Europi te znanstvenu revoluciju i prosvjetiteljstvo

6. opisati zbivanja na prostoru Hrvatske u kontekstu ekspanzije Venecije, Habsburgovaca i Osmanlija

7. ustanoviti stupanj gospodarskih, kulturnih i religijskih promjena u Europi i Hrvatskoj do kraja 17. stoljeća

Doba građanskih revolucija

1. raščlaniti uzroke i posljedice građanskih revolucija krajem 18. i u prvoj polovici 19. stoljeća

2. objasniti uzroke i posljedice industrijske i agrarne revolucije

3. istražiti kako su liberalizam i socijalističke ideje utjecale na promjene u europskim državama i Hrvatskoj

4. ocijeniti kako se razvoj znanosti i tehnologije odrazio na intelektualna kretanja i kulturne promjene u 19. stoljeću

5. identificirati promjene u euroazijskim carstvima u razdoblju globalne trgovine i europske premoći

6. ustanoviti uzroke, pravce i posljedice prekooceanskih migracija Hrvata i ostalih naroda do početka 20. stoljeća

7. protumačiti proces teritorijalne integracije i formiranja hrvatske i ostalih nacija u drugoj polovici 19. stoljeća

8. raspraviti o promjenama i sukobima u Europi i svijetu u razdoblju »novog imperijalizma«

Dvadeseto stoljeće

1. raščlaniti ekonomska, politička i ideološka suparništva među velikim silama kao uzroke svjetskih ratova

2. objasniti tijek i posljedice Prvoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

3. opisati pokušaje uspostave demokracije i uvođenje totalitarnih sustava nakon Prvoga svjetskog rata u svijetu i Europi

4. obrazložiti pojavu i karakter nacionalsocijalizma u Njemačkoj

5. ispitati višestruke uzroke, tijek i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata u svijetu, Europi i Hrvatskoj

6. izložiti položaj i probleme Hrvatske u prvoj i drugoj jugoslavenskoj državi

7. protumačiti raspad komunizma u Europi, socijalističke Jugoslavije i stvaranje samostalne hrvatske države

8. identificirati očekivanja i proturječnosti u svijetu u drugoj polovici 20. stoljeća

Crna smrt i njezine posljedice

Pojava nacionalnih država, gradovi i komune

Temelji humanizma i renesanse

Razvoj znanosti, tehnologije i gospodarstva

Kolonijalizam i europeizacija svijeta

Izazovi s Istoka – Uspon Osmanskog Carstva i kraj Bizanta

Uspon protestantizma i vjerski ratovi u Europi

Nastanak modernih europskih država

Hrvatska u razdoblju zastoja i ugroženosti

Stvaranje Habsburškog Carstva i kriza Osmanskog Carstva – teritorijalne promjene krajem 17. stoljeća

Religijske i kulturne promjene u hrvatskim zemljama

Doba razuma

Američka i Francuska revolucija

Industrijalizacija i modernizacija

Uspon SAD-a do svjetske sile

Osmansko Carstvo i Rusija u 19. stoljeću

Kina i Japan u 19. stoljeću

Europa između restauracije i revolucije

Europa u doba nacionalizma i radničkog pokreta

Svijet u razdoblju imperijalizma

Porast stanovništva i prekooceanske migracije

Građanska kultura od romantizma do moderne

Hrvatski narodni preporod

Hrvatska između Austrije i Ugarske

Opća kriza modernog svijeta – problemi industrijalizacije,

demokracije i nacionalnosti

Politički odnosi, savezi i sukobi europskih država

Revolucionarni pokreti u svijetu početkom stoljeća

Europska kultura između historicizma i novih izražajnih oblika

Pitanje krivnje za rat i politički učinak rata u pojedinim državama

Uzroci i posljedice ruske revolucije 1917. godine

Hrvatska u vrtlogu ratnih zbivanja

Ljudske žrtve i globalne posljedice Prvoga svjetskog rata

Komunistički sovjetski sustav, fašizam i građanske parlamentarne demokracije

Hrvatska u prvoj jugoslavenskoj državi

Uzroci i karakter Drugoga svjetskog rata

Pokreti otpora i ljudske žrtve u Drugome svjetskom ratu

Hrvatska u procjepu između nacifašističke i komunističke ideologije – oslobodilački i građanski rat

Ljudske žrtve i globalne posljedice Drugoga svjetskog rata

Hladni rat i internacionalne krize

Dekolonizacija, Kina i Japan u drugoj polovici 20. stoljeća

Raspad komunističkog sustava u Europi i stvaranje Europske unije

Hrvatska u socijalističkoj Jugoslaviji

Kriza konfederacije i samoupravljanja

Domovinski rat i stvaranje samostalne hrvatske države

U drugom razredu polaznik će u tri skupa ishoda učenja Temelji modernog svijeta (od 1350. do 1750. g.), Doba građanskih revolucija (od 1750. do 1914. g.) i Dvadeseto stoljeće razumjeti napredak znanosti, tehnologije i gospodarstva kao i društvena i politička zbivanja te sazrijevanje različitih institucija, ideja i stilova, u Europi, svijetu i Hrvatskoj u vrijeme širenja prekomorske trgovine.

Polaznik će razumjeti tri međusobno povezana povijesna procesa u Europi, svijetu i Hrvatskoj: znanstvenu i industrijsku revoluciju, građanske revolucije i uspostavu europske dominacije u svijetu te znanstveni, tehnološki i kulturni napredak čovječanstva, kao i ratne sukobe u 20. stoljeću u svijetu, Europi i Hrvatskoj.

Metode: verbalne metode (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, interpretacija povijesnih tekstova, analiza problemskih situacija, izlaganje, dijalog, nastavničko izlaganje), demonstracijske metode (igranja uloga), dokumentacijske metode (rad s udžbenikom, rad s pomoćnom literaturom, rad s posebno pripremljenim materijalima i rad s videomaterijalima i filmovima), operativne metode (grafički i pisani radovi, izradba plakata, mapa i vizualnih prikaza, intervju).

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: činjenično znanje, konceptualno znanje, proceduralno znanje i metakognitivno znanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni rad, rad u skupini (eseji, referati, prezentacija, plakat, mapa, vizualni prikazi, igranje uloga).

• razviti temeljna znanja, vještine i kompetencije polaznika u području geografije

• osposobiti polaznike za zanimanja u strukovnim područjima elektrotehnike i računalstva

Nastavni predmet ciljevima i obrazovnim ishodima učenja pridonosi ostvarenju općih ciljeva odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, a posebice općim ciljevima prirodoslovnog i društveno-humanističkog područja kao i temeljnim vrijednostima navedenim u Nacionalnome okvirnom kurikulumu. Primjenom načela aktualizacije i korelacije ostvaruje posebnu ulogu u povezivanju društvenog i humanističkog područja, čime pridonosi korelaciji i integraciji nastavnih sadržaja, a time i koherentnosti poučavanja u ova dva područja odgoja i obrazovanja.

Budući da primarno proučava prirodno-geografske i društveno-geografske elemente, procese i sustave, u različitim prostornim okvirima, od lokalnog, preko regionalnog i nacionalnog do globalnog, geografsko obrazovanje omogućuje polaznicima razumijevanje svijeta u kojem žive, razumijevanje prostornih odnosa i organizacije prostora, prakticiranje načela održivog razvoja te razvija vještine važne za svakodnevni život. Geografska znanja i vještine primarno omogućuju razvoj prirodoslovne kompetencije i opće kulture (kulturna svijest i izražavanje), a participiraju u razvoju svih ostalih temeljnih kompetencija, posebice u razvoju kompetencije komuniciranja na materinskom i stranom jeziku, matematičke kompetencije i primjeni informacijsko-komunikacijske tehnologije.

U sustavu znanosti geografija je polje u području interdisciplinarnih znanosti i podijeljena je na četiri grane: fizičku, društvenu, regionalnu i primijenjenu geografiju.

Društveno-geografski procesi i organizacija prostora

1. istražiti demografske strukture u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

2. analizirati prirodno, prostorno i opće kretanje stanovništva u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

3. analizirati utjecaj svjetskih religija na kulturu, tradiciju, umjetnost, gospodarstvo i način života

4. usporediti organizaciju prostora i odnose među naseljima u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

5. izdvojiti prostorne sustave primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u zavičaju, Hrvatskoj i svijetu

6. istražiti temeljne gospodarske pojmove, sustave i razvojne trendove

7. analizirati nejednak regionalni razvoj na nacionalnoj i svjetskoj razini

8. analizirati procese europskog integriranja i globalizacijske procese te njihov utjecaj na hrvatsko društvo

9. istražiti djelovanje međunarodnih organizacija i regionalnih integracija te njihovo političko i gospodarsko značenje

10. obrazložiti važnost poznavanja i pozitivnoga vrjednovanja nasljeđa i vlastitoga identiteta kao hrvatskih, europskih građana i građana svijeta

Društveno-

-geografski procesi i organizacija prostora

Razvoj naseljenosti u Hrvatskoj i svijetu

Razmještaj stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prirodno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorno kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Opće kretanje stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Populacijska politika u Hrvatskoj i svijetu

Biološki, društveno-gospodarski i kulturno-antropološki sastav stanovništva u Hrvatskoj i svijetu

Prostorni sustavi primarnih, sekundarnih i tercijarnih djelatnosti u Hrvatskoj i svijetu

Ljudske djelatnosti, organizacija prostora i okoliš

Naseljenost i naselja u Hrvatskoj i svijetu

Gospodarski sustavi

Povezanost demografskih i ekonomskih procesa

Opći pokazatelji gospodarskog razvoja

Gospodarska razvijenost i stanovništvo

Nejednaki gospodarski i regionalni razvoj

Prostor i položaj Republike Hrvatske

Položaj Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama i regionalnim integracijama

Europska unija

Globalizacija i identitet

Metode: metoda razgovora, metoda demonstracije, metoda rada na tekstu, izravna grafička metoda, neizravna grafička metoda, metoda pisanih radova, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, geografske vještine, kartografska pismenost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni praktični rad (projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli, istraživački izvještaj, dnevnik terenskog rada ili terenske nastave).

• uočiti važnost participacije u društvenom, kulturnom, gospodarskom i političkom razvoju društva u kojem živimo

• razviti političku kulturu kao činitelja stvaranja i stabilnosti suvremenih demokracija

• usvojiti znanja o pravima i obvezama građana u demokraciji

• usvojiti znanja o ljudskim pravima kao važnom preduvjetu za život u multikulturnom svijetu s naglaskom na poštivanje različitosti

• usvojiti znanja i steći sposobnost kritičkog prosuđivanja položaja hrvatskog društva u kontekstu europskih integracija i globalizacijskih procesa

• razviti stavove prema aktualnim političkim zbivanjima

• usvojiti znanja o ustrojstvu vlasti na nacionalnoj razini

• prepoznati čimbenike i razlikovati tipove gospodarskih sustava

• shvatiti važnost razvijanja poduzetničke kompetencije

Nastavni plan i program sastoji se od dvaju dijelova.

Prvi dio obuhvaća politiku u kojoj se obrađuju pojmovi iz politike čija je svrha izgradnja polaznikovih stavova prema aktualnim političkim zbivanjima te shvaćanje politike kao nezaobilaznog segmenta u svakodnevnom funkcioniranju pojedinca i društva.

Drugi dio obuhvaća gospodarstvo u kojemu se obrađuju sadržaji koji uključuju temelje slobodnoga tržišnog gospodarstva te razvijanje poduzetničke kompetencije kao bitnog činitelja na tržištu rada.

Politika

1. opisati razvoj političke znanosti od stare Grčke do danas

2. povezati utjecaj zakona na aktivnosti u svakodnevnom životu

3. izložiti pojmove moći, vlasti i autoriteta

4. prikazati načine političkog djelovanja u demokratskom društvu

5. identificirati odrednice civilnog društva

6. protumačiti pojam ljudskih prava u kontekstu njihovog razvoja i dokumenata koji ih reguliraju

7. navesti važnost i oblike države

8. usporediti različite političke sustave: demokraciju, tiraniju, aristokraciju, diktaturu, totalitarizam

9. iskazati obilježja i funkcije političkih stranaka

10. prikazati politički sustav Republike Hrvatske s naglaskom na djelokrug rada zakonodavne, izvršne i sudske vlasti

Gospodarstvo

1. opisati razvoj ekonomske znanosti

2. izložiti osnovne ekonomske pojmove

3. pokazati vrste gospodarskih sustava s naglaskom na temeljna ekonomska pitanja

4. prikazati funkcioniranje tržišta i tržišnih mehanizama

5. istražiti vrste novca i načine financiranja poslovnih organizacija

6. povezati vrste ekonomske politike i vrste ekonomskih ciljeva

7. demonstrirati značenje poduzetničkog pothvata

8. interpretirati obilježja marketinga i instrumente marketinškog spleta

9. raspraviti o gospodarskom sustavu Republike Hrvatske s naglaskom na globalizacijski proces

10. protumačiti povijesni razvoj i funkcioniranje Europske unije

Razvoj političke znanosti

Važnost zakona u svakodnevnom životu

Vlast, moć i autoritet

Političko djelovanje

Civilno društvo

Ljudska prava

Država

Oblici države

Narod i nacija

Politički sustavi

Demokracija – neposredna i predstavnička

Totalitarizam, diktatura, tiranija, aristokracija

Političke stranke

Političke stranke u Republici Hrvatskoj

Izbori

Izborni sustavi

Izborni zakon Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske

Ustrojstvo vlasti Republike Hrvatske – Zakonodavna vlast

Izvršna i Sudska vlast

Razvoj ekonomske znanosti

Osnovni ekonomski pojmovi

Temeljna ekonomska pitanja

Vrste gospodarskih sustava

Tržište i tržišni mehanizmi

Ekonomska politika – fiskalna i monetarna politika

Ekonomski ciljevi – makroekonomski i mikroekonomski ciljevi

Novac i gospodarstvo – vrste novca i oblici kapitala

Vrste poslovnih organizacija

Poduzetništvo i poduzetnički pothvat

Obilježja marketinga

Marketinški splet

Marketing i etika

Gospodarski sustav Republike Hrvatske

Povijesni razvoj Europske unije i institucije Europske unije

Hrvatska i Europska unija

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, demonstracijska metoda, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava, mentorska nastava, demonstracijska nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

• stjecati optimalnu količinu kineziološkoga teorijskog znanja koje je bitno za provedbu smislenog i samostalnog tjelesnog vježbanja

• provoditi različite kineziološke aktivnosti koje su izravno u funkciji usvajanja i usavršavanja motoričkog znanja kojim se polaznik koristi u sportsko-rekreacijske svrhe

• poznavati i provoditi kineziološke transformacijske i kineziterapeutske postupke koji su izravno u funkciji unapređenja zdravlja i prevencije profesionalnih bolesti

Ovo zanimanje provodi se u sjedećem i stojećem položaju. Leđa i noge najopterećeniji su dio tijela.

Preporučuje se da postupci unapprjeđenja kinantropoloških obilježja budu usmjereni na jačanje mišića trupa, nogu i prsiju.

Vježbe jačanja i istezanja bilo bi dobro provoditi u ležećem položaju radi rasterećenja leđa, nogu i zdjelice.

Sjedenje zahtijeva malu energetsku potrošnju i nepovoljno djeluje na rad dišnog i krvožilnog sustava te su osobe koje pretežito sjede sklone povećanju tjelesne mase i masnog tkiva. Zbog navedenog se preporučuje posebnu pozornost usmjeriti k razvoju aerobnih kapaciteta.

Osjećaj za timski rad jedna je od temeljnih osobina za uspješno obavljanje ovog zanimanja. Za utjecaj na razvoj sposobnosti timskog rada posebno su pogodne polistrukturalne kompleksne aktivnosti.

Od izvannastavnih dislociranih aktivnosti, s obzirom na utvrđenu statičku aktivaciju lokomotornog sustava, preporučuje se plivanje.

• omogućiti i posredovati polaznicima stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja vjerskog odgoja i obrazovanja

• usredotočiti se osobito na značenje kršćanske vjere za cjelovit rast i razvoj polaznika

Katolički vjeronauk u srednjoj školi po svojoj naravi i zadaći teži cjelovitu odgoju, obrazovanju i promicanju ljudske osobe kao pojedinca i člana društvene zajednice. U okviru srednjoškolskog obrazovanja osobito pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ciljeva iz društveno-humanističkog područja te potiče njihovo religiozno i socijalno sazrijevanje. Polaznicima omogućuje i pomaže da objektivno i sustavno, u povezanosti s vlastitim pitanjima i suvremenim životnim iskustvom, na osobnoj i zajedničkoj razini, upoznaju i dožive katoličku vjeru, da steknu znanje i razumijevanje njezinih temelja, njezina odnosa prema drugim religijama i svjetonazorima, njezina povijesnog hoda i utjecaja na ljudsko društvo.

Pomaže im da prepoznaju njezin doprinos općeprihvaćenim ljudskim vrjednotama, da uočavaju i znaju obrazložiti njezine specifičnosti te da dijalogom s vjerskim sadržajima, vrjednotama i stavovima i sami postanu humanije osobe. Vjeronauk im, u međupredmetnoj korelaciji sa sadržajima i ciljevima drugih nastavnih predmeta, želi pružiti cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu žive, otvarajući osobito pitanja smisla života koja tek na obzorju transcendencije i govora o Bogu nalaze svoj cjelovit odgovor. U tu svrhu školski se vjeronauk, poštujući odgojno-obrazovnu vlastitost i ciljeve pluralne i demokratske škole, sustavno uobličuje u školski kurikulum kao i drugi nastavni predmeti, čuvajući dakako svoju vjersku, odgojnu i obrazovnu posebnost.

Religioznost i put religija

1. navesti temeljna religiozna pitanja o svijetu i životu

2. opisati temeljna obilježja religioznosti

3. razlikovati prirodne i objavljene religije

4. analizirati odrednice velikih svjetskih religija i svjetonazora

5. usporediti monoteističke religije: židovstvo, kršćanstvo i islam

6. voditi dijalog o religioznim pitanjima uvažavajući različitost

Kršćanska objava i vjera

1. ustanoviti izvore i povijesne etape kršćanske objave

2. navesti bitne sadržaje kršćanske objave i načine njezina prenošenja

3. raščlaniti proces nastanka Biblije i njezinu strukturu

4. otkriti temeljne poruke Svetog pisma i njegovo značenje za kršćanski život

5. opisati Isusov povijesni lik i njegovo povijesnospasenjsko značenje kao Sina Božjega

6. protumačiti poruku i djelo Isusa Krista te njegovu prisutnost u životu Crkve danas

7. usporediti osobu Isusa Krista s utemeljiteljima drugih religija

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. razlikovati vjernički i prirodoznanstveni pogled na stvarnost svijeta i čovjeka

2. objasniti komplementarnost vjerničkog i znanstvenog pristupa stvarnosti

U vrtlogu svijeta i života

Upoznaj samoga sebe – vlastitosti ljudske osobe

Smisao i besmisao života

Kršćanska vjera kao odgovor smisla

Živjeti kao protagonist – životna uporišta

Vjera – iskonska ljudska potreba

Čovjek je po naravi religiozan

Razvoj religije

Politeističke religije i religije koje ne poznaju pojam osobnog Boga ili božanstva

Monoteističke religije

Posebnost kršćanstva u odnosu na druge religije

Kršćanska objava i njezino prenošenje

Biblija kao pisana Božja riječ i pristup Bibliji

Biblijski govor o Bogu

Biblija u životu kršćana

Isus – povijesna osoba

Isusov lik

Navještaj kraljevstva Božjega

Isusovo otkupiteljsko djelo

Isus Krist – pravi Bog i pravi čovjek

Zajedništvo s Kristom

Prirodoznanstvena tumačenja nastanka svijeta

Biblijsko-vjernički pristup stvaranju

Odnos vjere i prirodnih znanosti

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Crkva u sadašnjosti i prošlosti

1. otkriti povijesne početke i strukturiranje Crkve

2. objasniti važnost Crkve za kršćansku vjeru i život

3. razmotriti značenje Blažene Djevice Marije kao uzor vjere

4. iskazati odnos sakramenata kršćanske inicijacije i pripadnosti Crkvi

5. navesti temeljne odrednice susreta Crkve s antičkim svijetom

6. analizirati život i djelovanje Crkve u srednjem vijeku

7. opisati krize i obnove Crkve u novom vijeku

8. ustanoviti zadaće Crkve u suvremenom svijetu

9. primijeniti načela ekumenizma

Kršćanska antropologija

1. povezati obilježja zrele osobnosti i izbor životnih vrijednosti

2. objasniti kršćansko poimanje slobode

3. usporediti općeljudske i kršćanske vrjednote

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Ususret drugome

U potrazi za vrjednotama

Ustanovljenje Crkve i pripadnost Crkvi

Sakramenti kršćanske inicijacije – darovi milosnoga života i zajedništva

Službe i karizme u Crkvi – slobodno i radosno življenje Evanđelja

Jedna Crkva u mnoštvu crkava – prema punom zajedništvu

Marija – uzor vjere i majka Crkve

Susret s antičkim svijetom – evanđeoska sloboda i mučeništvo

Kršćanstvo na hrvatskome jezičnom prostoru u srednjem vijeku

Crkva u srednjem vijeku – od duhovnog i kulturnog procvata do ratova i raskola

Crkva kršćanskoga služenja siromašnima – dominikanci i franjevci (13. – 14. st.)

Crkva u doba humanizma – promicanje vjere, tradicije i kulture

Vrijeme dubokih podjela – reformacijska kriza i obnova Crkve

Crkva i moderno doba – duhovni, prosvjetni i kulturni preporod

Crkva u suvremenom svijetu – služiteljica čovjeka i čovječanstva

Molitva Crkve, osobna i zajednička molitva

Slaviti život u crkvenom zajedništvu i slavljima

Dobrovoljstvo kao oblik općeljudskog i kršćanskog služenja

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska antropologija

1. ustanoviti posljedice različitih poimanja čovjeka za konkretan život

2. otkriti temelje ljudskog dostojanstva u čovjekovoj stvorenosti na sliku Božju

3. prepoznati u Isusu Kristu ideal ostvarenog čovještva

Kršćansko razumijevanje morala

1. objasniti značenje savjesti kao kriterija razlučivanja dobra i zla

2. razmotriti odnos vjere i morala u Svetom pismu

3. ustanoviti odnos evanđeoskog zakona ljubavi i kršćanskog djelovanja

4. povezati vjeru i ljubav prema Bogu s njihovim konkretnim izrazima

5. navesti odrednice kršćanskog poimanja obitelji

6. protumačiti kršćanski stav prema životu i njegovoj zaštiti

7. uspostaviti odnos između spoznaje Boga kao istine i života u istini

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Isusov put kao paradigma kršćaninova puta

Čovjek – polazište etičkog razmišljanja

Kriteriji dobra i zla

Odnos vjere i morala

Savjest – norma etičkog djelovanja

Savjest pred zakonom i suvremenim etičkim pitanjima

Bog – temelj kršćanske moralnosti

Objavljeni moralni zakon – temeljni zakon

Znakovi ljubavi prema Bogu

Zlo i grijeh – prijestup istinske ljubavi prema Bogu i bližnjemu

Evanđeoski zakon ljubavi

Čovjek – žena i muškarac

Obitelj u Božjem naumu

Ženidba – sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Roditelji i obitelj – odgovorno roditeljstvo

Svetost i dostojanstvo ljudskoga života

Životom obdareni i u život pozvani

Čuvanje cjelovitosti i dostojanstva ljudske osobe – izazovi znanosti

Dostojanstvo osobe pred stvarnošću patnje, bolesti i smrti

Hoditi u istini

»Istina će vas osloboditi«

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Kršćanska vjera u suvremenom svijetu

1. prepoznati promjene odnosa prema religiji i kršćanstvu u suvremenom svijetu

2. razlučiti obilježja zrele i prosvijećene od fanatične i manipulativne religioznosti

3. ustanoviti specifične razlike između kršćanstva i drugih religija

4. primijeniti Kristov put osmišljavanja i prevladavanja patnje na događaje u osobnom životu i svijetu

5. otkriti mogućnosti suradnje i specifičnog doprinosa kršćanske vjere rješavanju globalnih problema: ekologije, mira u svijetu, etičkih i bioetičkih pitanja

Kršćanska objava i vjera

1. analizirati odrednice kršćanske vjere u Kristovo uskrsnuće, život vječni i eshatološko dovršenje

Kršćansko razumijevanje morala

1. izložiti temeljne odrednice kršćanskog pogleda na ljudski rad

2. opisati doprinos kršćanske vjere zalaganju za mir u svijetu

Poteškoće suvremenog čovjeka s Bogom – izazov nevjere

Suvremena religioznost i njezina pitanja

Traganje za iskustvom svetoga i »nova religioznost«

Pitanje Boga pred iskustvom patnje i zla u svijetu

Dokazi o Božjoj opstojnosti

Bog u svjedočanstvu vjere Staroga zavjeta

Bog u svjedočanstvu vjere Novoga zavjeta

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Bog u iskustvu kršćanskih svetaca i svjedoka vjere

Čovjek sustvaratelj

Kršćanski pogled na rad

Opće dobro, pravda i solidarnost

Etika poslovanja

Kršćansko zauzimanje za mir

Budućnost i moć znanja

Informatizacija i globalizacija

Znanost u službi poboljšanja života

Briga za okoliš

Zajedništvom do napretka

Svjetovna očekivanja budućnosti

Eshatološki i apokaliptički tekstovi u Bibliji

Čovjek pred pitanjem svršetka

Kršćanska nada u dovršenje: novo stvaranje, uskrsnuće i život vječni

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija književnih i biblijskih tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova (izradba maketa, plakata), metoda usmenog izlaganja, metoda terenskog rada, audiovizualna metoda, meditativno-molitveni elementi.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, terenski rad, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: znanje, zalaganje, kultura međuosobne komunikacije, stvaralačko izražavanje.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster, modeli).

Moralno iskustvo – predrefleksivna svijest

1. razlikovati osnovne etičke pojmove

2. ispitati različite perspektive samospoznaje

3. analizirati konstitutivne pojmove mitsko-religijskih izvora etike

4. preispitati moralne temelje i poruke mitsko-religijskih izvora i učenja

5. identificirati granične situacije

6. procijeniti različita moralna načela djelovanja

7. suprotstaviti razloge moralnih sukoba analizom konfliktnih situacija

Različite perspektive samospoznaje

Uloge, uzori, idoli

Osjećanje, htijenje, mišljenje

Granične situacije

Borba sa zlom ili s moći

Žudnja za znanjem ili izazov želje za moći

Životni izbor

Zloporaba moći

Ispravnost/neispravnost individualnog puta

Potraga za nedostižnim

Logika srca i logika uma

Transcendiranje realiteta kao put do vrjednota

Savjest

Moralni razvitak kroz konfliktne situacije

Moralnost kao uzajamnost odnosa s drugima

Etika kao svijest o moralu

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Etika socijalnog života

1. analizirati važnost individualne slobode u ljudskome društvu

2. identificirati temeljne vrijednosti ljudskog zajedništva

3. izdvojiti razloge konflikata u društvu i mogućnosti kompromisa

4. otkriti temeljne vrijednosti antičke političke filozofije

5. ispitati pretpostavke novovjekovnih političkih i socijalnih filozofija

6. preispitati smisao pojmova ljudskog dostojanstva, ljudskih prava, slobode, jednakosti, socijalne pravednosti i tolerancije u modernoj demokraciji

7. procijeniti fenomene suvremenog društva, razvoja znanosti i tehnologije, konzumerizma i zloporabe medija

Višedimenzionalnost pojma slobode: sloboda individualnog izbora, slobodna volja, sloboda djelovanja

Individualne slobode i djelovanje u odnosu prema drugima: odgovornost i uzajamnost

Uspješnost ili neuspješnost partnerstva s drugima

Sukob između potrebe za vlastitim ispunjenjem i ispunjenjem socijalnih zahtjeva (egoizam i altruizam, težnja ka sreći i moralna odgovornost)

Rješavanje individualnih sukoba s drugima: strpljivost, suosjećanje, obazrivost, tolerancija

Različitost interesa ili sukobi interesa u društvu? Imperativ mirnog rješavanja sukoba

Temelji kulturnog pluralizma

Feministički pokret i ravnopravnost žena

Platonova utopija pravednosti

Temelji Aristotelove teorije djelovanja. Politička filozofija kao jedinstvo etike i politike

Ćudoređe kao temelj zajedništva. Etičke kreposti i načelo sredine

Vrste pravednosti (komutativna i distributivna)

Novovjekovne utopije, borba protiv privatnog vlasništva (T. More)

Kontraktualistički modeli države (T. Hobbes, J. J. Rousseau)

Klasični utilitarizam i principi utilitarizma (J. S. Mill, J. Bentham)

Opće dobro kao zbroj pojedinačnih interesa. Račun užitka. Hedonizam i pravednost

Pojam ljudskog dostojanstva

Ljudska prava i njihovo podrijetlo

Pravo i pravednost, legalnost i moralnost (J. Locke, I. Kant)

Pojam socijalne pravednosti; razlike među ljudima i problem jednakost ljudi (K. Marx, J. Rawls)

Ambivalentnost razvoja znanosti i tehnologije

Imperativ beskonačnog napretka

Tehnologija i znanost u službi moći

Konzumerizam kao stil života

Veliki ekonomski i politički sustavi i (ne)mogućnost njihove kontrole

Uloga medija u svakodnevnom životu i mogućnost njihove zloporabe

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

Primijenjena etika

1. identificirati izabrane pojmove iz područja primijenjene etike

2. preispitati različita shvaćanja odnosa čovjeka i prirode

3. razlikovati različite ekološke teorije

4. procijeniti smisao i granice znanstveno-tehnološkog razvoja

5. analizirati smisao etičkih kodeksa i zakletvi

6. izdvojiti karakteristične probleme medicinske bioetike

Čovjek i priroda

Pojam i predmet bioetike

Antropocentrizam, patocentrizam, biocentrizam, holizam

Čovjek i životinjski svijet

Čovjek i svijet biljaka

Opstanak i preživljavanje

Poboljšanje kvalitete života

Održivi razvoj

Odgovornost u tehnološkoj civilizaciji

Tehnološka izvedivost i etička dopustivost

Etika odgovornosti kao etika tehnološke civilizacije

Ekološki pokret i ekološka etika

Ekološka odgovornost

Ekosustavi

Ekološka svijest i osobna angažiranost

Evolucionizam, darvinizam, kreacionizam

Eugenika

Genetika i biotehnologija

Etika humanih reproduktivnih tehnologija

Pobačaj

Etika transplantacije organa i trgovina organima

Etika umiranja i smrti

Eutanazija

Metode: metoda razgovora (vođeni/tematski usmjereni razgovor, debata, parlaonica, interpretacija tekstova, analize problemskih situacija, rasprave), metoda demonstracije, metoda igranja uloga, metoda pisanja (asocijacija, osobnih iskustava, intervjua, eseja), metoda rada na tekstu, portfolio metoda, metoda praktičnih radova, metoda usmenog izlaganja, audiovizualna metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost sadržaja, primjena sadržaja, suradnja u nastavi.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualni i rad u skupini (eseji, referati, projekt, prezentacija, istraživanje, plakat, poster).

• usvojiti temeljna matematička znanja, vještine i procese te uspostaviti i razumjeti matematičke odnose i veze

• biti osposobljeni za rješavanje matematičkih problema i primjenu matematike u različitim kontekstima uključujući i svijet rada

• razviti pozitivan odnos prema matematici, odgovornost za svoj uspjeh i napredak te svijest o svojim matematičkim postignućima

• prepoznati i razumjeti povijesnu i društvenu ulogu matematike u znanosti, kulturi, umjetnosti i tehnologiji te njezin potencijal za budućnost društva

• biti osposobljeni za apstraktno i prostorno mišljenje te logičko zaključivanje

• učinkovito primjenjivati matematička znanja, ideje i rezultate služeći se različitim prikazima

• učinkovito primjenjivati tehnologiju

• steći čvrste temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

U društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji potrebno je kritički misliti o složenim temama, tumačiti dostupne informacije, analizirati nove situacije i prilagoditi im se, donositi utemeljene odluke u svakodnevnom životu, rješavati različite probleme, učinkovito primjenjivati tehnologiju te razmjenjivati ideje i mišljenja.

Matematičko obrazovanje polaznicima omogućuje stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, načina mišljenja i stavova nužnih za uspješno i korisno sudjelovanje u takvu društvu.

Brojevi

1. računati u skupovima N, Z, Q i R

2. rabiti apsolutnu vrijednost u složenijim algebarskim izrazima

3. odrediti udaljenost točaka na brojevnom pravcu

4. provoditi u skupu realnih brojeva osnovne računske operacije, potenciranje s racionalnim eksponentom i korjenovanje

5. procijeniti i prikazati vrijednost realnog broja na traženu točnost

6. rabiti vrijednost trigonometrijskih funkcija šiljastog kuta

Algebra i funkcije

1. primijeniti postotke, omjere i razmjere u složenijim situacijama

2. rabiti potencije s racionalnim eksponentom i korijene

3. računati s algebarskim izrazima i razlomcima

4. diskutirati rješenje linearne jednadžbe, nejednadžbe i njihovih sustava koristeći linearnu funkciju

Oblik i prostor

1. analizirati međusobne odnose točaka u pravokutnom koordinatnom sustavu u ravnini

2. ispitati geometrijske oblike u ravnini i njihova svojstva u svrhu crtanja, mjerenja, računanja i zaključivanja

3. primijeniti poučke o sukladnosti i sličnosti trokuta kod geometrijskih oblika u ravnini

Mjerenje

1. primijeniti odgovarajuće mjere i mjerne jedinice i pretvoriti ih u odgovarajuće vrijednosti veće ili manje mjerne jedinice

2. primijeniti formule za opseg i površinu geometrijskih oblika u ravnini

3. rabiti Pitagorin poučak i njegov obrat, proporcionalnost i sličnost

4. primijeniti svojstva kutova (poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta)

5. povezati trigonometriju pravokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

Podatci

1. prikupiti tražene podatke uz raspravu o valjanosti metode

2. rasporediti prikupljene podatke po izabranom kriteriju

3. predočiti prikupljene podatke pomoću linijskog, stupčastog i kružnog dijagrama

Skupovi N, Z, Q i R

Računske operacije u skupu R (zbrajanje, oduzimanje, množenje, dijeljenje, potenciranje s racionalnim eksponentom, korjenovanje)

Apsolutna vrijednost realnog broja

Brojevni pravac

Vrijednosti sinusa, kosinusa i tangensa u pravokutnom trokutu

Procjena i zaokruživanje

Postotci, omjeri i razmjeri

Potencije i korijeni

Algebarski izrazi i algebarski razlomci

Linearne jednadžbe i sustavi jednadžbi

Linearne nejednadžbe i sustavi nejednadžbi

Linearna funkcija

Pravokutni koordinatni sustav u ravnini

Sukladnost i sličnost

Geometrijski oblici u ravnini

Mjerne jedinice

Geometrijski oblici u ravnini – opseg i površina, Pitagorin poučak, poučak o obodnom i središnjem kutu, Talesov poučak i svojstva zbroja unutarnjih kutova trokuta, četverokuta i mnogokuta

Trigonometrija pravokutnog trokuta

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Brojevi

1. primijeniti definiciju logaritma i osnovna svojstva računskih operacija s logaritmima u računski složenijim situacijama

Algebra i funkcije

1. analizirati kvadratne jednadžbe, nejednadžbe i kvadratnu funkciju

2. primijeniti eksponencijalnu i logaritamsku funkciju te eksponencijalne i logaritamske jednadžbe i nejednadžbe

Oblik i prostor

1. istražiti geometrijske oblike u prostoru i njihova svojstva

Mjerenje

1. analizirati složene geometrijske oblike u prostoru

Podatci

1. protumačiti prikupljene i prikazane podatke

Kvadratna jednadžba

Kvadratna funkcija

Kvadratna nejednadžba

Eksponencijalna funkcija

Logaritamska funkcija

Eksponencijalna i logaritamska jednadžba

Eksponencijalna i logaritamska nejednadžba

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Brojevi

1. rabiti trigonometrijsku kružnicu i džepno računalo za određivanje vrijednosti trigonometrijskih funkcija kuta zadanog u stupnjevima ili radijanima

2. primijeniti n! u složenijim algebarskim izrazima

Algebra i funkcije

1. analizirati trigonometrijske funkcije i riješiti trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe koristeći trigonometrijsku kružnicu i formule identiteta

2. povezati binomni poučak i elemente kombinatorike

Oblik i prostor

1. primijeniti vektore u koordinatnom sustavu u ravnini pri ispitivanju svojstava geometrijskih oblika

2. analizirati međusobne odnose točaka i pravaca u koordinatnom sustavu u ravnini

3. analizirati međusobne odnose točaka, pravaca i kružnica u koordinatnom sustavu u ravnini

Mjerenje

1. povezati trigonometriju pravokutnog i kosokutnog trokuta sa svakodnevnim životom i strukom

2. primijeniti skalarni umnožak vektora

3. odrediti površinu nepravilnog lika u ravnini

4. služiti se konceptom mjerenja pri rješavanju problemskih zadataka

Podatci

1. proračunati srednje vrijednosti i mjere raspršenosti niza podataka

2. odrediti vjerojatnost događaja za prikupljene i analizirane podatke

Trigonometrijska kružnica

Faktorijele

Trigonometrijske funkcije realnog broja

Trigonometrijske jednadžbe i nejednadžbe

Binomni poučak

Permutacije, kombinacije i varijacije

Vektori u ravnini

Pravac u koordinatnom sustavu

Kružnica u koordinatnom sustavu

Trigonometrija kosokutnog trokuta

Vektori u ravnini – skalarni umnožak vektora

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Brojevi

1. primijeniti zapis broja u zadanom ili nepoznatome brojevnom sustavu

Algebra i funkcije

1. primijeniti nizove i redove

2. analizirati složene funkcije pomoću svojstava elementarnih funkcija

Podatci

1. istražiti utjecaj dodavanja ili uklanjanja podataka na srednje vrijednosti niza podataka

Infinitezimalni račun

1. odrediti konvergentnost niza uz izračun limesa

2. povezati limes funkcije s asimptotama grafa funkcije

3. derivirati složenu funkciju

4. ispitati svojstva funkcije primjenjujući derivacije

5. nacrtati graf funkcije

6. odrediti primitivnu funkciju koristeći osnovna svojstva integriranja

7. izračunati površinu ispod grafa jednostavnije funkcije primjenjujući Newton-Leibnizovu formulu

Nizovi i redovi

Funkcije

Limes niza

Limes funkcije

Derivacija funkcije

Primitivna funkcija i integral

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Gibanja

1. opisati temeljne veličine kojima opisujemo gibanja

2. razlikovati srednju i trenutačnu brzinu

3. usporediti akceleracije gibanja tijela s povećavanjem i smanjivanjem brzine

4. klasificirati primjere pravocrtnih gibanja stalne akceleracije

5. interpretirati grafički ovisnost dviju veličina koje opisuju pravocrtno gibanje

6. uporabiti jednadžbe za rješavanje problema pravocrtnih gibanja stalne akceleracije uključujući slobodan pad

7. objasniti kutnu brzinu, kutnu akceleraciju i centripetalnu akceleraciju na kružnom gibanju

Sile i polja

1. riješiti problem uporabom Newtonovih zakona gibanja

2. primijeniti opis sile teže, trenja i elastične sile u različitim primjerima

3. slagati i razlagati sile koje djeluju na tijelo crtanjem vektora sila

4. raspraviti o općem zakonu gravitacije i gibanju satelita oko Zemlje

5. analizirati primjere sudara tijela uporabom zakona očuvanja količine gibanja

6. usporediti osnovni zakon gibanja za rotaciju s temeljnim zakonom translacijskoga gibanja

7. prosuditi o ravnoteži krutog tijela

8. razmatrati pojave djelovanja sila u tekućinama i plinovima te primijeniti opise tlakova u različitim primjerima

9. objasniti međudjelovanje točkastih električnih naboja pomoću Coulombova zakona

10. povezati magnetsko, električno i gravitacijsko polje kao jedinstven koncept prostora koji čini djelovanje različitih sila

Put i pomak

Brzina

Akceleracija

Jednoliko pravocrtno gibanje

Jednoliko ubrzano i usporeno pravocrtno gibanje

Slobodan pad

Jednoliko kružno gibanje

Sila i masa

Sila teža, trenje, elastična sila

Newtonovi zakoni gibanja

Centripetalna sila

Gravitacijska sila

Sudari

Rotacija krutog tijela

Ravnoteža krutog tijela

Tlak

Uzgon

Protjecanje fluida

Coulombov zakon

Električno polje

Magnetsko polje

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje

Rad i energija

1. objasniti rad u mehanici ovisno o položaju vektora sile

2. razlikovati rad stalne sile u odnosu na rad promjenjive sile

3. uporabiti izraz za snagu pri djelovanju stalne sile

4. usporediti korisnosti različitih primjera rada

5. opisati različite vrste energije

6. raspraviti o kinetičkoj energiji tijela u različitim primjerima

7. konstruirati pojam gravitacijske potencijalne energije

8. prosuditi sličnosti i razlike elastične potencijalne energije i gravitacijske potencijalne energije

9. primijeniti zakon očuvanja energije

10. povezati zakon očuvanja količine gibanja i zakon očuvanja energije prilikom proučavanja sudara

Termodinamika

1. razlikovati unutarnju energiju, toplinu i temperaturu

2. povezati pojam temperature sa srednjom kinetičkom energijom čestica

3. razmotriti probleme termičkog rastezanja u različitim dimenzijama

4. istražiti plinske zakone

5. opisati načine prijenosa topline

6. objasniti pojam rada na različitim primjerima u termodinamici

7. primijeniti Prvi zakon termodinamike na termodinamičkim procesima

8. raspraviti o radu toplinskih strojeva pomoću Drugog zakona termodinamike

Mehanički rad i energija

Kinetička i potencijalna energija

Gravitacijska i elastična potencijalna energija

Snaga i korisnost stroja

Zakon očuvanja energije u mehaničkim sustavima

Toplinsko rastezanje i stezanje čvrstih tvari i tekućina

Temperatura, unutarnja energija, toplina i toplinski kapacitet tijela

Plinski zakoni. Prijenos topline

Prvi zakon termodinamike

Rad u termodinamici

Drugi zakon termodinamike

Toplinski strojevi

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Elektrodinamika

1. objasniti usmjereno gibanje električnog naboja u vodiču te električnu struju i električni otpor

2. primijeniti Ohmov zakon na strujne krugove istosmjerne i izmjenične struje

3. riješiti problem u strujnom krugu pomoću 1. i 2. Kirchhoffova pravila

4. protumačiti ovisnost električnog otpora o temperaturi

5. izračunati rad i snagu električne struje na praktičnim primjerima

6. objasniti Oerstedov pokus

7. opisati magnetsko polje te skicirati magnetske silnice za magnetsko polje ravnog vodiča, strujnu petlju i zavojnicu

8. razmotriti djelovanje sile u magnetskom polju na različitim primjerima

9. objasniti Faradayev zakon indukcije uz izvođenje pokusa

10. izložiti primjenu elektromagnetske indukcije

Titranje, valovi i zvuk

1. objasniti fizikalne veličine koje određuju harmonijsko titranje

2. interpretirati grafički promjenu fizikalnih veličina koje opisuju harmonijsko titranje s vremenom

3. primijeniti jednadžbe koje opisuju harmonijsko titranje u rješavanju zadataka

4. razmotriti energetski harmonijsko titranje (prigušeno i prisilno titranje, rezonancija)

5. objasniti nastajanje i rasprostiranje mehaničkih valova

6. razlikovati transverzalni od longitudinalnog vala

7. prikazati pojave odbijanja, loma, ogiba i superpozicije valova

8. raspraviti o spektru i primjeni zvučnih valova

Električna struja

Električni otpor

Ohmov zakon za strujni krug

Rad i snaga električne struje

Oerstedov pokus

Lorentzova i Amperova sila

Elektromotor

Elektromagnetska indukcija

Načelo rada generatora

Zaštita od električnog udara

Harmonijsko titranje, prigušeno i prisilno titranje

Rezonancija

Energija titranja

Nastanak valova i karakteristične valne veličine

Odbijanje, lom, ogib i superpozicija valova

Valovi zvuka

Ultrazvuk

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

Elektromagnetski valovi i svjetlost

1. razmotriti svojstva elektromagnetskih valova i dijelove elektromagnetskog spektra

2. objasniti primjenu elektromagnetskih valova u prijenosu informacija na daljinu i u medicini

3. primijeniti zakon odbijanja svjetlosti na primjeru ravnog zrcala

4. konstruirati sliku koju daje sferno zrcalo uz navođenje njezinih svojstava

5. opisati lom svjetlosti na granici sredstva i disperziju svjetlosti na prizmi

6. konstruirati sliku koju daje tanka leća te navesti njezina svojstva

7. primijeniti jednadžbu leće

8. objasniti pojave valne optike (interferencija, ogib i polarizacija svjetlosti)

9. primijeniti jednadžbe optičke rešetke i/ili Youngova pokusa pri rješavanju zadataka i istraživačkom pokusu

Atomi i atomske jezgre

1. opisati strukturu i razvoj modela atoma te pojmove atomskog broja, masenog broja i izotopa

2. povezati linijske spektre s energijskim nivoima atoma

3. objasniti fotoelektrični efekt

4. usporediti valnu i čestičnu prirodu svjetlosti i tvari

5. navesti α, β i γ raspad i opisati ionizirajuća svojstva nastalih produkata i njihov doseg

6. primijeniti zakone očuvanja naboja i masenog broja prilikom nuklearnih reakcija

7. uporabiti u rješavanju zadataka zakon radioaktivnog raspada

8. objasniti primjenu nuklearne energije dobivene fisijom i fuzijom

Elektromagnetski titraji

Nastajanje i rasprostiranje elektromagnetskih valova

Spektar i brzina elektromagnetskih valova

Zakoni geometrijske optike

Zrcala

Disperzija svjetlosti

Leće

Interferencija i ogib svjetlosti

Polarizacija svjetlosti

Zračenje užarenog tijela

Fotoelektrični efekt

Dualizam u prirodi

Razvoj modela atoma

Struktura atomske jezgre

Radioaktivnost

Nuklearna energija

Ionizirajuće i neionizirajuće zračenje

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, praktična nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost znanja, primjena znanja, samostalnost u radu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje.

• upoznati kemijske elemente, kemijske spojeve, sirovine i produkte

• objasniti kemijske promjene, povezati ih s pojavama u prirodi te ih prikazati jednadžbama kemijske reakcije

• razvijati vještinu eksperimentiranja, sposobnost opažanja promjena, opisivanja i donošenja zaključaka izvođenjem pokusa

• uočiti uzajamne veze između pokusa, pojava u prirodi i teorije

• prepoznati štetne i opasne kemikalije te objasniti način njihovog obilježavanja, pravila rukovanja, postupanja i zbrinjavanja

• razvijati svijest o nužnosti očuvanja prirodnih uvjeta, ne odričući se pritom dobrobiti civilizacije i napretka

• osvijestiti socijalnu osjetljivost u smislu iskazane empatije prema svakom pojedincu i njegovim potrebama

• usvojiti i međusobno povezati ključne biološke koncepte u objašnjavanju pojava i procesa u živom svijetu kako bi stekli temeljnu biološku pismenost kao svojinu i alat građanina suvremenoga demokratskog društva

• proširiti znanja o zdravlju i rizicima od bolesti te oblikovati stavove o potrebi odgovornog ponašanja prema vlastitom zdravlju i zdravlju drugih ljudi

• stečeno znanje staviti u funkciju oblikovanja stavova o potrebi očuvanja bogatstava prirode i prirodne ravnoteže te obrazložiti potrebu vlastitoga odgovornog ponašanja prema prirodi i okolišu

Čovjek i zdravlje

1. raspraviti o zdravim stilovima življenja te važnosti pravilne i redovite primjene higijenskih navika u svakodnevnom životu

2. identificirati putove ulaska patogenih mikroorganizama i nametnika u čovjekovo tijelo i mjere prevencije

3. dati primjere najčešće virusne i bakterijske bolesti i načine njihova liječenja

4. diskutirati o djelovanju sredstava ovisnosti na zdravlje i ponašanje ljudi

5. protumačiti važnost preuzimanja odgovornosti za vlastito zdravlje na primjerima različite ovisnosti

6. prepoznati opasnosti za zdravlje povezane sa specifičnosti zanimanja za koje se školuje

7. pokazati zahvate prve pomoći koji mogu spasiti život ugroženoj osobi

8. opisati primjer posljedica poremećaja ravnoteže u organizmu

Spolnost i sazrijevanje čovjeka

1. protumačiti povezanost sazrijevanja i životnih razdoblja s djelovanjem hormona

2. povezati funkciju spolnih organa s njihovom građom i higijenom

3. razlikovati prednosti i nedostatke različitih metoda planiranja trudnoće

4. protumačiti proces oplodnje i razvoj ploda do porođaja

5. povezati promjene tijekom trudnoće s odgovornim ponašanjem trudnice

6. raspraviti različite stavove o spolnosti i odgovornom spolnom ponašanju

Značenje vlastitog zdravlja i potreba zdravog stila življenja

Povezanost najčešćih bolesti i poremećaja organskih sustava s mogućim čimbenicima rizika i prevencijom

Osobna higijena

Zdrava hrana i razborita prehrana

Umor, odmor i rekreacija

Ovisnosti (pušenje i ovisnost o duhanu, alkohol i alkoholizam, droge i narkomanija, ostale ovisnosti)

Pružanje prve pomoći (zahvati koji spašavaju život)

Individualni rad i rad u skupini

Primjeri poremećaja ravnoteže u organizmu i njihove posljedice

Poremećaji prehrane i utjecaj medija na stavove o zdravlju

Utjecaj vršnjaka i medija na oblikovanje zdravih stilova življenja

Odgovorno ponašanje prema zdravlju (donošenje odluka)

Rizici za zdravlje povezani sa specifičnosti zanimanja i načinom života

Životni ciklus čovjeka i razvoj spolnosti

Pubertet i adolescencija

Građa i funkcija muškog i ženskoga spolnog sustava

Menstrualni ciklus i oplodnja

Trudnoća, porođaj, dojenje i njega novorođenčadi

Sredstva kontracepcije i metode planiranja trudnoće

Individualni rad i rad u skupini

Odgovorno spolno ponašanje i partnerski odnosi (donošenje odluka)

Utjecaj vršnjaka i medija na spolno ponašanje

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, metoda grafičkih radova, metoda demonstracije, istraživačka metoda.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost nastavnih sadržaja, primjena znanja i individualni rad.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, seminarski rad, projekt, e-učenje, domaća zadaća.

• steći znanja i vještine te usvojiti procese i koncepte potrebne za korištenje računala

• obrađivati i prikazivati podatke i informacije korištenjem primjenskih programa

• usvojiti temeljna informatička znanja važna za razumijevanje rada računala

• komunicirati posredstvom različitih medija

• usvojiti postupke prikupljanja, organiziranja, analize i prezentacije podataka i informacija

• analizirati i kritički ocijeniti prikupljene informacije

• razviti logičke misaone procese

• razviti algoritamski način razmišljanja

• osposobiti polaznika za samostalno i timsko rješavanje jednostavnijih problema iz vlastitog života i odabrane struke primjenom informacijske i komunikacijske tehnologije

• steći osnovna znanja i vještine kako bi mogli usvojiti korištenje specifičnih računalnih programa iz područja struke

• poštovati autorska prava i u skladu s tim preuzimati i koristiti sadržaje s računalnih mreža

• steći temelje za cjeloživotno učenje i nastavak obrazovanja

Napredak današnjeg društva temelji se na novim znanstvenim otkrićima te njihovoj primjeni u svakodnevnom životu. Razvoj znanosti i njezinu primjenu, danas ne možemo zamisliti bez kvalitetne primjene informacijsko-komunikacijske tehnologije te algoritamskog pristupa rješavanju problema.

U takvom društvu temeljenom na informacijama i tehnologiji, gdje su računala sveprisutna u poslovnom i svakodnevnom životu, nužno je da svaki pojedinac djelotvorno koristi informacijsku i komunikacijsku tehnologiju. Posebno je važno znati i moći prikupiti informacije i podatke te ih kritički vrjednovati, obraditi, sistematizirati, oblikovati i prikazati. Danas je konkurentnost na tržištu rada nezamisliva bez kvalitetne obrade i prezentacije podataka i rezultata svojega rada.

Umijeće korištenja računala, temeljna znanja i rješavanje problema tri su važne sastavnice informatičkog obrazovanja koje se nužno odvija uz samostalno korištenje računala. Rješavanje problema povezanih sa strukom temelji se na samostalnom i timskom radu koji će se razvijati u nastavnom predmetu.

Obrada i prikaz podataka

1. koristiti i primijeniti program za oblikovanje web stranica te oblikovanu stranicu postaviti na internet

2. modelirati problem iz struke i iz svakodnevnog života radom u timu te uporabom stečenih vještina i mogućnostima određene aplikacije izraditi rješenje

Rješavanje problema pomoću računala

1. opisati postupak nastajanja programa

2. objasniti pojam algoritma

3. opisati dijagram toka, njegove simbole i pseudokod

4. analizirati program zapisan u konkretnom programskom jeziku, dijagramu toka ili pseudokodu

5. osmisliti i kreirati program u konkretnom programskom jeziku koji rješava određeni problem uporabom slijedne strukture, strukture grananja i strukture ponavljanja

6. koristiti i primijeniti program za tablično računanje za izradbu dokumenata koji sadrže oblikovane podatke, formule, funkcije i grafikone

7. osmisliti cjelokupno rješenje jednostavnijeg problema iz struke

Web stranice

• osnovna obilježja odabranog programa za izradbu web stranice

• osnovna podešavanja

• povezivanje stranica

• organizacija sadržaja

• postavljanje stranice na internet

Projektni zadatak

• izradba projektnog zadatka

• prezentacija projektnog zadatka

Program i algoritam

• programski jezici

• koraci u programiranju

• algoritam – pojam i uloga

• dijagram toka i pseudokod

• slijedna struktura

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• analiza algoritma

Osnovna obilježja programskog jezika (odabranog)

• upis i ispis podataka

• naredba pridruživanja

• tipovi podataka

• standardne funkcije

• naredba grananja

• naredbe ponavljanja

• osnovni algoritmi za rad s brojevima i znakovima

Tablično računanje

• osnovna obilježja odabranog programa za tablično računanje

• unos i izmjena podataka

• oblikovanje ćelija i tablica

• adresiranje ćelija

• formule i osnovne funkcije

• izdvajanje podataka

• grafikoni

• priprema za ispis i ispis dokumenta

Projektni zadatak

• analiza problema

• izradba projektnog zadatka

• prezentiranje projektnog zadatka

Metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, heuristička metoda, problemska metoda, programirana metoda, metoda demonstracije, istraživačka metoda, metoda praktičnih radova.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini, projektna nastava, mentorska nastava, problemska nastava, programirana nastava, egzemplarna nastava.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost i razumijevanje sadržaja, primjena znanja, aktivnost.

Oblici: individualno učenje, suradničko učenje, istraživačko učenje, projektni zadatak, seminarski rad, e-učenje, domaća zadaća.

Tehničko dokumentiranje

Osnove elektrotehnike

Primijenjena elektrotehnika

Praktične osnove elektrotehnike

• primijeniti standarde tehničkog crtanja i nacrtne geometrije te uporabiti računalne programe u izradbi tehničko-tehnološke dokumentacije

• opisati i primijeniti temeljne zakone elektrotehnike (elektrostatika, elektromagnetizam), odabrati, spojiti i izmjeriti električne elemente u strujnom krugu

• praktično primijeniti zakone elektrotehnike i razvijati vještine samostalnog rada

• stjecati praktična znanja i vještine u području elektrotehnike

Tehničko crtanje i dokumentiranje (1. razred, 2 sata, 3 boda)

Osnove elektrotehnike (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Osnove elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Laboratorijske vježbe iz elektrotehnike (1. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Laboratorijske vježbe iz elektrotehnike (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Radioničke vježbe (1. razred, 3 sata, 4,5 boda)

Radioničke vježbe (2. razred, 3 sata, 4,5 boda)

1. objasniti standarde tehničkog crtanja i osnove nacrtne geometrije

2. primijeniti računalo u izradbi tehničkog crteža

3. koristiti simbole elektrotehničkih elemenata

4. izraditi električnu shemu primjenom računala

5. izraditi tehničko-tehnološku dokumentaciju

Standardi za tehničko crtanje

Formati

Tehničko pismo

Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije

Projiciranje na jednu, dvije i tri ravnine

Crtanje krivulja (kružnice, hiperbole, parabole, spirale, sinusoide)

Pravila i greške kotiranja

Načini kotiranja

Simboli u tehničkoj dokumentaciji

Vrste simbola

Simboli električnih i elektroničkih elemenata

Postavke na računalu u skladu s normama tehničkog crtanja

Geometrijske konstrukcije

Crtanje tehničkih krivulja pomoću računala

Kotiranje

Standardizirani simboli u elektrotehnici (IEC grafički simboli)

Različiti prikazi simbola elektrotehničkih elemenata

Električne sheme

Dijagrami

Tablice

Pregledna shema

Strujna shema

Nadomjesna shema

Dijagram ili tablica slijeda operacija

Dijagram ili tablica vremenskog slijeda

Priključni plan (ili shema) unutrašnjih spojeva

Priključni plan (ili shema) vanjskih spojeva

Priključni plan rednih stezaljki

Dispozicijski crtež

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, laboratorijska vježba, ispitna laboratorijska vježba, seminarski rad, projektni zadatak, e-učenje

1. primijeniti temeljne fizikalne zakone na jednostavne strujne krugove

2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajuće elemente prema postojećoj shemi

4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elementima strujnog kruga

5. izraditi električnu shemu

Uvod u

elektrotehniku

Električna osnova građe tvari

Električni napon i električna struja

Električni otpor (otpor vodiča, električna otpornost, električna vodljivost i provodljivost, električni otpornici, ovisnost otpora o temperaturi)

Ohmov zakon

Krugovi

istosmjerne

struje

Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, kratki spoj, prazan hod)

Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za napone, ukupan otpor serijskog spoja)

Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje, ukupan otpor paralelnog spoja)

Mješoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj)

Električna energija i snaga

Izvori istosmjernog napona (vrste naponskih izvora, idealni realni izvori, osnovni spojevi naponskih izvora, prilagođavanje snage)

Mreže istosmjerne struje (izravna primjena Kirchhoffovih zakona, metoda konturnih struja, metoda superpozicije,Thevenenov teorem)

Značajke električnog polja

Tvari u električnom polju (električna influencija, električna polarizacija, proboj u dielektriku)

Kapacitet i kondenzatori (pojam električnoga kapaciteta, pločasti kondenzator, serijski i paralelni spoj kondenzatora, važnost kondenzatora, izvedbe kondenzatora)

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta, energetski odnosi

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-učenje

1. primijeniti temeljne zakone na jednostavne strujne krugove

2. dimenzionirati jednostavne strujne krugove za realnu primjenu

3. odabrati i spojiti odgovarajuće elemente prema postojećoj shemi

4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elementima strujnoga kruga

5. izraditi električnu shemu

Značajke magnetskog polja

Magnetizam tvari (feromagnetički materijali, HB karakteristika, petlja histereze, magnetski krug)

Magnetske sile (sila na vodič kojim protječe struja, sila između dvaju ravnih vodiča, sila na strujnu petlju, sila na naboje u gibanju)

Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča, indukcija promjenom toka, samoindukcija, međuindukcija, transformator)

Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapčanje i iskapčanje RL kruga)

Generatori i motori istosmjerne struje

Značajke sinusoidnih veličina i vektorski prikaz sinusoidnih veličina

Otpornik, kondenzator i zavojnica u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga

RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, mješoviti spoj RLC, rezonancija)

Jednostavne mreže izmjenične struje

Trofazni izmjenični napon

Snaga trofaznog spoja

Generatori i motori izmjenične struje

Nesinusoidni izmjenični naponi

Odziv RC i CR mreža na nesinusoidalni izmjenični napon

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, problemski zadatak, projektni zadatak, e-učenje.

1. prepoznati shematske oznake električnih i elektroničkih elemenata

2. spojiti električne i elektroničke strujne krugove prema postojećim shemama

3. izmjeriti električne veličine na električnim i elektroničkim elementima

4. razlučiti ulogu elemenata strujnog kruga

5. proračunati elemente i veličine električnog strujnog kruga

6. obraditi rezultate mjerenja električnih veličina

7. primijeniti računalne programe za simulaciju električnih i elektroničkih strujnih krugova

Mjere za rad na siguran način

Simboli u elektrotehnici

Mjerenje električnog napona

Mjerenje električne struje

Ohmov zakon

Strujno naponska karakteristika

Mjerenje električnog otpora

Krugovi

istosmjerne

struje

Elementi strujnog kruga (linearni i nelinearni elementi, idealni i realni elementi, kratki spoj, prazan hod), shematske oznake

Serijski spoj otpornika (dijeljenje napona, Kirchhoffov zakon za napone, ukupni otpor serijskog spoja), proračun elemenata i električnih veličina

Paralelni spoj otpornika (dijeljenje struje, Kirchhoffov zakon za struje, ukupni otpor paralelnog spoja), proračun elemenata i električnih veličina

Mješoviti spojevi otpornika (nadomjesni otpor, potenciometarski spoj, mosni spoj), proračun elemenata i električnih veličina

Strujni krugovi s diodama (usmjeračka, svjetleća dioda, Zener dioda)

Izvori istosmjernog napona, osnovni spojevi naponskih izvora (serijski, paralelno)

Proračuni elemenata i električnih veličina (izravna primjena Kirchhoffovih zakona, metoda konturnih struja, metoda superpozicije,Thevenenov teorem)

Serijski spoj kondenzatora

Paralelni spoj kondenzatora

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta

Nastavni proces povezan je s teorijskim spoznajama iz nastavnog predmeta Osnove elektrotehnike. Uz praktično izvođenje vježbe se simuliraju na računalu, rezultati se potvrđuju proračunima i dokumentiraju. Koristiti konkretne potrošače u strujnim krugovima (svijetleće diode, male elektromotore, releje, elektromagnete i slično) kako bi se na konkretnim primjerima primjenjivale zakonitosti elektrotehnike.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, laboratorijska vježba, ispitna laboratorijska vježba, seminarski rad, projektni zadatak

1. prepoznati shematske oznake električnih i elektroničkih elemenata

2. spojiti električne i elektroničke strujne krugove prema postojećim shemama

3. izmjeriti električne veličine na električnim i elektroničkim elementima

4. razlučiti ulogu elemenata strujnog kruga

5. proračunati elemente i veličine električnog strujnog kruga

6. obraditi rezultate mjerenja električnih veličina

7. primijeniti računalne programe za simulaciju električnih i elektroničkih strujnih krugova

Mjere za rad na siguran način

Digitalni mjerni instrumenti

Mjerenje osciloskopom

Simboli u elektrotehnici

Simulacija rada električnih krugova računalnim aplikacijama

Elektromagnetska indukcija (indukcija gibanjem vodiča, indukcija promjenom tijeka, samoindukcija, međuindukcija, transformator)

Svitak u krugu istosmjerne struje (prikaz svitka, energija svitka, ukapčanje i iskapčanje RL kruga)

Generatori i motori istosmjerne struje

Otpor, kapacitet i induktivitet u krugu izmjenične struje, izmjenična snaga

RLC spojevi (serijski RL spoj, serijski RC spoj, serijski RLC spoj, paralelni RL spoj, paralelni RC spoj, paralelni RLC spoj, mješoviti spoj RLC, rezonancija)

Trofazni izmjenični napon

Snaga trofaznog spoja

Generatori i motori izmjenične struje

Odziv RC i CR-mreža na pravokutni napon

Odziv RC i CR-mreža na izmjenični naponski signal

Nastavni proces povezan je s teorijskim spoznajama iz nastavnog predmeta Osnove elektrotehnike. Uz praktično izvođenje vježbe se simuliraju na računalu, rezultati se potvrđuju proračunima i dokumentiraju. Koristiti konkretne potrošače u strujnim krugovima (svijetleće diode, male elektromotore, releje, elektromagnete i slično) kako bi se na konkretnim primjerima primjenjivale zakonitosti elektrotehnike.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, laboratorijska vježba, ispitna laboratorijska vježba, seminarski rad, projektni zadatak

1. objasniti mjere i postupke rada na siguran način u radionici za elektrotehniku

2. primijeniti alate za mjerenje mehaničkih dimenzija prema određenom zadatku

3. obraditi zadani materijal odgovarajućim alatom i/ili strojem

4. napraviti tehničko-tehnološku dokumentaciju

Organizacija rada u radionici

Zaštita na radu

Rad na siguran način

Mjerni alati, postupci rukovanja mjerilima i njihova primjena

Mjerenje pomičnim mjerilom

Mjerenje mikrometrom

Postupci obilježavanja i označavanja materijala

Ručna obrada materijala, postupci obrade, izbor i primjena alata

Obrada materijala mehaniziranim alatima

Izvori opasnosti, sigurnosne mjere i zaštita od ozljeda

Rukovanje strojevima uz uvjete rada na siguran način

Obrada materijala postupcima strojne obrade

Izbor tehnološkog procesa, režima rada i alata

Lemljenje

Lijepljenje

Zavarivanje

Zakivanje

Zaštita materijala od vanjskih utjecaja

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: pisana provjera zaštite na radu, usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak

1. objasniti mjere i postupke rada na siguran način u radionici za elektrotehniku

2. prepoznati elektrotehničke materijale i komponente

3. izraditi tiskanu pločicu za odgovarajući elektronički sklop

4. sastaviti elektronički sklop prema zadatku

5. napraviti tehničko-tehnološku dokumentaciju

Organizacija rada u radionici

Zaštita na radu

Opasnosti od električnog udara i mjere zaštite

Rad na siguran način

Tehnike spajanja u elektrotehnici

Obrada vodova

Tehnike lemljenja

Opasnosti i mjere zaštite

Projektiranje tiskane pločice uporabom računala

Tehnologije izradbe tiskanih pločica

Izradba tiskane pločice

Izradba analognog elektroničkog sklopa

Izradba digitalnog elektroničkog sklopa

Ispitivanje funkcionalnosti sklopa

Korištenje dokumentacije proizvođača elektroničkih komponenata

Izradba tehničko-tehnološku dokumentaciju izrađenih sklopova

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak

Elektronička mjerenja i instrumentacija

Analogna elektronika

Digitalna elektronika

Praktične osnove elektronike i upravljanja

Mikroupravljači

• opisati i primijeniti osnovne metode mjerenja na elektroničkim komponentama, sklopovima i uređajima; opisati načine rada i primijeniti mjerne instrumente i sustave

• analizirati i primijeniti elektroničke komponente i sklopove u analognoj elektronici

• analizirati osnovne logičke sklopove i zakonitosti digitalne elektronike, njihovu primjenu i osnovna načela rada; projektirati, izraditi i dokumentirati digitalne sklopove

• izraditi samostalno analogni i digitalni elektronički sklop i ugraditi ga u sustav koristeći teorijska znanja iz elektronike i upravljanja; razvijati vještine izvođenjem praktičnih zadataka primjenjujući pravila rada na siguran način

• primijeniti osnovne funkcije, metode i tehnike programiranja mikroupravljača

Osnove elektroničkih mjerenja (2. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Elektronika (2. razred, 2 sata, 4 boda)

Elektronika (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Osnove digitalne elektronike (2. razred, 3 sata, 5 bodova)

Digitalna elektronika (3. razred, 2 sata, 4 boda)

Mikroupravljači (3. razred, 3 sata, 6 bodova)

Instrumentacija (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

Radioničke vježbe (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Radioničke vježbe (4. razred, 3 sata, 5 bodova)

1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja

2. izmjeriti električne veličine na elektroničkim komponentama, sklopovima i uređajima

3. analizirati karakteristike elektroničkih komponenata, sklopova i uređaja

4. obraditi rezultate mjerenja električnih veličina

5. prikazati rezultate elektroničkih mjerenja

SI sustav

Mjeriteljstvo, mjerna veličina, mjerna metoda, mjerni postupak

Mjerni rezultat, izmjerena vrijednost mjerene veličine

Mjerne pogrješke

Mjerna nesigurnost

Laboratorijski izvori napona i struje

Mjerni otpornik, kondenzator i svitak

Valni oblici mjernih veličina

Točnost instrumenata

Analogni mjerni instrumenti

Digitalni mjerni instrumenti

Univerzalni instrumenti

Mjerenje istosmjernih napona i struja

Mjerenje izmjeničnih napona i struja

Mjerenje otpora, kapaciteta, induktiviteta

Mjerenje snage

Mjerenje električnih veličina analognim mjernim instrumentom

Mjerenje električnih veličina digitalnim mjernim instrumentom

Pogrješke mjerenja

Na vježbama se obrađuju identični nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel se dijeli u skupine od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak

1. analizirati rad PN diode i osnovnih diodnih sklopova u analognoj i impulsnoj elektronici

2. razlikovati načela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i njihovu primjenu

3. analizirati načela rada multivibratora i njihovu primjenu

4. koristiti kataloge i priručnike za izbor odgovarajućih elemenata

Svojstva i rad PN diode

Strujno-naponska karakteristika PN diode

Primjena rada dioda na ispravljačima i stabilizatorima

Ostale vrste dioda

Osnovni spojevi bipolarnih tranzistora

Karakteristike tranzistora i parametri

Bipolarni tranzistor kao tranzistorska sklopka

Primjena tranzistorske sklopke

MOS struktura i MOSFET tranzistori

Osnovni spojevi unipolarnih tranzistora

Primjena unipolarnih tranzistora

Bistabilni, monostabilni i astabilni multivibrator

Primjena multivibratora

Poluvodička dioda

Ispravljački spojevi

Snimanje karakteristike tranzistora u spoju zajedničkog emitera

Snimanje karakteristika tranzistora u spoju zajedničke baze

Tranzistorska sklopka

Bistabilni multivibrator

Astabilni multivibrator

Na vježbama se obrađuju identični nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama te na odabranom i odgovarajućem simulacijskom programu.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak

1. razlikovati načela rada bipolarnih i unipolarnih tranzistora i njihovu primjenu

2. objasniti frekvencijski odziv i stabilnost pojačala

3. primijeniti osnovne spojeve s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici

4. opisati rad oscilatora

5. objasniti rad filtara

6. koristiti kataloge i priručnike za izbor odgovarajućih elemenata

Osnovni spojevi pojačala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima

NF pojačala – statička i dinamička analiza

Višestupanjska pojačala

Pojačala snage

Frekvencijska karakteristika pojačala

Donja i gornja granična frekvencija

Stabilnost pojačala

Karakteristike operacijskog pojačala

Osnovni spojevi s operacijskim pojačalima u analognoj elektronici

Primjena operacijskog pojačala (pojačala, komparatori, generatori pilastog napona)

Svojstva oscilatora i podjela

RC oscilatori i njihova primjena

LC oscilatori i njihova primjena

Osnovne značajke filtra, podjela

Niskopropusni filtar

Visokopropusni filtar

Pojasni propust i pojasna brana

Pojačalo u spoju zajedničkog emitera

Dvostupanjsko RC pojačalo

Diferencijsko pojačalo

Pojačala snage

Invertirajuće i neinvertirajuće operacijsko pojačalo

Operacijsko pojačalo u funkciji multivibratora

Limitatori i komparatori

Na vježbama se obrađuju identični nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i maketama te na odabranom i odgovarajućem simulacijskom programu.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak

1. koristiti brojevne sustave i kodove za prikaz digitalnih podataka

2. povezati aksiome i osnovne teoreme Booleove algebre

3. realizirati složene logičke funkcije uporabom osnovnih logičkih sklopova

4. primijeniti svojstva multivibratora u složenim sklopovima

5. koristiti kataloge i priručnike za izbor odgovarajućih elemenata

Brojevni sustavi i kodovi za prikaz digitalnih podataka

Pretvorbe među brojevnim sustavima: decimalni, binarni, oktalni i heksadecimalni

Vrste kodova i razlike među njima: BCD-kod, XS-3 kod, 2421 kod, ASCII kod

Aksiomi i osnovni teoremi Booleove algebre

Primjena na logičkim funkcijama i shemama

Minimizacija složenih logičkih funkcija

Simboli osnovnih logičkih sklopova, tablice stanja i funkcije

Crtanje logičkih funkcija pomoću simbola logičkih sklopova

Skupine integriranih digitalnih sklopova

Osnovne karakteristike skupina integriranih digitalnih sklopova

Svojstva i primjena multivibratora

SR, JK, D, T bistabil-simbol, tablica stanja, način rada

Monostabilni i astabilni multivibrator

Primjena aksioma i osnovnih teorema Booleove algebre na logičkim funkcijama i shemama

Minimizacija složenih logičkih funkcija

Osnovni logički sklopovi

Skupine integriranih digitalnih sklopova

Bistabili u digitalnoj tehnici

Monostabil i astabil u digitalnoj elektronici

Na vježbama se obrađuju identični nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na odabranom i odgovarajućem simulacijskom programu.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak

1. razlikovati svojstva multivibratora i njihovu primjenu

2. konstruirati kombinacijske i sekvencijske sklopove

3. opisati analogno digitalni i digitalno analogni pretvarač

4. primijeniti opisni jezik (HDL) na logičke sklopove

5. koristiti kataloge i priručnike za izbor odgovarajućih elemenata

Primjena bistabila na registrima i brojilima

Vrste registara i brojila

Sekvencijski sklopovi

Sklopovi za zbrajanje, koder i dekoder

Multipleksor i demultipleksor

DA pretvarač s težinski raspoređenim otpornicima

Brojeći AD pretvarač

Primjena programskog jezika na logičke sklopove

Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove

Registri – serijski i paralelni upis – ispis podataka

Binarna asinkrona i sinkrona brojila

Sekvencijski sklopovi

Sklopovi za zbrajanje

Multipleksor, demultipleksor

Primjena programskog jezika na logičke sklopove

Primjena programskog jezika na kombinacijske sklopove

Na vježbama se obrađuju identični nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima te na odabranom i odgovarajućem simulacijskom programu.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem.

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini.

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu.

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak.

1. analizirati osnovnu konfiguraciju mikroupravljača

2. primijeniti instrukcijski set odabranog mikroupravljača

3. riješiti kombinacijske, sekvencijske i vremensko-brojačke funkcije pomoću mikroupravljača u odabranom programskom jeziku

4. primijeniti mikroupravljač za ostvarenje prekidnog načina rada

5. izraditi sustav upravljan mikroupravljačem

Mikroupravljači – osnovne karakteristike

Blok-shema – osnovni dijelovi

Ulazno-izlazni sustav mikroupravljača

Primjeri

Vrste naredbi prema načinu adresiranja

Vrste naredbi prema operaciji koja se izvodi

Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima

Naredbe za premještanje podataka te za skokove u programu

Povezivanje senzora i izvršnih uređaja

Prekidni način rada mikroupravljača

Prekidni način rada mikroupravljača – primjeri

Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača

Vremensko-brojački podsustav mikroupravljača – primjeri

Serijska komunikacija

Serijska komunikacija – primjeri

Povezivanje mikroupravljača i ostalih uređaja pomoću RS 232 ili USB ili I2C ili SPI komunikacije

Štedni način rada mikroupravljača

Primjena mikroupravljača – primjeri

Blok-shema odabranog mikroupravljača, osnovne karakteristike

Organizacija memorije odabranog mikroupravljača

Registri odabranog mikroupravljača i njihove funkcije

Rješavanje upravljačkih zadataka pomoću mikroupravljača

Kombinacijski i sekvencijski zadatci

Naredbe za aritmetičke i logičke operacije te naredbe za rad s bitovima

Naredbe za premještanje podataka te za skokove u programu

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LED)

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (7- segmentni pokazivač)

Upravljački zadatci – kombinacijski zadatci (LCD)

Upravljački zadatci – sekvencijski zadatci (brojenje vanjskih događaja)

Upravljački zadatci – prekidni način rada

Upravljački zadatci – vremensko-brojački podsustav

Upravljački zadatci – serijska komunikacija

AD podsustav mikroupravljača

Mjerni pretvarači, optokapleri, releji i DA pretvarači

Povezivanje senzora i izvršnih uređaja

Povezivanje mikroupravljača i ostalih uređaja pomoću RS 232 ili USB ili I2C ili SPI komunikacije

Vježbe – primjena mikroupravljača

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad

1. opisati mjerne instrumente i postupke mjerenja

2. analizirati karakteristike elektroničkih komponenata, sklopova i uređaja

3. obraditi rezultate mjerenja električnih veličina

4. primijeniti grafički programski sustav za dohvat i analizu podataka i upravljanje instrumentacijom

5. dijagnosticirati kvar na elektroničkoj opremi

6. primijeniti norme iz područja osiguranja kvalitete, mjeriteljstva i zaštite na radu

7. prikazati rezultate elektroničkih mjerenja

Osnovne karakteristike mjernih pojačala

Nesavršenost mjernih pojačala

Instrumentacijska pojačala

Osnovni spojevi mjernih pojačala

Mikrovoltmetri i selektivni voltmetri

Mjerenje neelektričnih veličina

Princip rada digitalnih instrumenata

Digitalni voltmetri

Digitalni multimetri

Digitalni osciloskopi

Ostali digitalni instrumenti

Namjena, građa i komponente računalno podržanih mjernih sustava

Sklopovska i programska oprema virtualne instrumentacije

Uporaba programskih alata za izradbu računalno podržanih mjernih sustava

Ožičenje, prilagodba i pretvorba mjernih signala

Prikupljanje i generiranje analognih i digitalnih signala višenamjenskim mjernim karticama

Internetske tehnologije u mjernoj tehnici

Digitalni voltmetri

Digitalni multimetri

Digitalni osciloskopi

Na vježbama se obrađuju jednaki nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu sa stvarnim instrumentima i modulima.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad

1. simulirati rad elektroničkog sklopa

2. projektirati tiskanu pločicu računalnim programom

3. izraditi elektronički sklop i/ili uređaj prema zadanoj shemi

4. izmjeriti električne veličine na pripadajućim elektroničkim elementima

Vrste simulacijskih programa

Instalacija i osnovne naredbe zadanog simulacijskog programa

Simulacija osnovnih elektroničkih sklopova

Simulacija složenih elektroničkih sklopova

Vrste računalnih programa za izradbu tiskanih pločica

Projektiranje osnovnih elektroničkih sklopova na tiskanim pločicama

Projektiranje tiskanih pločica za zadane praktične sklopove

Načini izradbe tiskanih pločica

Lemljenje na tiskanim pločicama

Mjerenje električnih veličina na tiskanim pločicama

Ožičenje, prilagodba i pretvorba mjernih signala

Usporedba mjerenih rezultata s rezultatima simulacijskog programa

Nastavni sadržaji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadržajno podržati ostale strukovne predmete u ovoj nastavnoj godini.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak

1. simulirati rad elektroničkog sklopa

2. projektirati tiskanu pločicu računalnim programom

3. izraditi elektronički sklop i/ili uređaj prema zadanoj shemi

4. popraviti elektronički sklop korištenjem elektroničke opreme

5. izvesti jednostavan mjerno-regulacijski sustav

6. izraditi tehničko-tehnološku dokumentaciju

Izradba elektroničke sheme

Simulacija sklopa računalnim programima

Projektiranje i izradba tiskane pločice

Lemljenje i spajanje elemenata na pločicu

Mjerenja na sklopu

Ispravljanje pogrješaka na sklopu

Spajanje više sklopova u zajednički rad

Instalacija zadanog programa na računalo

Spajanje elektroničkog sklopa na eksperimentalnu pločicu

Povezivanje putem sučelja

Projektiranje elektroničkih instrumenata zadanim programom

Mjerenja na sklopu

Analiza i pohrana rezultata mjerenja

Izradba elektroničke sheme

Izradba tiskanih pločice i mjerenja na sklopu

Ugradnja tiskanih pločica u kućište

Dijagnostika kvarova

Izradba tehničko-tehnološke dokumentacije

Nastavni sadržaji ovog predmeta trebaju se prilagoditi i sadržajno podržati ostale strukovne predmete u ovoj godini obrazovanja i u funkciji su završnog rada.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, provjera praktičnih vještina, ispitna vježba, seminarski rad, projektni zadatak

Uvod u automatiku (3. razred, 3 sata, 5 bodova)

Programirljivi logički upravljači (PLC-i) (4. razred, 2 sata, 3,5 boda)

1. kategorizirati neautomatizirane i automatizirane sustave

2. analizirati vrste regulacijskih krugova

3. raščlaniti uloge elemenata automatiziranog sustava

4. odabrati odgovarajući regulator

5. povezati elemente sustava s praktičnom primjenom

6. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA aplikacijom

Automatika i automatizacija

Upravljanje i regulacija

Otvoreni i zatvoreni regulacijski krug

Vrste povratnih veza

Stabilnost sustava

Senzori

Mjerni pretvornici

Vrste regulacija

Vrste regulatora

Primjeri izvedbi suvremenih regulatora

Praktična primjena regulatora

Upravljivi i neupravljivi elementi energetske elektronike

Električni izvršni elementi

Pneumatski izvršni elementi

Alati za izradbu SCADA aplikacije

Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom

Senzori temperature

Senzori tlaka

Senzori protoka

Senzori položaja

Kapacitivni senzori

Induktivni senzori

Primjer mjerne pretvorbe

Primjeri otvorenog regulacijskog kruga

Primjeri zatvorenog regulacijskog kruga

Praktična primjena regulatora

Primjeri primjene upravljivih i neupravljivih elemenata energetske elektronike

Električni izvršni elementi

Pneumatski izvršni elementi

Primjena alata za izradbu SCADA aplikacije

Nadogradnja automatiziranog sustava upravljanja SCADA aplikacijom

Na vježbama se obrađuju jednaki nastavni sadržaji kao i u teorijskom dijelu s računalnim alatima. Nastavni sadržaji ovog predmeta trebaju se povezati s ostalim strukovnim predmetima.

Pri realizaciji vježbi razredni odjel dijeli se u grupe od 10 do 14 polaznika.

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad

1. objasniti osnovne dijelove i načelo rada programirljivih logičkih upravljača

2. programirati programirljiv logički upravljač

3. nadograditi automatizirani sustav upravljanja SCADA aplikacijom

Arhitektura

PLC-a

Blokovska shema PLC-a

Nadogradnja osnovne konfiguracije PLC-a

Načelo rada PLC-a

Način izvršavanja programa

Korisnički programi za programiranje PLC-a

Osnovni programski elementi

Vrste programiranja (STL, FBD, LAD)

Arhitektura

PLC-a

Organizacija memorijskog prostora

Načini adresiranja

Simulacija rada PLC-a

Izvedba osnovnih logičkih sklopova

Izvedba složenih logičkih funkcija

Ostvarivanje vremenskih, brojačkih, usporednih i aritmetičkih funkcija

Izradba SCADA aplikacije

Metode: verbalne metode, vizualne metode, prakseološke metode, metode aktivnog učenja, metode učenja stvaranjem

Oblici: frontalni rad, individualni rad, rad u parovima, rad u skupini

Napomena: Izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat određuje nastavnik prema nastavnim sadržajima, osobitosti polaznika te materijalnim i drugim uvjetima.

Elementi: usvojenost programskih sadržaja, primjena znanja, sudjelovanje u nastavnom procesu

Oblici: usmena provjera, pisana provjera, laboratorijska vježba, problemski zadatak, projektni zadatak, seminarski rad