USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2106

Ustavni sud Republike Hrvatske, u sastavu Miroslav Šeparović, predsjednik, te suci Andrej Abramović, Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Antun Palarić, rješavajući o prijedlogu za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti drugog propisa s Ustavom Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i zakonom, na sjednici održanoj 11. srpnja 2017. donio je

RJEŠENJE

I. Ne prihvaća se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 1.a stavaka 2. i 3. i članka 1.b stavka 2. alineje 2. Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine« broj 47/99., 23/03., 28/03. – ispravak, 52/03., 58/03. – ispravak i 26/10. – odluka Vlade Republike Hrvatske).

II. Obustavlja se postupak u povodu prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 1.b stavka 2. alineje 4., članka 5., članka 5.a stavka 2., članka 8. i Dodatka I. Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti iz točke I. izreke.

III. Odbacuje se prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom članaka 13., 14., 15. i 16. Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti iz točke I. izreke.

IV. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine« broj 47/99., 23/03., 28/03. – ispravak, 52/03., 58/03. – ispravak i 26/10. – odluka Vlade Republike Hrvatske; u daljnjem tekstu: Pravilnik/99) donio je ministar pomorstva, prometa i veza na temelju zakonskog ovlaštenja iz članka 1043. stavka 38. Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 17/94., 74/94. i 43/96.; u daljnjem tekstu: PomZ/94).

PomZ/94 prestao je važiti 29. prosinca 2004. stupanjem na snagu Pomorskog zakonika (»Narodne novine« broj 181/04; u daljnjem tekstu: PomZ/04).

Člankom 1026. PomZ-a/04 zakonodavac je odredio da osporeni Pravilnik/99 ostaje na pravnoj snazi i nakon prestanka važenja PomZ-a/94. Članak 1026. PomZ-a/04 glasi:

»Članak 1026.

Pravilnik o obavljanju podvodnih aktivnosti ('Narodne novine', br. 47/99., 23/03., 28/03., 52/03., i 58/03.) ostaje na snazi do donošenja odgovarajućeg zakona.«

2. Jadranska asocijacija instruktora rekreativnog ronjenja – ADRIA iz Splita, koju zastupa predsjednik Goran Ergović (u daljnjem tekstu: predlagatelj) podnijela je 6. studenoga 2007. Ustavnom sudu prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom i zakonom dijelova članaka 1.a i 1.b, članaka 5., 5.a i 8., članaka 13., 14., 15. i 16. te Dodatka I. Pravilnika/99.

2.1. Istim prijedlogom predloženo je pokretanje ustavnosudskog postupka i u odnosu na članak 1026. PomZ-a/04. Dio prijedloga koji se odnosi na članak 1026. PomZ-a/04 izdvojen je u zasebni ustavnosudski predmet (U-I-4066/2007), kojeg Ustavni sud razmatra u odvojenom postupku.

3. Na temelju članka 25. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst, u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), Ustavni sud je od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) zatražio i zaprimio očitovanje o navodima prijedloga.

4. Prema utvrđenju Ustavnog suda pojedine osporavane odredbe Pravilnika/99 prestale su važiti, i to:

– članci 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99 (»Kaznene odredbe«) prestali su važiti 31. prosinca 2003., na temelju članka 7. i članka 266. stavka 4. Zakona o prekršajima (»Narodne novine« broj 88/02. i 122/02.);

– članak 5., članak 5.a stavak 2. i članak 8. Pravilnika prestali su važiti 14. kolovoza 2010., na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske o ukidanju članka 5., članka 5.a stavka 2. i članka 8. Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine« broj 96/10.), čime je prestao važiti i Dodatak I. Pravilnika/99 (tekstualni opis i grafički prikaz obrasca ronilačke iskaznice).

Slijedi da su osporeni članci 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99 prestali važiti prije podnošenja prijedloga, a članci 5., članak 5.a stavak 2. i članak 8. Pravilnika/99 nakon podnošenja prijedloga.

U preostalom dijelu Pravilnik/99 je u vrijeme donošenja ovog rješenja na pravnoj snazi.

Od odredaba Pravilnika/99 važećih u vrijeme donošenja ovog rješenja predlagatelj osporava dijelove članaka 1.a i 1.b.

a) Točka I. izreke

II. OSPORENE ODREDBE

5. Sukladno navedenom u točki 4. obrazloženja ovog rješenja, Ustavni sud je prijedlog predlagatelja meritorno razmotrio samo u dijelu koji se odnosi na članak 1.a stavke 2. i 3., te na članak 1.b stavak 2. alineju 2. Pravilnika/99.

Osporeni članci 1.a i 1.b Pravilnika/99 u cjelini glase (dijelove teksta pojedinih stavaka koje predlagatelj izrijekom osporava istaknuo Ustavni sud):

»Članak 1a.

Ronjenje može biti organizirano ili individualno.

Organizirano ronjenje se obavlja putem ronilačkog centra, ronilačke udruge ili druge pravne ili fizičke osobe registrirane za obavljanje podvodnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: organizator ronjenja), pod stalnim nadzorom ovlaštene stručne osobe (u daljnjem tekstu: voditelj ronjenja) i koje je upisano u Dnevnik ronjenja (u daljnjem tekstu: Dnevnik).

Voditelj ronjenja mora imati minimalnu kvalifikaciju ronioca s tri zvijezde (R***), odnosno jednakovrijednu kvalifikaciju prema kategorizaciji priznatih škola ronjenja registriranih pri Ministarstvu prosvjete i športa.

Individualno ronjenje je svako ronjenje koje nije organizirano.

Članak 1b.

Dnevnik iz stavka 2. članka 1a. izdaje organizator ronjenja za svakog voditelja ronjenja.

Dnevnik mora sadržavati sljedeće:

– podatke o organizatoru ronjenja: ime, prezime i prebivalište odnosno naziv i sjedište organizatora ronjenja, oznaka i mjesto izdavanja koncesijskog odobrenja, oznaka i mjesto izdavanja svih dozvola za ronjenje u zaštićenim zonama;

– podatke o voditelju ronjenja: ime i prezime voditelja ronjenja, kvalifikaciju, broj ronilačke kvalifikacije ili knjižice, podaci o obavljenom zdravstvenom pregledu;

– podatke o ronjenju: datum i sat ronjenja, mjesto ronjenja, vrsta ronjenja, planirano trajanje ronjenja, maksimalna dubina ronjenja;

– podatke o učesnicima ronjenja: ime i prezime, broj ronilačke iskaznice, državljanstvo, kvalifikacija;

– plan ronjenja i skica akvatorija ronjenja;

– podatke o svakom ronilačkom udesu koji se dogodi tijekom ronjenja.

Podaci iz stavka 2. moraju se upisivati čitko i pregledno, a stranice moraju biti numerirane.

Dnevnik ronjenja ovjerava mjesno nadležna lučka kapetanija, odnosno ispostava lučke kapetanije.«

III. PRIGOVORI PREDLAGATELJA

7. U odnosu na članak 1.a stavak 2. Pravilnika/99, predlagatelj smatra da formulacija »registrirane za obavljanje podvodnih aktivnosti u Republici Hrvatskoj« nije u suglasnosti s člankom 5. Ustava jer u Republici Hrvatskoj ne postoji takva djelatnost i nije moguća registracija djelatnosti »obavljanja podvodnih aktivnosti", budući da ne postoji ni prema Zakonu o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, ni prema Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, a ni prema Pravilniku o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti.

7.1. U odnosu na članak 1.a stavak 3. i članak 1.b stavak 2. alineju 2. Pravilnika/99 predlagatelj smatra da izrazi »kvalifikacija« odnosno »ronilačka kvalifikacija«, koji se u tim odredbama koriste, nisu u suglasnosti s člankom 5. Ustava jer ne odgovaraju pojmu »obrazovna kvalifikacija« u značenju kakvo taj pojam ima u Konvenciji o priznanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe, u Zakonu o srednjem školstvu, u Zakonu o obrazovanju odraslih, te u Zakonu o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija, a to značenje je »formalni naziv za određenu razinu odnosno stupanj stečenih znanja, vještina i kompetencija koji se dokazuje školskom svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koje izdaje nadležna ustanova«.

7.2. U odnosu na članak 1.b stavak 2. alineju 4. Pravilnika/99 predlagatelj smatra da navođenje »broja ronilačke iskaznice« u toj odredbi nije u suglasnosti s člankom 5. Ustava te upućuje na istovjetne razloge osporavanja kao i za članak 5., članak 5.a stavak 2. i članak 8. odnosno Dodatak I. Pravilnika/99 – koji se odnose na izdavanje tzv. ronilačkih iskaznica.

7.3. Ustavni sud nije smatrao svrsishodnim izlagati predlagateljeve prigovore u odnosu na članke 5., 5.a stavak 2. i članak 8. odnosno Dodatak I. Pravilnika/99, budući da u vrijeme donošenja ovog rješenja više nisu na pravnoj snazi.

IV. OČITOVANJE MINISTARSTVA

8. U očitovanju Ministarstva navodi se da predlagatelj nije naveo razloge zbog kojih bi postojala nesuglasnost odredaba Pravilnika/99 s konkretnim ustavnim odredbama.

V. OCJENA USTAVNOG SUDA

9. Vezano uz činjenicu da predlagatelj predlaže ustavnopravnu ocjenu pojedinih odredaba Pravilnika/99 sa stajališta njihove nesuglasnosti s općim aktima podzakonske pravne snage, sa zakonima te s Ustavom, Ustavni sud ističe da je alinejom 2. članka 125. Ustava propisano da Ustavni sud odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Prema tome, Ustavni sud nije ovlašten za ocjenjivanje suglasnosti osporenog Pravilnika/99, koji je po svojoj pravnoj naravi »drugi propis« odnosno općenormativni akt podzakonske pravne snage, s ostalim »drugim propisima«, to jest ocjenjivati međusobnu usklađenost pravnih akata jednake pravne snage.

U konkretnom slučaju to znači da Ustavni sud nije ovlašten ocjenjivati je li osporeni članak 1.a stavak 2. Pravilnika/99 u suglasnosti s aktima kao što su Odluka o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti koju donosi Vlada Republike Hrvatske, ili Pravilnik o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, kojeg donosi ravnatelj Državnog zavoda za statistiku.

10. Člankom 1. Zakona o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (»Narodne novine« broj 98/94.; u daljnjem tekstu: ZoNKD) propisano je:

»Članak 1.

Podaci koji su od značenja za usmjeravanje društvenoga i gospodarskog razvitka te podaci o stanju i kretanjima u pojedinim područjima društvenoga i gospodarskog života u Republici Hrvatskoj prikupljaju se, upisuju, obrađuju i iskazuju po djelatnostima prema nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (u daljnjem tekstu: Nacionalna klasifikacija). Nacionalna klasifikacija ne smije se koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba.«

U skladu s izričitom zabranom sadržanom u drugoj rečenici citiranog članka 1. ZoNKD-a (»Nacionalna klasifikacija ne smije se koristiti kao osnova za određivanje prava i obveza pravnih i fizičkih osoba«), niti preostali članci ZoNKD-a ne sadrže prava, obveze, ograničenja ni zabrane za fizičke i pravne osobe koji bi se odnosili na (ne)mogućnost registriranja/obavljanja bilo koje djelatnosti.

ZoNKD se odnosi na način prikupljanja i razvrstavanja podataka o djelatnostima i subjektima koji te djelatnosti obavljaju, a to prikupljanje i razvrstavanje obavlja Državni zavod za statistiku sa svrhom koja nije u vezi s pitanjem koje predlagatelj smatra spornim – s navodnom nemogućnošću registriranja djelatnosti »obavljanja podvodnih aktivnosti«.

Prikupljanje i razvrstavanje podataka koje obavlja Državni zavod za statistiku, kao ni pravni položaj, ovlasti i djelokrug tog zavoda, ne mogu, po naravi stvari, imati (niti imaju) značenje i pravne učinke odlučivanja o pravima i/ili obvezama fizičkih ili pravnih osoba. Dakle, Državni zavod za statistiku nema nikakvih nadležnosti u vezi s »odobravanjem« ili »neodobravanjem« zahtjeva za registraciju i obavljanje bilo koje djelatnosti pa tako ni djelatnosti »obavljanja podvodnih aktivnosti«.

Isključivi adresat ZoNKD-a je Državni zavod za statistiku, a predmet uređenja ZoNKD-a je način obavljanja poslova iz djelokruga tog zavoda koji se sastoje isključivo u prikupljanju i statističkoj obradi određenih vrsta podataka.

10.1. Nadležnosti i način odlučivanja o zahtjevima za registraciju poslovnih subjekata i obavljanje pojedinih djelatnosti predmet su uređenja drugih zakona pa, slijedom toga, odredbe ZoNKD-a nisu relevantne za ocjenu suglasnosti osporenog članka 1.a stavka 2. Pravilnika/99 sa zakonom, a time nema ni nesuglasnosti s člankom 5. Ustava.

11. Vezano uz osporavanje suglasnosti s Ustavom i zakonom članka 1.a stavka 3. i članka 1.b stavka 2. alineje 2. Pravilnika/99, Ustavni sud ističe da nijedan od pravnih akata na koje se predlagatelj poziva – Konvencija o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 9/02.), Zakon o srednjem školstvu (važeći u vrijeme podnošenja prijedloga – »Narodne novine« broj 69/03. – pročišćeni tekst; nakon toga »zamijenjen« Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi – »Narodne novine« broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13. i 152/14.), Zakon o obrazovanju odraslih (»Narodne novine« broj 170/07.), a jednako tako ni Zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija (»Narodne novine« broj 158/03. i 138/06.) – ne definira pojam i sadržaj »ronilačke kvalifikacije« niti je mjerodavan za stjecanje, promjenu ili gubitak te kvalifikacije.

Takvi i slični sadržaji u pravilu su predmet uređenja podzakonskih općenormativnih akata, koje na temelju zakonskog ovlaštenja donose nadležna tijela državne uprave, i/ili dokumenata određenih drugih pravnih subjekata čiji sadržaj verificiraju i provedbu odobravaju nadležna tijela državne uprave. Kad je riječ o vrstama, razinama i načinu stjecanja kvalifikacija za obavljanje podvodnih aktivnosti (ronjenja), relevantni pravni temelj za donošenje akata podzakonske pravne snage koji uređuju pojedina pitanja iz tog područja jesu Zakon o športu (»Narodne novine« broj 111/97., 13/98. – ispravak i 24/01.), Zakon o sportu (»Narodne novine« broj 71/06., 124/10., 124/11., 86/12., 94/13. i 85/15.), PomZ/94, PomZ/04, Zakon o tehničkoj kulturi (»Narodne novine« broj 76/93., 11/94. i 38/09.) i dr.

Od pravnih akata podzakonske pravne snage, donesenih na temelju ovlaštenja iz nekog od naznačenih zakona, detaljnije pravno uređenje podvodnih aktivnosti i ronilačkih kvalifikacija sadrži, osim ovdje osporenog Pravilnika/99 (osobito njegovih članaka 2.a i 6.), i Pravilnik o uvjetima za obavljanje obuke ronjenja i športsko-rekreacijskog ronjenja (osobito njegovi članci 5. do 9.), kojeg je donio (tadašnji) ministar prosvjete i športa (»Narodne novine« broj 105/00. i 24/03.), na temelju Zakona o športu i Zakona o tehničkoj kulturi.

11.1. Slijedom navedenog, međunarodni akti i zakoni Republike Hrvatske u odnosu na koje predlagatelj smatra da postoji nesuglasnost osporenog članka 1.a stavka 3. i članka 1.b stavka 2. alineje 2. Pravilnika/99, nisu relevantni za ustavnosudsku ocjenu o postojanju (ne)suglasnosti sa zakonom, a time nema ni nesuglasnosti s člankom 5. Ustava.

12. Stoga je Ustavni sud, na temelju članka 43. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona, donio rješenje o neprihvaćanju prijedloga, kao u točki I. izreke.

b) Točka II. izreke

13. Predlagatelj predlaže i pokretanje ustavnosudskog postupka u odnosu na članak 5., članak 5.a stavak 2., članak 8. i Dodatak I. Pravilnika/99.

14. Kako je već naznačeno u točki 4. obrazloženja ovog rješenja, članak 5., članak 5.a stavak 2. i članak 8. Pravilnika/99 (time i Dodatak I. – tekstualni opis i grafički prikaz obrasca ronilačke iskaznice) prestali su važiti na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske, koja je stupila na pravnu snagu 14. kolovoza 2010.

Sve navedene ukinute odredbe Pravilnika/99 odnosile su se na pitanja povezana s izdavanjem ronilačkih iskaznica pa je očigledno da je namjera Vlade Republike Hrvatske bila ukloniti iz Pravilnika/99 i iz pravnog poretka kategoriju »ronilačkih iskaznica«. Stoga, od dana stupanja na snagu navedene odluke Vlade Republike Hrvatske »ronilačke iskaznice« pravno ne postoje.

15. Osim odredaba Pravilnika/99 ukinutih odlukom Vlade Republike Hrvatske, predlagatelj je osporio i članak 1.b stavak 2. alineju 4. Pravilnika/99 u dijelu u kojem ta odredba glasi »broj ronilačke iskaznice«.

Članak 1.b stavak 2. alineja 4. Pravilnika/99 u vrijeme donošenja ovog rješenja egzistentna je pravna norma u formalnopravnom smislu, ali je Ustavni sud utvrdio da je osporeni dio teksta te odredbe Pravilnika/99 (»broj ronilačke iskaznice«) organski povezan s odredbama koje je Vlada Republike Hrvatske ukinula svojom odlukom.

Činjenica da istodobno nije iz članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99 uklonjen i dio teksta koji glasi: »broj ronilačke iskaznice«, posljedica je očitog tehničkog previda.

Stoga osporeni dio članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99, koji glasi: »broj ronilačke iskaznice« slijedi pravnu sudbinu ukinutih članaka 5., 5.a stavak 2. i 8., te Dodatka I. Pravilnika/99, slijedom čega se, prema stajalištu Ustavnog suda, može smatrati da je 14. kolovoza 2010. prestao važiti i dio članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99 koji se odnosi na ronilačke iskaznice.

Zbog navedenog, Ustavni sud zauzeo je istovjetno pravno stajalište u odnosu na prijedlog za ustavnopravnu ocjenu članaka 5., 5.a stavak 2. i 8. odnosno Dodatka I. Pravilnika/99, kao i u odnosu na prijedlog za ustavnopravnu ocjenu dijela članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99, koji glasi: »broj ronilačke iskaznice«.

16. Članak 61. Ustavnog zakona glasi:

»Članak 61.

Ustavni sud može obustaviti postupak ..., a mora u slučajevima kad prestanu postojati pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka.«

Ustavni sud je utvrdio da su prestankom važenja članka 5., članka 5.a stavka 2., članka 8. i Dodatka I. Pravilnika/99 (čiju pravnu sudbinu slijedi i dio članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99, koji glasi: »broj ronilačke iskaznice«) te protekom roka iz članka 56. stavka 1. Ustavnog zakona prestale postojati pretpostavke za vođenje ustavnosudskog postupka u odnosu na dio prijedloga kojim predlagatelj osporava suglasnost tih odredaba Pravilnika/99 s Ustavom i zakonom.

16.1. Stoga je na temelju članka 61. Ustavnog zakona doneseno rješenje o obustavi postupka, kao u točki II. izreke.

c) Točka III. izreke

17. Predlagatelj predlaže pokretanje ustavnosudskog postupka i u odnosu na članke 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99.

18. Kako je već naznačeno u točki 4. obrazloženja ovog rješenja, osporeni članci 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99 prestali su važiti 31. prosinca 2003., na temelju članka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima (»Narodne novine« broj 122/02.), to jest na temelju stavka 4. dopunjenog članka 266. tada važećeg Zakona o prekršajima (»Narodne novine« broj 88/02., 122/02. i 105/04.), a u vezi s člankom 7. tog zakona.

Osporeni članci 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99 bili su razvrstani u dio pod nazivom »Kaznene odredbe« a sadržavali su odredbe o prekršajima i prekršajnim sankcijama.

Člankom 7. Zakona o prekršajima, koji je stupio na snagu 1. listopada 2002., bilo je propisano:

»Članak 7.

(1) Prekršaji i prekršajne sankcije mogu se propisati:

1. zakonom,

2. odlukom županijske skupštine i Skupštine Grada Zagreba, te

3. odlukom gradskog ili općinskog vijeća.

(2) Tijela iz stavka 1. točke 2. i 3. ovoga članka mogu propisivati prekršaje i prekršajne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na temelju svoje nadležnosti utvrđene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga.«

Člankom 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima (»Narodne novine« broj 122/02.) propisano je:

»Članak 2.

U članku 266. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

'(4) Podzakonski propisi kojima su propisani prekršaji i prekršajne sankcije, ostaju na snazi do 31. prosinca 2003.'

(...)«

Slijedom navedenog, 31. prosinca 2003. prestali su važiti svi »podzakonski propisi kojima su propisani prekršaji i prekršajne sankcije", pa tako i osporeni Pravilnik/99 u dijelu u kojem su bili propisani prekršaji i prekršajne sankcije (osporeni članci 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99).

19. Članak 56. stavak 1. Ustavnog zakona glasi:

»Članak 56.

Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugog propisa, odnosno pojedinih njegovih odredaba iako su oni prestali važiti, ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije proteklo više od godinu dana.

(...)«

Prijedlog za ocjenu suglasnosti s Ustavom članaka 13., 14., 15. i 16. Pravilnika/99 podnesen je 6. studenoga 2007., to jest nakon proteka roka od godinu dana od prestanka njihovog važenja, slijedom čega je Ustavni sud utvrdio da je već u vrijeme podnošenja prijedlog bio nepravodoban.

20. Članak 32. Ustavnog zakona glasi:

»Članak 32.

Ustavni sud će rješenjem odbaciti ... prijedlog ... ako su nepravodobni ...«

20.1. Slijedom navedenog, na temelju članka 32. Ustavnog zakona, doneseno je rješenje o odbacivanju prijedloga, kao u točki III. izreke.

d) Točka IV. izreke

21. Budući da je Ustavni sud utvrdio kako je odlukom Vlade Republike Hrvatske o ukidanju članka 5., članka 5.a stavka 2. i članka 8. Pravilnika o obavljanju podvodnih aktivnosti (»Narodne novine« broj 96/10.), zbog organske povezanosti trebao biti ukinut i dio članka 1.b stavka 2. alineje 4. Pravilnika/99 koji glasi: »broj ronilačke iskaznice«, ali zbog tehničkog previda to nije učinjeno (v. u točki 15. obrazloženja ovog rješenja), na temelju članka 29. Ustavnog zakona, Ustavni sud je ocijenio da je objava ovog rješenja svrsishodna.

Broj: U-II-4067/2007

Zagreb, 11. srpnja 2017.

Predsjednik
dr. sc. Miroslav Šeparović, v. r.