VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

635

Na temelju članka 86. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13 i 65/17), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 5. travnja 2018. godine donijela

ODLUKU

O IZRADI IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG PLANA PODRUČJA POSEBNIH OBILJEŽJA NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA

I.

Donosi se Odluka o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera (u daljnjem tekstu: Odluka).

Odluka o donošenju Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera objavljena je u »Narodnim novinama«, broj 49/14.

Nositelj izrade Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera (u daljnjem tekstu: Izmjena i dopuna Plana) je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Koordinator izrade Izmjena i dopuna Plana je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.

Pravna osnova za izradu i donošenje
Izmjena i dopuna Plana

II.

Pravna osnova za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Plana sadržana je u članku 68. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13 i 65/17, u daljnjem tekstu: Zakon) u kojem je određena obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka.

Razlozi donošenja Izmjena i dopuna Plana

III.

U skladu s preporukama i zahtjevima iskazanima u Odluci Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a, broja 41 COM 7B.3, preporukama misije WHC-a (UNESCO World Heritage Centre) i IUCN-a (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources) iz ožujka 2017., kao i s obzirom na neupitni značaj Nacionalnog parka Plitvička jezera (u daljnjem tekstu: Park) za identitet hrvatskog prostora i na svijest o rastućem interesu za njegovo posjećivanje i korištenje, ocjenjuje se da će donošenje Izmjena i dopuna Plana osigurati dodatne preduvjete za očuvanje vrijednosti i održivo korištenje prostora Parka.

Razlozi za izradu i donošenje Izmjena i dopuna Plana su:

– sagledavanje kumulativne prirode utjecaja Izmjena i dopuna Plana i Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera (»Narodne novine«, broj 49/14) kroz postupak strateške procjene s Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu, uključujući i sagledavanje utjecaja na iznimnu univerzalnu vrijednost te na ekološku i vizualnu cjelovitost Parka sukladno IUCN-ovim smjernicama

– preispitivanje mjera za zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara i drugih vrijednosti područja

– preispitivanje uvjeta provedbe zahvata u prostoru planiranih na području Parka, u cilju smanjenja negativnih utjecaja koji proizlaze iz ekspanzije turističkih kapaciteta, rastućeg broja posjetitelja Parka, neodgovarajućeg sustava vodoopskrbe i odvodnje i drugih pritisaka

– preispitivanje sustava infrastrukture za posjetitelje Parka

– usklađenje s važećim zakonima i propisima te s novim spoznajama, stručnim podlogama i smjernicama, prije svega u zaštiti prirode i u prostornom uređenju.

Obuhvat Izmjena i dopuna Plana

IV.

Izmjena i dopuna Plana izrađuje se i donosi za cjelokupno područje Parka unutar granica određenih Zakonom o proglašenju Plitvičkih jezera nacionalnim parkom (»Narodne novine«, br. 29/49, 34/65 i 13/97), u ukupnoj površini od 266 km². Navedena površina može se korigirati prema očitanju površine uz pomoć GIS tehnologija, a prema obuhvatu iz stručne podloge zaštite prirode nadležnog tijela.

Obuhvat Izmjena i dopuna Plana prikazan je Prilogom – Obuhvat Izmjena i dopuna Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera, na topografskoj karti (TK25) izvedeno iz mjerila 1:100.000, na listu formata A4, koji je sastavni dio ove Odluke.

Sažeta ocjena stanja u obuhvatu Izmjena i dopuna Plana

V.

Nacionalni park Plitvička jezera najstariji je hrvatski nacionalni park. Poznat je po veličanstvenim sedrenim slapištima koja stvaraju bistra jezera u stalnom biodinamičkom procesu stvaranja i rasta sedre. Kao posljedica tog procesa nastao je niz od 16 stepenasto poredanih većih jezera i nekoliko manjih, koja su najslikovitiji dio ovoga Parka.

Na Gornjim jezerima uglavnom je dolomitna geološka građa, a na Donjima od vapnenaca. Spilja ima oko 30. Sedrene barijere, koje dijele jedno jezero od drugoga su od vapnenca istaloženog iz vode. Građa sedrenih barijera je vrlo osjetljiva i krhka pa zahtijeva visok stupanj zaštite. Bez vode ne bi bilo ni jezera ni slapova ni bujne vegetacije. Sedrotvorci su biljke, koje stvaraju sedrene stijene i mijenjaju oblik jezera i jezerska korita. Sedrene barijere su biološki fenomen izuzetne ljepote.

U Parku je registrirano čak 1.267 različitih biljnih vrsta od čega 50 vrsta orhideja, 321 vrsta leptira, 157 vrsta ptica, 20 vrsta šišmiša. U bogatoj fauni posebno mjesto zauzimaju najveće europske zvijeri: smeđi medvjed, vuk i ris. Zbog jedinstvenosti, prirodne ljepote i vrijednosti Nacionalnog parka UNESCO je Plitvička jezera 1979. godine uvrstio na Popis svjetske prirodne baštine. Park je u cijelosti i dio europske ekološke mreže Natura 2000, što je još jedna potvrda o međunarodnoj važnosti ovoga područja.

Park je smješten na području dviju županija: Ličko-senjske (dijelovi općina Plitvička jezera i Vrhovine) i Karlovačke (dio općina Saborsko i Rakovica). Najveći dio Parka (91%) smješten je u Li­-
čko-senjskoj županiji, a samo manji rubni dio (sjeverozapadni i sjeverni dio) u Karlovačkoj županiji. Unutar područja Parka danas se nalazi 20 samostalnih naselja od kojih 17 pripada Općini Plitvička jezera, 2 Općini Vrhovine, a jedno Općini Rakovica (naselje Korana II). U područje Parka ulaze i areali okolnih 8 naselja (Saborsko, Selište Drežničko, Rudopolje, Gornje Vrhovine, Turjanski, Trnavac, Čanak i Ličko Petrovo Selo).

Na području Parka je, prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine, živjelo 1.411 stanovnika. Broj stanovnika se u razdoblju od prvog popisa 1857. godine do posljednjeg popisa 2011. godine stalno mijenjao ovisno o društveno-povijesnim okolnostima, s očitim trendom smanjenja broja stanovnika u zadnjih 50 godina. Dobna struktura stanovništva područja Parka je stara, odnosno tu živi populacija duboke starosti. Popisom stanovništva, kućanstva i stanova 2011. godine utvrđeno je da je od ukupno 1.411 stanovnika na ovom području bilo 19,5% mladog stanovništva, 53,0% zrelog stanovništva i 27,5% starog stanovništva.

Veći dio građevina društvene infrastrukture poput doma zdravlja, škole, pošte, robnog centra i slično smješteno je u Mukinjama, a u Plitvičkim jezerima se nalazi najveći dio turističko-ugostiteljskih građevina (3 hotela, 2 restorana, ulaz u Park s parkiralištem, info punktom i sanitarnim čvorom itd.), Znanstveno-stručni centar »Ivo Pevalek« te administrativna zgrada uprave Nacionalnog parka.

Prvi ozbiljni počeci posjetiteljskog turizma na Plitvičkim jezerima potječu iz 1861. godine. Zapovjedništvo nekadašnje Vojne krajine izgradilo je te godine prvu turističku kuću na Velikoj poljani. Hotel s 28 soba izgrađen je 1896. godine. Godine 1922. već je bilo 250 soba. Na razvoj turizma značajno je utjecala gradnja ličke pruge 1927. godine. U Drugom svjetskom ratu uništeno je gotove sve do tada sagrađeno. Nakon Drugog svjetskog rata izgrađen je hotel »Jezero« s 500 postelja, turističko naselje Medveđak, restoran »Lička kuća«, stambeno naselje Mukinje za osoblje s dječjim vrtićem i knjižnicom. Sagrađene su i ceste – državna cesta od Zagreba prema Splitu prolazi kroz Plitvička jezera. Sagrađeni su i dalekovodi i plinovodi, uređene pješačke staze, uveden prijevoz manjim brodovima na jezerima i provedena su nova znanstvena istraživanja. Godine 1971. bilo je oko 1.000 postelja u Parku i oko 200 postelja u blizini Parka te kamp naselje.

Proglašenjem Plitvičkih jezera svjetskom baštinom pod zaštitom UNESCO-a 1979. godine nastavljen je ubrzani razvoj posjetiteljskog turizma u samom Parku koji je svoj vrhunac u razdoblju prije osamostaljenja Republike Hrvatske doživio 1988. godine. Tijekom Domovinskog rata područje Plitvičkih jezera bilo je okupirano, pa tek od 1995. godine Park ponovno doživljava ubrzani porast broja posjetitelja, koji je 2016. godine iznosio 1.429.228 posjetitelja. Rastući interes posjetitelja i razvoj turističke djelatnosti u području Parka predstavlja izvor prostornih konflikata, pogotovo u dijelovima Parka s najvećim brojem posjetitelja.

Današnji sustav posjećivanja Parka počeo se je izgrađivati krajem 19. stoljeća, a završen je tridesetih godina 20. stoljeća. Uz manje preinake, staze i mostići odgovaraju tada izgrađenima. Posjetitelji se prihvaćaju preko dvaju ulaza u središnjoj zoni (Ulaz 1, Ulaz 2) te preko pomoćnog ulaza »Flora«. Kretanje posjetitelja kroz Park odvija se individualno i grupno, pješačenjem te kombinacijom transporta panoramskim vlakovima, elektro-brodovima i čamcima na jezeru Kozjak.

Javna ustanova upravlja s tri hotela (»Jezero«, »Bellevue« i »Plitvice«) koji se nalaze na području Parka, te hotelom »Grabovac« i auto-kampom »Korana«. Osim navedenih zgrada na području Parka nalazi se i Vila Izvor koja nije u funkciji. Posljednjih je godina evidentirano povećanje kapaciteta u privatnom smještaju na području Parka. Sa stanovišta zaštite prirode potrebno je jasnije utvrditi kriterije i ograničenja za obavljanje ove djelatnosti kako bi se maksimalno zaštitila prirodna vrijednost, a istovremeno omogućilo domicilnom stanovništvu egzistenciju na tom području.

Najveći broj naselja, među kojima i 3 najveća, sa svim turističkim i infrastrukturnim sadržajima, smješten je upravo u hidrogeološki najosjetljivijem području Parka i predstavlja poseban pritisak na vrijednosti područja i planerski izazov, prije svega zbog opasnosti od zagađenja vode, odnosno opterećenja vode organskim tvarima koje uzrokuju eutrofikaciju. Osim zagađenja vode potrebno je voditi računa i o njenom protoku kroz sustav Plitvičkih jezera. Trenutno se vodom iz jezera Kozjak opskrbljuju naselja u općinama Plitvička Jezera i Rakovica. Iskorištavanje vode iz Kozjaka dugoročno, posebice u slučaju češćih sušnih razdoblja, može poremetiti prirodni proces stvaranja sedre te ozbiljno ugroziti Plitvička jezera. Stanje vodoopskrbe nije u potpunosti zadovoljavajuće, tj. vodoopskrbna mreža i objekti na njoj su u lošem i dotrajalom stanju. Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Parka također je nezadovoljavajuće. Sustav odvodnje djelomično je izgrađen, ali nema izgrađenog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, već se one nepročišćene ispuštaju u podzemlje na lokaciji ispusta Rastovača. Također, sustav odvodnje građen je u različito vrijeme i iz različitih materijala te je upitna njegova vodonepropusnost. U postupku je prijenos vodnih građevina na nadležnog javnog isporučitelja vodnih usluga Vodovod Korenica d.o.o., Korenica. U pripremi je Projekt aglomeracije općina Plitvička Jezera i Rakovica koji bi trebao riješiti probleme vodoopskrbe i odvodnje šireg područja Parka. U pripremi je nastavak vodoistražnih radova na području izvora Koreničko vrelo koji imaju za cilj unaprjeđenje sustava javne vodoopskrbe u smislu promicanja održivog korištenja voda.

Ciljevi i programska polazišta Izmjena i dopuna Plana

VI.

Uz opće ciljeve prostornog uređenja određene člankom 6. Zakona, ovom Odlukom određuju se posebni ciljevi:

– preispitati i revidirati uvjete provedbe zahvata u prostoru, u cilju smanjenja mogućih negativnih utjecaja na prirodne vrijednosti Parka, koji proizlaze iz ekspanzije turističkih kapaciteta, rastućeg broja posjetitelja Parka, neodgovarajućeg sustava vodoopskrbe i odvodnje i drugih pritisaka

– revidirati razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje Parkom i sustav posjećivanja, na temelju dokumenta upravljanja Parkom i u suradnji s Javnom ustanovom »Nacionalni park Plitvička jezera«

– redefinirati sustav vodnog gospodarstva, prometne i komunalne infrastrukture i građevina javne i društvene namjene, polazeći od novih spoznaja i razvojnih planova nadležnih javnopravnih tijela

– sukladno posebnim propisima koji uređuju područja zaštita okoliša i prirode, a provedbom postupka strateške procjene plana utjecaja na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu plana, utvrditi mjere zaštite i ugraditi ih u Izmjene i dopune Plana.

Programska polazišta:

– preispitivanje, analiza i redefiniranje načina i uvjeta gradnje zgrada i građevina, veličine čestica i uređenja okućnica u građevinskim područjima naselja usklađenih s tradicijskim načinom korištenja prostora i tradicijskom gradnjom

– redefiniranje sustava posjećivanja u skladu s optimiziranim kapacitetima

– analiza uvjeta obnove postojeće i gradnje nove infrastrukture prometa, prometa u mirovanju, elektroopskrbe, javne rasvjete, vodoopskrbe i odvodnje te elektroničkih komunikacija u skladu s potrebama, suvremenim tehnološkim mogućnostima i zahtjevima zaštite područja

– definiranje mogućnosti i oblika obilaska i posjećivanja Parka računajući na širi turistički prostor (gradove i naselja), sagledavanje korištenja i zaštite prostora kroz međuutjecaj s okolnim prostorom/sadržajima

– razmatranje preduvjeta za održivu lokalnu poljoprivrednu proizvodnju koja doprinosi očuvanju raznolikosti staništa i krajobraza Parka.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu Izmjena i dopuna Plana

VII.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi:

– Stručna podloga zaštite prirode za Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, 2008. god., autori: mr. sc. Irina Zupan, dipl. ing. biol.; Irina Žegar Pleše, prof. geolog. i geograf.; Gordana Zwicker Kompar, dipl. ing. geolog.; Karla Fabrio Čubrić, prof. biol. i Vesna Zlatar, prof. biol.

– Konzervatorska studija sa sustavom zaštite i revitalizacije kulturne baštine, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Zagrebu, 2008. god., autori: mr. sc. Ksenija Petrić, dipl. ing. arh. – voditelj radne grupe; dr. sc. Ivana Horbec, dipl. povj.; Mladen Kuhar, dipl. etnolog; Tihana Lovrić, dipl. etnolog.; Ana Mlinar, prof. etnolog.; Marko Rukavina, dipl. ing. arh.; Amelijo Vekić, dipl. arheolog.; Nikolina Vrekalo, dipl. povj. umj.

– Održivo korištenje i zaštita vodnih resursa na području Plitvičkih jezera – Završno izvješće, Geotehnički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2008. god., Voditelj projekta: prof. dr. sc. Božidar Biondić

– Elaborat zaštite okoliša u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš sustava odvodnje i pročišćavanja aglomeracije Plitvička jezera, izrađivač Institut IGH d.d., studeni 2016.

– Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš za zahvat: Dogradnja i rekonstrukcija vodoopskrbnog sustava na području aglomeracije Plitvička jezera, izrađivač Fidon d.o.o., listopad 2017.

– Sporazum o sanaciji i rekonstrukciji vodnih građevina na području NP Plitvička jezera, od 18. svibnja 2017. sklopljen između Javne ustanove Nacionalni park Plitvička jezera, Vodovoda Korenica d.o.o. i Hrvatskih voda.

Za područje Parka izrađeni su i sljedeći dokumenti, studije, radovi:

– Petrić, K. (2012.), Pejsažna i prostorno-organizacijska obilježja tradicijskih naselja na području Nacionalnog parka Plitvička jezera, magistarski rad, Arhitektonski fakultet, Zagreb

– Studija postojećeg stanja izgrađenosti i prijedlog građevinskih područja naselja unutar granica Nacionalnog parka Plitvička jezera, Urbanistički institut Hrvatske d.d., rujan, 2009. god., autori: mr. sc. Ninoslav Dusper, dipl. ing. arh.; Goranka Lisac Barbaroša, dipl. ing. arh.; Katarina Labar, dipl. ing. ur. kraj.; Barbara Klemar, dipl. ing. ur. kraj.; Ina Korošec, dipl. ing. arh. i Nikica Blažević, dipl. ing. arh.

– Studija »Pripremni radovi za izradu Plana«, Urbing d.o.o. Zagreb, 2004. god., autori: Darko Martinec, dipl. ing. arh., Ljiljana Doležal, dipl. ing. arh., Hrvoje Kujundžić, dipl. ing. arh., mr. sc. Tonko Radica, prof. geog.

– Građa za koncepciju PPPPO NP Plitvička jezera; Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Zavod za prostorno planiranje, autor: Ratimir Zimmermann, 2006.

– Prostorni plan Nacionalnog parka Plitvička jezera, Urbanistički institut Hrvatske, stručni tim u izradi plana: dr. Radovan Mišćević, dipl. ing. arh., Josip Movčan, dipl. ing. šum., Ines Petani, dipl. ing. arh., Milan Radaković, dipl. ing. arh., 1986.

– Nacionalni park Plitvička jezera, prostorni plan prijedlog, Urbanistički institut Hrvatske, stručni tim u izradi prijedloga: prof. dr. sc. Ante Marinović-Uzelac, Josip Movčan, dipl. ing. šum., Petar Vidaković, dipl. eoc.; prof. dr. sc. Josip Rogić, prof. dr. sc. Srđan Marković, Aleksandar Šobat, dipl. ing. šum., Nikola Lapov, oec., Milan Guteša, oec., Mihovil Rukavina ing., 1976. – 1977. god.

– Separatna studija »Veliki sisavci Nacionalnog parka Plitvička jezera«; Zavod za biologiju, Veterinarski fakultet, Zagreb, prof. dr. sc. Đuro Huber

– Separatna studija »Ihtiofauna Nacionalnog parka Plitvička jezera«; mr. sc. Zlatko Homen

– Separatna studija »Ptičji svijet Nacionalnog parka Plitvička jezera«; Javna ustanova NP »Paklenica«, Starigrad Paklenica, dr. sc. Gordan Lukač

– Separatna studija »Sitni kralješnjaci (bez ptica) i šišmiši NP Plitvička jezera«; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb, dr. sc. Gordan Nikola Tvrtković

– Separatna studija »Travnjačka i cretna vegetacija Nacionalnog parka Plitvička jezera i osobitosti flore«; prof. dr. Nedjeljka Šegulja

– Separatna studija »Flora i vegetacija uz jezera Nacionalnog parka Plitvička jezera«; prof. dr. Nedjeljka Šegulja; Antonija Dujmović

– Separatna studija »Šume u Nacionalnom parku Plitvička jezera«; doc. dr. sc. Ivica Tikvić; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

– Demografska studija i stanovanje; mr. sc. Rafaela Kovaćević Pašalić, dipl. ing. geog.

– Idejno urbanističko rješenje naselja Rastovača; Urbanistički institut Hrvatske, 1968.

– Idejno urbanističko rješenje naselja Mukinje; Urbanistički institut Hrvatske, 1969.

– Urbanističko rješenje za turističko naselje Medvejak, Urbanistički institut Hrvatske, 1970.

– Idejno urbanističko rješenje turističko rekreacionog centra »Velika Poljana«, Urbanistički institut Hrvatske, 1970.

– Provedbeni plan uređenja naselja Plitvice; Urbanistički institut Hrvatske, 1987.

– Provedbeni plan uređenja naselja Mukinje; Urbanistički institut Hrvatske, 1987.

– Provedbeni plan uređenja naselja Jezerce; Urbanistički institut Hrvatske, 1988.

– Projekt »Procjena ekološkog stanja u akvatoriju NP Plitvička jezera«, Podprojekt »Istraživanje stope osedravanja i brzine travertinizacije sedrenih barijera u NP Plitvička jezera«; Izvješće; Sveučilište u Zagrebu, Biološki odsjek Prirodnoslovno-matematički fakultet; voditelji prof. dr. sc. Ivan Habdija i prof. dr. sc. Božidar Stilinović; Zagreb, 2005.

– Projekt »Procjena ekološkog stanja u akvatoriju NP Plitvička jezera«; Podprojekt »Procjena ekološkog stanja akvatorija Plitvičkih jezera«; Izvješće; Sveučilište u Zagrebu, Biološki odsjek Prirodoslovno-matematički fakultet; voditelj prof. dr. sc. Mladen Kerovec; Zagreb, 2003.

– Elaborat – Plitvička jezera od 2002. do 2003. godine – Državni hidrometerološki zavod Republike Hrvatske; Služba za hidrologiju, dr. sc. Branko Gelo, dr. sc. Duško Trninić

– Elaborat – Plitvička jezera 2004. godina – Državni hidrometerološki zavod Republike Hrvatske; Služba za hidrologiju, mr. sc. Ivan Čučić

– Izvještaj o mjerenjima protoka u odvodnom sustavu NP Plitvička jezera, Institut Građevinarstva Hrvatske, d.d. Zagreb, Zavod za hidrotehniku, autori: Tonči Glušćević, mr. sc. Bojan Zmaić, Enes Zaimović, siječanj 2005.

– Utjecaj strukture pomlađivanja na potrajnost (održivi razvoj) šuma bukve i jele te šuma bukve Nacionalnog parka Plitvička jezera; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet; doc. dr. sc. Igor Anić; rujan 2004.

– Projekt »Istraživanja šumskih ekosustava NP Plitvička jezera«; podprojekt »Istraživanje utjecaja šumskih ekosustava NP Plitvička jezera na kvalitetu vode u jezerima«; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet; doc. dr. sc. Ivica Tikvić; rujan 2004. – Izvještaj projekta »Inventarizacija vrsta roda Maculinea i prijedlozi za zaštitu njihovih staništa na području NP Plitvička jezera; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; voditeljica Martina Šašić

– Inventarizacija šišmiša NP Plitvička jezera i prijedlozi za njihovu zaštitu, 2004.; Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb; autori: Nikola Tvrtković, Igor Pavlinić, Draško Holcer i Darko Kovačić

– Godišnje izvješće za podprojekt »Istraživanje gljivičnih bolesti i drugih biotičkih činitelja stabilnosti šumskih ekosustava NP Plitvička jezera«; Šumarski Institut, siječanj 2004.

– Danje i noćne grabljivice Plitvičkih jezera – rezultati istraživanja u 2003. god.; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju; autori: Vesna Tutiš, Davor Ćiković, Dragan Radović, Jelena Kralj

– Utjecaj načina upravljanja šumama na bogatstvo i raznolikost faune na području NP Plitvička jezera i šumarije Vrhovine i preporuke za razradu strategije upravljanja šumama nacionalnog parka – izvješće za 2004. godinu; Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti; Zavod za ornitologiju, Hrvatski prirodoslovni muzej, Šumarski fakultet, B. Hrašovec, F. Perović, dr. Milan Oršanić

– Orhideje NP Plitvička jezera i prijedlozi za zaštitu njihovih staništa; Javna ustanova NP Plitvička jezera, autor projekta: dr. sc. Radovan Kranjčević, prof.

– Plitvički bilten br. 6 – radovi; JU NP Plitvička jezera; dr. sc. Natalija Pavlus, mr. sc. Antonija Dujmović, Anita Belačić, Krešimir Čulinović, Gordana Zwicker, Dubravko Belančić; 2004.

– Studija posjećivanja, Movčan, Ileković, 1993.

– Prijedlog tehničkog rješenja odvodnje i vodoopskrbe Nacionalnog parka Plitvička jezera, Dippold & Gerold HIDROPROJEKT 91 d.o.o. za projektiranje; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 1997.

– Studija o utjecaju na okoliš sustava javne odvodnje Nacionalnog parka Plitvička jezera, Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, autori: prof. dr. sc. Božidar Biondić, mr. sc. Ranko Biondić, dr. sc. Srećko Božićević, prof. dr. sc. Zlatko Pollak, prof. emer. dr. sc. Stanislav Tedeschi, prof. dr. sc. Ranko Žugaj, prof. dr. sc. Ivan Habdija, prof. dr. sc. Božidar Stilinović, prof. dr. sc. Nevenka Šegulja, dr. sc. Snježanja Vujčić-Karlo, mr. sc. Renata Matoničkin, Marko Miliša, dipl. ing.; dr. sc. Marijana Gajić – Čapka, Mirta Patarčić, dipl. ing, mr. sc. Ksenija Zaninović, 2004.

– Priprema tehničke dokumentacije i poslovanja za Regionalni Vodoopskrbni sustav Lička Jasenica – Plitvička jezera – Slunj, Repub­lika Hrvatska; Europe Aid/123911/D/SER/HR; Grontmij/Carl Bro; autori: Ruy Frank, Matthew Billock, 2008.

– Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske godine 2010., Prometis d.o.o., autori: Milorad Božić, dipl. ing, Dinko Kopić, dipl. ing., Franjo Mihoci, dipl. ing.

– Popis stanovništva, kućanstva i stanova 2011., Državni zavod za statistiku, 2012.

Uz dostavu zahtjeva iz točke IX. ove Odluke javnopravna tijela i drugi sudionici mogu dostaviti i druge podatke, dokumente, studije ili radove osim navedenih u ovoj točki.

Način pribavljanja stručnih rješenja Izmjena i dopuna Plana

VIII.

Stručna rješenja izrađuje stručni izrađivač na temelju zahtjeva, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata.

Za potrebe izrade Izmjena i dopuna Plana izradit će se, odnosno koristiti:

– revizija i dopuna Stručne podloge zaštite prirode za Prostorni plan područja posebnih obilježja Nacionalnog parka »Plitvička jezera«, Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, 2008. god.

– Plan upravljanja Nacionalnim parkom Plitvička jezera, s Akcijskim planom upravljanja posjećivanjem (za razdoblje 2018. do 2027. godine).

Po ocjeni nositelja izrade i/ili koordinatora u tijeku izrade Izmjena i dopuna Plana moguća je izrada i drugih stručnih podloga.

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Izmjena i dopuna Plana te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi

IX.

Javnopravna tijela određena posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Izmjena i dopuna Plana i drugi sudionici prostora koji sudjeluju u izradi Plana navedeni su u sljedećem popisu:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike

– Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom

– Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja

– Uprava za zaštitu prirode

– Uprava vodnoga gospodarstva i zaštitu mora

2. Ministarstvo kulture

– Uprava za zaštitu kulturne baštine

– Konzervatorski odjel u Gospiću

– Konzervatorski odjel u Karlovcu

3. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture

4. Ministarstvo poljoprivrede

– Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije

– Uprava za ruralni razvoj

– Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije

5. Ministarstvo obrane

6. Ministarstvo hrvatskih branitelja

7. Ministarstvo turizma

8. Ministarstvo unutarnjih poslova

– Uprava za upravne i inspekcijske poslove

– Policijska uprava Karlovačka

– Policijska uprava Ličko-senjska

9. Ministarstvo državne imovine

10. Državna uprava za zaštitu i spašavanje

– Sektor za civilnu zaštitu

– Područni ured za zaštitu i spašavanje Karlovac

– Područni ured za zaštitu i spašavanje Gospić

11. Državni hidrometeorološki zavod

12. Hrvatska agencija za okoliš i prirodu

13. Javna ustanova »Nacionalni park Plitvička jezera«

14. Zavod za prostorno uređenje Ličko-senjske županije

15. Zavod za prostorno uređenje Karlovačke županije

16. Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima i drugim zaštićenim dijelovima prirode:

– Ličko-senjske županije

– Karlovačke županije – NATURA VIVA

17. Razvojna agencija

– Karlovačke županije – Karla

– Ličko-senjske županije – Lira

18. Hrvatske šume d.o.o. Direkcija Zagreb

19. Hrvatske vode

– Direkcija

– VGO Rijeka

– VGO za srednju i donju Savu

20. HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

21. Odašiljači i veze d.o.o.

22. Ličko-senjska županija

– Upravni odjel za graditeljstvo, zaštitu okoliša i prirode te komunalno gospodarstvo

23. Karlovačka županija

– Upravni odjel za graditeljstvo i okoliš

24. Općina Saborsko

25. Općina Rakovica

26. Općina Plitvička Jezera

27. Općina Vrhovine

28. Hrvatske ceste d.o.o.

29. Županijska uprava za ceste Ličko-senjske županije

30. Županijska uprava za ceste Karlovačke županije

31. Lika ceste d.o.o.

32. Ceste Karlovac d.d.

33. HŽ Infrastruktura d.o.o.

34. Hrvatska elektroprivreda d.d.

– HEP – Proizvodnja d.o.o.

– HOPS d.o.o.

– HEP – Elektrolika Gospić

35. Vodovod Korenica d.o.o., Korenica

36. Komunalac Gospić d.o.o.

37. Spelekom d.o.o., Rakovica

38. Komunalno poduzeće Rakovica

39. Turistička zajednica Ličko-senjske županije

40. Turistička zajednica Karlovačke županije

41. Turistička zajednica Grada Slunja

42. Turistička zajednica Rakovica

43. Turistička zajednica Općine Plitvička Jezera

44. Turistička zajednica Općine Vrhovine

45. Hrvatska gorska služba spašavanja

46. LAG Lika, Gospić

47. LAG Frankopan, Ogulin.

Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu Izmjena i dopuna Plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, a sve u skladu s člankom 90. Zakona.

U slučaju da se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu Izmjena i dopuna Plana dostavit će se objedinjeno.

Po objavi ove Odluke u »Narodnim novinama« ili na mrežnim stranicama nositelja izrade Izmjena i dopuna Plana, u davanje zahtjeva mogu se uključiti i druga javnopravna tijela, odnosno drugi sudionici korisnici prostora, ukoliko za to postoji zakonski temelj.

Planirani rok za izradu Izmjena i dopuna Plana, odnosno njihovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu Izmjena i dopuna Plana tijela i osoba određenih posebnim propisima

X.

Rok za dostavu zahtjeva za izradu Izmjena i dopuna Plana, sukladno članku 90. stavku 1. Zakona, je 30 dana od dana zaprimanja ove Odluke.

Rok za izradu nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Plana je 90 dana od proteka roka iz stavka 1. ove točke, te izrade dokumenata iz točke VIII. ove Odluke.

Rok za pripremu izvješća o javnoj raspravi je 15 dana.

Rok za pripremu nacrta konačnog prijedloga Izmjena i dopuna Plana je 30 dana od proteka roka iz stavka 3. ove točke.

Ako se iz objektivnih razloga neki od rokova iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ove točke produlji, to se produljenje uz posebno obrazloženje ne smatra protivnim ovoj Odluci.

Izvori financiranja izrade Izmjena i dopuna Plana

XI.

Sredstva za izradu Izmjena i dopuna Plana osigurava Javna ustanova »Nacionalni park Plitvička jezera«, te su ista planirana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcijama za 2019. i 2020. godinu, u razdjelu Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Financiranje izrade Izmjena i dopuna plana regulirano je međusobnim Sporazumom zaključenim između Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Javne ustanove »Nacionalni park Plitvička jezera«, od 25. siječnja 2017. godine.

Druga pitanja značajna za izradu nacrta Izmjena i dopuna Plana

XII.

U svrhu donošenja ove Odluke, pozivom na odredbu članka 86. stavka 2. Zakona, od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, sukladno odredbi članka 63. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18), pribavljeno je Mišljenje o potrebi provedbe postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Izmjene i dopune Plana, klase: 351-03/17-04/1584, urbroja: 517-06-2-1-2-17-2, od 13. listopada 2017. godine, a sukladno odredbi članka 48. stavka 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13 i 15/18) pribavljeno je Rješenje da je za Izmjene i dopune Plana obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, klase: UP/I-612-07/17-71/312, urbroja: 517-07-2-2-17-4, od 27. listopada 2017. godine.

Sukladno navedenom u stavku 1. ove točke provest će se postupak strateške procjene utjecaja na okoliš s Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu za Izmjene i dopune Plana po odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode, kojim će se sagledati kumulativna priroda utjecaja Izmjena i dopuna Plana i Prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera (»Narodne novine«, broj 49/14).

Objava i stupanje na snagu ove Odluke

XIII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-03/18-04/62
Urbroj: 50301-27/20-18-2
Zagreb, 5. travnja 2018.

Predsjednik
mr. sc. Andrej Plenković, v. r.