Ministarstvo poljoprivrede

1875

Na temelju članaka 28. stavka 14. i članka 47. stavka 7. Zakona o šumama (»Narodne novine«, broj 68/18.) ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK

O UREĐIVANJU ŠUMA

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se sadržaj, rok donošenja i način izrade šumskogospodarskih planova te uvjeti za izradu izvanrednih revizija šumskogospodarskih planova.

(2) Šumskogospodarski planovi su:

– šumskogospodarska osnova područja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Osnova područja)

– osnova gospodarenja gospodarskom jedinicom (u daljnjem tekstu: Osnova gospodarenja)

– program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže

– program gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika

– program gospodarenja šumama posebne namjene za potrebe obrane Republike Hrvatske

– program gospodarenja šumskim sjemenskim objektima

– program zaštite, njege i obnove šuma

– program gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba.

II. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Prostorna podjela šuma i šumskih zemljišta

Članak 2.

(1) Šumskogospodarsko područje dijeli se na gospodarske jedinice.

(2) Za svaku gospodarsku jedinicu izrađuje se šumskogospodarski plan.

(3) Granica gospodarske jedinice može se mijenjati u postupku obnove te redovne ili izvanredne revizije šumskogospodarskog plana, na zahtjev stranke, uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

(4) Gospodarska jedinica se dijeli na odjele i odsjeke.

(5) Postojeća gospodarska podjela na odjele u pravilu se zadržava, a u slučaju promjene povezuju se stara i nova podjela.

(6) Površine šuma i šumskog zemljišta koje su prešle iz državnog u privatno vlasništvo ili obrnuto pripajaju se gospodarskoj jedinici državnih šuma ili šuma privatnih šumoposjednika na čijem se području nalaze, a moguće je ustrojiti i gospodarsku jedinicu za šumski posjed jednog vlasnika.

Članak 3.

(1) Odjel je trajna osnovna jedinica gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta u okviru pojedine gospodarske jedinice.

(2) Odjeli se ustanovljuju radi lakšega gospodarenja, nadzora i orijentacije na terenu.

(3) Površina odjela, osim za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake, makije, garige, šume šumoposjednika i neplodno zemljište u pravilu ne može biti veća od 60 ha.

(4) Granice odjela ustanovljuju se prema prirodnim obilježjima (hrptovima, grebenima, kosama, vodotocima, uvalama i sl.) ili prema umjetno stvorenim objektima (stalnim izvoznim putovima, prometnicama, prosjekama, kanalima i sl.).

(5) Postojeće granice odjela mogu se mijenjati samo kad se, prilikom obnove ili revizije šumskogospodarskih planova, ustanove odstupanja od odredbi stavka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Odjeli u gospodarskoj jedinici označuju se brojevima, u pravilu neprekidno od sjevera prema jugu i od zapada prema istoku.

(7) Postojeće brojeve odjela nije potrebno mijenjati ako njihov niz bude prekinut izdvajanjem površina šuma i šumskog zemljišta iz područja gospodarske jedinice ili pripajanjem gospodarskoj jedinici novih površina, čija veličina zahtjeva izdvajanje postojećih ili formiranje novih odjela.

Članak 4.

(1) Odsjek je najmanja promjenjiva jedinica gospodarske podjele šuma i šumskih zemljišta unutar odjela s kojom se posebno gospodari kao sastojinom.

(2) Sastojine se izlučuju u odsjeke prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku, načinu gospodarenja, stadiju razvitka, vrsti drveća, starosti, cilju gospodarenja, omjeru smjese i obrastu.

(3) Odsjeci se označuju slovima.

(4) Najmanja površina odsjeka iznosi 1 ha, osim u odvojenim šumskim površinama, kada ona može biti i manja.

(5) Odvojene površine manje od 0,1 ha za koje je u katastru kao način uporabe navedeno šuma ne izlučuju se u posebne odsjeke već se njihov popis sa pripadajućom površinom prilaže obrascu O-14.

(6) Više odvojenih površina šuma i šumskog zemljišta većih od 0,1 ha, a manjih od 1 ha, ako zadovoljavaju uvjete iz stavka 2. ovog članka, mogu se izlučiti u jedan odsjek.

(7) Neobraslo proizvodno šumsko zemljište i neobraslo neproizvodno zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava izlučuje se u posebne odsjeke, ako je površina veća od 1 hektara.

(8) Iznimno od stavka 2. i stavka 7. ovoga članka u slučajevima neriješenih suvlasničkih odnosa između Republike Hrvatske i privatnih šumoposjednika odsjeci se oblikuju po granicama katastarskih čestica za koje nisu riješeni suvlasnički odnosi.

(9) Neobraslo neproizvodno i neplodno zemljište, izuzev neobrasloga neproizvodnoga šumskog zemljišta za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava iskazuje se samo u obrascu O-1 prema klasifikaciji koja se nalazi u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.

Članak 5.

(1) Geodetska izmjera i obilježavanje obuhvaća gospodarsku podjelu i druge elemente od interesa za gospodarenje.

(2) Podaci o površinama (odjela i odsjeka) iskazuju se u stotinkama hektara.

(3) Granice gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka ucrtavaju se na gospodarske karte, a na terenu moraju biti trajno i vidljivo obilježene i jedinstvene na cijelom šumskogospodarskom području prema sustavu obilježavanja koji je tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika.

(4) Oznake vanjskih granica i gospodarske podjele moraju se kontinuirano obnavljati, a usporedba posjedovnog i vlasničkog stanja obavlja se kod obnove i revizije osnove i programa.

(5) U šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika za koje nije izrađen poseban šumskogospodarski plan granice gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka na terenu nije obvezno obilježavati.

Razvrstavanje šuma i šumskih zemljišta

Članak 6.

(1) Sve šume i šumska zemljišta u Republici Hrvatskoj smatraju se višenamjenskim.

(2) Prema namjeni šume se razvrstavaju na gospodarske i zaštitne.

(3) Iznimno šume i šumska zemljišta prema namjeni mogu biti šume posebne namjene i to:

– zaštićene šume

– urbane šume

– šumski sjemenski objekti

– šume za znanstvena istraživanja

– šume za potrebe obrane Republike Hrvatske

– šume za potrebe utvrđene posebnim propisima.

(4) Prema namjeni šumska zemljišta koja nisu obrasla šumom mogu biti:

– za podizanje novih šuma

– za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava

– za ostale potrebe gospodarenja šumama.

(5) Namjena šume i šumskih zemljišta iz stavka 3. ovoga članka navedena u nazivu uređajnog razreda smatra se njihovom primarnom namjenom, dok se namjena iz stavaka 2. i 4. ovoga članka dodatno evidentira u obrascu O-2 ili O-3.

Članak 7.

(1) Šumsko zemljište razvrstava se na:

1. obraslo

2. neobraslo:

a. proizvodno

b. neproizvodno

3. neplodno.

(2) Obraslim šumskim zemljištem smatra se zemljište na kojem se uzgaja šuma u smislu zakona o šumama.

(3) Neobraslim proizvodnim šumskim zemljištem smatra se neobraslo zemljište koje je zbog svojih prirodnih obilježja i uvjeta gospodarenja predviđeno kao najpovoljnije za uzgajanje šuma te trajnu proizvodnju drvne tvari i/ili općekorisnih funkcija uz unapređenje bioraznolikosti šuma, šumski rasadnici, šumski sjemenski objekti u kojima se proizvodi šumski reprodukcijski tipa »kvalificiran« i »testiran« i drvenaste kulture kratkih ophodnji.

(4) Neobraslim neproizvodnim šumskim zemljištem smatra se neobraslo zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava, šumske prosjeke šire od 5 m, protupožarne prosjeke, svijetle pruge uz šumske prometnice šire od 5 m, šumska stovarišta unutar šumskih kompleksa, trstici unutar šumskih kompleksa, te trase vodovoda, odvodnje otpadnih voda, naftovoda, plinovoda, električnih i ostalih vodova širine veće od 5 m unutar šumskih kompleksa i slično.

(5) Neplodnim šumskim zemljištem smatraju se primarne šumske prometnice šire od 5 m, površine pod objektima namijenjenima prvenstveno gospodarenju i zaštiti šuma, površine pod lovnogospodarskim i lovnotehničkim objektima koje su sastavni dio šumskog kompleksa, površine pod ostalim objektima koje se smiju graditi na šumskom zemljištu prema zakonu o šumama, površine pod objektima za koje je osnovano pravo služnosti na šumskom zemljištu (odašiljači, vjetrenjače i slično), eksploatacijska polja unutar šumskogospodarskog područja, te bare i močvare unutar šumskih kompleksa.

Članak 8.

(1) Šume i šumska zemljišta iz članka 6. ovoga Pravilnika razvrstavaju se po uređajnim razredima.

(2) Uređajni razred u jednodobnoj šumi određuje se prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku i glavnoj vrsti drveća prema kojoj se određuje ophodnja i cilj gospodarenja.

(3) Uređajni razred preborne šume jele s ostalim vrstama drveća određuje se prema primarnoj namjeni šume i glavnim vrstama drveća (jeli i najzastupljenijoj vrsti).

(4) Uređajni razred raznodobne šume određuje se prema primarnoj namjeni šume, uzgojnom obliku i glavnoj vrsti drveća prema kojoj se određuje cilj gospodarenja.

(5) Uređajni razred neobraslog proizvodnog zemljišta određuje se prema primarnoj namjeni i cilju gospodarenja.

(6) Šume na osjetljivim staništima (nagibi veći od 50%, plitka skeletna tla, riječni otoci – ade i sl.), šume s velikom biološkom raznolikošću, šume na javnom vodnom dobru, rijetke ili reprezentativne šumske zajednice te šume za zaštitu tla, prometnica i drugih objekata od erozije i poplava mogu se proglasiti zaštitnim šumama.

(7) Za šume posebne namjene, kategorija posebne namjene ne navodi se u nazivu uređajnog razreda već zasebno u obrascu O-2 ili O-3.

Članak 9.

(1) Za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se ne izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se kôd i naziv prevladavajućeg stanišnog tipa III razine koji se nalazi u odsjeku sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa (u daljnjem tekstu NKS).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se ne izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže, a nalaze se u području ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se identifikacijski broj s nazivom područja ekološke mreže i šifra s nazivom stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji obuhvaća odsjek sukladno aktu o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske.

(3) Za šume i šumska zemljišta gospodarskih jedinica za koje se izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže u obrascu O-2 ili O-3 evidentira se identifikacijski broj s nazivom područja ekološke mreže i šifra s nazivom stanišnog tipa od interesa za Europsku uniju koji obuhvaća odsjek sukladno aktu o proglašenju ekološke mreže Republike Hrvatske te kod i naziv stanišnog tipa IV razine sukladno NKS-u za obraslo odnosno III ili IV razine za neobraslo šumsko zemljište.

Razvrstavanje sastojina

Članak 10.

Šumska sastojina (u daljnjem tekstu: sastojina) je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, uzgojnom obliku, starosti i stadiju razvoja.

Članak 11.

(1) Prema omjeru smjese vrsta drveća sastojine se dijele na:

1. čiste – u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena s više od 90% drvne zalihe prema ukupnoj drvnoj zalihi, odnosno u prvom dobnom razredu prema broju stabala

2. mješovite – u kojima su, uz glavne vrste, zastupljene i druge vrste drveća s udjelom većim od 10% od ukupne drvne zalihe, odnosno u prvom dobnom razredu prema broju stabala.

(2) Vrste drveća iskazuju se prema popisu vrsta koji je tiskan u Prilogu 3 ovoga Pravilnika.

Članak 12.

(1) Prema načinu gospodarenja sastojine su:

1. jednodobne – u kojima su stabla glavne vrste drveća u sastojini podjednake starosti, a gospodarenje je sastojinsko

2. preborne – sastojine jele s ostalim vrstama drveća u kojima nalazimo raspoređena stabla različitih visina i prsnih promjera, a gospodarenje je stablimično ili grupimično

3. raznodobne – u kojima su raspoređene skupine stabala različitih dobi i razvojnih stadija gdje su stabla unutar skupina podjednake dobi i razvojnog stadija, a gospodarenje je skupinasto.

(2) Gospodarenje sastojinama iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se provoditi u šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika za koje nije izrađen poseban šumskogospodarski plan, zaštitnim šumama i šumama posebne namjene.

Članak 13.

Prema uzgojnom obliku sastojine su:

1. visokog uzgojnog oblika (sjemenjače) – nastale od stabala iz sjemena ili sadnica

2. niskog uzgojnog oblika (panjače) – nastale od stabala iz panja i korjenovih žila

3. degradirane sastojine:

a. šikare – degradacijski oblici sastojina u kojima, osim drveća, u istom sloju sudjeluje i grmlje

b. šibljaci – degradacijski oblici sastojina koje čini grmlje uglavnom šibljasta oblika

c. makije – degradacijski oblici crnikovih šuma u kojima osim drveća u istom sloju sudjeluje i grmlje

d. garizi – degradacijski oblici sastojina koje čine otporne grmolike zimzelene vrste

4. šumske kulture – umjetno podignute sastojine bez primjene agrotehničkih mjera

5. šumske plantaže – umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehničkih mjera.

Članak 14.

Prema dobi i stadiju razvitka jednodobne sastojine visokog i niskog uzgojnog oblika razvrstavaju se na:

1. mlade sastojine starosti do polovice ophodnje u stadiju razvitka:

– ponik – biljke starosti do jedne godine

– pomladak – biljke starije od jedne godine do dobi kada se oblikuje debalce i krošnja

– mladik – stabalca koja imaju oblikovano deblo i krošnju

– koljik – stabalca prosječnoga prsnog promjera od 5 do 7 cm

– letvik – stabalca prosječnoga prsnog promjera od 7 do 15 cm

– stadij odraslih stabala – stabla prosječnoga prsnog promjera većeg od 15 cm do polovice ophodnje

2. srednjodobne sastojine starosti iznad polovice do dvije trećine ophodnje

3. starije sastojine starosti od dvije trećine ophodnje do zadnjeg dobnog razreda

4. stare sastojine starosti zadnjeg dobnog razreda i više.

Članak 15.

Raspored stabala u sastojini može biti:

1. stablimičan – raspored stabala različitih prsnih promjera i različitih visina u prebornim sastojinama, odnosno različitih vrsta drveća u jednodobnim sastojinama

2. grupimičan – raspored stabala podjednakih prsnih promjera i podjednakih visina u prebornim, odnosno iste vrste drveća u jednodobnim sastojinama na površini manjoj od 0,2 ha

3. skupinast – raspored stabala iste vrste drveća u jednodobnim sastojinama na površini većoj od 0,2 ha do 1,0 ha, odnosno skupine stabala iste dobi i razvojnih stadija u raznodobnim sastojinama na površini većoj od 0,2 ha do 2,0 ha.

Utvrđivanje elemenata strukture sastojine

Članak 16.

Starost jednodobnih sastojina određuje se na temelju evidencije o godini osnutka, podataka iz prethodnih šumskogospodarskih planova, odnosno brojenjem godova na panju triju srednje plošnih stabala glavne vrste drveća.

Članak 17.

(1) Sklop sastojine je stupanj zastiranja tla krošnjama.

(2) Sklop sastojine se u jednodobnim i raznodobnim sastojinama visokog i niskog uzgojnog oblika iskazuje kao:

1. potpun sklop – kad su krošnje pravilno raspoređene i međusobno se dodiruju

2. nepotpun sklop – kad postoje takvi razmaci između krošanja pojedinih stabala da u njihove prostore ne može stati krošnja normalno razvijenog stabla

3. rijedak sklop – kad je sklop prekinut, a krošnje pojedinih susjednih stabala su tako razmaknute da između njih može stati krošnja normalno razvijenog stabla

4. progaljen sklop – kad je otvor u sastojini nastao prekidom sklopa i ne može se više zatvoriti krošnjama susjednih stabala.

(3) Za preborne sastojine sklop se ne iskazuje.

Članak 18.

(1) Obrast sastojina određuje se odnosom postojeće temeljnice ili drvne zalihe prema normalnoj temeljnici ili drvnoj zalihi.

(2) Pri određivanju obrasta u jednodobnim sastojinama koristi se temeljnica, dok se u prebornim i raznodobnim sastojinama koristi drvna zaliha.

(3) Obrast se kategorizira kao:

1. normalan – iznad 0,80

2. smanjen – od 0,50 do 0,80

3. slab – do 0,50.

(4) Normalna temeljnica jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica na temelju boniteta glavne vrste drveća i starosti sastojine.

(5) Normalna drvna zaliha raznodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika jednaka je polovici normalne drvne zalihe zrele sastojine određene primjenom prirasno-prihodnih tablica na temelju boniteta i ophodnje glavne vrste drveća jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika.

(6) Normalna temeljnica jednodobnih odnosno normalna drvna zaliha raznodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se primjenom prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora.

(7) Normalna drvna zaliha za preborne sastojine određuje se prema novom sistemu uređivanja prebornih šuma prof. Klepca na temelju boniteta, optimalnog omjera smjese i promjera sječive zrelosti glavnih vrsta drveća.

(8) Obrast se ne određuje u sastojinama prvog dobnog razreda, sastojinama kojima su započete oplodne sječe, sastojinama niskog uzgojnog oblika i degradiranim sastojinama.

Članak 19.

(1) Prsni promjeri stabala mjere se u prsnoj visini (1,30 m od tla) na primjernim površinama po načelu sistematskog uzorka na razini odsjeka, a veličina ploha i gustoća mreže ovisi o strukturi sastojine (gustoća prema broju stabala, dobi), intenzitetu izmjere i varijabilnosti mjerenih elemenata.

(2) Najmanji broj primjernih površina za izmjeru prsnih promjera stabala u odsjeku iznosi tri.

(3) Broj stabala prsnog promjera ispod taksacijske granice (10 cm) određuje se u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika prvoga i drugog dobnog razreda, prebornim sastojinama i raznodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika.

(4) U jednodobnim sastojinama drugog dobnog razreda, prebornim i raznodobnim sastojinama broj stabala iz stavka 3. određuje se na kružnim plohama polumjera od 2 m koje se nalaze unutar ploha za izmjeru drvne zalihe, a u jednodobnim sastojinama prvoga dobnog razreda na reprezentativnom uzorku kružnih ploha polumjera od 2 m (1 ploha na svakih od 1 do 5 ha).

Članak 20.

(1) Intenzitet izmjere, uzimajući od ukupne površine odsjeka, mora biti:

1. najmanje 2% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika drugog dobnog razreda, jednodobnim i raznodobnim sastojinama niskog uzgojnog oblika, zaštitnim šumama, šumama posebne namjene u kojima se ne propisuje etat, šumama malih privatnih šumoposjednika i šumama srednjih šumoposjednika za koje nisu formirane zasebne gospodarske jedinice.

2. najmanje 5% u jednodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika iznad drugog dobnog razreda, prebornim i raznodobnim sastojinama visokog uzgojnog oblika.

(2) U jednodobnim sastojinama u kojima se propisuje etat glavnog prihoda u I/1 polurazdoblju mjerenje prsnih promjera stabala obavlja se:

1. na primjernim površinama uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka najmanje 5% u sastojinama niskog uzgojnog oblika

2. na primjernim površinama uzimajući od ukupne površine odjela odnosno odsjeka najmanje 7% u sastojinama visokog uzgojnog oblika izuzev sastojina u kojima je potrebno izmjeriti promjere svih stabala

3. totalnom klupažom, izmjerom prsnih promjera svih stabala u sastojinama visokog uzgojnog oblika uređajnog razreda hrasta lužnjaka na prvom i drugom bonitetu, hrasta kitnjaka, obične bukve i poljskog jasena na prvom bonitetu te u sastojinama visokog uzgojnog oblika u kojima je obnova započela u prethodnom polurazdoblju, a nisu klupirane prilikom izrade prethodne osnove ili programa.

(3) Mjerenje prsnih promjera stabala u kulturama i plantažama obavlja se na način propisan za jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika.

(4) Vrste drveća koje su u omjeru smjese gospodarske jedinice zastupljene s manje od 5% drvne zalihe, a u odsjeku su zastupljene s manje od 10% drvne zalihe, mogu se u odsjeku grupirati (OTB, OMB, OC, OVo) tako da drvna zaliha formirane grupe u omjeru smjese odsjeka ne smije prelaziti 30% ukupne drvne zalihe odsjeka.

(5) Terenski obrasci za izmjeru na plohama nalaze se tiskani u Prilogu 8 ovoga Pravilnika.

Članak 21.

(1) Evidentiranje ciljnih vrsta područja ekološke mreže obavlja se samo na područjima obuhvaćenim ekološkom mrežom za koje se izrađuje program gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže ili program zaštite, njege i obnove šuma.

(2) Ciljne vrste evidentiraju se na primjernim površinama na kojima se obavlja mjerenje prsnih promjera stabala sukladno članku 20. stavku 1., stavku 2. točkama 1. i 2. te stavku 3. ovoga Pravilnika.

(3) Osim na primjernim površinama iz stavka 2. ovog članka ciljne vrste se evidentiraju i prilikom prolaska po mreži sistematskog uzorka od primjerne površine do primjerne površine.

(4) U sastojinama iz članka 20. stavka 2. točke 3. ovoga Pravilnika, ciljne vrste ne evidentiraju se na primjernim površinama, već na cijeloj površini.

(5) Evidentiranje ciljnih vrsta u degradacijskim oblicima sastojina (šikare, makije, šibljaci, garizi) i na neobraslom proizvodnom šumskom zemljištu, obavlja se po metodi stratificiranog slučajnog uzorkovanja, a položaj primjernih površina određuje se metodom slučajnih brojeva unutar poligona koji zatvara mreža 300 x 300 m tako da je na svakom poligonu potrebno odrediti jednu ili više primjernih površina, uzimajući najmanje 0,5% od površine ekološke mreže koja obuhvaća navedene kategorije šumskog zemljišta pojedine gospodarske jedinice.

(6) Evidentiranje ciljnih vrsta u jednodobnim sastojinama prvog dobnog razreda obavlja se na primjernim površinama po načelu sistematskog uzorka (1 ploha na svakih od 1 do 5 ha) uzimajući najmanje 0,5% od površine ekološke mreže koja obuhvaća sastojine prvog dobnog razreda pojedine gospodarske jedinice.

(7) Ciljne vrste u stavcima 5. i 6. evidentiraju se samo na primjernim površinama.

(8) Na minsko sumnjivim područjima ekološke mreže ciljne vrste se ne evidentiraju.

(9) Terenski obrazac za evidentiranje ciljnih vrsta nalazi se u Prilogu 8 ovoga Pravilnika.

Članak 22.

(1) Visinska krivulja konstruira se na temelju izmjerenih visina stabala tako da se u svakom debljinskom stupnju izmjeri, unutar pojedine grupe po vrstama drveća, najmanje deset visina.

(2) U svrhu izjednačenja visinske krivulje i određivanja tarifnog niza odsjeci se u jednodobnim sastojinama grupiraju po uređajnim razredima, bonitetima i dobnim razredima, neovisno o namjeni šuma, a u prebornim i raznodobnim sastojinama po uređajnim razredima i bonitetima, neovisno o namjeni šuma.

(3) Tarifni niz za pojedinu vrstu drveća u grupi određuje se na temelju izjednačene visinske krivulje i parametara drvnogromadnih tablica.

(4) Tarifni niz određuje se za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena s više od 10%.

(5) Za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena manje od 10% tarifni niz može se preuzeti iz grupe drugog uređajnog razreda, u pravilu istog boniteta i dobnog razreda.

(6) Tarifni niz za vrste drveća koje su u odsjeku grupirane (OTB, OMB, OC, OVo) može se preuzeti iz grupe istog ili drugog uređajnog razreda za najzastupljeniju ili vrstu drveća sličnih bioloških i ekoloških svojstava.

(7) Ako su lokalni tarifni nizovi određeni prethodnim osnovama ili programima nije ih potrebno ponovo određivati.

Članak 23.

(1) Drvna zaliha iskazuje se u krupnom drvetu (>7 cm) iznad taksacijske granice koja iznosi 10 cm, a razvrstava se po debljinskim stupnjevima širine 5 cm.

(2) Sredine debljinskih stupnjeva su:

1. 12.5 cm – debljinski stupanj 3

2. 17.5 cm – debljinski stupanj 4 i tako dalje.

(3) Drvna zaliha određuje se izmjerom prsnih promjera i visina živih stabala iznad taksacijske granice i izračunava na temelju lokalnih tarifnih nizova (jednoulaznih tablica) za pojedine vrste drveća, a iskazuje se posebno za svaki odsjek.

(4) Drvna zaliha se ne iskazuje u sastojinama prvog dobnog razreda, šikarama, šibljacima, makijama, garizima i na šumskom zemljištu obraslom drvećem ispod taksacijske granice.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka drvna zaliha u sastojinama prvog dobnog razreda iskazuje se samo za stabla ostala nakon obavljenog dovršnog sjeka, a promjeri stabala utvrđuju se totalnom klupažom u godini u kojoj je obavljen dovršni sijek.

(6) U sastojinama u kojima je u prethodnom polurazdoblju obavljena totalna klupaža, drvna zaliha se može utvrditi računski.

(7) Drvna zaliha stojećih i cijelih ležećih odumrlih stabala iznad taksacijske granice iskazuje se posebno, a obračunava se na isti način kao i za živa stabla.

(8) Pouzdanost procjene drvne zalihe iskazuje se na razini odsjeka i uređajnog razreda.

(9) Drvna zaliha šuma u minsko sumnjivim područjima prilikom izrade obnove šumskogospodarskih planova utvrđuje se računskim putem ukoliko postoje stari dendrometrijski podaci, a ukoliko ne postoje utvrđuje se jednom od metoda procjene (daljinska istraživanja i sl.).

Članak 24.

(1) U jednodobnim šumama sastojine se razvrstavaju po dobnoj i starosnoj strukturi.

(2) U prebornim i raznodobnim šumama drvna zaliha se razvrstava po debljinskoj strukturi.

(3) Za dobne razrede jednodobnih šuma unutar uređajnog razreda iskazuju se podaci o stvarnoj i normalnoj površini, drvnoj zalihi i prirastu, razvrstano po vrstama drveća po hektaru i ukupno.

(4) Širina dobnog razreda iznosi 5 godina za ophodnje do 30 godina, 10 godina za ophodnje do 60 godina i 20 godina za ophodnje iznad 60 godina.

(5) Za starosne razrede iskazuju se podaci o površini, drvnoj zalihi i prirastu po vrstama drveća ukupno na razini gospodarske jedinice.

(6) Širina starosnog razreda iznosi 10 godina.

(7) Za preborne i raznodobne sastojine unutar uređajnog razreda iskazuju se podaci o strukturi drvne zalihe u 3 debljinska razreda:

1. I od 10 do 30 cm

2. II od 30 do 50 cm

3. III od 50 cm naviše, razvrstano po vrstama drveća.

(8) Degradirane sastojine ne razvrstavaju se prema dobi i stadiju razvitka.

Članak 25.

(1) Bonitet staništa sastojine izražava se rimskim brojem, a određuje se:

1. u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i srednje visine srednjeg plošnog stabla glavne vrste drveća temeljem odgovarajućih prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora

2. u prebornim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru dominantnih stabala temeljem jednoulaznih tablica Šurić-Pranjić za dvije glavne vrste drveća

3. u raznodobnim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru zrele razvojne faze glavne vrste drveća temeljem odgovarajućih prirasno-prihodnih tablica domaćih autora, a ukoliko ne postoje mogu se koristiti prirasno-prihodne tablice stranih autora.

(2) Za potrebe utvrđivanja boniteta potrebno je izmjeriti najmanje 10 visina glavne vrste drveća.

(3) Bonitet staništa sastojine određuje se pri obnovi osnove ili programa.

(4) U jednodobnim sastojinama I. dobnog razreda bonitet se ne određuje.

Članak 26.

(1) Prirast drvne zalihe određuje se na temelju lokalnih tablica postotka volumnog prirasta izrađenih metodom izvrtaka:

1. u jednodobnim i raznodobnim sastojinama na temelju tečajnog debljinskog prirasta i izračuna prema Mayer-ovoj diferencijalnoj metodi

2. u prebornim sastojinama na temelju vremena prijelaza i izračuna prema metodi tablica postotka prirasta prof. Klepca.

(2) U jednodobnim sastojinama uzorci za izmjeru debljinskog prirasta grupiraju se po uređajnim razredima, bonitetima i dobnim razredima, neovisno o namjeni šuma, a u prebornim i raznodobnim sastojinama po uređajnim razredima i bonitetima, neovisno o namjeni šuma tako da se u svakom debljinskom stupnju unutar pojedine grupe po vrstama drveća izmjeri najmanje deset izvrtaka.

(3) Krivulja debljinskog prirasta ili vremena prijelaza ustrojava se na temelju uzetih izvrtaka tako da se u svakom debljinskom stupnju unutar pojedine grupe po vrstama drveća izmjeri desetgodišnji debljinski prirast u cm ili vrijeme prijelaza na pet do deset izvrtaka.

(4) Niz postotka volumnog prirasta određuje se za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odjela odnosno odsjeka zastupljena više od 10%.

(5) Za svaku vrstu drveća koja je u omjeru smjese odsjeka zastupljena manje od 10% niz postotka volumnog prirasta može se u pravilu preuzeti iz grupe drugog uređajnog razreda istog boniteta i dobnog razreda.

(6) Niz postotka volumnog prirasta za skupine vrsta u odsjeku (OTB, OMB, OC, OVo) može se preuzeti iz grupe istog ili drugog uređajnog razreda za najzastupljeniju ili vrstu drveća sličnih bioloških i ekoloških svojstava.

(7) Lokalne tablice postotka volumnog prirasta određuju se pri obnovi osnove ili programa.

(8) U strogim rezervatima i nacionalnim parkovima prirast se može odrediti kontrolnom metodom.

Određivanje ciljeva i načina gospodarenja

Članak 27.

(1) Prema cilju gospodarenja šumama određuje se ophodnja glavne vrste drveća. U sastojinama visokog uzgojnog oblika gospodarskih šuma ophodnja se određuje za glavne vrste drveća kako slijedi:

1. lužnjak i crniku – 140 godina

2. kitnjak i medunac – 120 godina

3. običnu bukvu i gorski javor – 100 godina

4. cer, poljski i obični jasen – 80 godina

5. obični grab i crnu johu – 70 godina

6. crni grab, bjelograbić i divlju trešnju – 60 godina

7. lipe – 50 godina

8. kesten i brezu – 40 godina

9. domaće topole i vrbe – 40 godina

10. jelu – 100 godina

11. smreku, crni i obični bor, piniju – 80 godina

12. alepski i primorski bor – 60 godina.

(2) U zaštitnim šumama i zaštićenim šumama u kojima je dopuštena gospodarska uporaba prirodnih dobara, ophodnja se može odrediti uvažavajući njihovu primarnu namjenu.

(3) Ophodnja za panjače kojima se nastavlja gospodariti kao sastojinama niskog uzgojnog oblika određuje se ciljem gospodarenja.

(4) Ophodnja u panjačama koje se prirodnim putem prevode u sjemenjače, umanjuje se za 30% od ophodnje iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Promjeri sječive zrelosti u prebornim sastojinama određuju se na temelju namjene šume, boniteta i cilja gospodarenja za pojedine glavne vrste drveća.

(6) Sječiva zrelost raznodobnih sastojina određuje se na temelju ophodnje glavne vrste drveća iz stavka 1. ovoga članka, a površina propisana za obnovu mora osigurati postupnu obnovu odsjeka.

(7) Sječiva zrelost pojedine skupine u raznodobnim sastojinama odgovara dobi ophodnje glavne vrste drveća iz stavka 1. ovoga članka uvažavajući namjenu šume, uzgojni oblik i cilj gospodarenja.

(8) Ophodnja šumskih plantaža i šumskih kultura određuje se elaboratom podizanja ili ciljem gospodarenja.

(9) Ophodnja se ne određuje u zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

(10) Sječiva dob može biti iznimno niža od ophodnje u sastojinama loše kakvoće i zdravstvenog stanja, te obrasta glavne vrste drveća ispod 0,4.

(11) Sječiva dob može biti niža ili viša od ophodnje u uvjetima narušenih elemenata strukture sastojine i poremećenog razmjera dobnih razreda pojedinog uređajnog razreda u odnosu na normalni površinski razmjer dobnih razreda.

Članak 28.

(1) Gospodarenje šumom i šumskim zemljištem obuhvaća radove:

1. izrade, obnove i revizije šumskogospodarskih planova

2. prirodne obnove šuma

3. umjetne obnove šuma

4. podizanja novih šuma na neobraslom šumskom zemljištu

5. konverzije šuma

6. sanacije i obnove šuma oštećenih biotskim i abiotskim čimbenicima

7. njege šuma

8. zaštite šuma od štetnih organizama i požara

9. doznake stabala

10. čuvanja šuma

11. rasadničarstva i sjemenarstva

12. planiranja, projektiranja, izgradnje, rekonstrukcije i održavanja šumske infrastrukture

13. održavanja izvora, bunara i cisterni

14. pridobivanja drvnih šumskih proizvoda

15. pridobivanja nedrvnih šumskih proizvoda

16. održavanja neobrasloga šumskog zemljišta za potrebe očuvanja bioraznolikosti.

(2) Skupine radova gospodarenja šumama iz stavka 1., osim za radove iz točaka 11., 14. i 15. ovoga članka, podijeljene su po vrstama radova u obrascu ŠGO-13.

(3) Šumskogospodarskim planovima propisuju se skupine i vrste radova.

Članak 29.

(1) Na površinama gdje se provodi čista sječa, sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala obavlja se u istom vegetacijskom razdoblju ili najkasnije na početku sljedećega vegetacijskog razdoblja, osim u nizinskim područjima kada je to onemogućeno djelovanjem poplavnih voda.

(2) Popunjavanje se obavlja najkasnije treću godinu nakon dovršnog sijeka.

Članak 30.

Radi zaštite tla od zakorovljenja i zamočvarenja, površine veće od 1 hektra na kojima je izvršena sječa stabala zbog sušenja i propadanja, moraju se sanirati u roku od dvije godine nakon izvršene sječe.

Članak 31.

(1) Etat se određuje prema proizvodnim mogućnostima staništa za svaki uređajni razred, po odsjecima i vrsti drveća, a razrađuje se po grupama sortimenata na razini gospodarske jedinice.

(2) Potrajnost prihoda etata planira se po uređajnim razredima glavnih gospodarskih vrsta drveća na razini šumskogospodarskog područja.

(3) Etat u jednodobnim sastojinama iskazuje se kao etat glavnog i prethodnog prihoda, a u prebornim i raznodobnim sastojinama kao opća osnova sječa, a određuje se po odsjecima.

(4) Etat se ne planira u šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

Članak 32.

(1) Etat glavnog prihoda jednodobnih sastojina visokoga uzgojnog oblika određuje se po metodi razmjera dobnih razreda, usporedbom stvarnog i normalnog razmjera dobnih razreda za svaki uređajni razred posebice, uzimajući u obzir stanišne, sastojinske i gospodarske prilike.

(2) Sastojine za glavni prihod odabiru se temeljem sljedećih kriterija:

1. sastojine zadnjega dobnog razreda

2. sastojine predzadnjega dobnog razreda kada je znatno poremećen razmjer dobnih razreda na velikim šumskim kompleksima istog uređajnog razreda, i to:

a. kada stabla glavne vrste drveća imaju srednji promjer jednak ili veći od srednjeg promjera normalne sastojine odgovarajućeg boniteta u dobi ophodnje, prema prirasno-prihodnim tablicama domaćih autora

b. u mješovitim sastojinama hrasta lužnjaka i poljskog jasena s udjelom jasena većim od 1/3

3. sastojine loše kakvoće i zdravstvenog stanja, te obrasta glavne vrste drveća ispod 0,4.

(3) u slučaju da etat glavnog prihoda pojedine sastojine propisujemo u više polurazdoblja površina se zadužuje samo u prvom polurazdoblju.

Članak 33.

(1) Etat prethodnog prihoda jednodobnih sastojina visokog uzgojnog oblika određuje se na temelju šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma prorjedom, za svaku sastojinu starosti iznad prvog dobnog razreda po odjelima odnosno odsjecima, uspoređujući stanišne prilike, drvnu zalihu, strukturu i dob sastojine s normalnim stanjem.

(2) Iznimno etat se ne propisuje:

1. u odsjecima starijim od 2/3 ophodnje, a koje su u prethodnom polurazdoblju prorjeđivane i obrast im je smanjen

2. u odsjecima starijim od 1/3 ophodnje i slabog obrasta

3. u odsjecima starijima od propisane ophodnje u kojima se prorjedom ne može utjecati na poboljšanje strukture sastojine.

Članak 34.

(1) Etat prebornih i raznodobnih šuma određuje se za svaki odjel odnosno odsjek na osnovi odnosa postojeće strukture drvne zalihe prema normalnoj.

(2) Etat prebornih šuma propisuje se općom osnovom sječa a realizira se stablimičnom i grupimičnom sječom u ophodnjicama ne kraćim od pet godina.

(3) Etat raznodobnih šuma propisuje se općom osnovom sječa a realizira se kroz njegu sastojine proredom i obnovom u skupinama.

(4) Propisani etat u prebornim i raznodobnim šumama u uvjetima narušene strukture može biti veći od utvrđenog desetgodišnjeg volumnog tečajnog prirasta, pri čemu intenzitet sječe može biti najviše 30%.

(5) Iznimno etat nije potrebno propisivati u odsjecima slabog obrasta.

Članak 35.

(1) U sastojinama niskoga uzgojnog oblika, etat se određuje za svaki odjel odnosno odsjek.

(2) U jednodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika, etat glavnog prihoda se određuje:

1. kao za jednodobne sastojine visokoga uzgojnog oblika u panjačama kojima je cilj prevođenje u viši uzgojni oblik prirodnim putem

2. u panjačama koje se umjetnim putem prevode u sjemenjače propisuje se sječa svih stabala u sastojini te sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala

3. u panjačama kojima će se nastaviti gospodarenje kao jednodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika propisuje se sječa svih stabala u sastojini.

(3) Etat prethodnog prihoda jednodobnih sastojina niskog uzgojnog oblika određuje se na temelju šumskouzgojnih zahtjeva za njegom šuma proredom.

(4) U raznodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika etat se određuje:

1. kao za raznodobne sastojine visokoga uzgojnog oblika u panjačama kojima je cilj prevođenje u viši uzgojni oblik prirodnim putem

2. u panjačama koje se umjetnim putem prevode u sjemenjače propisuje se sječa svih stabala pojedine skupine te sjetva i sadnja šumskoga reprodukcijskog materijala na istoj, a na ostalom dijelu površine proreda i ostali potrebni radovi gospodarenja šumama

3. u panjačama kojima će nastaviti gospodarenje kao raznodobnim sastojinama niskoga uzgojnog oblika propisuje se sječa svih stabala pojedine skupine, a na ostalom dijelu površine proreda i ostali potrebni radovi gospodarenja šumama.

Članak 36.

Etat u kulturama i plantažama propisuje se u skladu sa zahvatima koje je potrebno provoditi kako bi se postigao željeni cilj gospodarenja.

Članak 37.

(1) U jednodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na:

1. glavni prihod – redoviti i izvanredni

2. prethodni prihod

3. slučajni prihod

4. užitu drvnu zalihu koja nije premjerena.

(2) U glavni redoviti prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(3) U glavni izvanredni prihod ulazi drvna zaliha užita na površinama koje će se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, šumske prometnice šire od 5 m, svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m, šumske prosjeke šire od 10 m, trase elektrovoda, trase plinovoda, trase naftovoda i dr.), a može biti propisan osnovom odnosno programom gospodarenja.

(4) U prethodni prihod ulazi užita drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(5) U slučajni prihod koji se dodatno razvrstava na: sušce, vjetroizvale, snjegolome, ledolome, bespravnu sječu i ostali slučajni prihod ulazi sva užita drvna zaliha koja nije posljedica stručnog provođenja zahvata propisanog osnovom odnosno programom gospodarenja, već je uzrokovana drugim faktorima.

(6) U užitu drvnu zalihu koja nije premjerena ulazi drvna zaliha užita u odsjecima u kojima nije evidentirana drvna zaliha.

(7) U jednodobnim sastojinama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, sječu ovisno o kategoriji zaštite, rješenjem odobrava tijelo nadležno za poslove zaštite prirode sukladno posebnom propisu, o čemu će izvijestiti Ministarstvo.

Članak 38.

(1) U prebornim i raznodobnim sastojinama užita drvna zaliha razvrstava se na:

1. redoviti prihod

2. izvanredni prihod

3. slučajni prihod.

(2) U redoviti prihod ulazi drvna zaliha propisana osnovom odnosno programom gospodarenja.

(3) U izvanredni prihod ulazi drvna zaliha posječena na površinama koje će se trajno upotrebljavati u druge svrhe (površine izdvojene iz šumskogospodarskog područja, šumske prometnice – šire od 5 m, svijetle pruge uz prometnice šire od 5 m, šumske prosjeke šire od 10 m, trase elektrovoda, trase plinovoda, trase naftovoda i dr.).

(4) U slučajni prihod koji se dodatno razvrstava na: sušce, vjetroizvale, snjegolome, ledolome, bespravnu sječu i ostali slučajni prihod ulazi posječena drvna zaliha koja nije posljedica stručnog provođenja zahvata propisanog osnovom odnosno programom gospodarenja već je uzrokovana drugim faktorima.

(5) U prebornim i raznodobnim sastojinama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, sječu ovisno o kategoriji zaštite, rješenjem odobrava tijelo nadležno za poslove zaštite prirode sukladno posebnom propisu, o čemu će izvijestiti Ministarstvo.

Članak 39.

(1) Doznačena drvna zaliha iz članka 37. i 38. ovoga Pravilnika unosi se u knjižice doznake ili terenska računala.

(2) Doznačena drvna zaliha izračunava se prema istim tablicama (tarifama) po kojima je bila izračunata u osnovi odnosno programu gospodarenja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka drvna zaliha stabala iznad taksacijske granice u I dobnom razredu, osim stabala ostalih nakon dovršnog sijeka, određuje se na temelju tarifa za istu vrstu drveća u sličnoj sastojini starosti II dobnog razreda.

Članak 40.

(1) Jednodobne sastojine visokog uzgojnog oblika obnavljaju se prirodnim putem oplodnim sječama.

(2) U sastojinama za koje su osnovom odnosno programom propisane oplodne sječe može se provoditi naplodni sijek:

1. u godini ili jednu do dvije godine nakon dobrog uroda sjemena glavne vrste drveća

2. ako se unese odgovarajuća količina sjemena glavne vrste drveća neposredno prije naplodnog sjeka.

(3) Dovršni sijek provodi se kad je najmanje 70% površine odsjeka pokriveno pomlatkom glavne vrste drveća koji je sposoban za samostalan razvoj.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka:

1. sastojine crne johe, topola i vrba mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama ili vegetativnim dijelovima

2. sastojine bagrema nakon čistih sječa mogu se obnoviti izbojcima iz žilja

3. sastojine slaboga obrasta mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama glavne vrste drveća

4. sastojine poljskog jasena izložene dugotrajnim poplavama i bolestima, koje zbog stanišnih prilika nije moguće prirodno obnoviti, mogu se posjeći čistom sječom i umjetno obnoviti sadnicama.

(5) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka dovršni sijek može se provoditi na dobro pomlađenim dijelovima odsjeka površine veće od 1 ha.

Članak 41.

(1) Obračun otvorenosti gospodarske jedinice i razdioba šumske prometne infrastrukture prikazana je u Prilogu 9 ovoga Pravilnika.

(2) Postojeća i planirana primarna šumska prometna infrastruktura obilježava se na kartama prema standardu u Prilogu 6 ovoga Pravilnika.

Članak 42.

(1) Nedrvni šumski proizvodi mogu se iskorištavati u mjeri u kojoj ne ugrožavaju stabilnost ekosustava i u opsegu koji ne umanjuje općekorisne funkcije šuma te se šumskogospodarskim planom može dopustiti:

1. pašarenje uz obvezno čuvanje stoke, pod uvjetom da nisu obuhvaćene površine prvoga dobnog razreda, površine u fazi obnove odnosno konverzije te na površinama na kojima je izvršena resurekcija u protekle tri godine

2. brst

3. žirenje na suvislim površinama šuma i šumskih zemljišta, pod uvjetom da istim nisu obuhvaćene sastojine prvoga dobnog razreda i sastojine u fazi obnove

4. sakupljanje zavičajnih divljih vrsta i njihovih dijelova (sakupljanje gljiva, ljekovitog i ukrasnog bilja i dr.) provodi se sukladno posebnom propisu iz područja zaštite prirode

5. branje i sakupljanje plodova šumskog drveća i grmlja.

(2) Pašarenje, brst i žirenje te skupljanje i odnošenje šušnja, granja, ne može se dopustiti na bujičnom području.

(3) Pašarenje nije dopušteno na zaštićenom području u kategorijama strogi rezervat i posebni rezervat šumske vegetacije, a brst i žirenje te skupljanje i odnošenje šušnja i granja u zaštićenim šumama u kojima je zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara.

Članak 43.

(1) U šumama i na šumskim zemljištima mogu se uzgajati one vrste divljači koje obitavaju u ekosustavu, osim u uzgajalištima divljači i ograđenim dijelovima otvorenih lovišta namijenjenih intenzivnom uzgoju divljači, u skladu s osnovom odnosno programom.

(2) U obračunu lovnoproduktivnih površina za krupnu divljač iz obračuna se izuzimaju površine prvoga dobnog razreda do starosti deset godina (osim za divlju svinju), sastojine u fazi oplodnih sječa i šumski sjemenski objekt u kategoriji selekcioniran.

(3) Osnovom odnosno programom ograničuje se broj one vrste divljači koja može učiniti veću gospodarsku štetu šumi i šumskom zemljištu.

Članak 44.

(1) U šumsku kroniku unose se kronološkim redom oni podaci koji nisu obuhvaćeni evidencijama, a odnose se na gospodarenje šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

(2) Šumsku kroniku nije obvezno voditi za šume malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika za koje nije formirana zasebna gospodarska jedinica.

(3) Šumska kronika vodi se po godinama u posebnoj knjizi.

Članak 45.

(1) Radi praćenja i očuvanja višenamjenskih funkcija šuma na razini sastojina i gospodarskih jedinica obavlja se ocjena općekorisnih funkcija šuma.

(2) Ocjenjivanje se vrši prema metodologiji koja je tiskana u Prilogu 4 ovoga Pravilnika.

Članak 46.

Radi provođenja odredbi Kyoto protokola i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kao i Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, te Odluke Vijeća EU 2016/374 o izmjeni Odluke br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, šume i šumska zemljišta će se razvrstati prema metodologiji koja je tiskana u Prilogu 5 ovoga Pravilnika.

Članak 47.

Odredbe članaka 2. do 46. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na izradu šumskogospodarskih planova.

III. OSNOVA PODRUČJA

Članak 48.

(1) Osnova područja je šumskogospodarski plan na temelju kojeg se gospodari šumama i šumskim zemljištima na području Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: šumskogospodarsko područje).

(2) Osnovom područja utvrđuje se ekološka, gospodarska i socijalna podloga za biološko poboljšavanje šuma i povećanje šumske proizvodnje.

(3) Osnova područja sadrži:

1. uređajni zapisnik

2. iskaz površina šuma i šumskih zemljišta s podjelom po namjeni

3. tablicu obraslog šumskog zemljišta prema uzgojnom obliku i namjeni

4. tablicu uređajnih razreda

5. tablicu drvne zalihe i prirasta po vrstama drveća

6. tablice dobnih i debljinskih razreda

7. tablice drvne zalihe i prirasta jednodobnih šuma po starosnim razredima

8. plan radova gospodarenja šumama

9. plan sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih šuma

10. plan sječa prebornih i raznodobnih šuma

11. prikaz etata po sortimentima

12. plan izrade, obnove i revizije osnova i programa

13. gospodarsko-financijski plan

14. grafičke prikaze drvne zalihe i prirasta po dobnoj i debljinskoj strukturi

15. pregledne karte

16. evidencije o izvršenim radovima planiranim osnovom područja

17. korištenje nedrvnih šumskih proizvoda u proteklom polurazdoblju

18. tablica promjena namjene zemljišta.

Članak 49.

Uređajni zapisnik sadržava:

Uvod

I. Povijesni prikaz razvoja šumarstva u Republici Hrvatskoj

II. Općekorisne funkcije šuma

III. Opći podaci o području:

1. Opis područja

2. Prirodne značajke:

1. orografske i hidrografske prilike

2. geološka podloga i tlo

3. klima

4. šumske zajednice i stanišni tipovi (ugroženi i rijetki stanišni tipovi)

5. zaštićena područja

6. ekološka mreža

7. strogo zaštićene vrste

IV. Dosadašnje gospodarenje šumama i šumskim zemljištima:

1. Uređivanje šuma

2. Radovi gospodarenja šumama

3. Provedba etata i užita drvna zaliha

4. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

V. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta i usporedba s prijašnjim stanjem:

1. Površina

2. Drvna zaliha i prirast

3. Zdravstveno stanje šuma

VI. Buduće gospodarenje:

1. Cilj i način gospodarenja

2. Prikaz predviđenih radova gospodarenja šumama

3. Plan korištenja drvne zalihe i osiguranja potrajnosti prihoda s obrazloženjem

4. Uređivanje šuma

5. Nedrvni šumski proizvodi

VII. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume

VIII. Gospodarenje s divljači i ostalim životinjskim vrstama

IX. Usklađenost osnove područja s prostornim planom državne razine.

Članak 50.

(1) Podaci o površinama šuma i šumskih zemljišta, uzgojnom obliku i namjeni za šumskogospodarsko područje utvrđuju se temeljem podataka važećih osnova i programa osim za neuređene površine za koje se utvrđuju jednom od metoda procjene.

(2) Podaci o drvnoj zalihi i prirastu (stanje 1. 1. prve godine važenja) za šumskogospodarsko područje utvrđuju se računski temeljem podataka važećih osnova i programa osim za neuređene površine za koje se utvrđuju jednom od metoda procjene.

Članak 51.

(1) Plan radova gospodarenja šumama iz članka 28. stavka 1. osim za točke 11., 14. i 15. ovoga Pravilnika za šumskogospodarsko područje izrađuje se procjenom očekivanih potreba.

(2) Planom sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih, te planom sječa prebornih i raznodobnih šuma planira se količina drvne zalihe koju je potrebno posjeći u tijeku valjanosti osnove područja razvrstana po vlasništvu, vrsti drveća, za I/1 i I/2 polurazdoblje te II. gospodarsko razdoblje.

(3) Bilancu izvršenja planiranih radova iz I/1 polurazdoblja potrebno je obrazložiti u uređajnom zapisniku naredne osnove područja.

Članak 52.

Plan izrade, obnove i revizije osnova i programa gospodarenja obuhvaća površine uređenih i neuređenih šuma, popis postojećih osnova odnosno programa s redoslijedom izrade i revizije za razdoblje od deset godina.

Članak 53.

Gospodarsko-financijski plan izrađuje se za razdoblje od deset godina prema naturalnim i financijskim pokazateljima u godini izrade osnove područja.

Članak 54.

Grafički prikaz drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi izrađuje se po vlasništvu i zbirno za šumskogospodarsko područje, i to:

1. grafički prikaz dobnih i debljinskih razreda po površini i drvnoj zalihi

2. grafički prikaz drvne zalihe prije i poslije sječe prebornih šuma.

Članak 55.

(1) Pregledne karte osnove područja izrađuju se u mjerilu 1:300000.

(2) Uz osnovu područja izrađuju se sljedeće pregledne karte:

1. pregledna karta šuma po vlasništvu

2. pregledne karte prostorne podjele šuma na gospodarske jedinice za državne i privatne šume

3. pregledna karta šuma s prikazom zaštićenih područja

4. pregledna karta šuma s prikazom ekološke mreže.

Članak 56.

(1) O izvršenim radovima planiranima osnovom područja vodi se godišnja evidencija na razini područja razvrstano po vlasništvu.

(2) Na kraju svake godine i po isteku I/1 polurazdoblja sastavlja se rekapitulacija za osnovu područja, a podaci se upisuju do 31. ožujka za proteklu godinu.

Članak 57.

Obrasci ŠGO-1 do ŠGO-20 sastavni su dio osnove područja i tiskani su u Prilogu 7 ovoga Pravilnika.

IV. OSNOVA GOSPODARENJA

Članak 58.

Osnovom gospodarenja određuje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

Članak 59.

Osnova gospodarenja sadržava:

1. Uređajni zapisnik

2. Iskaz površina šuma i šumskih zemljišta

3. Opis staništa i sastojina

4. Tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma i debljinskih razreda prebornih i raznodobnih šuma

5. Osnovu sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih šuma

6. Opću osnovu sječa prebornih šuma i opću osnovu sječa raznodobnih šuma

7. Prikaz etata po sortimentima

8. Plan radova gospodarenja šumama

9. Gospodarsko-financijski plan

10. Tablicu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma

11. Popis šuma prema stupnju ugroženosti od požara

12. Iskaz katastarskih čestica sa posjedničkim i vlasničkim stanjem i pripadajućim odsjecima

13. Evidenciju o izvršenim sječama propisanim Osnovom gospodarenja

14. Evidenciju o izvršenim radovima gospodarenja šumama i šumskim zemljištima planiranih Osnovom gospodarenja

15. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

16. Tablica promjene namjene zemljišta

17. Grafičke prikaze drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi

18. Osnovne, pregledne i druge karte

19. Izračun dendrometrijskih podataka

20. Tarifni i prirasni nizovi.

Članak 60.

Uređajni zapisnik sadržava:

Uvod

I. Povijest gospodarenja šumama:

1. Dosadašnja organiziranost šumarstva

2. Povijesni prikaz uređivanja šuma

II. Prirodne značajke:

1. Orografske i hidrografske prilike

2. Geološka podloga i tlo

3. Klima

4. Šumske zajednice i stanišni tipovi (ugroženi i rijetki stanišni tipovi)

5. Zaštićena područja

6. Strogo zaštićene vrste

7. Ekološka mreža

– Popis područja ekološke mreže

– Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže

– Analiza utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

III. Općekorisne funkcije šuma

IV. Prikaz dosadašnjega gospodarenja šumama i šumskim zemljištima s bilancom po odjelima i odsjecima za proteklo polurazdoblje:

1. Radovi gospodarenja šumama i šumskim zemljištem

2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

3. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

V. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta i usporedba s prijašnjim stanjem:

1. Površina

2. Drvne zalihe i prirasti

3. Tablice dobnih odnosno debljinskih razreda

4. Opis uređajnih razreda

5. Zdravstveno stanje šuma

6. Primarna šumska prometna infrastruktura

VI. Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima:

1. Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima

2. Radovi gospodarenja šumama

3. Određivanje etata i izračun normaliteta s obrazloženjem

4. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

5. Planirana primarna šumska prometna infrastruktura

VII. Ugroženost šuma od požara

VIII. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume

IX. Gospodarenje s divljači i ostalim životinjskim vrstama

X. Usklađenost osnove s prostornim planovima regionalne razine.

Članak 61.

(1) U iskaz površina uvrštavaju se sve površine sukladno članku 5. Zakona o šumama bez obzira na vrstu uporabe evidentirane u katastru.

(2) Površine obrasle početnim razvojnim stadijima šumskih sastojina za koje vrsta uporabe evidentirana u katastru nije šuma, a koje se uz gospodarski opravdane troškove mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji, ne uvrštavaju se u šumskogospodarske planove.

(3) Iskaz površina sadržava podatke po kategorijama šuma i šumskih zemljišta, popis katastarskih čestica po odjelima i odsjecima.

(4) Promjene površina u odnosu na proteklo polurazdoblje moraju se obrazložiti po katastarskim općinama i katastarskim česticama.

(5) Površine se prikazuju po katastarskim česticama prema vlasničkom i posjedovnom stanju.

(6) Posebno se iskazuju površine šuma i šumskih zemljišta prema namjeni.

(7) Ukupna površina šuma iskazuje se po županijama i gradovima/općinama.

(8) Posebno se iskazuju radno nedostupne površine šuma i šumskih zemljišta.

Članak 62.

(1) Opis staništa i sastojina prikazuje pripadnost uređajnom razredu, stanje šuma pojedinog odjela odnosno odsjeka s podacima o elementima staništa i strukturi sastojine, obrastu, sklopu, starosti, bonitetu, ophodnji ili ophodnjici.

(2) Elementi staništa su:

1. nagib – iskazuje se u stupnjevima, od najmanjega do najvećega

2. nadmorska visina – iskazuje se kao prosječna nadmorska visina u nizinskim šumama, a u brdskim i gorskim kao najniža i najviša nadmorska visina za odjel odnosno odsjek

3. ekspozicija – označuje se velikim početnim slovima strana svijeta

4. razvedenost zemljišta – označuje se kao »ravničasto«, »brežuljkasto«, »vrtačasto«, »strana«, »hrbat« i sl.

5. živi i mrtvi pokrov – označuje se prema tome da li je tlo zastrto slojem grmlja ili prizemnim rašćem, listincem i humusom ili je bez pokrova

6. kamenitost iskazuje se u postotcima površine.

(3) Elementi strukture sastojine su:

1. broj stabala

2. temeljnica

3. drvna zaliha

4. prirast.

(4) Elementi strukture sastojine iskazuju se prema vrstama drveća po hektaru i ukupno.

(5) Tarifa, prsni promjer i visina iskazuju se prema vrsti drveća.

(6) Struktura broja stabala iskazuje se prema vrstama drveća po hektaru i debljinskim stupnjevima.

Članak 63.

Podaci u tablici dobnih i debljinskih razreda iskazuju se po uređajnim razredima razvrstanim po vrstama drveća.

Članak 64.

(1) Planom radova gospodarenja šumama planiraju se radovi po odjelima odnosno odsjecima i ukupno za gospodarsku jedinicu.

(2) Planirani radovi njege i čišćenja provode se bez obzira na povećanje starosti sastojine.

(3) U sastojinama zrelim za sječu za koje nije propisana oplodna sječa mogu se planirati pripremni radovi obnove.

(4) Nadzor nad kvalitetom izvršenih radova gospodarenja šumama provodi i potvrđuje ovlašteni inženjer kolaudacijskim zapisnikom.

(5) Planirane radove gospodarenja šumama izuzetno nije potrebno obaviti ako se tijekom gospodarskog polurazdoblja utvrdi da stanje sastojine ne zahtjeva njihovo obavljanje, odnosno njihovim obavljanjem nećemo postići svrhu zbog kojih su planirani što zapisnikom potvrđuje ovlašteni inženjer.

Članak 65.

(1) Osnovom sječa glavnog i prethodnog prihoda jednodobnih sastojina i općom osnovom sječa prebornih i raznodobnih sastojina propisuje se etat uređajnog razreda, odjela/odsjeka i ukupno za gospodarsku jedinicu.

(2) Propisani etat obvezan je po površini, a dopuštena su odstupanja užite drvne zalihe redovnog prihoda po vrstama drveća i ukupno u odsjeku:

1. Glavnog prihoda u jednodobnim sastojinama:

– 15% kod pripremnog i naplodnog sijeka u sastojinama u kojima je izvršena izmjera svih stabala

– 10% kod dovršnog sijeka u sastojinama u kojima je izvršena izmjera svih stabala

– 25% u sastojinama u kojima je izmjera stabala izvršena na uzorku ili računski

2. Prethodnog prihoda:

– u drugom dobnom razredu nema obveze po drvnoj zalihi;

– od drugog dobnog razreda do oplodne sječe 25%

3. U prebornim i raznodobnim sastojinama te u plantažama i kulturama 25%.

(3) U šumama malih privatnih šumoposjednika nema obveze izvršenja propisanog etata po odsjeku već po uređajnom razredu, a dopuštena su prekoračenja propisanog etata do 20% na razini uređajnog razreda.

(4) Iznimno od stavka 2. ovoga članka za vrste drveća za koje etat nije propisan ili koje su u propisu etata zastupljene do 10% užita drvna zaliha može biti do 15% drvne zalihe te vrste.

(5) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka za vrste drveća za koje prilikom izmjere nije evidentirana drvna zaliha već je vrsta evidentirana samo u opisu sastojina, užita drvna zaliha može biti do 1% utvrđene drvne zalihe u odsjeku.

(6) U odsjecima u kojima je propisani etat prethodnog prihoda po drvnoj zalihi u potpunosti ili djelomično realiziran kao slučajni prihod, užita drvna zaliha redovnog prethodnog prihoda može biti manja ili u okvirima dozvoljenih odstupanja, ali je njegova realizacija obvezna po površini.

(7) U odsjecima u kojima je propisani etat opće osnove sječa po drvnoj zalihi u potpunosti ili djelomično realiziran kao slučajni prihod, realizacija etata redovnog prihoda može biti manja ili u okvirima dozvoljenih odstupanja, ali je njegova realizacija obvezna po površini.

(8) Nadzor nad kvalitetom izvršene doznake provodi i potvrđuje ovlašteni inženjer kolaudacijskim zapisnikom.

Članak 66.

Grafički prikaz stvarne i normalne drvne zalihe i etata po dobnoj i debljinskoj strukturi izrađuje se za I/1 i I/2 polurazdoblje, i to:

1. grafički prikaz razmjera dobnih razreda po površini i drvnoj zalihi za jednodobne sastojine

2. grafički prikaz drvne zalihe prije i poslije sječe po debljinskim razredima za preborne i raznodobne sastojine.

Članak 67.

(1) Za osnovu se izrađuju:

1. osnovna karta gospodarske podjele s topografskom podlogom (dobivena na temelju katastarskih planova i Hrvatske osnovne karte) u mjerilu 1:5000 ili 1:10000 u koju se ucrtavaju granice odjela, odsjeka, katastarskih općina, županija, općina te postojeće prometnice

2. pregledna karta s topografskom podlogom u mjerilu 1:25000 ili krupnijem (dobivena na temelju osnovne karte), u koju se ucrtavaju granice odjela, odsjeka i postojeće prometnice

3. tematske karte kojima je podloga topografska karta u mjerilu 1:25000 ili krupnijem:

a) karta uređajnih razreda

b) karta dobnih razreda

c) karta postojeće i planirane primarne šumske infrastrukture

d) karta etata (za glavni prihod i I/1 i I/2)

e) karta ugroženosti šuma od požara u skladu s posebnim propisom

f) fitocenološka karta

g) pedološka karta

h) karta radno nedostupnih površina

i) karta zaštićenih područja

j) karta ekološke mreže

k) karta stanišnih tipova III. razine NKS.

(2) Karte iz stavka 1. točke 3. a, b, c, d i e ovoga članka izrađuju se prema standardu u Prilogu 6 ovoga Pravilnika, osim karata pod točkom 3. f, g, h, i, j i k za koje je obvezno tumačenje bojanja.

Članak 68.

(1) Podatke o izvršenim radovima propisanim osnovom gospodarenja, provoditelj osnove gospodarenja upisuje u evidencije do 1. ožujka za proteklu godinu.

(2) Podaci o izvršenju etata evidentiraju se po površinama i drvnoj zalihi iz knjižica doznaka.

(3) Podaci za površinu prikazuju se pri prvom redovitom zahvatu, a posječena drvna zaliha po godinama.

(4) Podaci o izvršenim radovima gospodarenja šumama obuhvaćaju vrstu i količinu radova, a evidentiraju se po odjelima i odsjecima.

(5) Višekratni zahvati na istoj površini evidentiraju se posebno.

(6) Radovi koji nisu propisani osnovom, evidentiraju se kao nepredviđeni radovi.

(7) Na kraju svake godine i po isteku I/1 polurazdoblja izrađuje se rekapitulacija evidentiranih podataka za gospodarsku jedinicu.

Članak 69.

Obrasci O-1 do O-21 te IDP obrasci sastavni su dio Osnove i tiskani su u Prilogu 7 ovoga Pravilnika.

V. PROGRAM GOSPODARENJA GOSPODARSKOM JEDINICOM S PLANOM UPRAVLJANJA PODRUČJEM EKOLOŠKE MREŽE

Članak 70.

Programima gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže određuje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice za koje se izrađuju planovi upravljanja područjem ekološke mreže.

Članak 71.

(1) Uređajni zapisnik sadržava:

Uvod

I. Povijest gospodarenja šumama:

1. Dosadašnja organiziranost šumarstva

2. Povijesni prikaz uređivanja šuma

II. Prirodne značajke:

1. Orografske i hidrografske prilike

2. Geološka podloga i tlo

3. Klima

4. Šumske zajednice i stanišni tipovi (ugroženi i rijetki stanišni tipovi)

5. Zaštićena područja

6. Strogo zaštićene vrste

III. Ekološka mreža

1. Popis područja ekološke mreže

2. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže

IV. Općekorisne funkcije šuma

V. Prikaz dosadašnjega gospodarenja šumama i šumskim zemljištima s bilancom po odjelima i odsjecima za proteklo polurazdoblje:

1. Radovi gospodarenja šumama

2. Iskorištavanje drvne zalihe (etat)

3. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

VI. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta i usporedba s prijašnjim stanjem:

1. Površina

2. Drvne zalihe i prirasti

3. Tablice dobnih odnosno debljinskih razreda

4. Opis uređajnih razreda

5. Zdravstveno stanje šuma

6. Primarna šumska prometna infrastruktura

VII. Sadašnje stanje ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta zastupljenih na šumskom zemljištu gospodarske jedinice obuhvaćenih ekološkom mrežom i usporedba s prijašnjim stanjem

1. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova

– površina

– dobna struktura za jednodobne šume, debljinska struktura za preborne i raznodobne šume

– mrtvo drvo/ stojeće i ležeće

– zdravstveno stanje

– negativni utjecaj i ugroze na ciljni stanišni tip

2. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih vrsta

– ekološki zahtjevi svih ciljnih vrsta

– analiza staništa ciljnih vrsta

– utvrđena prisutnost ciljnih vrsta na temelju karte ciljnih vrsta

3. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova i identifikacija trendova

4. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih vrsta i identifikacija trendova

VIII. Buduće gospodarenje šumama i šumskim zemljištima:

1. Cilj i način gospodarenja po uređajnim razredima

2. Radovi gospodarenja šumama

3. Određivanje etata i izračun normaliteta s obrazloženjem

4. Korištenje nedrvnih šumskih proizvoda

5. Planirana primarna šumska prometna infrastruktura

6. Aktivnosti koje doprinose očuvanju strogo zaštićenih vrsta, rijetkih i ugroženih stanišnih tipova i zaštićenih područja

IX. Ciljevi i način postizanja ciljeva očuvanja za ciljne stanišne tipove i ciljne vrste zastupljene na šumskom zemljištu gospodarske jedinice obuhvaćenih ekološkom mrežom

1. Ciljevi i mjere očuvanja područja ekološke mreže

2. Način postizanja ciljeva očuvanja područja ekološke mreže (aktivnosti) s pokazateljima provedbe aktivnosti

3. Analiza utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

X. Ugroženost šuma od požara

XI. Vrijeme sječe i izvlačenja iz šume

XII. Gospodarenje s divljači i ostalim životinjskim vrstama

XIII. Usklađenost s prostornim planovima regionalne razine.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za prvi plan upravljanja nije potrebno obraditi poglavlje VII. potpoglavlja 3. i 4.

Članak 72.

(1) Za Programe gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže osim karata iz članka 67. ovoga Pravilnika izrađuju se i:

1. karta stanišnih tipova IV razine sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa

2. karta ciljnih stanišnih tipova područja ekološke mreže

3. karta ciljnih vrsta područja ekološke mreže

(2) Na minsko sumnjivim područjima ne izrađuju se karte iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 73.

Odredbe članka 58. do 69. ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na izradu i provedbu Programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže .

VI. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA

Članak 74.

Programom gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika utvrđuje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

Članak 75.

(1) Odredbe članka 58. do 69. ovoga Pravilnika primjenjuju se na izradu programa gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka radovi gospodarenja šumama i izvršenje sječa, kod malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika kada nije formirana zasebna gospodarska jedinica, razdužuju se po uređajnim razredima, a evidentiraju se po odsjecima.

(3) Program gospodarenja privatnih šumoposjednika sadrži raspodjelu šuma privatnih šumoposjednika prema veličini posjeda iskazanu u obrascu PŠ – 1 koji je tiskan u Prilogu 7 ovoga Pravilnika.

VII. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA POSEBNE NAMJENE ZA POTREBE OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 76.

(1) Za šume i šumska zemljišta za potrebe obrane Republike Hrvatske izrađuje se program gospodarenja šumama posebne namjene u svrhu praćenja stanja i gospodarenju šuma na vojnim vježbalištima i drugim vojnim objektima s naglaskom na posebne smjernice gospodarenja s obzirom na potrebe obrane RH.

(2) Na izradu i provedbu programa posebne namjene za šume za potrebe obrane RH koje čine zasebne gospodarske jedinice odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 58. do 69. ovoga Pravilnika.

(3) Program posebne namjene za šume za potrebe obrane RH koje su sastavni dio gospodarske jedinice gospodarskih šuma sadržava:

1. opće podatke (proglašenje, popis odsjeka, površinu, drvnu zalihu, prirast)

2. smjernice gospodarenja (određuju se u suradnji sa središnjim tijelom državne uprave nadležnim za poslove obrane Republike Hrvatske).

VIII. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMSKIM SJEMENSKIM OBJEKTIMA

Članak 77.

(1) Za šumske sjemenske objekte u kategoriji »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran« moraju biti izrađeni Programi gospodarenja.

(2) Programi gospodarenja i njihove izmjene za šumske sjemenske objekte u kategoriji »selekcioniran« izrađuju se sukladno propisima o šumama i sastavni su dio šumskogospodarskih planova, a odobravaju se uz prethodno mišljenje Hrvatskog šumarskog instituta.

(3) Programi gospodarenja i njihove izmjene za šumske sjemenske objekte u kategoriji »kvalificiran« i »testiran« izrađuju se sukladno posebnom propisu.

Članak 78.

(1) Prilikom izmjere stabala u šumskom sjemenskom objektu u kategoriji »selekcioniran« upisuju se podaci za sljedeće kategorije stabala:

– sjemenska stabla

– negativna stabla

– nepoželjna stabla

– indiferentna stabla.

(2) Šumski sjemenski objekt uz standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava prema sustavu obilježavanja koji je tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika.

Članak 79.

Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategoriji »selekcioniran« sadržava:

1. Uređajni zapisnik

2. Podaci o strukturi šumskog sjemenskog objekta

3. Plan radova njege proredom

4. Prikaz izvršenih radova u proteklom razdoblju

5. Obrazac za evidencije

6. Kartu područja provenijencije (1:100000)

7. Kartu šumskog sjemenskog objekta (1:5000 ili 1:10000).

Članak 80.

Uređajni zapisnik sadržava:

1. Opće podatke o šumskom sjemenskom objektu (naziv šumske svojte, provenijencija, tip šumskog sjemenskog objekta, podaci o upisu u Registar šumskih sjemenskih objekata, registarski broj u Registru šumskih sjemenskih objekata, prikaz podataka fenotipske izmjere, starost i razvojni stadij, nadmorska visina, fitocenoza)

2. Prikaz dosadašnjeg gospodarenja šumskim sjemenskim objektom (podaci o plodonošenju i količini sabranog sjemena, broj izvađenih biljaka, struktura obavljenih proreda, podaci o propadanju stabala)

3. Sadašnje stanje šumskog sjemenskog objekta (podaci o strukturi po vrstama drveća i kategorijama stabala), zdravstveno stanje oštećenost krošanja

4. Buduće gospodarenje šumskim sjemenskim objektom (struktura propisane prorede po vrstama drveća i kategorijama stabala te mjere zaštite šuma).

Članak 81.

(1) Pregledna karta područja provenijencije sadržava podatke o lokaciji šumskog sjemenskog objekta unutar područja provenijencije.

(2) Karta šumskog sjemenskog objekta sadrži prostorne podatke o šumskom sjemenskom objektu i susjednim sastojinama.

Članak 82.

(1) Važenje Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategoriji »selekcioniran« usklađuje se s važenjem gospodarske osnove ili programa gospodarenja za gospodarsku jedinicu na čijem se području šumski sjemenski objekt nalazi.

(2) Obrasci S-1 do S-3 sastavni su dio Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom i tiskani su u Prilogu 7 ovoga Pravilnika.

IX. PROGRAM ZAŠTITE, NJEGE I OBNOVE ŠUMA

Članak 83.

(1) Za šume i šumska zemljišta koja su zaštićena u kategoriji strogi rezervat i nacionalni park izrađuje se Program zaštite, njege i obnove šuma koji je ujedno i plan upravljanja ekološkom mrežom, a provodi ga javna ustanova nadležna za upravljanje zaštićenim područjem.

(2) Za šume i šumska zemljišta zaštićena u kategoriji posebni rezervat šumske vegetacije i park-šumu donosi se Program zaštite, njege i obnove šuma koji je sastavni dio šumskogospodarskog plana te se izrađuje i provodi u sklopu šumskogospodarskog plana.

Članak 84.

Program zaštite, njege i obnove šuma iz članka 83. stavka 1. sadržava:

1. Uređajni zapisnik

2. Iskaz površina šuma i šumskih zemljišta

3. Tablicu vrednovanja općekorisnih funkcija šuma

4. Opis staništa i sastojina

5. Tablicu dobnih razreda jednodobnih šuma i tablicu debljinskih razreda prebornih i raznodobnih šuma

6. Plan radova biološke obnove šuma

7. Popis šuma prema stupnju ugroženosti od požara

8. Grafičke prikaze drvne zalihe po dobnoj i debljinskoj strukturi

9. Osnovne, pregledne i druge karte

10. Izračun dendrometrijskih podataka

11. Tarife; tablice postotka prirasta

12. Evidenciju o izvršenim sječama

13. Evidencije o izvršenim radovima gospodarenja šumama

14. Evidenciju promjene namjene zemljišta.

Članak 85.

(1) Uređajni zapisnik sadržava:

Uvod

I. Povijesni prikaz zaštićenog područja

II. Prirodne značajke:

1. Orografske i hidrografske prilike

2. Geološka podloga i tlo

3. Klima

4. Šumske zajednice i stanišni tipovi (ugroženi i rijetki stanišni tipovi)

5. Zaštićena područja

6. Strogo zaštićene vrste

III. Ekološka mreža:

1. Popis područja ekološke mreže

2. Ciljne vrste i ciljni stanišni tipovi područja ekološke mreže

IV. Općekorisne funkcije šuma

V. Prikaz dosadašnjega upravljanja šumama i šumskim zemljištima s bilancom po odjelima i odsjecima za proteklo polurazdoblje:

1. Radovi gospodarenja šumama

2. Obavljena sječa stabala

VI. Sadašnje stanje šuma i šumskih zemljišta i usporedba s prijašnjim stanjem:

1. Površina

2. Drvne zalihe i prirasti

3. Tablice dobnih odnosno debljinskih razreda

4. Opis uređajnih razreda

5. Zdravstveno stanje šuma

6. Primarna šumska prometna infrastruktura

VII. Sadašnje stanje ciljnih stanišnih tipova i ciljnih vrsta zastupljenih na šumskom zemljištu gospodarske jedinice obuhvaćenih ekološkom mrežom i usporedba s prijašnjim stanjem

1. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova:

– površina

– dobna struktura za jednodobne šume, debljinska struktura za preborne i raznodobne šume

– mrtvo drvo/ stojeće i ležeće

– zdravstveno stanje

– negativni utjecaj i ugroze na ciljni stanišni tip

2. Analiza sadašnjeg stanja ciljnih vrsta:

– ekološki zahtjevi svih ciljnih vrsta

– analiza staništa ciljnih vrsta

– utvrđena prisutnost ciljnih vrsta na temelju karte ciljnih vrsta

3. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih stanišnih tipova i identifikacija trendova

4. Usporedba sadašnjeg i prijašnjeg stanja ciljnih vrsta i identifikacija trendova

VIII. Buduće upravljanje šumama i šumskim zemljištima:

1. Cilj i način upravljanja zaštićenim područjem

2. Radovi gospodarenja šumama

3. Zaštita faune

4. Aktivnosti koje doprinose očuvanju strogo zaštićenih vrsta, rijetkih i ugroženih stanišnih tipova i zaštićenih područja

IX. Ciljevi i način postizanja ciljeva očuvanja za ciljne stanišne tipove i ciljne vrste zastupljene na šumskom zemljištu gospodarske jedinice obuhvaćenih ekološkom mrežom

1. Ciljevi i mjere očuvanja područja ekološke mreže

2. Način postizanja ciljeva očuvanja područja ekološke mreže (aktivnosti) s pokazateljima provedbe aktivnosti

3. Analiza utjecaja planiranih aktivnosti na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže

X. Plan provedbe mjera očuvanja područja

XI. Ugroženost šuma od požara

XII. Usklađenost programa s prostornim planovima regionalne razine

XIII. Aktivnosti očuvanja ekološke mreže propisane planom upravljanja strogim rezervatom ili nacionalnim parkom koje nisu dio Programa zaštite, njege i obnove šuma.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka za prvi plan upravljanja nije potrebno obraditi u poglavlju VII. podpoglavlja 3. i 4.

Članak 86.

Za Program zaštite, njege i obnove šuma iz članka 83. stavka 1., osim karata iz članka 67. ovoga Pravilnika izrađuju se i:

1. karta stanišnih tipova IV. razine sukladno Nacionalnoj klasifikaciji staništa

2. karta ciljnih stanišnih tipova područja ekološke mreže

3. karta ciljnih vrsta područja ekološke mreže.

Članak 87.

Program zaštite, njege i obnove šuma iz članka 83. stavka 2. ovoga Pravilnika sadržava:

1. opće podatke (proglašenje, popis odsjeka, površinu, drvnu zalihu, prirast)

2. mjere zaštite šuma (smjernice upravljanja).

X. PROGRAM GOSPODARENJA ŠUMAMA POSEBNE NAMJENE KOJIMA GOSPODARI PRAVNA OSOBA

Članak 88.

(1) Programima gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba određuje se stanje šuma te radovi u neposrednom gospodarenju šumama i šumskim zemljištima gospodarske jedinice.

(2) Na izradu i provedbu programa gospodarenja šumama posebne namjene kojima gospodari Pravna osoba primjenjuju odredbe članaka 58. do 69. ovoga Pravilnika.

XI. REVIZIJA I OBNOVA

Članak 89.

(1) Osnova područja podliježe postupku obnove u desetoj godini važenja.

(2) Osnove i programi gospodarenja, osim programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektima u kategoriji »kvalificiran« i »testiran«, podliježu postupku:

– izrade kod prvog uređivanja šuma

– revizije u desetoj godini važenja

– obnove u dvadesetoj godini važenja

– izvanredne revizije.

(3) Program gospodarenja šumama malih i srednjih privatnih šumoposjednika ne podliježe odredbama stavka 2. točke 4. ovoga članka.

(4) Radovi obnove ili revizije započinju u zadnjoj godini važenja, a završavaju u prvom polugodištu prve godine važenja nove osnove ili programa dostavom prijedloga elaborata u Ministarstvo.

(5) Do odobrenja obnovljenog ili revidiranog šumskogospodarskog plana radovi uzgoja i zaštite šuma obavljaju se u skladu s potrebama, a sječa u količini ne većoj od desetogodišnjeg prosjeka i u odsjecima planiranim za sječu u I/2 polurazdoblju prethodnog šumskogospodarskog plana.

(6) Izvanredna revizija ne može se provoditi u zadnjoj godini važenja šumskogospodarskog plana.

Članak 90.

(1) U postupku revizije i obnove šumskogospodarskih planova izrađuju se bilance užite drvne zalihe, planiranih radova gospodarenja šumama te prikaz promjena površina šuma i šumskih zemljišta po uređajnim razredima.

(2) Bilance iz stavka 1. ovoga članka izrađuju se prema evidencijama izvršenih radova po vrsti prihoda, vrsti drveća i vrsti radova gospodarenja šumama.

(3) Bilanca za šumskogospodarsku osnovu područja sadrži podatke o izvršenim radovima u prvih devet godina važenja, a za desetu godinu upisuju se podaci operativnog godišnjeg plana. Konačna bilanca izvršenih radova za prethodno polurazdoblje prilaže se važećoj osnovi područja do 30. lipnja prve godine važenja.

(4) U osnovama i programima bilance se prikazuju po odjelima i odsjecima, a za šume malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika za koje nije formirana zasebna gospodarska jedinica i po uređajnim razredima.

Članak 91.

(1) Revizija osnova i programa gospodarenja, osim programa gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže i programa gospodarenja programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektima u kategoriji »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran«, može se izraditi računski.

(2) Za reviziju osnova i programa iz stavka 1. ovoga članka provode se radovi:

1. obilježavanja gospodarske podjele, osim u šumama malih privatnih šumoposjednika i srednjih šumoposjednika za koje nije formirana zasebna gospodarska jedinica

2. opisa sastojina svih odjela i odsjeka

3. izmjere u jednodobnim sastojinama koja se propisuju za sječu kao glavni prihod idućih 10 godina

4. izmjere stabala u jednodobnim sastojinama drugoga dobnog razreda koji se prvi put mjere

5. određivanja distribucije broja stabala izmjerom ili računskim putem na temelju podataka prethodne osnove ili programa

6. promjena površina u gospodarskoj jedinici

7. izrade karata osim fitocenološke i pedološke karte.

Članak 92.

(1) Izvanredna revizija osnova i programa gospodarenja izrađuje se kad se tijekom gospodarenja šumama i šumskim zemljištima ustanove odstupanja od propisanih smjernica gospodarenja gospodarskom jedinicom uzrokovanih promjenom namjene prema posebnim propisima, elementarnom nepogodom, štetočinama bilja, sušenjem, propadanjem šuma, stanjem prirodne obnove i sječom većih razmjera za potrebe infrastrukture zbog čega je potrebno izvršiti površinske izmjene etata glavnog i prethodnog prihoda te opće osnove sječa.

(2) Izvanredna revizija može se izraditi za gospodarske jedinice u kojima će se zbog osiguranja financijskih sredstava, moći povećati obujam radova gospodarenja šumama.

(3) Izvanredna revizija može se izraditi kada se zbog potreba provođenja znanstveno-istraživačkog rada uspostavljaju trajne plohe intenzivnog motrenja oštećenosti šumskih ekosustava te zbog toga treba promijeniti namjenu na dijelu površine gospodarske jedinice.

(4) Izvanredna revizija može se izraditi za gospodarske jedinice u kojima se utvrdi potreba za uključivanjem u gospodarenje površina šuma i šumskih zemljišta koje do sada nisu bile u sastavu gospodarske jedinice.

(5) Izvanredna revizija može se izraditi za gospodarske jedinice u kojima se proglasi šumski sjemenski objekt upisan u kategoriji »selekcioniran«.

(6) Izvanrednu reviziju potrebno je izraditi kad dođe do promjene vlasničkih odnosa uzrokovanih povratom imovine temeljem posebnog zakona i to u slučaju promjene vlasništva na području gospodarske jedinice većom od 100 ha.

(7) Izvanrednu reviziju može se izraditi za gospodarske jedinice u kojima se nalaze minsko sumnjive površine, te su revizije izrađene računski, a nakon razminiranja je utvrđeno da podaci i propisi ne odgovaraju stvarnom stanju.

(8) Izvanredna revizija programa zaštite, njege i obnove šuma iz članka 83. stavka 1. i 2. ovoga Pravilnika može se izraditi u slučaju značajnog narušavanja temeljnih vrijednosti zaštićenog područja.

(9) Izvanrednu reviziju nije potrebno izraditi kada je propisani etat prebačen sječom slučajnog prihoda.

(10) Promjene se upisuju crvenom bojom u postojeće obrasce.

Članak 93.

Izvanredna revizija iz članka 92. ovoga Pravilnika sadržava:

1. Obrazloženje razloga izrade izvanredne revizije

2. Prikaz izmjena po odjelima i odsjecima s obrazloženjem (površina, drvna zaliha, prirast, etat, radovi gospodarenja šumama)

3. Obrasce u kojima su obavljene izmjene

4. Evidencije o izvršenim sječama

5. Evidencije o izvršenim radovima gospodarenja šumama.

XII. POSTUPAK ODOBRENJA ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA

Članak 94.

Postupak odobrenja šumskogospodarskih planova provodi se sukladno članku 29. Zakona o šumama.

XIII. ČUVANJE I POHRANJIVANJE ŠUMSKOGOSPODARSKIH PLANOVA TE JAVNOST PODATAKA

Članak 95.

(1) Osnova područja, osnove i programi gospodarenja te programi posebne namjene čuvaju se kod Javnog šumoposjednika, tijela državne uprave i pravnih osoba čiji je osnivač RH, a programi gospodarenja šumama privatnih šumoposjednika u Hrvatskoj poljoprivredno-šumarskoj savjetodavnoj službi (u daljnjem tekstu: Služba).

(2) Program zaštite, njege i obnove šuma za šume i šumska zemljišta koja su zaštićena u kategoriji strogi rezervat i nacionalni park čuva pravna osoba koja upravlja zaštićenim područjem, a jedan primjerak Programa dostavlja središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode.

(3) Javni šumoposjednik, tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH te Služba dužni su, u postupku ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu i izdavanja suglasnosti sukladno posebnom propisu iz zaštite prirode, središnjem tijelu državne uprave nadležnom za poslove zaštite prirode i Hrvatskoj agenciji za okoliš i prirodu dostaviti prostorne podatke u vektorskom (shape) obliku (kartu stanišnih tipova III ili IV razine NKS, kartu ciljnih stanišnih tipova područja ekološke mreže i kartu ciljnih vrsta područja ekološke mreže).

(4) Svi podaci koji su prikupljeni prilikom izrade šumskogospodarskih planova (terenski opisi, manuali izmjere, terenske karte i dr.) su dokumentacijska građa koju Javni šumoposjednik, tijela državne uprave i pravne osobe koje koriste šume i šumska zemljišta u vlasništvu RH, pravna osoba koja upravlja zaštićenim dijelom prirode odnosno Služba čuvaju do prestanka važenja šumskogospodarskog plana odnosno odobravanja novoga šumskogospodarskog plana.

(5) Sve numeričke i grafičke podatke koji su bili podloga za izradu šumskogospodarskih planova, računalne zapise šumskogospodarskih planova i podatke o njihovu provođenju Javni šumoposjednik, tijela državne uprave i pravne osobe koje koriste šume i šumska zemljišta u vlasništvu RH, pravna osoba koja upravlja zaštićenim dijelom prirode odnosno Služba čuvaju trajno u obliku računalnih zapisa.

(6) Šumskogospodarski planovi prije pokretanja postupka odobrenja od strane Ministarstva podliježu javnom uvidu koji mora trajati najmanje 15 dana, a nakon provedenog javnog uvida mora se održati javna rasprava.

(7) Obavijest o održavanju javnog uvida i javne rasprave mora biti objavljena u barem jednom od sredstava javnog priopćavanja.

(8) Privatni šumoposjednici koji izrađuju program gospodarenja privatnih šumoposjednika o svome trošku dužni su o tome prije početka izrade obavijestiti Službu, a odobreni program gospodarenja privatnih šumoposjednika, u analognom i digitalnom obliku dostaviti Službi u roku od 30 dana od dana odobrenja.

Članak 96.

(1) Javni šumoposjednik, tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH, srednji privatni šumoposjednici koji imaju formiranu zasebnu gospodarsku jedinicu i veliki privatni šumoposjednici te Služba dužni su nakon provedenog postupka odobrenja šumskogospodarskog plana, Ministarstvu dostaviti sve numeričke podatke u digitalnom (dbf) obliku, a sve podatke vezane za prostorni prikaz u vektorskom (shape) obliku, u roku od 30 dana.

(2) Tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH te Služba dužni su po odobrenju šumskogospodarskog plana u roku od 30 dana isti u elektronskom obliku dostaviti Javnom šumoposjedniku za potrebe izrade osnove područja i izvršavanja međunarodnih obveza RH koje obavlja Javni šumoposjednik.

(3) Tijela državne uprave i pravne osobe čiji je osnivač RH te Služba dužni su u zakonskom roku dostaviti Javnom šumoposjedniku podatke o radovima obavljenim u prethodnoj godini radi njihovog evidentiranja u osnovi područja.

XIV. PRIJENOS

Članak 97.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije i Programom Ujedinjenih naroda za okoliš:

– Direktivom Vijeća 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta (SL L 206, 22. 7. 1992.),

– Odlukom 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima za obračun emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji nastaju iz djelatnosti povezanih s korištenjem zemljišta, prenamjenom zemljišta i šumarstvom te informacijama o mjerama povezanima s tim djelatnostima (SL L 165 18. 6. 2013.),

– Odlukom Vijeća EU 2016/374 o izmjeni Odluke br. 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća radi uvrštavanja referentnih razina za gospodarenje šumama, minimalnih vrijednosti za definiciju šume i bazne godine emisija za Republiku Hrvatsku. (SL L 70/20 14. 3. 2016.),

– Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) ratificiranom od strane Republike Hrvatske (Zakona o potvrđivanju Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/96),

– Kyoto protokolom ratificiranim od strane Republike Hrvatske (Zakon o potvrđivanju Kyotskog protokola, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 05/2007).

Članak 98.

Prilozi od 1 do 9 sastavni su dio ovoga Pravilnika.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 99.

(1) Šumskogospodarski planovi čija je izrada započeta prema odredbama Pravilnika o uređivanju šuma (»Narodne novine«, broj 79/15.) dovršit će se prema odredbama toga Pravilnika.

(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka za gospodarske jedinice u čijem se obuhvatu nalaze područja ekološke mreže, a čija valjanost započinje s 1.1.2018. godine, izrađuju se programi gospodarenja gospodarskom jedinicom s planom upravljanja područjem ekološke mreže uz poštivanje odredbi članka 71. i 72. ovoga Pravilnika.

(3) Dopuštena odstupanja propisana člankom 65. ovoga Pravilnika primjenjuju se na sve osnove i programe gospodarenja.

(4) Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka, a vezano na članak 65. stavak 2. točku 2., za šumskogospodarske planove koji nisu izrađeni po odredbama ovoga Pravilnika, kod vrsta drveća koje su zastupljene s manje od 15% u omjeru smjese drvne zalihe odsjeka, propisani etat je obvezan samo po površini.

Članak 100.

Do izrade i odobrenja novih osnova i programa i njihovog proglašenja zaštitnim šumama smatraju se sve šume koje se u Osnovi područja vode kao zaštitne šume.

Članak 101.

Na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika, prestaje važiti Pravilnik o uređivanju šuma (»Narodne novine«, broj 79/15.).

Članak 102.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 28., 41. i 98. stavka 4. ovoga Pravilnika koji stupaju na snagu 1. siječnja 2019.

Klasa: 321-01/18-01/46

Urbroj: 525-11/1067-18-24

Zagreb, 10. listopada 2018.

Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske
i ministar poljoprivrede
Tomislav Tolušić, dipl. iur., v. r.

PRILOG 1

OZNAČAVANJE NEOBRASLOG NEPROIZVODNOG I NEPLODNOG ZEMLJIŠTA U OBRASCU O-1

Neobraslo neproizvodno i neplodno zemljište sukladno člancima 4. i 7. ovoga Pravilnika iskazuje se u obrascu O-1. Površine iste vrste zemljišta unutar jednoga odjela grupiraju se i označavaju dvoslovnom oznakom, a oznaka se upisuje uz broj odjela kojemu površine pripadaju.

Razvrstavanje se obavlja prema sljedećoj nomenklaturi:

NAZIV	OZNAKA
Prosjeka	pr
Protupožarna prosjeka	pp
Protupožarna prosjeka s elementima šumske ceste	ps
Svijetla pruga	sp
Stovarište	st
Planinska rudina	ru
Elektrovod, dalekovod	el
Vodovod	vv
Plinovod	pl
Naftovod	nf
Šumska cesta	cs
Traktorski put	tp
Vodotok	vd
Kanal	kl
Jezero, močvara	mo
Ljuti krš	kr
Objekti	ob
Šljunčara	sl
Kamenolom	ka
Bara	br
Nasip	np
Trstik	tr

Napomena: Ukoliko se iznimno zbog većeg broja jedinica lokalne samouprave (općine) u jednom odjelu ukaže potreba za dodatnim označavanjem (npr. šumskih cesta, vodotoka ili dr.), iza prve oznake slova dodaje se slovo x ili y, ili broj od 1 do 9 (npr. 18 cs, 18 cx, 18 c1, 18 c2).

PRILOG 2

SUSTAV OBILJEŽAVANJA ŠUMSKOGOSPODARSKE PODJELE RH

Trajno obilježavanje

1. Predmet obilježavanja

2. Znakovi

3. Nositelji znakova

4. Pozicija znakovlja

5. Dimenzije i izgled znakovlja

6. Boja

7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje

1. Predmet obilježavanja

1.1. Vanjske granice gospodarske jedinice

1.2. Granice između gospodarskih jedinica

1.3. Granice odjela

1.4. Granice odsjeka

1.5. Sjemenski objekti

2. Znakovi

2.1. Tri vodoravne paralelne crte – iznad gornje crte broj odjela, a ispod donje crte slovo koje označava odsjek – označavaju vanjsku granicu gospodarske jedinice i granicu između gospodarskih jedinica

2.2. Dvije vodoravne paralelne crte s brojkom iznad i slovom ispod označavaju granicu između odjela

2.3. Jedna vodoravna crta sa slovom ispod nje označava granicu odsjeka

2.4. Čvorna točka

2.5. Čvorna točka triju granica

Na granici višeg reda (red definira poglavlje 1.) produži se crta prema potrebi ili se (na tanjim stablima) napravi prsten. U pravcu kamo se granica nižeg reda usmjerava, nacrta se iznad i ispod crtovlja okomita linija, prema priloženoj skici. Gore su dvije brojke, a dolje dva slova, ili ako se radi o odsjeku samo slova

2.6. Čvorna točka više linija

Oko stabla se stavlja prsten, a okomitih linija je koliko i granica

3. Nositelji znakova

3.1. Humka s drvenim stupom pravi se ukopavanjem oštrobridnog otesanog stupa u prvom redu od hrastovine, bagremovine ili borovine, visokoga 100 cm iznad tla, oko čega se slaže 40 cm visoka zemljana humka, obložena busenjem ili kamenim pločama. Stup se ukopa u zemlju 60 cm, s poprečnim profilom 15x15 cm

3.2. Betonski stup potpuno je istih dimenzija, načina postavljanja i oblaganja kao i drvena humka

3.3. Živa stijena

3.4. Živo stablo

4. Pozicija znakovlja

4.1. Znakovlje se postavlja nasuprot objektu (sastojine) na koji se odnosi, na živom stablu u visini oko 170 cm, također i na živoj stijeni. Na stupovlju (humkama) postavlja se pri gornjem vrhu stupa da djeluje estetski

5. Dimenzije i izgled znakovlja je prema priloženim skicama

6. Boja znakova je crvena ili bijela te crna s ili bez bijele podloge

6.1. Boja znakova u sjemenskim objektima je žuta bez bijele podloge

7. Šumski sjemenski objekti – dodatno označavanje

7.1. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran« uz standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava registarskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu

7.2. Šumski sjemenski objekt u kategoriji »kvalificiran« i »testiran« uz standardnu oznaku gospodarske podjele dodatno se označava registarskim brojem šumskog sjemenskog objekta na prilazima objektu.

PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA OBILJEŽAVANJE GRANICA ODJELA I ODSJEKA

Vanjska granica gospodarske jedinice i granica između gospodarskih jedinica

Granica odjela

Granica odsjeka

Čvorna točka više linija

PRIMJERI IZGLEDA ZNAKOVA ZA DODATNO OBILJEŽAVANJE ŠUMSKIH SJEMENSKIH OBJEKATA

Sjemenski objekt u kategoriji »selekcioniran«

Sjemenski objekti u kategoriji »kvalificiran« i »testiran«

Dimenzije znakova za dodatno obilježavanje sjemenskih objekata su istih veličina kao i dimenzije znakova za obilježavanje granica gospodarskih jedinica, odjela i odsjeka

PRILOG 3

POPIS VRSTA DRVEĆA REPUBLIKE HRVATSKE

Dolje navedeni popis vrsta drveća koristi se u međunarodnim programima i to je popis vrsta drveća prema Flora Europeae i europski je popis vrsta drveća. U Hrvatskoj se upotrebljava pri praćenju i analizi efekata zračnih onečišćenja na šumu – oštećenosti stabala (ICP Forest) te je prihvaćen kao popis vrsta drveća za Nacionalnu inventuru šuma RH (CRONFI). U slučaju pojave nove vrste, za bjelogorične vrste se predlaže privremena šifra od 300 na dalje, a za crnogorične vrste šifra od 400 na dalje dok se ne dobije službena šifra vrste od za to nadležne europske institucije.

POPIS VRSTA DRVEĆA PREMA FLORA EUROPEAE
(VRSTE KOJE PRIDOLAZE U REPUBLICI HRVATSKOJ)

Bjelogorica
Šifra	Latinski naziv	Hrvatski naziv	Skraćeni naziv vrste
001	Acer campestre	Klen	Klen
002	Acer monspessulanum	Maklen	Maklen
003	Acer opalus	Talijanski javor	T.javor
004	Acer platanoides	Mliječ	Mliječ
005	Acer pseudoplatanus	Gorski javor	G.javor
006	Alnus cordata	Srcolisna joha	S.joha
007	Alnus glutinosa	Crna joha	C.joha
008	Alnus incana	Bijela joha	B.joha
009	Alnus viridis	Zelena joha	Z.joha
074	Arbutus andrachne	Grčka planika	G.planika
073	Arbutus unedo	Obična planika	O.planika
010	Betula pendula	Obična breza	O.breza
011	Betula pubescens	Cretna breza	C.breza
088	Betula tortuosa
012	Buxus sempervirens	Obični šimšir	Šimšir
013	Carpinus betulus	Obični grab	O.grab
014	Carpinus orientalis	Bjelograbić	B.grab
015	Castanea sativa (C. vesca)	Pitomi kesten	P.kesten
075	Ceratonia siliqua	Rogač	Rogač
076	Cercis siliquastrum	Obični judić	Judić
016	Corylus avellana	Obična lijeska	Lijeska
090	Crataegus monogyna	Jednoplodnički glog	Glog
077	Erica arborea	Veliki vrijes	V.vrijes
079	Erica manipuliflora	Mali vrijes	Ma.vrijes
078	Erica scoparia	Metličasti vrijes	Me.vrijes
017	Eucalyptus sp.
018	Fagus moesiaca	Mezijska bukva	M.bukva
019	Fagus orientalis	Orijentalna bukva	Or.bukva
020	Fagus sylvatica	Obična bukva	O.bukva
021	Fraxinus angustifolia spp. oxycarpa (F. oxyphylla)	Poljski jasen	P.jasen
022	Fraxinus excelsior	Obični jasen	O.jasen
023	Fraxinus ornus	Crni jasen	C.jasen
024	Ilex aquifolium	Obična božikovina	O.bož.
025	Juglans nigra	Crni orah	C.orah
026	Juglans regia	Obični orah	O.orah
080	Laurus nobilis	Lovor	Lovor
027	Malus domestica	Pitoma jabuka	P.jabuka
081	Myrtus communis	Obična mirta	Mirta
028	Olea europaea	Divlja maslina	D.maslina
029	Ostrya carpinifolia	Crni grab	C.grab
082	Phillyrea latifolia	Širokolisna zelenika	Š.zelen.
083	Phillyrea angustifolia	Uskolisna zelenika	U.zelen.
084	Pistacia lentiscus	Balzamna tršlja	Tršlja
085	Pistacia terebinthus	Smrdljiva tršlja	Smrdljika
030	Platanus orientalis	Azijska platana	A.platana
031	Populus alba	Bijela topola	B.topola
032	Populus canescens	Siva topola	S.topola
033	Populus hybrides	Hibridna topola	H.topola
034	Populus nigra	Crna topola	C.topola
035	Populus tremula	Trepetljika	Trepetlj.
036	Prunus avium	Divlja trešnja	Trešnja
037	Prunus dulcis (Amygdalus communis)	Badem	Badem
038	Prunus padus	Sremza	Sremza
039	Prunus serotina	Kasna sremza	K.sremza
040	Pyrus communis	Pitoma kruška	P.kruška
041	Quercus cerris	Hrast cer	Cer
042	Quercus coccifera (Q. calliprinos)	Hrast oštrika	Oštrika
043	Quercus faginea
044	Quercus frainetto (Q. conferta)	Hrast sladun	Sladun
045	Quercus fruticosa (Q. lusitanica)
046	Quercus ilex	Hrast crnika	Crnika
047	Quercus macrolepis (Q. aegilops)	Grčki hrast	Gr.hrast
048	Quercus petraea	Hrast kitnjak	Kitnjak
049	Quercus pubescens	Hrast medunac	Medunac
050	Quercus pyrenaica (Q. toza)	Pirenejski hrast	Pir.hrast
051	Quercus robur (Q. pedunculata)	Hrast lužnjak	Lužnjak
052	Quercus rotundifolia
053	Quercus rubra	Crveni hrast	C.hrast
054	Quercus suber	Hrast plutnjak	Plutnjak
055	Quercus trojana	Makedonski hrast	Mak.hrast
087	Rhamnus alaternus	Vazdazelena krkavina	V.krkav.
086	Rhamnus oleoides
056	Robinia pseudoacacia	Obični bagrem	Bagrem
057	Salix alba	Bijela vrba	O.vrba
058	Salix caprea	Vrba iva	Iva
059	Salix cinerea	Siva vrba	S.vrba
060	Salix eleagnos	Uskolisna siva vrba	U.vrba
061	Salix fragilis	Krhka vrba	K.vrba
062	Salix sp.		Vrbe sp.
063	Sorbus aria	Obična mukinja	Mukinja
064	Sorbus aucuparia	Jarebika	Jarebika
065	Sorbus domestica	Oskoruša	Oskoruša
066	Sorbus torminalis	Brekinja	Brekinja
067	Tamarix africana	Afrički tamaris	A.tamaris
068	Tilia cordata	Malolisna lipa	M.lipa
069	Tilia platyphyllos	Velelisna lipa	V.lipa
070	Ulmus glabra (U. scabra, U. scaba, U. montana)	Gorski brijest	G.brijest
071	Ulmus laevis (U. effusa)	Brijest vez	Vez
072	Ulmus minor (U. campestris, U. carpinifolia)	Poljski brijest	N.brijest
099		Ostala bjelogorica	OB
		Ostala meka bjelogorica	OMB
		Ostala tvrda bjelogorica	OTB
		Ostale voćkarice	OVo
	Ailanthus altissima	Pajasen	Pajasen
	Acer negundo	Pajavac	Pajavac
	Fraxinus americana	Američki jasen	A.jasen
	Tilia tomentosa	Srebrnolisna lipa	S.lipa
	Malus sylvestris	Divlja jabuka	D.jabuka
	Salix purpurea	Vrba rakita	Rakita
	Salix triandra	Bademasta vrba	B.vrba
	Acer obtusatum	Javor gluhać	Gluhać
Crnogorica
Šifra	Latinski naziv	Hrvatski naziv	Skraćeni naziv vrste
100	Abies alba	Obična jela	Jela
101	Abies borisii-regis	Borisova jela	B.jela
102	Abies cephalonica	Grčka jela	Gr.jela
103	Abies grandis	Gorostasna jela	Go.jela
104	Abies nordmanniana	Kavkaska jela	Kav.jela
105	Abies pinsapo	Španjolska jela	Šp.jela
106	Abies procera	Plemenita jela	Pl.jela
107	Cedrus atlantica	Atlanski cedar	At.cedar
108	Cedrus deodara	Himalajski cedar	H.cedar
140	Chamaecyparis lawsoniana	Lawsonov pačempres	Pačempres
109	Cupressus lusitanica	Meksički čempres	M.čempres
110	Cupressus sempervirens	Obični čempres	Čempres
111	Juniperus communis	Obična borovica	Borovica
112	Juniperus oxycedrus	Oštroigličava borovica – Šmrika	Šmrika
113	Juniperus phoenicea	Crvena borovica – Somina	Somina
114	Juniperus sabina	Planinska borovica	Pl.borov.
115	Juniperus thurifera	Španjolska borovica	Šp.borov.
116	Larix decidua	Europski ariš	E.ariš
117	Larix kaempferi (L.leptolepis)	Japanski ariš	J.ariš
118	Picea abies (P. excelsa)	Obična smreka	Smreka
119	Picea omorika	Pančićeva omorika	Omorika
120	Picea sitchensis	Sitkanska smreka	S.smreka
121	Pinus brutia	Brucijski bor	Brucija
122	Pinus canariensis	Kanarski bor	Kan.bor
123	Pinus cembra	Alpski bor	Alp.bor
124	Pinus contorta	Usukani bor	U.bor
125	Pinus halepensis	Alepski bor	A.bor
126	Pinus heldreichii	Bjelokori bor	Bj.bor
127	Pinus leucodermis	Munjika	Munjika
128	Pinus mugo (P. montana)	Planinski bor – krivulj	Krivulj
129	Pinus nigra	Crni bor	C.bor
130	Pinus pinaster	Primorski bor	P.bor
131	Pinus pinea	Pinija	Pinj
132	Pinus radiata (P.insignis)	Kalifornijski bor	Kal.bor
133	Pinus strobus	Američki borovac	Borovac
134	Pinus sylvestris	Obični bor	O.bor
135	Pinus uncinata	Kukasti bor	Kuk.bor
136	Pseudotsuga menziesii	Obična američka duglazija	Duglazija
137	Taxus baccata	Obična tisa	O.tisa
138	Thuya sp.	Tuja	Tuja sp.
139	Tsuga sp.	Čuga	Čuga
199		Ostala crnogorica	OC
	Taxodium distichum	Močvarni taksodij	Taksodij
		Ostale vrste	OV

PRILOG 4

METODOLOGIJA OCIJENJIVANJA OPĆEKORISNIH FUNKCIJA ŠUMA

Općekorisne funkcije šuma:	Raspon ocjena
– zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava	1 5
– utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda	1 4
– utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju	1 4
– utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena	1 4
– zaštita i unapređenje čovjekova okoliša	0 3
– stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćivanje atmosfere	1 4
– rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija	1 4
– stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu	1 5
– povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost.	3 10

Zaštita tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava

Funkcija zaštite tla, prometnica i drugih objekata od erozije, bujica i poplava vrednuje se za sastojinu ovim ocjenama:

3 – sastojine s nagibom većim od 30°

2 – sastojine s nagibom od 16° do 29°

1 – sastojine s nagibom manjim od 15°

Ocjenu više dobivaju sastojine na ispupčenim terenima.

Daljnju ocjenu više dobivaju sastojine koje štite prometnice te urbane i industrijske prostore od vjetra, sklizanja zemlje, zemljanih i snježnih nanosa. Za polovicu manju ocjenu dobivaju mlade sastojine do stadija mladika. U prebornoj šumi sklop se uvijek smatra potpunim. Nepotpunom i rijetkom se sklopu ocjena umanjuje za 30%, progaljenom za 50%.

Utjecaj na vodni režim i kvalitetu voda

Utjecaj šume odnosno sastojine na vodni režim i kvalitetu voda vrednuje se ovim ocjenama:

4 – šume u području sadašnjih i budućih crpilišta pitke vode, šume unutar vododjelnica sliva akumulacija pitke vode i hidroenergetskih sustava

3 – sve preborne šume i prirodne mješovite sastojine bjelogorice i crnogorice te degradacijski stupnjevi crnikinih i medunčevih šumskih zajednica ako potpuno pokrivaju tlo, u slučaju nepotpune obraslosti ocjena se smanjuje na postotak obraslosti

2 – sve monokulture šumskog drveća osim bukovih šumskih zajednica

1 – daje se novopodignutim šumskim sastojinama na bivšim poljoprivrednim tlima i šumskim sastojinama uništenim propadanjem u kojima nije uspjela obnova.

Šumskim sastojinama nepotpunog i rijetkog sklopa ocjene se smanjuju za 30%, a sastojinama progaljenoga sklopa za 50%.

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju

Utjecaj na plodnost tla i poljodjelsku proizvodnju vrednuje se za sastojinu odnosno šumu ocjenama:

4 – bukove šume i sve sklopljene šume ako se nalaze u prostoru s više od 70% poljodjelskih površina

3 – sve sklopljene mješovite sastojine listača, šume u prostoru s više od 50% a manje od 70% poljodjelskih površina, šumske sastojine u Sredozemlju i području kraških polja te u žitorodnim kopnenim područjima

2 – sve ostale šumom obrasle površine

1 – smrekove kulture, svi degradacijski stadiji šume kao što su blagi kamenjari, garizi, šibljaci koji pokrivaju manje od 50% površine, obnovljene šumske sastojine do razvojnoga stadija mladika i šumske sastojine oštećene propadanjem gdje sklopljena stabla pokrivaju manje od 50% površine.

Utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena

Utjecaj šume na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena vrednuje se ovim ocjenama:

4 – šume koje se nalaze u okolici naseljenih mjesta u granicama kruga dvostrukoga polumjera naselja

3 – šume udaljene do 40 km od većih naselja i turističkih mjesta

2 – šume koje su od većih naselja i turističkih središta udaljene više od 60 km i šumski kompleksi udaljeni od manjih naselja manje od 40 km

1 – šikare, garizi, blagi kamenjari, šumske kulture prije postizanja normalnoga sklopa sastojine, šume koje su od manjih naselja udaljene više od 40 km.

Zaštita i unapređivanje čovjekova okoliša

Zbog sveukupnoga utjecaja na okoliš i zbog očuvanja genofonda svi razvijeni i mogući šumski ekosustavi bez obzira na razvojni stadij, a koji sigurno štite i unapređuju okoliš, dobivaju ocjene:

3 – sve obrasle šumske površine i neobraslo neproizvodno šumsko zemljište za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava

2 – sve proizvodno šumsko zemljište

1 – sve neproizvodno šumsko zemljište osim neobraslog neproizvodnog šumskog zemljišta za potrebe održavanja bioraznolikosti šumskih ekosustava

0 – sve neplodne površine.

Stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćivanje atmosfere

Stvaranje kisika, ponor ugljika i pročišćivanje atmosfere vrednuje se za šume ovim ocjenama:

4 – srednjedobne i zrele šume srednje sastojinske visine 15 m koje štite naseljena mjesta od emisije štetnih kemijskih tvari uzrokovanih prometom, pojasi šume koji štite naselja i radne prostore od buke

3 – šume u gorju i planinama

2 – šume izvan potrebne širine zaštitnoga pojasa

1 – udaljenije šumske sastojine između kojih se, gledajući na izvor emisije lokalnoga značenja, nalazi protuemisijski pojas, a spomenuta je sastojina udaljena od izvora najmanje 4 km

Protuemisijske šume trebale bi prema vrsti izvora emisije zauzimati određen pojas širine:

300 m za ciglane, pogone keramike, umjetnog kamena, betona, krovne ljepenke, gumarske industrije, obradbe i preradbe drva te predionice

500 m za kamenolom, tvornicu cementa, proizvodnju industrijskog vapna, gipsa i krede, mineralne vune, valjaonice čelika, kovačnice, prešaone za izradu čeličnih konstrukcija (bez šavljenja), tvornice firnisa i lakova, industriju stakla, papirnu industriju (bez proizvodnje celuloze), kožare, tkaonice, industriju škroba, prehrambenu industriju srednje snage, kalionice, te prijevoz i skladišta

800 m za intenzivno stočarstvo i peradarstvo, ljevaonice čelika, željeza i drugih kovina, velike tvornice strojeva, tvornice automobila, životinjske farme

1000 m za kovnice, čeličane s opšavljivanjem i izradom posuda, otvorene spalionice smeća

1200 m za rafinerije

1500 m za visoke peći i čeličane

2000 m za termoelektrane, tvornice kemijske industrije (petrokemija, umjetna gnojiva celuloza, umjetna vlakna), pogoni za proizvodnju asfalta, preše za odbačene automobile, pogoni prerade životinja

Ako šume primaju veća opterećenja od onih koja su određena Zakonom o zraku (SO2, NOx, NH4,03 i dr.), kao što je slučaj u Gorskom kotaru, dobivaju ocjenu 2. Podaci o opterećenju otrovima za Republiku Hrvatsku uzimaju se u Državnom hidrometeorološkom zavodu.

Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija

Rekreativna, turistička i zdravstvena funkcija šume vrednuje se ocjenom:

4 – šume uz kupališta i hotele, duž morske obale, u kojima se nalaze kampovi, koje su od morske obale, hotela i središta turističkoga naselja udaljene do 3 km, koje istodobno služe oporavku i rekreaciji

3 – šume na područjima tranzitnog turizma gdje se posjetitelji zadržavaju od nekoliko sati do nekoliko dana, u budućim središtima razvoja seoskoga, lovnoga i ekološkoga turizma, do 2 km udaljene od središta srednje velikih naselja ili pristupačnog ruba grada (krajnja točka gradskog prometa), šuma sa skijaškim stazama, trim-stazama, rekreacijske šume u pojasu do 30 minuta hoda od ulaza u šumu, odnosno u dubinu šume od oko 2 km

2 – šume koje su od turističkog središta zračno udaljene do 10 km, uz turističke magistrale šume koje se, gledano s ceste, nalaze u vidokrugu krajobraza, sve šume bez obzira na udaljenost od turističkog naselja koje neposredno služe razvoju turizma toga područja, te šume udaljene do 5 km od središta manjeg naselja

1 – šume koje su zračno udaljenije od 10 km od središta turističkoga naselja, a imaju zaštitnu zadaću koja služi razvoju turizma susjednih naselja.

Stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu

Stvaranje povoljnih uvjeta za divljač i ostalu faunu ocjenjuje se prema sastojinskom obliku ovim ocjenama:

3 – mješovita sastojina koja se sastoji od vrsta drveća šumske zajednice koje pripadaju staništu te su osim glavne vrste drveća prisutne i druge vrste koje pripadaju toj šumskoj zajednici, a prema broju stabala iznad taksacijske granice sudjeluju s najmanje 40%, te čiste bukove sastojine

2 – mješovite sastojine u kojima se osim glavne vrste drveća nalaze i druge domaće vrste s udjelom manjim od 40%, ali većim od 10%

1 – čiste sastojine autohtonih vrsta drveća s udjelom većim od 90%

Ocjenu više dobivaju one šumske sastojine u ekosustavu kojih se nalazi pripadajuća divljač i druge životinjske vrste. Dodatna ocjena daje se i onim šumskim sastojinama u kojima se po hektaru ostavljaju 2 trula stabla radi boljeg razvoja ornitofaune kao i šumi u kojoj je organizirana ishrana divljači.

Povećan utjecaj zaštitnih šuma i šuma posebne namjene na bioraznolikost

Ocjena 10 dodjeljuje se:

– strogim rezervatima

– nacionalnim parkovima

– posebnim rezervatima

Ocjena 9 dodjeljuje se:

– parkovima prirode

– regionalnim parkovima

– spomenicima prirode

– značajnim krajobrazima

– park šumama

– spomenicima parkovne arhitekture nastalim iz prirodnih šuma

– šumskim sjemenskim objektima

Ocjena 8 dodjeljuje se:

– šumama za znanstvena istraživanja

– šumama za potrebe obrane Republike Hrvatske

– šumama za potrebe utvrđene posebnim propisima

Ocjena 3 dodjeljuje se:

– urbanim šumama

– zaštitnim šumama.

PRILOG 5

OZNAČAVANJE ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA PREMA ODREDBAMA MEĐUNARODNIH PROPISA

Prema odredbama Kyotskog protokola i Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama kao i Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća, sastojine je potrebno razlikovati prema sljedećim kategorijama:

1. Sastojine nastale sadnjom biljaka ili sjetvom sjemena na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A1 – KP 3.3)

2. Sastojine nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je prije 1. siječnja 1990. godine bila neobrasla i koja najmanje 50 godina nije bila obrasla šumom (A2 – KP 3.3)

3. Sastojine nastale ponovnim pošumljavanjem zemljišta koje je prije 1. siječnja 1990. godine prestalo biti šuma, odnosno, došlo je do prenamjene i izdvajanja iz šumskogospodarskog područja, ali je nakon 31. prosinca 1989. ponovno vraćeno u šumskogospodarsko područje (R – KP 3.3)

4. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. bile šuma prema kriteriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji te i dalje ostaju šuma (F1 – KP 3.4)

5. Sastojine koje su prije 1. siječnja 1990. nastale prirodnim širenjem šume na površini koja je nakon 1. siječnja 1990. uključena u šumskogospodarsko područje, a odgovara definiciji šume prema kriteriju koji vrijedi za RH u izvješćima prema Okvirnoj konvenciji (F2 – KP 3.4)

Definirane kategorije navode se u obrascima O-2 i O-3.

Prema Odluci 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća o pravilima obračuna emisija i uklanjanja stakleničkih plinova koji su posljedica aktivnosti vezanih uz korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (LULUCF) navode se sljedeće definicije za potrebe obrazaca O-2, O-3, ŠGO-20 i O-19:

ŠUMA je područje određeno minimalnim vrijednostima za veličinu područja, pokrovnost krošnja, ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha, potencijalnu visinu stabla u zrelosti na mjestu rasta drveća, kao što je određeno za svaku državu članicu u Prilogu V Odluke 529/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća. To uključuje i područja s drvećem, uključujući i skupine mladog samoniklog drveća ili umjetno podignute sastojine koje još nisu dosegle minimalne vrijednosti za pokrovnost krošanja ili ekvivalentnu razinu drvnih zaliha ili minimalnu visinu stabla, uključujući i bilo koje područje koje je inače sastavni dio šumskog područja, ali na kojem privremeno nema stabala kao posljedica ljudske intervencije, poput sječe ili kao rezultat prirodnih uzroka, ali područje za koje se može očekivati da će ponovo biti šuma. Prema podnesku o referentnim vrijednostima za Republiku Hrvatsku radi se o sljedećim vrijednostima:

– minimalna pokrovnost krošnje: 10%

– minimalna veličina područja: 0,1 ha

– minimalna visina: 2 m

POŠUMLJAVANJE je izravna prenamjena zemljišta od strane ljudske aktivnosti, koje nije bilo šumsko zemljište barem 50 godina, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.

PONOVNO POŠUMLJAVANJE je bilo koja prenamjena zemljišta koje nije šumsko zemljište u šumu, planskom sadnjom, sijanjem i/ili poticanjem prirodnih izvora sjemenja, ograničeno na zemljište koje je nekad bilo šuma, ali je prestalo biti šuma prije 1. siječnja 1990., te koje je ponovo pretvoreno u šumu nakon 31. prosinca 1989.

ODŠUMLJAVANJE je izravna pretvorba šumskog zemljišta u zemljište koje nije šuma, gdje je do prenamjene došlo nakon 31. prosinca 1989.

GOSPODARENJE ŠUMAMA je bilo koja aktivnost koja proizlazi iz sustava praksi primjenjivih na šumu, koja utječu na ekološke, ekonomske ili društvene funkcije šume.