SJ OŠ A.1.1.

Učenik prepoznaje pjesmu, priču i kratke narodne umotvorine.

–         uočava vezu slike i teksta u slikovnici

–     prepoznaje pjesmu primjerenu uzrastu te stihove i strofe

–     prepoznaje osnovni osjećaj u pjesmi

–     prepoznaje glavni događaj, mjesto i vrijeme događanja radnje u priči

–     uočava likove i njihove istaknute osobine

–     razumije sadržaj i odgovara na jednostavna pitanja vezana za tekst

–     prepoznaje različite oblike kazivanja u književnoumjetničkom tekstu: pripovijedanje, razgovor

–     prepoznaje pitalicu, zagonetku, brzalicu

–     prepoznaje strofe i stihove u pjesmi, glavni događaj i likove u priči te kratke narodne umotvorine

–     izvodi jednostavne zaključke vezane za tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički tekstovi (pjesme, kraće priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u Bukvaru, čitanci, zvučnoj čitanci i drugim izvorima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri odabiru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi samo imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu, bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita četiri lektirna djela. Jedan sat domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom.

SJ OŠ A.1.2.

Učenik prepoznaje dramski tekst.

–     prepoznaje dramski tekst kao tekst koji je namijenjen izvođenju na pozornici

–     prepoznaje glavni događaj

–     uočava likove i njihove istaknute osobine

–     prepoznaje oblik kazivanja u dramskom tekstu (razgovor)

–     prepoznaje dramski tekst

–     izvodi jednostavne zaključke vezane za dramski tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

dramski tekstovi u čitanci i u drugim izvorima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Na primjeru odabranih dramskih tekstova (kratkih, stilski i jezično razumlјivih; primjerenih recepcijskim mogućnostima učenika i njegovom interesu) učitelј treba osmisliti stvaralačke aktivnosti učenika (scenski nastup, čitanje po ulogama).

SJ OŠ A.1.3.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice) za razvijanje čitateljske navike

–     uočava naslov, ime autora, razumije sadržaj i ilustracije u knjizi

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva kraća književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalnom ili po preporuci učitelјa i knjižničara, vodi bilješke o pročitanom i uspoređuje ih s bilješkama drugih učenika u razredu.

SJ OŠ B.1.1.

Učenik vlada elementima početnog čitanja i pisanja na materinskom jeziku.

–     razlikuje glasove, šumove i zvukove

–     aktivno sluša govorne poruke

–     uočava glasove u riječima te im određuje mjesto, broj i redoslijed

–     pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice

–     prepoznaje jezične elemente (fonem, grafem)

–     prepoznaje jezične cjeline i usvaja pravilan izgovor (riječ, rečenica), analizira ih i sintetizira

–     dekodira slova i povezuje ih u riječ

–     oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova i povezuje ih u riječi

–     prepisuje riječi i rečenice

–     prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jeziku

–     samostalno provodi glasovnu analizu i sintezu dvosložnih i trosložnih riječi

–     pravilno oblikuje tiskana i pisana ćirilična slova, piše riječi i kraće rečenice

–     povezuje slova u riječ, čita rečenice i kraći tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jezične igre, slike, tekstovi (rečenice i riječi); mogu se odabrati premetalјke, rebusi, palindromi, ulančavanje, dopunjaljke, jednostavne križaljke i slično.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tijekom pripremnog perioda različitim aktivnostima (promatranja, slušanja, govorenja, motorička vježbanja) učitelј treba ispitati predznanje učenika na osnovi kojega bira metodu i postupak koji će koristiti u nastavi (monografski, grupni ili njihovu kombinaciju). Posebno treba imati na umu da učenik mora pravilno artikulirati svaki glas (pojedinačno i u glasovnim skupinama) kako bi i znak kojim je obilježen mogao prepoznati i točno pročitati u riječima (za korigiranje grešaka organiziraju se posebne vježbe ili se učenik upućuje logopedu). Pojam riječi i pojam rečenice usvajaju se spontano u svakodnevnim razgovorima. Poučiti učenike da je njihov materinski jezik srpski jezik, a pismo ćirilica.

SJ OŠ B.1.2.

Učenik obogaćuje fond riječi.

–     poznaje značenje riječi koje upotrebljava u razgovornim situacijama (uloga govornika, slušatelja, sugovornika i čitatelja)

–     koristi se rječnikom u čitanci

–     uočava ulogu glasova u razlikovanju značenja riječi i riječi koje znače nešto umanjeno ili uvećano

–     poznaje značenje riječi koje upotrebljava u svakodnevnim razgovornim situacijama

–     prepoznaje riječi koje znače nešto umanjeno ili nešto uvećano

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelj kontinuirano uvodi nove riječi u rječnički fond učenika, osposoblјava učenike da uočavanju nepoznate ili manje poznate riječi u razgovornim situacijama ili tekstu i ohrabruje ih da samostalno potraže u rječniku (Bukvar ili čitanka) objašnjenje tih riječi kako bi što bolјe sudjelovali u razgovornim situacijama ili razumjeli tekst.

SJ OŠ B.1.3.

Učenik prepoznaje različite vrste rečenica.

–     prepoznaje prema intonaciji izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu

–     uočava u tekstu izjavnu, upitnu i uskličnu rečenicu na temelju rečeničnih znakova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jezične igre (stvarne i zamišlјene situacije), tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Rečenice uočavati unutar teksta. Učitelј treba kontinuirano upućivati učenike pravilnom intoniranju rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilnom akcentiranju riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.1.4.

Učenik upotrebljava veliko slovo i osnovne rečenične znakove.

–     označava velikim slovom početak rečenice

–     upotrebljava veliko slovo u pisanju osobnih imena i prezimena, imena naselja (jednočlana)

–     označava završetak rečenice točkom, upitnikom i uskličnikom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jezične igre, tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Poželјno je da učenik uočava rečenice u okviru teksta. Jezične igre mogu biti igre riječima (izostavlјanje početnog slova, anagrami od zadanih slova, izmišlјanje šalјivih imena za određeni pojam npr. jabuka – Rumenka Žutić), igre rečenicama (dopunjavanje započete rečenice na duhovit način, sastavlјanje rečenica od zadanih riječi, ispravlјanje ispremještanih riječi u rečenicama, ispravlјanje pogrešno napisanog interpunkcijskog znaka u rečenicama ili tekstu), igre pogađanja (postavlјanje pitanja o nekom pojmu, izmišlјanje duhovitih odgovora na postavlјeno pitanje) i slično.

Diktat u početku vježbanja treba biti jednostavan (jednosložne i dvosložne riječi, jednostavne rečenice).

SJ OŠ C.1.1.

Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje.

–     sluša i razumije govor i pročitani tekst uočavajući lijepe riječi

-imenuje predmete, poznaje značenje riječi (opći pojmovi) te ih pravilno upotrebljava u razgovoru

–     odgovara na pitanja i sudjeluje u razgovoru

–     upotrebljava riječ Vi iz poštovanja i pristojnosti

–     prepričava kraće i jednostavnije tekstove te na zanimljiv način počinje i završava svoje pričanje

–     priča o događaju ili doživljaju (iskustveno bliskom) na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika

–     govori, »glumi« umjesto lutke

–     kazuje zapamćene tekstove (kraće pjesme, priče), odgoneta zagonetke, rješava rebuse

–     snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije (npr. razgovor s igračkom, kućnim lјubimcem, likom iz književnoumjetničkog teksta, omilјenim sportašem i sl.), situacijske igre, tj. stvarne situacije (npr. razgovor u trgovini, u knjižnici, kod liječnika i sl.), telefonski razgovor s vršnjacima ili odraslom osobom, slike i nizovi slika, aplikacije, tekstovi, kazališna predstava, animirani film.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sadržaj razgovornih situacija učitelј bira prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja stalno potičući učenika da slobodno iznosi vlastito mišlјenje, oblikuje pitanja, iskazuje osobni osjećaj i doživlјaj, odnosno, razvija komunikacijsko-jezične vještine. Preporučeni su oblici pričanje, prepričavanje i opisivanje. Kazivanje zapamćenih tekstova ne pretpostavlјa puko memoriranje teksta, već razvijanje govornih vrednota.

SJ OŠ C.1.2.

Učenik razvija vještinu čitanja.

–     čita riječi, rečenice i kraće tekstove pisane ćirilicom naglas i u sebi

–     prilagođava čitanje tekstovnoj situaciji (glasno i tiho, brzo i sporo čitanje)

–     u čitanju uočava znakove interpunkcije (točka, zarez, upitnik, uskličnik)

–     čita kraći tekst po ulogama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slovarica (igre slovima i riječima), različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke) i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi koji trebaju biti kratki, zanimljivi i primjereni uzrastu učenika.

Usavršavanje čitanja treba uvježbavati na različitim tekstovima.

SJ OŠ C.1.3.

Učenik razvija vještinu pisanja.

–     prepisuje riječi i kratke rečenice (rečenice s dopunjavanjem, rečenice od zadanih riječi) pisanim ćiriličnim slovima

–     piše diktat za primjenu pravopisnih pravila

–     opisuje predmete i bića (samo bitna obilježja) na temelju zajedničkog promatranja ili po sjećanju

–     prepoznaje osnovne forme pisane komunikacije

–     piše odgovore na pitanja pisanim ćiriličnim slovima, poštujući veliko slovo na početku i znakove interpunkcije na kraju rečenice

–     razlikuje i piše pozivnicu, čestitku i oglas prema danim preporukama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slovarica, slike, nizovi slika, različite vrste tekstova, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј neposredno pokazuje način pisanja i ispravlјanja pogrešno napisanog te vodi računa o tehničkim elementima koji omogućavaju pravilno pisanje. Učenik uči pisati tiskana i pisana slova, riječi i kraće rečenice. Pojedinačno pisanje slova ne treba biti dulje od dva reda u bilježnici, a opterećenost pisanjem (u kontinuitetu) ne treba biti dulja od 20 minuta. Vježbe pisanje i čitanja ne treba organizirati izdvojeno, već u sklopu aktivnosti za ostvarivanje nekih drugih ishoda ove ili drugih domena predmeta.

SJ OŠ D.1.1.

Učenik prepoznaje animirani film.

–     imenuje animirani film kao oživljene i ozvučene slike u pokretu

–     prepoznaje filmska izražajna sredstva: boju, zvuk i pokret

–     prepoznaje kratki lutkarski i crtani film primjeren uzrastu

–     izražava vlastiti doživljaj filma

–     određuje redoslijed događaja u filmu

–     priča filmsku priču kratkog crtanog i lutkarskog filma

–     prepoznaje glavne i sporedne likove filma

–     uspoređuje osobine likova

–     objašnjava poruku filma

–     prepoznaje lutkarski i crtani film i izražava vlastiti doživljaj

–     izdvaja glavni lik od sporednih likova u filmu

–     prema poticajnim pitanjima priča filmsku priču

–     samostalno prikazuje tijek događaja u stripu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

crtani i lutkarski film tematski i sadržajno primjereni su recepcijskim sposobnostima učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanom animiranom filmu kao i na stvaralačke aktivnosti.

SJ OŠ D.1.2.

Učenik prepoznaje kazališnu predstavu.

–     prepoznaje i imenuje pozornicu i gledalište

–     prepoznaje lutkarsku predstavu

–     izražava vlastiti doživljaj predstave

–     prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave

–     uočava da glumci pokreću lutke i »posuđuju« im glas

–     oživljava scensku lutku

–     izvodi kraći odlomak dramskog teksta

–     prepoznaje pozornicu kao mjesto izvođenja lutkarske predstave

–     izražava vlastiti doživljaj

–     izdvaja glavni lik od sporednih likova

–     prema poticajnim pitanjima prepoznaje dramsku radnju

–     oživljava scensku lutku samo pokretom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

kazališna predstava tematski i sadržajno primjerena je recepcijskim sposobnostima učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenika na iskazivanje vlastitog stava o odgledanoj kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti.

SJ OŠ D.1.3.

Učenik upoznaje školsku knjižnicu.

–     upoznaje se s radom školske knjižnice, pravilima ponašanja u knjižnici i načinom posuđivanja knjiga

–     pronalazi željenu knjigu

–     posuđuje, čuva i na vrijeme vraća knjige iz školske knjižnice (lektirne naslove i druge knjige primjerene uzrastu)

–     razlikuje knjižnicu od knjižare

    samostalno posjećuje knjižnicu radi posuđivanja lektirnih naslova

–     prema danim preporukama vodi dnevnik čitanja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slikovnice, pjesme, priče, dječji časopisi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј u suradnji s knjižničarom održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici. Ishod se ne vrednuje sumativno.

SJ OŠ D.1.4.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs)

–     posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje

–     posjećuje i razlikuje kulturne ustanove

–     razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih

–     izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine

    uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs), manifestacije (npr. Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

SJ OŠ A.2.1.

Učenik razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine.

–     prepoznaje osnovni osjećaj i temu teksta

–     razlikuje književne pojmove prema osnovnim karakteristikama: pjesma, stih, strofa, proza, bajka, basna, dijalog, lik/junak, dramska radnja, dramski sukob

–     uočava jednostavne pjesničke slike

–     razlikuje glavne od sporednih likova i uspoređuje njihove osobine

–     izdvaja i imenuje uže cjeline (odjeljke) teksta

–     prepoznaje pouku u basni

–     otkriva i objašnjava poruku u tekstu

–     prepoznaje onomatopeju i usporedbu u tekstu

–     razlikuje obilježja pitalice, zagonetke, brzalice

–     razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine na temelju tekstovnih obilježja

–     razlikuje glavne od sporednih likova

–     prepoznaje slijed događaja u tekstu

–     izvodi jednostavne zaključke u vezi s tekstom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, bajke, basne, narodne izreke, razbrajalice, nabrajalice, zagonetke) u čitanci, zvučnoj čitanci i u drugim izvorima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј prilagođava sredinu za učenje različitim potrebama učenika. Koristi preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni pojmovi samo se imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu, bez usvajanja njihove definicije. Učenik čita pet lektirnih djela s popisa predloženih tekstova. Dva sata domaće lektire realizira se u prvom polugodištu, a ostali u drugom.

SJ OŠ A.2.2.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     samostalno bira kratko književno djelo za razvijanje čitateljske navike

–     u sadržaju razlikuje pripovijedanje, opis i dijalog

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slikovnice, priče, pjesme, dramski tekstovi, ilustrirane enciklopedije za djecu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva kraća književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelja ili knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u odjelu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.

SJ OŠ B.2.1.

Učenik obogaćuje fond riječi.

–     pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu

–     sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)

–     razlikuje glasove i slogove (samoglasnike, suglasnike, slogotvorno r)

–     rastavlja riječi na slogove

–     razlikuje riječi sličnog i riječi suprotnog značenja

–     razlikuje materinski jezik od drugih jezika

–     poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike

–     prepoznaje ekavski i ijekavski izgovor

–     prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, te uz poticaj primjenjuje nove riječi u svakodnevnom govoru

–     samostalno rastavlja dvosložne riječi na slogove

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi (pjesme, priče, dramski tekstovi, šalјive izreke, poslovice, zagonetke) i jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Uvoditi nove riječi u aktivni rječnički fond učenika. Učitelј treba imati u vidu da je uspješnost u ovladavanju jezičnim znanjima usko povezana s konkretnom situacijom u razredu (odstupanja od književnoga govora, učestalost grešaka koje se javlјaju u usmenoj i pisanoj komunikaciji) pa je vrlo važno kontinuirano praćenje učenika.

SJ OŠ B.2.2.

Učenik prepoznaje imenice i glagole.

–     prepoznaje imenice kao riječi kojima se imenuju bića, predmete i pojave

–     prepoznaje glagole kao riječi koje označavaju radnju te potvrdni i niječni oblik glagola

–     izvodi imenice od glagola i glagole od imenica

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre (stvarne i zamišlјene situacije).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenici jezične pojave uočavaju u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti učenika. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.2.3.

Učenik razlikuje vrste rečenica po komunikacijskoj funkciji i po obliku.

–     razlikuje izjavne, upitne, usklične i zapovjedne rečenice

–     razlikuje potvrdan i niječan sadržaj rečenice na temelju forme

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre (stvarne i zamišlјene).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Rečenice treba uočavati u okviru tekstova i razgovornih situacija, a učitelj ohrabruje učenika za samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje budućih aktivnosti učenika na satu – stvaralačku primjenu.

Učitelј treba kontinuirano upućivati učenika na pravilno intoniranje rečenice (naročito upitne i usklične) i pravilno akcentiranje riječi. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.2.4.

Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila.

–     upotrebljava veliko slovo u pisanju jednočlanih i višečlanih naziva (naselja, ulica, trgova i praznika)

–     rastavlja riječi na slogove i rastavlja riječi na kraju retka upotrebljavajući crticu

–     uočava da se riječce ne i li pišu odvojeno

–     uočava da se pri nabrajanju pišu zarez i dvije točke

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički rad, školske ili dnevne novine, aplikacije.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј organizira aktivnosti na satu koje potiču radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo u spoznaji i primjeni određene jezične pojavnosti. Prilikom vježbanja treba poći od jednostavnijih zadataka (prepoznavanje, preoblikovanje) ka složenijim (pisano i usmeno stvaranje).

SJ OŠ C.2.1.

Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove.

–     pažljivo sluša i razumije jednostavno strukturiran govor/tekst

–     izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/ne sviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (videozapis)

–     pravilno izgovara riječi, iskaze, kraće rečenice, poslovice

–     pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru

–     prilagođava red riječi govornoj situaciji

–     komunicira neverbalnim znacima

–     glumi

–     prepričava sadržaje kraćih tekstova, filmova, kazališnih predstava (slobodno i po zajedničkom planu)

–     priča o događaju ili doživljaju po sjećanju na temelju stvaralačke mašte ili prema nizu slika koje predstavljaju cjelovit događaj

–     izvještava o prošlom događaju (sažeto)

–     odgonetava zagonetke, pitalice

–     kazuje napamet naučene pjesme

–     sudjeluje u raspravi uz pomoć učitelja

–     sluša govor/tekst, točno odgovara na pitanja u vezi sa sadržajem

–     sudjeluje u razgovoru o temama bliskim vlastitom iskustvu na temelju danih preporuka/poticajnih pitanja poštujući pravila pristojnog ophođenja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije, književnoumjetnički tekstovi, filmske i kazališne predstave, slike, vlastita iskustva učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture. Učenik na različitim sadržajima razvija smisao za govorni stil koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emotivno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl.

SJ OŠ C.2.2.

Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanog.

–     čita naglas i u sebi, razumije pročitano

–     pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja, smiješne riječi i neobične izraze te razgovara o njima

–     čita tekst po ulogama

–     usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, dijalog)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različite vrste tekstova (iz čitanke, domaće lektire, dječjih časopisa, slikovnica), jezične igre (rebusi, ispunjaljke, križaljke), nelinearni tekstovi (tablice, rasporedi), tekstovi s praktičnom namjenom (popisi, upute, pozivnice i sl.).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom čitanja i razumijevanja pročitanog. Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

slike i nizovi slika, različite vrste tekstova (pismo, čestitka, oglas, plakat, izvješće, pisani sastav, diktati), jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј vodi računa o individualnim mogućnostima učenika, potiče ga na samostalan rad i kreativan način izražavanja. Vježbe pisanja (prepisivanje rečenica, povezivanje riječi u rečenice ili rečenica u tekst, dopunjavanje rečenica ili teksta, sastavlјanje rečenica/teksta prema zadanim riječima, postavlјanje pitanja na dane odgovore, sažimanje i proširivanje teksta, opisivanje i sl.), ne treba organizirati izdvojeno, već u sklopu aktivnosti za ostvarivanje nekih drugih ishoda ove ili drugih domena predmeta. Učitelј kontinuirano prati i motivira učenike u području lijepoga pisanja, a povremeno za tu aktivnost organizira i dodatne sate.

SJ OŠ D.2.1.

Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova.

–     razlikuje animirane filmove: lutkarski, crtani, kolažni, računalni

–     prepričava sadržaj animiranog filma

–     određuje redoslijed događaja u animiranom filmu

–     razlikuje glavne i sporedne dramske likove

–     ilustrira sadržaje iz filma (glavne i sporedne likove)

–     razlikuje glavne i sporedne uloge u predstavi

–     izvodi odlomak dramskog teksta

–     samostalno razlikuje animirane filmove od kazališne predstave

–     prepričava sadržaj kraćeg animiranog filma i kazališne predstave prema redoslijedu događaja

–     izvodi kraću sporednu ulogu dramskog teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

animirani filmovi i kazališne predstave tematski i sadržajno primjereni recepcijskim sposobnostima učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o odgledanom animiranom filmu ili kazališnoj predstavi kao i na stvaralačke aktivnosti.

SJ OŠ D.2.2.

Učenik razlikuje tiskane medije.

–     samostalno posuđuje i vraća knjige

–     s obzirom na periodiku objavljivanja razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine (npr. školske)

–     razlikuje dijelove knjige i dijelove časopisa

–     stvara »svoje« novine

–     razlikuje knjige, dječje časopise, strip i novine s obzirom na periodiku objavljivanja i sadržaje

–     samostalno imenuje dijelove knjige i časopisa

–     uz poticaj prikazuje jedan događaj u obliku stripa

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječji stripovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј u suradnji s knjižničarom održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici.

SJ OŠ D.2.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)

–     posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje

–     posjećuje i razlikuje kulturne ustanove

–     razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih

–     izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine

–     uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs), manifestacije (npr. Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika), kulturne ustanove (dječje kazalište, muzej, pravoslavni manastir), susret s piscem i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

SJ OŠ A.3.1.

Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost.

–     identificira obilježja basne

–     razlikuje u bajci realne i fantastične sadržaje

–     prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst u kom je prikazan život ili dio života neke ličnosti

–     razlikuje onomatopeju i poredbu u tekstu i u govoru

–     uočava i izdvaja temu u poetskom i proznom tekstu

–     razlikuje lirsku i epsku pjesmu

–     zapaža ideju u epskom djelu

–     uočava ritam i rimu u strofi i pjesmi

–     zapaža povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje

–     uočava osnovne osobine lika prema izgledu, ponašanju i govoru

–     prepoznaje kronološki redoslijed događaja u epskom djelu

–     razlikuje opisivanje od dijaloga u tekstu

–     razlikuje kratke narodne umotvorine

–     prepoznaje dječji roman, razlikuje epsku i lirsku pjesmu i izdvaja temu teksta

–     na temelju poticajnih pitanja uočava povezanost događaja i likova u tekstu s vremenom i mjestom radnje te njihove osnovne osobine

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web-stranicama digitalnih knjižnica i drugim izvorima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove, kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi samo imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu. Književni pojmovi: pjesnička slika, rima, ritam, poredba, lirska pjesma, epska pjesma, piščev govor, govor likova, dramski lik i glumac, dramska radnja, dramski sukob, scenski prostor.

Učenik čita pet lektirnih djela (s popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.

SJ OŠ A.3.2.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     samostalno bira književna djela za razvijanje čitateljske navike

–     izražava doživljaj književnog teksta (sviđanje/ne sviđanje) i vlastiti stav o pročitanom potkrijepljujući ga navodima iz teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelјa i knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u razredu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšega govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi te proširivanja opsega značenja u okviru jedne riječi. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba) zasniva se na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni se pojmovi, također, usvajaju tijekom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.

SJ OŠ B.3.2.

Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve).

–     razlikuje vlastite i opće imenice

–     razlikuje rod i broj imenica

–     razlikuje glagole kao riječi kojima se iskazuje radnja, stanje i zbivanje

–     prepoznaje lice i broj glagola

–     prepoznaje glagolske oblike za iskazivanje prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

–     prepoznaje pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu

–     razlikuje i grupira prema zadanim kriterijima imenice i glagole

–     prepoznaje podvrste riječi kao i gramatičke kategorije (rod i broj imenica)

–     prepoznaje pridjeve u jednostavnim primjerima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma zanimljiv je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) i slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.3.3.

Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove.

–     preoblikuje potvrdne rečenice u niječne i obrnuto

–     povezuje rečenice u kraći vezani tekst

–     prepoznaje subjekt i predikat

–     prepoznaje oblike upravnoga govora u tekstu

–     preoblikuje upravni govor u neupravni

–     uočava u govoru/tekstu rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje

–     u jednostavnim primjerima (jednostavno neproširenim rečenicama) prepoznaje glavne rečenične dijelove

–     u jednostavnim primjerima razlikuje piščev govor od upravnog govora i preoblikuje ga u neupravni

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija što potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelj ohrabruje učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje narednih aktivnosti na satu – kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o zanimanju učenika ili o kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.3.4.

Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila.

–     upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih vlastitih imenica (gora, voda, mjesta, ustanova, nebeskih tijela)

–     prepoznaje opće kratice i kratice za mjere

–     upotrebljava pravilo pisanja riječce ne i li kada stoje uz glagol

–     upotrebljava pravilo pisanja dvije točke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnika u pisanju upravnoga govora

–     objašnjava pravila pisanja rečeničnih znakova, riječca,velikog slova i kratica

–     na jednostavnim primjerima objašnjava pravila pisanja dvotočke i zareza u nabrajanju te dvotočke i navodnika u upravnom govoru

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jezične igre, književnoumjetnički tekstovi, učenički radovi, školske ili dnevne novine, aplikacije, diktati.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se potiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo. Pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ona trajno ostane u svijesti učenika.

SJ OŠ C.3.1.

Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove.

–     aktivno sluša i analizira govor sugovornika

–     podešava intonaciju glasa pri izgovoru

–     komunicira neverbalnim znacima (geste, pantomima, imitacije)

–     pristojno razgovara s poznatim i nepoznatim ljudima u raznim životnim situacijama

–     sudjeluje u razgovorima na razne teme

–     razlikuje samostalni govor (monolog) od razgovora (dijalog)

–     sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)

–     prepričava (detaljno i sažeto) sadržaje tekstova, filmova, kazališnih predstava (po zajedničkom i po samostalno napravljenom planu)

–     priča o stvarnom ili zamišljenom događaju ili doživljaju po zajedničkom napravljenom planu na temelju stvaralačke mašte

–     pravilno strukturira pričanje (uvodni, središnji i završni dio)

–     kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske) i glumi

–     sluša i razumije govor izražavajući svoj stav o sadržaju slušanog

–     sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila pristojnog ophođenja

–     kazuje napamet naučen tekst

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, filmovi, kazališne predstave.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture, razvijanje govornog stila koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno uzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom), da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi (ah, hm, znaš, kad, ovaj, kako se kaže) u govoru.

SJ OŠ C.3.2.

Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova.

–     čita naglas i u sebi, razumije pročitano

–     izražajno čita različite vrste tekstova usklađujući intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (pripovijedanje, opis, monolog, dijalog)

–     čitajući pronalazi odgovarajuće podatke o liku (opisu, osjećajima i načinu njihova prikazivanja u tekstu)

-izražava vlastiti doživljaj o pročitanom argumentirajući ga navodima iz teksta

–     izdvaja lijepe i nove riječi, neobične izraze

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj ovladanosti tehnikom izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanje pročitanog. Osobito treba imati na umu da je »čitanje u sebi« najplodonosniji oblik stjecanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke potiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.

SJ OŠ C.3.3.

Učenik razvija vještinu pisanja.

–     piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila

–     opisuje izgled i ponašanje osobe/lika (fizički izgled i osnovne karakterne osobine)

–     opisuje prirodu na temelju neposrednog promatranja (karakteristične pojedinosti)

–     oblikuje kraću obavijest (vijest) o prošlom i budućem događaju

–     oblikuje opširniju obavijest o prošlom događaju (izvještaj)

–     izvještava o sebi (kratka autobiografija)

–     razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)

–     rješava i sastavlja zagonetke, rebuse i ukrštene riječi (složeniji primjeri)

–     piše sastav poštujući kompoziciju (uvod, središnji dio, tj. razrada i završni dio, tj. zaključak)

–     oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)

–     vodi dnevnik čitanja

–     samostalno piše rečenice primjenjujući usvojena pravopisna pravila

–     piše kraće tekstove na temelju danih preporuka i komunicira putem zapisane poruke

–     samostalno piše bilješke o pročitanom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј organizira aktivnosti (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS poruke, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Ishod je povezan s međupredmetnim temama Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije). Učenicima isticati odlike pisanja – omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja.

SJ OŠ D.3.1.

Učenik prepoznaje osnovna obilježja igranog filma za djecu.

–     razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i kazališne predstave

–     prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, redatelj, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)

–     prepoznaje sadržaje i tijek radnje

–     analizira glavne i sporedne likove

–     određuje redoslijed događaja i prepričava sadržaj igranog filma za djecu

–     razlikuje glavne i sporedne filmske uloge

–     uočava sličnosti i razlike između filma i književnog djela prema kojem je film snimljen

–     razlikuje igrani film za djecu od animiranog filma i dječje kazališne predstave prema poticajnim pitanjima

–     prepoznaje osnovna obilježja igranog filma

–     uspoređuje redoslijed događaja u književnom djelu s redoslijedom događaja igranog filma

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

igrani film, animirani film, kazališna predstava.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenika na iskazivanje zaključaka i stavova o gledanom igranom filmu za djecu, uspoređivanje navedenih sadržaja kao i na stvaralačke aktivnosti.

SJ OŠ D.3.2.

Učenik razlikuje tiskane od digitalnih medija.

–     razlikuje tiskane (knjigu, dječju enciklopediju, novine i sl.) od digitalnih medija

–     prepoznaje put nastanka knjige

–     uočava dijelove knjižnog bloka (predgovor, pogovor, rječnik nepoznatih riječi, bilješka o autoru i ilustratoru, bibliografija)

–     pronalazi traženi podatak u dječjoj enciklopediji služeći se registrom

–     stvara razredne novine

–     pronalazi potrebne informacije na računalu primjerene uzrastu (Srpska dečja digitalna biblioteka)

–     upoznaje se s mogućnostima zlouporabe interneta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija

–     digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, YouTube i sl.).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenike na uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, dojmovi, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi i sl.), formiranje osobne knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu, u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/videozapisa s umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre i natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda, učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici.

SJ OŠ D.3.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)

–     posjećuje kulturne događaje i školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje

–     posjećuje i razlikuje kulturne ustanove

–     razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih

–     izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine

–     uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije, a u nekima i sudjeluje

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni događaji i ustanove: kazalište, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjet medijskim kućama i sl.

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.

–     običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

SJ OŠ A.4.1.

Učenik razlikuje književne vrste.

–     opisuje osnovne karakteristike pjesme, bajke, basne, pripovijetke, dječjeg romana i drame za djecu

–     tumači kratke narodne umotvorine

–     uočava značajne pojedinosti u opisu prirode

–     zapaža izraze i riječi kojima su izazvani pojedini dojmovi u tekstovima

–     uočava i razlikuje dijelove fabule (uvod, zaplet, rasplet)

–     uočava i tumači izraze, riječi i dijaloge kojima su prikazani sukobi i dramatične situacije

–     uočava didaskalije

–     prepoznaje personifikaciju kao pjesničku sliku

    razlikuje književne vrste, dijelove fabule i značajne pojedinosti u opisu prirode na temelju poticajnih pitanja

–     samostalno izdvaja upečatljive osobine lika prema izgledu i ponašanju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički tekstovi (lirske i epske pjesme, pripovijetke, bajke, basne, kratke narodne umotvorine, dječji roman, dramski tekst) u čitanci, zvučnoj čitanci, web-stranicama digitalnih biblioteka i drugim izvorima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј koristiti preporučene književnoumjetničke tekstove kako za modeliranje strukture sati (imajući u vidu unutarpredmetnu i međupredmetnu povezanost), tako i za istraživački i samostalni rad učenika. Pri izboru tekstova treba voditi računa o žanrovskoj i tematskoj raznovrsnosti kao i o recepcijskim mogućnostima učenika. Književni se pojmovi imenuju te se uočava njihova uloga u tekstu. Književni pojmovi: običajna narodna lirska pjesma, motiv, tema, ideja, vidna i zvučna pjesnička slika, personifikacija, pripovjedač, pripovijedanje, dijalog, monolog, opis, didaskalije.

Učenik čita šest lektirnih djela (s popisa predloženih tekstova). U prvom polugodištu obrađuju se dva lektirna djela, a ostali u drugom.

SJ OŠ A.4.2.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     samostalno bira književna djela i preporučuje drugima

–     analizira djelo, izražava svoje mišljenje o pročitanom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi primjereni recepcijskim sposobnostima učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita najmanje dva književna djela primjerena uzrastu koja je odabrao samostalno ili po preporuci učitelјa i knjižničara. Učitelј potiče učenika na vođenje dnevnika čitanja (naslov teksta, pisac, likovi, neobične riječi i izrazi, zanimlјive rečenice, dojmovi o pročitanom tekstu), na razgovor o svojim bilješkama s drugim učenicima u razredu čime se može ostvariti samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.

SJ OŠ B.4.1.

Učenik razlikuje značenje riječi i izraza.

–     razlikuje i objašnjava različita značenja riječi i izraza u govornim situacijama

–     razlikuje osnovno i preneseno značenje riječi

–     izvodi nove riječi od drugih riječi, npr. imenice od pridjeva i glagola i obrnuto

–     uočava naglašene i nenaglašene riječi

–     zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј u cilјu jasnog izražavanja, potpunijeg i točnog prijenosa informacija i ljepšeg govora organizira aktivnosti kojima motivira i usmjerava učenika na korištenje novih i odgovarajućih riječi, proširivanja opsega značenja u okviru jedne riječi, preoblikovanje riječi u nove riječi (učenik – učiti učenički) i sl. Književne pojmove učenik upoznaje prilikom obrade teksta, a prepoznavanje stilskih sredstava (onomatopeja, usporedba, personifikacija) zasniva se na doživlјajnoj komponenti. Funkcionalni se pojmovi, također, usvajaju tijekom rada i nije poželјno ograničavati njihov broj na razrede, a učitelј stalno potiče učenika da ih primjenjuje u odgovarajućim situacijama.

SJ OŠ B.4.2.

Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve).

–     uočava zbirne imenice

–     razlikuje lice i broj glagola

–     razlikuje osnovne načine izražavanja prošlosti, sadašnjosti i budućnosti

–     razlikuje opisne i posvojne pridjeve

–     prepoznaje rod i broj osobnih zamjenica

–     prepoznaje glavne i redne brojeve

–     razlikuje vrste riječi i glagolska vremena

–     uz poticaj pretvara glagolska vremena iz prezenta u perfekt i futur (jednostavni primjeri)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik jezične pojave uočava u okviru teksta i govornih situacija gdje se one prirodno javljaju, a što bitno utječe na razvoj svjesne aktivnosti. Uz verbalno objašnjenje nekog jezičnog pojma zanimljiv je njegov grafički (tablice, grafikoni, Venov dijagram) ili slikovni (slike, ilustracije iz časopisa ili sa interneta, strip) prikaz i sl. Učitelј bira jezičnu igru prema interesu učenika ili u kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.4.3.

Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst.

–     razlikuje glavne rečenične članove (subjekt i predikat) i prepoznaje jednostavnu rečenicu

–     prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu)

–     razlikuje upravni i neupravni govor u rečenicama (sva tri oblika)

–     razlikuje rečenice po značenju i obliku

–     uz poticaj oblikuje rečenice te ih povezuje u kraći tekst

–     razlikuje rečenične članove u jednostavnim rečenicama

–     razlikuje i identificira u tekstu upravni i neupravni govor

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira aktivnosti u kojima se rečenice uočavaju u okviru tekstova i razgovornih situacija što potiče učenika na istraživački i stvaralački odnos prema jeziku. Učitelj treba ohrabrivati učenika na samostalno obrazlaganje uočene jezične pojavnosti kako bi ona služila kao putokaz za planiranje budućih aktivnosti na satu – kreativnu primjenu. Izbor jezične igre ovisi o zanimanju učenika ili o kontekstu nastavnog sadržaja.

SJ OŠ B.4.4.

Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila.

–     upotrebljava veliko slovo u pisanju višečlanih naziva (imena država i stanovnika država; naslova knjiga, novina i časopisa) te u pisanju posvojnih pridjeva izvedenih od vlastitih imena

–     objašnjava skraćenice višečlanih naziva

–     primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, razgovorne situacije, učenički rad, školske ili dnevne novine, jezične igre, diktati.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј organizira aktivnosti na satu koje učenika stavlјaju u poziciju da sam zapaža, prosuđuje i zaklјučuje čime se potiče radoznalost, kreativnost i stvaralaštvo. Pravilo do koga su učenici došli treba provjeriti, utvrditi i obogaćivati na novim primjerima (učitelј priprema metodičke predloške za vježbanje), a praktična primjena dane jezične pojavnosti omogućava da ono trajno ostane u svijesti učenika.

SJ OŠ B.4.5.

Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku.

–     uočava društvenu uvjetovanost jezika

–     razlikuje govorni i pisani jezik

-razlikuje verbalna i neverbalna jezična sredstva

–     razlikuje pojmove: službeni jezik i jezik u službenoj uporabi

–     uočava važnost jezika u očuvanju identiteta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, razgovorne situacije, jezične igre, kazališne i filmske predstave, dječji časopisi i novine na srpskom jeziku i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sadržajima i aktivnostima postupno se provodi opismenjavanje najmlađih učenika na osnovi ortoepskih i ortografskih standarda srpskoga književnog jezika te razvijanje receptivne i produktivne uporabe jezika u usmenoj i pisanoj komunikaciji. Neophodno je da učenici koriste srpski jezik u svim aktivnostima u školi. Navedeni sadržaji na materinskom jeziku potiču razvijanje, čuvanje i poštivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnog identiteta.

SJ OŠ C.4.1.

Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i stavove.

–     aktivno sluša govor sugovornika

–     sluša, analizira i vrednuje zvučne zapise, govore i razgovore u emisijama za djecu (televizijske i radioemisije)

–     u svoje kazivanje unosi dijalog i upravni govor

–     razlikuje govornu i negovornu poruku i elemente nejezičnog sporazumijevanja

–     sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)

–     opisuje slike koje prikazuju pejzaže, interijere, portrete (na temelju plana opisa)

–     prepričava tekst u cjelini (s izmjenom početka ili završetka priče) po samostalno napravljenom planu

–     kazuje napamet naučene tekstove (lirske, epske, dramske)

–     sluša i razumije govor te izražava vlastita zapažanja

–     sudjeluje u razgovoru na zadanu temu na temelju danih poticajnih pitanja iznoseći vlastito mišljenje i poštujući pravila pristojnog ophođenja

–     kazuje kraće tekstove na temelju zajednički napravljenog plana

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

razgovorne situacije, različite vrste tekstova, jezične igre.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј kontinuirano organizira govorne aktivnosti na satu, ohrabruje i potiče učenika na unapređivanje govorne kulture, razvijanje govornog stila koji odlikuje jednostavan izraz (sažet, jasan, emocionalno suzdržan, ali potpomognut mimikom i gestikulacijom) da odgovara na pitanja, recitira, raspravlјa, priča, prepričava, opisuje, daje prijedloge, najavlјuje, pozdravlјa i sl. Osobito treba upućivati učenika na izbjegavanje poštapalica, uzrečica i neodređenih riječi u govoru.

SJ OŠ C.4.2.

Učenik izražajno čita, analizira i uspoređuje različite vrste tekstova.

–     čita naglas i u sebi s razumijevanjem pročitanog

–     usklađuje intonaciju i tempo čitanja s prirodom teksta (lirski, epski, dramski, znanstveno-popularni)

–     potkrepljuje i objašnjava svoje stavove čitajući odlomke iz teksta

–     prepričava tekst u cjelini ili po dijelovima (s promjenom gramatičkog lica, izmjenom početka ili završetka priče) po zajednički napravljenom planu

–     izdvaja nove riječi i neobične izraze

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoumjetnički, znanstveno-popularni i informativni tekstovi, dječji časopisi i novine i dr.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi trebaju biti zanimljivi i primjereni uzrastu učenika. Sadržaje, metode i oblike rada treba prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Učitelј kontinuirano prati i provjerava stupanj svladanosti tehnike izražajnog čitanja (tempo, naglašavanje, emocionalno nijansiranje) i razumijevanja pročitanog. Treba insistirati na »čitanju u sebi« kao najplodonosnem obliku stjecanja znanja jer uz prethodno zadane istraživačke zadatke »čitanje u sebi« potiče i osposoblјava učenike za samostalno učenje.

SJ OŠ C.4.3.

Učenik razvija vještinu pisanja.

–     piše čitko i uredno kontrolne diktate i autodiktate primjenjujući usvojena pravopisna pravila

–     razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.)

–     opisuje složenije odnose među predmetima, bićima i pojavama (stvarnim i izmišljenim)

–     izvještava o obavljenom ili neobavljenom zadatku

–     sastavlja zagonetke, brzalice, pitalice, rebuse i ukrštene riječi

–     stvara priču prema ponuđenom sažetom tekstu

–     oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)

–     vodi dnevnik čitanja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti tekstovi, vijest, izvješće, reklama, plakat, pisani sastav, metodički predlošci za pisane vježbe.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј organizira aktivnosti/strategije (priprema, pisanje, ispravak nakon vršnjačkog vrednovanja, uređivanje, objavlјivanje) kojima se razvija kreativni potencijal učenika (prepričavanje teksta s promjenom gramatičkog lica, dopunjavanje priče, dopisivanje priče, postavlјanje pitanja na dane odgovore, pisanje sastava na slobodnu temu, oblikovanje SMS poruke, vijesti, izvješća, reklame, plakata, opisivanje i sl.). Učenicima treba isticati značajke pisanja – omogućava razmjenu misli i zanimlјivih ideja. Ishod je povezan s međupredmetnim temama Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Upotreba informacijske i komunikacijske tehnologije.

SJ OŠ D.4.1.

Učenik razlikuje dokumentarni film od igranog filma i televizijske emisije

–     prepoznaje osnovna obilježja dokumentarnog filma

–     uspoređuje dokumentarni film s igranim filmom, televizijskom ili radioemisijom za djecu

–     raspravlja o televizijskim i radioemisijama

–     vrednuje kazališnu predstavu/film

–     osmišljava i snima kamerom mobilnog telefona kratki dokumentarni film (o obitelji, prijatelju, kućnom ljubimcu, školi i sl.) u trajanju od tri minute

–     osmišljava kraću kazališnu predstavu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

dokumentarni film, igrani film, televizijska emisija, kazališna predstava.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenika na iskazivanje svog stava o gledanom igranom filmu za djecu kao i na stvaralačke aktivnosti: raspravlјa o gledanoj predstavi ili filmu, stvara vlastiti kraći dokumentarni film kamerom mobilnog telefona (o obitelji, prijatelju, kućnom lјubimcu, školi i sl.), osmišlјava kazališnu predstavu (scena, kostimi, dramski tekst, gluma).

SJ OŠ D.4.2.

Učenik razlikuje i upotrebljava tiskane i digitalne medije.

–     pronalazi traženi podatak u referentnoj literaturi (Rječniku srpskog jezika, Pravopisu srpskog jezika, ilustriranoj enciklopediji i sl.)

–     razlikuje dječje časopise od drugih vrsta časopisa i periodičkih publikacija

–     pronalazi tražene podatke u časopisima koji su primjereni njegovu uzrastu (npr. Politikin zabavnik, Bijela pčela, Školarac)

–     uređuje zidne novine

–     razlikuje zabavnu od obavijesne poruke na internetu

–     upoznaje se s opasnostima interneta (izloženost elektroničkom nasilju, ovisnost o internetu, preplavljenost sadržajima koji nisu primjereni uzrastu)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     tiskani mediji: dječje knjige, dječji časopisi i novine, dječja enciklopedija

–     digitalni mediji: digitalni tekstovi, slike, zvuk i video (Srpska dečja digitalna biblioteka, Antologija srpske književnosti, Projekt Rastko, ICDL International Children’ s Digital Library, YouTube i sl.).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј potiče učenike na aktivnije uklјučivanje u knjižnicu (školsku, mjesnu, gradsku), vođenje bilježaka o pročitanim knjigama (naslov, pisac, dojmovi, glavni likovi, odabrane rečenice, neobične i zanimlјive riječi), formiranje osobne knjižnice i sl. Učitelј formira razrednu knjižnicu u suradnji s knjižničarom ili samostalno, cedeteku i videoteku, priređuje tematske izložbe knjiga, organizira slušanje/gledanje zvučnih/videozapisa s umjetničkim kazivanjima teksta, organizira susrete i razgovore s piscima, literarne igre, natjecanja i dr. U cilјu ostvarivanja ovog ishoda učitelј planira, u suradnji s knjižničarom, održavanje najmanje dva sata tijekom godine u školskoj knjižnici.

SJ OŠ D.4.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje te školske/izvanškolske manifestacije, a u pojedinim i sudjeluje

–     razlikuje kulturne ustanove

–     razgovara o događajima kojima je prisustvovao i vrednuje ih

–     izražava svoj doživljaj kulturnog događaja na različite kreativne načine

–     uz poticaj učitelja posjećuje školske i izvanškolske manifestacije

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje, vrednuje ih i izražava svoj doživljaj

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni događaji i ustanove: kazališta, galerije, muzeji, vjerske ustanove, susreti s književnicima, kino, razni književni i kulturni festivali i smotre, posjet medijskim kućama i sl.

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i sl.

–     običaji (dječje narodne igre i pjesme vezane za Božić i Uskrs) i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelј planira školske ili izvanškolske kulturne sadržaje i aktivnosti prema interesima učenika, mogućnostima škole i lokalne zajednice. Ishodom se potiče uklјučivanje učenika u kulturni i društveni život zajednice te se stoga ne vrednuje sumativno.

SJ OŠ A.5.1.

Učenik razlikuje osnovne značajke književnih rodova

(lirika, epika, drama).

–     razlikuje pojam književnog roda od književne vrste i razlikuje književne vrste

–     uočava osnovna obilježja lirike (lirski subjekt, pjesničke slike i motivi), epike (u stihu i u prozi, kompozicija) i drame (dramska radnja, dijalog, čin, pojava, lica)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lirska pjesma, epska pjesma, pripovijetka, roman za djecu i mlade (odlomak), dramski tekst (radiodrama).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.

SJ OŠ A.5.2.

Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj.

–     izražava doživljaj, raspoloženje, zapažanja izazvana čitanjem književnog djela

–     razvija sposobnost imaginacije i uspoređuje vlastita iskustva s iskustvima nastalim tijekom čitanja književnog teksta

–     uočava glavne motive, temu i poruku djela

–     prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetično ponašanje negativnih likova

–     uz poticanje učitelja izražava svoj doživljaj, povremeno komunicira s drugim učenicima i učiteljem

–     uz pomoć smjernica prepoznaje temu, poruku djela, uočava etično i osuđuje neetično ponašanje likova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), avanturistički roman (lektira), pjesme pretkosovskog ciklusa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja.

SJ OŠ A.5.3.

Učenik karakterizira književni lik i prepoznaje osnovne oblike kazivanja u književnim tekstovima.

–     karakterizira književni lik na temelju njegova izgleda, postupaka, govora

–     uočava razliku između povijesnog i književnog lika

–     uočava razliku između pripovjedača i pisca, pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi

–     prepoznaje naraciju i uočava razliku između naracije i drugih oblika kazivanja

–     prema smjernicama karakterizira književni lik na temelju izgleda, postupaka i govora

–     prepoznaje naraciju i uz pomoć smjernica uočava razliku između drugih oblika kazivanja

–     uočava razliku između pripovijedanja u prvoj i trećoj osobi i pomoću smjernica između pripovjedača i pisca

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pripovijetke, roman za djecu i mlade (odlomak), epske pjesme.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik karakterizira književni lik i uočava, razlikuje te imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

SJ OŠ A.5.4.

Učenik razlikuje osnovne značajke lirske i lirsko-epske umjetničke te lirske i epske narodne pjesme.

–     razlikuje umjetničku od narodne lirike, lirsku od epske pjesme

–     uočava značajke pejzažne pjesme, mitološke i obredne narodne pjesme

–     prepoznaje motive i pjesničke slike, vrste stihova prema broju slogova, slobodan i vezani stih

–     uočava stilska izražajna sredstva: epitet, ustaljeni epitet, poredbu, onomatopeju, personifikaciju

–     uočava osobine poeme kao lirsko-epske vrste

–     uz pomoć smjernica razlikuje tipične motive pojedinih vrsta pjesama, vrste stihova kao i jednostavnija stilska sredstva, prepoznaje slobodan i vezani stih

–     opisuje osnovne značajke umjetničke i narodne lirike, lirske i epske narodne pjesme te lirsko-epske umjetničke pjesme

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

narodne lirske pjesme, narodne epske pjesme, lirske umjetničke pjesme, poema.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o značajkama pjesama povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke narodne i umjetničke poezije, različitih vrsta lirskih pjesama te epske pjesme i poeme koristeći razne metode.

SJ OŠ A.5.5.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     predstavlja odabrani književni tekst, obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i eventualne poticaje za čitanje (preporuka knjižničara, prijatelja, roditelja, učitelja, film i drugo)

–     uočava emocionalni aspekt čitanja vezan uz sudbinu književnog lika; ukoliko postoji analogija uspoređuje književni lik i lik u filmu

–     ističe najzanimljivije detalje (opise, rečenice, stihove, ideje, probleme) i potiče druge učenike na razgovor, komentar

–     preporučuje drugim učenicima književni tekst uz obrazloženje

–     razvija čitalačku naviku kontinuiranim čitanjem i motivacijom za čitanje

–     bira književni tekst prema svom interesu

–     predstavlja književni tekst uz pomoć učitelja

–     pokazuje zanimanje i pozitivan stav prema čitanju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik bira književni tekst prema svom interesu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ OŠ B.5.1.

Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije.

–     određuje značenja nepoznatih riječi i izraza na temelju situacije i teksta/konteksta u kojem su upotrijebljeni

–     identificira neknjiževne riječi i uočava njihovu funkciju u tekstu/govoru

–     razlikuje jednoznačnost i višeznačnost

–     prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi

–     pronalazi značenja arhaičnih riječi i izraza

–     proširuje krug riječi koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji

SJ OŠ B.5.2.

Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu.

–     razlikuje vrste promjenjivih riječi: imenice, glagole, pridjeve, brojeve, osobne imeničke zamjenice i neosobne (upitno – odnosne, neodređene, niječne, opće)

–     razlikuje nepromjenjive riječi

–     razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike i glasovne promjene koje se javljaju u promjeni oblika riječi

–     razlikuje kategorije roda, broja, padeža u imenskim riječima

–     razlikuje osnovne funkcije i značenja padeža

–     prepoznaje oblike prezenta pomoćnih glagola (jesam, biti i htjeti) u rečenici i jezičnim situacijama

–     uspoređuje određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu

–     razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva

–     uočava komparativ i superlativ pojedinih priloga za način, količinu i mjesto (dobro, lijepo, malo, mnogo, daleko)

SJ OŠ B.5.3.

Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu.

–     razlikuje strukturu jednostavne rečenice: nezavisne rečenične članove neproširene rečenice i zavisne rečenične članove proširene rečenice (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apoziciju) te uočava sročnost

–     razlikuje glagolski i imenski predikat

–     razlikuje rečenicu bez subjekta ili predikata

–     prepoznaje rečenicu bez izrečenog subjekta

–     vlada upravnim i neupravnim govorom

SJ OŠ B.5.4.

Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji.

–     primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (u nazivima kontinenata, država, zemalja, naroda i naseljenih mjesta)

–     piše zarez uz vokativ i apoziciju

–     primjenjuje pravopisna pravila u odvojenom i sastavljenom pisanju riječce ne, pisanju pridjeva izvedenih od imenica u čijoj se osnovi nalazi suglasnik j, pisanju posvojnih pridjeva, u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene

–     primjenjuje pravila pisanja upravnog i neupravnog govora

SJ OŠ B.5.5.

Učenik uspoređuje standardni srpski jezik i zavičajni govor.

–     uspoređuje standardni srpski jezik kojim se govori u školi i zavičajni govor

–     razvija pravilan stav prema izgovorima srpskoga standardnog jezika (ekavski i ijekavski)

–     uočava ekavski i ijekavski izgovor u tipičnim primjerima

–     uočava razlike srpskoga standardnog jezika i zavičajnog govora

–     uočava važnost učenja srpskoga standardnog jezika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 –     SJ OŠ B.5.5.:

tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.5.1 –     SJ OŠ B.5.5:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima, učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ OŠ C. 5.1.

Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja.

–     razgovara o tekstu iskazujući svoj doživljaj

–     izdvaja ključne riječi i ideje te objašnjava značenje kraćeg teksta

–     priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)

–     primjenjuje negovorne poruke kao elemente nejezičnog sporazumijevanja

–     razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti u izražajnom kazivanju

–     uočava poštapalice i odstupanje od standardne akcentuacije u govoru (mjesto akcenta)

–     razgovara i raspravlja o temama iz školskog života i životnog okruženja primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije

–     aktivno sluša tekst i prema smjernicama izdvaja ključne riječi i ideje

–     govori, razgovara i raspravlja prema smjernicama držeći se teme i primjenjujući pravila pristojne komunikacije

–     govori izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. spontani razgovor, anegdota, opis, prepričavanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.5.2.

Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja.

–     čita tekst s razumijevanjem, vodi bilješke tijekom čitanja: izdvaja ključne riječi, glavne ideje, citira, objašnjava radeći na jednostavnijem književnom ili neknjiževnom tekstu

–     književne tekstove čita s razumijevanjem i izražajno

–     prepoznaje stilski upečatljive rečenice (u opisima prirode, portretima i slično)

–     iz teksta izdvaja ključne pojmove i glavne ideje

–     uočava ključnu razliku između književnog i neknjiževnog teksta

–     čita izražajno u skladu sa svojim doživljajem teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

jednostavniji književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik izražajno i istraživački čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. anegdota, stvaralačko prepričavanje, vijest, privatno pismo, e-mail, upitnik, anketa i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik piše tekstove u skladu s razradom ishoda i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

SJ OŠ D.5.1.

Učenik pronalazi informacije u skladu sa svojim zadacima.

–     pronalazi potrebne informacije u različitim izvorima (biografski podatak, pravopisno pravilo i slično)

–     razlikuje tiskane i digitalne izvore informacija

–     služi se referentnom literaturom

–     poznaje osnovne tehnike pretraživanja interneta

–     uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i druge negativne društvene pojave) i osuđuje ih

–     svjestan je mogućih opasnosti na internetu te internet upotrebljava sigurno i odgovorno

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (Pravopis srpskog jezika, enciklopedije, školski rječnik, gramatika, razni priručnici), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelj bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. S učenicima posebno treba razgovarati o tome što je rasizam i što su predrasude, pomoći im da ih prepoznaju u različitim životnim situacijama. Ishod se može ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi iz časopisa (npr. sportske vijesti) ili knjige za djecu, strip.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektroničke medije. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda, metoda demonstracije i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelj bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda.

SJ OŠ D.5.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje koji su bili praćeni obrednim pjesmama (npr. kraljice)

–     razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.5.4.) ili predmetima (pravoslavni vjeronauk, likovna kultura)

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ OŠ A.6.1.

Učenik uočava i razlikuje određene

književne vrste usmene i autorske književnosti.

–     razlikuje obiteljske i običajne narodne pjesme, rodoljubne i socijalne pjesme; prepoznaje univerzalne poruke i uspoređuje sa suvremenim životom

–     razlikuje pripovijetku i roman i prepoznaje značajke avanturističkog, povijesnog i znanstveno-fantastičnog romana, biografije i autobiografije

–     uočava značajke predaja i pronalazi primjere iz svoje sredine

–     prepoznaje humoristično u drami

–     vođen smjernicama uočava odlike proznih vrsta i povezuje tematiku i motive s određenim vrstama pjesama

–     samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu

–     vođen smjernicama uočava poruke djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

obiteljske narodne pjesme, običajne narodne pjesme, domoljubna pjesma, socijalna pjesma, roman za djecu i mlade (lektira), odlomci različitih vrsta romana, komedija (lektira), narodne pripovijetke.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o književnim vrstama povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnih vrsta koristeći razne metode.

SJ OŠ A.6.2.

Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima.

–     tumači pjesničke slike i razlikuje konkretne i apstraktne motive, emocije i razmišljanja (refleksije)

–     iskazuje doživljaj, svoje dojmove, zapažanja potvrđuje primjerima iz teksta, stvarnog života te imaginacijom

–     prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetično ponašanje

–     uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj

–     uz povremene pogreške razlikuje pjesničke slike, uočava konkretne motive i emocije, a uz pomoć učitelja uočava apstraktne motive i refleksije

–     razlikuje etično i neetično ponašanje likova koje osuđuje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

umjetničke lirske pjesme, epske pjesme kosovskog ciklusa i epske pjesme o Marku Kraljeviću.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitalačke navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

SJ OŠ A.6.3.

Učenik karakterizira književni lik s obzirom na različite oblike kazivanja kojima je predočen.

–     razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju

–     uočava i tumači funkciju naracije, deskripcije, dijaloga i monologa u oblikovanju lika i stvaranju atmosfere u književnom tekstu

–     objašnjava razliku između povijesnog i književnog lika

–     razlikuje kronološko i retrospektivno pripovijedanje

–     uočava pojam usporavanja (retardacije) radnje

-vođen smjernicama razlikuje objektivnu i subjektivnu deskripciju

-uočava naglašene oblike kazivanja kojima je književni lik predočen te na koji način različiti oblici kazivanja doprinose izražajnosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pripovijetke (na satu i kao lektira), odlomci iz romana, epske pjesme.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova i različitim oblicima kazivanja povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik karakterizira književni lik i uočava te razlikuje i imenuje oblike kazivanja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

SJ OŠ A.6.4.

Učenik uočava osnovne oblike stiha i strofe, vrste rime, prepoznaje i objašnjava stilska izražajna sredstva.

–     uočava i razlikuje monostih, distih, tercet i katren, razlikuje unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu, uočava ulogu rime u oblikovanju stiha

–     uočava brz i spor ritam, tempo i intonaciju

–     uočava stilska izražajna sredstva (kontrast, hiperbolu i gradaciju)

–     uočava osnovne oblike stihova i strofa

–     uočava različit ritam, tempo i intonaciju

–     uočava kontrast, hiperbolu i gradaciju

–     uočava unakrsnu, obgrljenu i parnu rimu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lirske umjetničke pjesme.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o značajkama umjetničke lirike povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke umjetničke lirike koristeći razne metode.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik bira književni tekst prema svom interesu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih dijela na školskom satu (književno-teorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ OŠ B.6.1.

Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije koje upotrebljava u svakodnevnoj komunikaciji.

–     razlikuje jednoznačnost i višeznačnost te sinonime, homonime, antonime

–     razlikuje jednostavne riječi od tvorenica (izvedenih i složenih), korijen riječi, tvorbenu porodicu

–     razlikuje tvorbu riječi izvođenjem (tvorbena osnova, sufiks) i slaganjem (prefiks) te prema zadanom modelu tvori nove riječi

–     prepoznaje naglasak u riječima te razlikuje naglašene i nenaglašene riječi

–     razlikuje jednostavne primjere sinonima, homonima i antonima koje upotrebljava u komunikaciji

–     razlikuje jednostavne riječi od tvorenica i prema modelu tvori nove riječi

SJ OŠ B.6.2.

Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu.

–     razlikuje pridjevske zamjenice (posvojne i posvojna zamjenica svakog lica, pokazne, odnosno-upitne, niječne, neodređene i opće/određene) i mijenja ih kroz padeže

–     razlikuje glagolski vid i glagolski rod

–     razlikuje osnovna značenja i tvorbe neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni) te glagolskih imenica (izvedenih od gl. osnove koju čine trpni gl. pridjevi), a glagolske priloge prepoznaje

–     razlikuje osnovna značenja i tvorbu svih ličnih glagolskih oblika za iskazivanje vremena i načina

–     razlikuje i opisuje glasovne promjene

SJ OŠ B.6.3.

Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju.

–     vlada glagolskim i imenskim predikatom

–     vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)

–     uočava načine iskazivanja rečeničnih članova (jednom riječju, sintagmom)

SJ OŠ B.6.4.

Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji.

–     primjenjuje pravopisna pravila u uporabi velikog slova (višečlani nazivi pokrajina i krajeva, dijelova naselja, ulica i trgova)

–     razlikuje rečenične i pravopisne znakove (apostrof, tri točke, crticu, zagradu) i pravilno ih upotrebljava

–     razlikuje i pravilno piše riječi u kojima su provedene glasovne promjene

–     primjenjuje pravopisna pravila vezana za pisanje glagolskih oblika

SJ OŠ B.6.5.

Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika.

–     istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba) ulogu svetog Save u stvaranju prvih književnih djela na srpskoslavenskom jeziku; razvoj glagoljice, ćirilice)

–     prepoznaje najznačajnije kulturno-povijesne spomenike (Miroslavljevo jevanđelje, Povelja Stefana Prvovenčanog, Dušanov zakonik)

–     uz poticaj pronalazi osnovne podatke o podrijetlu srpskog jezika, glagoljici i ćirilici

–     prepoznaje najznačajnije književne spomenike kulture srpskog naroda

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 – SJ OŠ B.6.5.:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.6.1 – SJ OŠ B.6.5:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sistemu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvoju (SJ OŠ B.6.5) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ OŠ C.6.1.

Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije.

–     sluša tekst, sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje kraćeg teksta

–     iskazuje svoj doživljaj i objašnjava svoj stav povezujući temu razgovora s pročitanim ili odslušanim tekstom

–     priprema kraće izlaganje i govori prema pripremljenom konceptu držeći se teme (o doživljaju književnog djela i o temama iz svakodnevnog života i svijeta mašte)

–     u razgovoru i raspravi ne prekida sugovornika i uvažava tuđe mišljenje

–     sažima tekst

–     oblikuje i govori jednostavnije opisne i pripovjedne tekstove

–     povezuje glavne misli i važne pojedinosti s tekstom

–     pažljivo sluša sugovornika i pristojno se uključuje u razgovor

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. izvještaj, kratka priča, rezime (sažetak), anegdota, pripovjedni i opisni tekstovi, razgovor i rasprava.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.6.2.

Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja te izražajnog čitanja i kazivanja.

–     istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora, prati misao (motive, ideje) u različitim tekstovima

–     čita tekst provjeravajući razinu razumijevanja pročitanog

–     uočava razliku između književnih i neknjiževnih tekstova

–     usklađuje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta

–     poznati i nepoznati književni tekst čita izražajno s razumijevanjem

–     uočava i izdvaja stilski upečatljive rečenice, stihove, dijelove dijaloga ili monologa

–     prepoznaje kako neknjiževne riječi u književnom tekstu mogu imati stilsku funkciju (oblikovanje lika, atmosfera)

–     razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti u izražajnom kazivanju

–     uz pomoć smjernica istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora

–     prepoznaje važne podatke (motive, ideje) u tekstu

–     usklađuje svoje čitanje s prirodom književnog i neknjiževnog teksta i uz pomoć smjernica uočava stilogena mjesta i stilsku funkciju neknjiževnih riječi u književnom tekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književni i neknjiževni tekstovi (poznati i nepoznati) koji su prilagođeni razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.6.3.

Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava.

–     kreativno se izražava primjenjujući pravopisnu normu, piše ćirilicom čitko i uredno

–     samostalno prepričava tekst i karakterizira lik

–     stvaralački prepričava tekst s promjenom gledišta (npr. iz perspektive drugog lika, drugog vremena)

–     opisuje vanjski i unutarnji prostor po zajedničkom i samostalno napravljenom planu

–     piše: kreativne radove (pjesme, kraće priče) na slobodnu i zadane teme, kratak izvještaj

–     uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji

–     popunjava razne obrasce u kojima se traže osnovni osobni podaci

–     uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja za kompoziciju, izbor građe, jezik i stil (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)

–     oblikuje i piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura u skladu s temom prema planu

–     stvaralački prepričava tekst prema zajedničkom planu

–     kreativno piše na slobodnu temu i uočava kvalitetnija rješenja za kompoziciju, jezik, stil

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi jednostavnijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda, npr.opis lika, unutarnjeg i vanjskog prostora, stvaralačko prepričavanje, pjesma, kraća priča, kratak izvještaj, privatno i službeno pismo, obrasci s osobnim podacima i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše tekstove u skladu s razradom ishoda i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

SJ OŠ D.6.1.

Učenik pronalazi

i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije u skladu sa svojim potrebama i zadacima.

–     uspoređuje slične i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije iz različitih izvora

–     navodi izvor informacija poštujući autorska prava

–     osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija

–     odgovorno se ponaša na internetu vodeći računa o svojoj i tuđoj sigurnosti i privatnosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi iz različitih udžbenika, referentna literatura (dječja enciklopedija), časopisi za djecu, edukativne internetske stranice.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

S učenicima treba razgovarati o tome što su to autorska prava i pomoći im da osvijeste što je plagijat. Preporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Ishod se može ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama, informatikom i međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

SJ OŠ D.6.2.

Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija.

–     prosuđuje kako se pomoću grafičkih elemenata (veličina slova, naslov, izbor fotografije i slično) postiže željeni utjecaj na primatelja poruke

–     objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika

–     stvara kraće medijske tekstove, vodeći računa o utjecaju koji želi postići

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

sportske vijesti, izvještaj s utakmice, npr. članci iz dnevnih novina prilagođeni uzrastu djeteta, časopisi za djecu, knjige za djecu, strip, internet.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Rreporučuje se tekstualna metoda, dijaloška metoda i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost. Učitelji bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda.

SJ OŠ D.6.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje koji su praćeni običajnim narodnim pjesmama (igre svadbenog ceremonijala)

–     razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.6.1.) ili predmetima (pravoslavni vjeronauk, likovna kultura).

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ OŠ A.7.1.

Učenik svrstava književna djela u određeni književni rod i književnu vrstu.

–     dovodi u vezu formalne i sadržajne značajke književnih djela i svrstava ih u određeni književni rod

–     prepoznaje tipične epske i lirske motive

–     razlikuje osnovne dramske vrste

–     ističe sličnosti i razlike između književnih rodova pisane i usmene književnosti (na tematsko-motivskom planu, u stihu, internacionalnim motivima)

–     uočava značajke dnevnika, legendarnih priča, putopisa

–     uočava humor, ironiju i satiru

–     uočava formalne i sadržajne značajke književnog teksta koje povezuje s određenim književnim rodom i vrstom, kao i sličnosti i razlike između pisane i usmene književnosti

–     samostalno prepoznaje humor u dramskom djelu, a ironično i satirično uz pomoć učitelja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

narodne epske i lirske pjesme, narodne priče i predanja o svetom Savi (lektira), satirična pripovijetka, komedija, umjetničke lirske pjesme.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o podjeli književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnih rodova i vrsta koristeći razne metode.

SJ OŠ A.7.2.

Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav.

–     povezuje svoj doživljaj, raspoloženje, zapažanje, empatiju s prethodnim literarnim iskustvom i stvarnim životom

–     izdvaja probleme, ideje ili poruke u književnom tekstu

–     vrednuje književni tekst i argumentira vlastita zapažanja u vezi s pročitanim tekstom

–     procjenjuje etičku vrijednost epskih pjesama, pokosovskog, hajdučkog i uskočkog ciklusa

–     uz poticanje učitelja iskazuje svoj doživljaj i vrijednosni stav

–     izdvaja ključne ideje i procjenjuje ih uz pomoć smjernica navodeći primjere iz teksta i života

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

epske narodne pjesme pokosovskog te hajdučkog i uskočkog ciklusa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

SJ OŠ A.7.3.

Učenik razlikuje obilježja proznog djela.

–     razlikuje fabulu i siže, uočava uokvirenu fabulu, statičke i dinamičke motive, epizode i epizodne situacije

–     prepoznaje unutarnji monolog

–     uz pomoć smjernica razlikuje obilježja proznog djela

–     uočava značajke unutarnjeg monologa i opisuje na primjerima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o umjetničkoj epici povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke proznog djela koristeći razne metode.

SJ OŠ A.7.4.

Učenik razlikuje određene vrste karakterizacije likova.

–     portretira lik prema vanjskim i unutarnjim osobinama

–     razlikuje fizičku, etičku, psihološku, društvenu i jezičnu karakterizaciju lika

–     uočava crno-bijelu tehniku u oblikovanju lika u epskim narodnim pjesmama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

humoristični roman (lektira), pripovijetke i odlomci iz romana, epske narodne pjesme.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o karakterizaciji književnih likova povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik karakterizira književni lik i uočava te razlikuje i imenuje vrste karakterizacije likova.

SJ OŠ A.7.5.

Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu.

–     prepoznaje liričnost pjesme u prozi

–     uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu)

–     uočava stilska izražajna sredstva: simbol, alegoriju,

razlikuje metaforu i slavensku antitezu

–     prepoznaje tipične motive ljubavne i posleničke narodne pjesme

–     uz pomoć smjernica prepoznaje pjesmu u prozi, značajke elegične i refleksivne pjesme

–     prepoznaje simbol i alegoriju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pjesma u prozi, ljubavne pjesme, refleksivna pjesma, elegija, narodne pjesme o radu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o pjesmama u stihu i prozi te o stilskim izražajnim sredstvima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik razlikuje i objašnjava značajke pjesama u stihu i u prozi te prepoznaje i objašnjava ulogu stilskih izražajnih sredstava.

SJ OŠ A.7.6.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     izražava vlastiti doživljaj i obrazlaže razloge za čitanje književnog djela

–     ističe najzanimljivije detalje citirajući tekst i potiče druge učenike na razgovor, komentar

–     odabrane tekstove povezuje s literarnim iskustvom i stvarnim životom

–     razvija čitateljsku naviku kontinuiranim čitanjem i čitalačku kulturu uvažavajući različite ukuse i prihvaćajući sugestije učitelja i drugih učenika pri izboru književnoumjetničkih tekstova

–     uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo drugim učenicima

–     kontinuirano čita, prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik bira književni tekst prema svom interesu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ OŠ B.7.1.

Učenik razlikuje osnovne leksičko-semantičke kategorije.

–     razlikuje jednoznačnost i višeznačnost (paronime), pejorative i hipokoristike

–     razlikuje naglašene od nenaglašenih riječi koje pravilno izgovara i piše

–     razlikuje vrste naglasaka u srpskom jeziku

–     proširuje krug riječi koje primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji

–     razlikuje osnovne leksičko-semantične kategorije u komunikaciji

–     prepoznaje vrste naglasaka

SJ OŠ B.7.2.

Učenik razlikuje i objašnjava odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu.

–     analizira vrste promjenjivih i nepromjenjivih riječi

–     razlikuje imeničke zamjenice

–     vlada gramatičkim kategorijama promjenjivih riječi

–     prepoznaje padežnu sinonimiju

SJ OŠ B.7.3.

Učenik analizira složenu rečenicu.

–     razlikuje nesamostalne rečenične članove (objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)

–     uočava složenu rečenicu u tekstu

–     povezuje jednostavne rečenice u složenu i rastavlja složenu rečenicu na jednostavne

–     prepoznaje vrste usporednih odnosa među rečenicama i rečeničnim članovima

–     razlikuje nezavisnosložene rečenice prema komunikacijskoj funkciji

–     u zavisnosloženoj rečenici prepoznaje samostalnu (glavnu, nezavisnu) i nesamostalnu (zavisnu) rečenicu

–     prepoznaje inverziju

–     razlikuje vrste zavisnosloženih rečenica

–     prepoznaje vrste sintagmi u složenim rečenicama

–     uočava veznike u složenim rečenicama i prepoznaje njihovu funkciju

–     uočava složenu rečenicu i način povezivanja jednostavnih rečenica u složenu

–     uz poticaj razlikuje vrste zavisnih i nezavisnih predikatnih rečenica

SJ OŠ B.7.4.

Učenik primjenjuje pravopisnu normu u pisanoj komunikaciji.

SJ OŠ B.7.5.

Učenik pronalazi podatke o počecima srpske pismenosti iz glagoljičnih i ćiriličnih spomenika srpske kulture.

–     pronalazi informacije o počecima pismenosti i nastanku najznačajnijih pisama na svijetu

–     poznaje staroslavenske spomenike

–     uočava karakteristične značajke staroslavenskog teksta

–     uočava mjesto srpskog jezika u obitelji slavenskih jezika

–     uspoređuje slavenska pisma glagoljicu i staru ćirilicu s današnjom srpskom ćirilicom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.7.1 – SJ OŠ B.7.5.:

tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.7.1 – SJ OŠ B.7.5:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metodi, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrana u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvoju (SJ OŠ B.7.5) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ OŠ C.7.1.

Učenik razgovara, raspravlja i procjenjuje sadržaj različitih vrsta tekstova.

–     aktivno sluša tekst, procjenjuje njegovu zanimljivost, korisnost, informativnost i ekspresivnost

–     izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi

–     priprema i govori cjelovit govorni tekst na određenu temu

–     govori u skladu s temom i prilikom u kojoj govori vodeći računa o publici kojoj se obraća

–     uz pomoć smjernica procjenjuje slušani tekst i argumentirano iskazuje svoj stav

–     razgovara i prema smjernicama raspravlja o određenoj temi poštujući pravila pristojne komunikacije

–     priprema i govori kraći tekst na određenu temu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. informativni, izlagački, opisni, pripovjedni.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.7.2.

Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti.

–     čita tekst, izvodi zaključke o pročitanom tekstu koji argumentirano objašnjava i tumači, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini

–     pronalazi informacije u neknjiževnom tekstu, procjenjuje njihovu zanimljivost, informativnost, korisnost; izdvaja glavne ideje u književnom tekstu, prati njihov razvoj i uočava na koji način doprinose estetskoj vrijednosti

–     izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično-stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta (uloga frazeologizama, žargonizama, stilska funkcija nestandardne akcentuacije, jezična karakterizacija i sl.)

–     usklađuje čitanje s prirodom teksta

–     razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti u izražajnom kazivanju

–     čita tekst s razumijevanjem,

izvodi zaključke argumentirano objašnjavajući značenje teksta u cjelini

–     uz pomoć smjernica procjenjuje neknjiževni i književni tekst

–     usklađuje čitanje s prirodom teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik istraživački, interpretativno i izražajno čita jedan ili više književnih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.7.3.

Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava.

–     piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu primjenjujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno

–     prepričava tekst s promjenom redoslijeda događaja, sažeto prepričava iz pozicije prvog ili trećeg lica

–     opisuje: unutrašnjost prostora, vanjski prostor, lik (iz okoline ili književni), tehnički (objektivan opis) i sugestivno (osobni ton pri opisivanju)

–     analizira kvalitetnija rješenja za kompoziciju, izbor građe, jezik i stil (na vlastitom pisanom radu i vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja)

–     piše sažetak (rezime)

–     piše: čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku

–     oblikuje i piše tekst složenijih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema planu

–     stvaralački i sažeto prepričava tekst prema zajednički sačinjenom planu i opisuje mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno)

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. opis lika, unutarnjeg i vanjskog prostora, tehnički opis, razne vrste prepričavanja, rezime, čestitka, pozivnica, zahvalnica, službeno pismo, e-mail poruka i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše tekstove u skladu s razradom ishoda i pri tome prolazi sljeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

SJ OŠ D.7.1.

Učenik razlikuje empirijsku i medijsku stvarnost.

–     uspoređuje razliku između događaja i načina kako je predstavljen u medijima

–     uspoređuje kako različiti mediji različito predstavljaju isti događaj

–     kreira dva medijska teksta koji na različite načine i iz različitih pozicija prikazuju isti događaj, prezentira ih i diskutira o njima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti medijski tekstovi iz različitih izvora (televizija, tisak, internet) po izboru učitelja ili učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenici ili učitelj trebaju odabrati najmanje dva medijska teksta koji različito predstavljaju isti događaj. Učenicima treba objasniti da je medijski tekst poruka iskazana određenim medijem; ne samo tradicionalni tekst u pisanom ili tiskanom obliku, nego uključuje i ostale medije: govor, sliku, elektronske medije (vrste medijskih tekstova: roman, pjesma, pismo, glazbeni spot, SMS, blog, web-stranica, katalog, strip, novine, e-mail, film, videoigrica, itd). Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.

Učenik treba osvijestiti da medijske poruke nisu jednostavan odraz realnosti, već konstrukcije. To im se može objasniti na primjeru fotografije obrađene u Photoshopu (učenik može obraditi svoju fotografiju u Photoshopu i na taj način doći do zaključka da je ona odraz njegova izbora, ne realnosti, tj. da je takva obrađena fotografija njegova konstrukcija).

SJ OŠ D.7.2.

Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu.

–     objašnjava razliku između visoke i popularne kulture i njihovih proizvoda (glazba, film, moda) i uočava njihovu funkciju pružanja zadovoljstva konzumentima

–     objašnjava vezu popularne kulture i suvremenih društvenih trendova

–     objašnjava zašto je moguće da različiti primatelji različito reagiraju na isti tekst (uzrast, spol, osobni interesi)

–     uočava priču kao temelj teksta popularne kulture

–     iznosi svoje mišljenje o proizvodima popularne kulture

–     objašnjava razliku između visoke i popularne kulture

–     pomoću smjernica objašnjava utjecaj i ulogu popularne kulture u svakodnevnom životu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi popularne glazbe, stripovi, trivijalna književnost, igrani filmovi, drugi suvremeni tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učitelj ili učenik bira dva do četiri teksta za ostvarenje ovog ishoda. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.

Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, konzument (objašnjenje ovih pojmova prilagoditi uzrastu učenika).

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda: učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama (ishod SJ OŠ A.7.5.) ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.).

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ OŠ A.8.1.

Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta.

–     razlikuje znanstveno-popularne, informativne i književne tekstove

–     procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu (uočavajući jezično-stilske, idejno-estetske i druge vrijednosti književnog teksta)

–     objašnjava razliku između znanstveno-popularnih, informativnih i književnih tekstova

–     uočava vrijednosti literarnog teksta i u kojoj mjeri utječe na njegove emocije, stavove i vrijednosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

znanstveno-popularni, informativni i književni tekstovi po izboru učitelja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o različitim osobinama književnih tekstova povezano je s interpretacijom istih tekstova. Tijekom nje učenik prepoznaje stilski različite književne tekstove koristeći različite metode rada, procjenjuje vrijednosti književne umjetnosti prema literarnom iskustvu.

SJ OŠ A.8.2.

Učenik iskazuje doživljaj književnog djela i kritički ga vrednuje.

–     uočava umjetničku funkciju deskripcije (portret, pejzaž, eksterijer, interijer)

–     iskazuje svoj doživljaj, zauzima kritički stav prema problemima, idejama, porukama književnog djela

–     uočava univerzalne vrijednosti i poruke, estetsku i povijesnu vrijednost epskih pjesama ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore

–     iskazuje svoj doživljaj i obrazlaže svoje viđenje problema i ideja istaknutih u djelu

–     uočava univerzalne vrijednosti i poruke djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pripovijetke, epske narodne pjesme ciklusa o oslobođenju Srbije i Crne Gore.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Zajedničko čitanje kraćih tekstova na satu u svrhu razvijanja trajne čitateljske navike; aktivan razgovor u kojem sudjeluju svi učenici, a čiji je predmet razumijevanje teksta na osnovi doživljaja. Pritom se ističe važnost svakog pojedinačnog mišljenja. Tijekom interpretacije epskih pjesama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

SJ OŠ A.8.3.

Učenik uočava osobine epsko-lirskih vrsta, prepoznaje osnovne književno znanstvene vrste i složenija jezično-stilska sredstva.

–     razlikuje epske i lirske pjesme; uočava značajke ljubavnih narodnih i umjetničkih pjesama

–     zapaža osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)

–     uočava osnovne značajke spjeva, putopisa, memoara, reportaže, epistolarne forme

–     prepoznaje esej

–     usvaja pojam tragičnog

–     prepoznaje stilska sredstva: metonimiju, asonancu i aliteraciju i uočava izražajnu funkciju refrena i opkoračenja

–     prepoznaje i navodi osnovne značajke epsko-lirskih vrsta (na primjeru balade)

–     uočava osnovne značajke književno-znanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

epske pjesme, lirske narodne pjesme, lirske ljubavne umjetničke i narodne pjesme, putopisna proza, epsko-lirska pjesma, memoari, epistolarni tekst i reportaža po izboru učitelja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o različitim vrstama i jezično-stilskim sredstvima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik prepoznaje i objašnjava osobine epsko-lirskih te književno znanstvenih vrsta kao i složenija jezično-stilska sredstva koristeći različite metode rada.

SJ OŠ A.8.4.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     izražava vlastiti doživljaj književnog teksta i obrazlaže razloge svog izbora književnog teksta

–     uočava zajedničke karakteristike omiljenog žanra i omiljenih autora

–     zanimljivim detaljima iz teksta ili konteksta pokušava zainteresirati druge učenike

–     objašnjava univerzalne poruke književnog teksta

–     argumentirano raspravlja o vrijednostima izabranih književnih tekstova; uvažava različite književne ukuse

–     procjenjuje odabrani književni tekst i uz smjernice obrazlaže karakteristike omiljenog žanra

–     daje i prihvaća sugestije u vezi s čitanjem, prati aktivno svoj napredak i uvažava različite književne ukuse

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik bira književni tekst prema svom interesu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja dijelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ OŠ B.8.1.

Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u svakodnevnoj komunikaciji.

–     objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i u svakodnevnoj komunikaciji

–     primjenjuje osnovne leksičko-semantičke kategorije u sporazumijevanju

–     određuje značenje nepoznatih riječi i izraza na temelju konteksta u kojem su upotrijebljeni

–     primjenjuje osnovna pravila naglasne norme

–     uz poticaj primjenjuje riječi prenesenog značenja

–     objašnjava ustaljene izraze i frazeologizme

–     određuje mjesto rečeničnog naglaska u jednostavnijim primjerima

SJ OŠ B.8.3.

Učenik razlikuje, analizira i primjenjuje jednostavne i složene rečenice u sporazumijevanju.

–     uočava, razlikuje i pravilno primjenjuje glagolski prilog sadašnji i glagolski prilog prošli

–     preoblikuje zavisne rečenice glagolskim prilozima

–     prepoznaje sinonimiju padeža (kvalitativna i mjesna značenja padeža) i sinonimiju glagolskih oblika (sinonimne oblike za izražavanje prošlosti i budućnosti)

–     razlikuje jednostavnu i složenu rečenicu

–     uspoređuje osnovne komunikacijske funkcije jezika; poznaje određene funkcionalne stilove (razgovorni, književnoumjetnički, novinarskо-publicistički, znanstveni i administrativni)

–     na jednostavnim primjerima rečenica uočava sinonimiju

–     upotrebljava složene rečenicе u sporazumijevanju

SJ OŠ B.8.4.

Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova.

–     primjenjuje pravopisna pravila u pisanju velikog slova u jednočlanim i višečlanim nazivima

–     primjenjuje pravopisna pravila u sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi i rastavljanje riječi na kraju reda

–     primjenjuje pravopisna pravila u pisanju kratica

–     primjenjuje pravopisna pravila u pisanju riječi u kojima su provedene glasovne promjene

–     primjenjuje pravopisna pravila u pisanju znakova interpunkcije

–     primjenjuje pravopisna pravila u pisanju različitih vrsta tekstova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.8.1 – SJ OŠ B.8.5.:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno dobi učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ OŠ B.8.1 – SJ OŠ B.8.5:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz razredne nastave. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovom povijesnom razvoju (SJ OŠ B.8.5) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ OŠ C.8.1.

Učenik izražava vlastiti stav o tekstovima i gradi vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja.

–     aktivno sluša tekst i procjenjuje njegovo značenje u cjelini

–     razgovara o tekstu, povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom

–     priprema cjelovit govorni tekst pravilno raspoređujući osnovne i dodatne informacije i jednostavniji govorni argumentativni tekst

–     u razgovoru ili raspravi argumentirano obrazlaže svoje mišljenje

–     govori ili izražajno kazuje tekst poštujući pravogovornu normu u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća

–     prema smjernicama procjenjuje tekst

–     samostalno priprema govorni tekst, a uz pomoć smjernica jednostavniji argumentativni tekst

–     razgovara i raspravlja izražavajući svoje mišljenje i uvažavajući tuđe

–     govori ili kazuje izražajno vodeći računa o pravogovornoj normi

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta koji su prilagođeni razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sluša najmanje jedan tekst, govori jedan ili više monoloških tekstova i sudjeluje barem u jednom dijaloškom tekstu. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.8.2.

Učenik primjenjuje različite strategije čitanja, izražava vlastiti stav i razvija i obogaćuje svoje govorne sposobnosti.

–     procjenjuje značenje pročitanog teksta u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom

–     usklađuje čitanje s prirodom teksta i razvija osobni stil pri čitanju proznih i poetskih cjelina književnoumjetničkog teksta

–     letimično čita poznati tekst radi pronalaženja određenih informacija i nepoznati tekst kako bi nasumce odredio zanimljivost, korisnost, informativnost teksta

–     učenik uočava važnost čitanja za bogaćenje svog leksičkog fonda

–     samostalno obrazlaže tekst u cjelini i povezuje ga s prethodnim znanjem i iskustvom

–     čita izražajno u skladu s vlastitim doživljajem

–     uz pomoć smjernica primjenjuje različite strategije čitanja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književni i neknjiževni tekstovi koji su prilagođeni razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik primjenjuje različite strategije čitanja na jednom ili više književnih i najmanje jednom neknjiževnom tekstu. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ OŠ C.8.3.

Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura, jednostavnijih raspravljačkih struktura i gradi vlastiti stil kreativno pišući.

–     piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura te jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom poštujući pravopisnu normu; piše ćirilicom čitko i uredno

–     piše kreativno na različite teme u različitim formama

–     stvaralački prepričava tekst s efektnim početkom ili završetkom, motivira postupke lika, riječima dočarava osjećaje, razmišljanja, atmosferu

–     piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života

–     piše biografiju, reportažu i putopis

–     oblikuje i piše tekst složenih opisnih i pripovjednih struktura i prema smjernicama jednostavnih raspravljačkih struktura u skladu s temom

–     stvaralački prepričava dočaravajući atmosferu, zanimljivo oblikujući lik

–     piše kreativno na različite teme

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi složenijih pripovjednih i opisnih struktura i jednostavnih raspravljačkih struktura koji su prilagođeni razradi ishoda, npr. opis lika, stvaralačko prepričavanje, kreativni tekstovi različitih vrsta, životopis, reportaža, putopis i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše tekstove u skladu s razradom ishoda i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

SJ OŠ D.8.1.

Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju.

–     istražuje različite reklamne panoe i spotove

–     prepoznaje i objašnjava uvjeravanje, poticanje i manipulaciju u reklami

–     objašnjava posrednost u reklami (lik žene ili djeteta)

–     prepoznaje i objašnjava predrasude i stereotipe (npr. način prikazivanja žene) i zauzima stav prema njima

–     upoznaje se s pojmom prikriveno reklamiranje (product placement)

–     objašnjava utjecaj reklame na širu populaciju

–     osmišljava reklamu za omiljenu igračku, videoigru, čokoladu ili neki drugi omiljeni proizvod čiji je konzument

–     objašnjava uvjeravanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama

–     prema smjernicama objašnjava utjecaj odabranog reklamnog panoa ili reklamnog spota na širu populaciju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

medijski tekstovi (reklamni panoi, reklamni spotovi).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U razgovoru treba poticati učenika da osvijesti svoje predrasude i usvojene stereotipe.

Pojmovi: predrasuda, stereotip, product placement.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

fotografije ili film po izboru učitelja, tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.

Pojmovi: kadar, scena, sekvenca.

SJ OŠ D.8.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne božićne običaje (npr. vertep, ritual oko sječenja i unošenja badnjaka)

–     upoznaje se s radom jednoga srpskog kulturno-umjetničkog društva

–     razvija pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama, ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima. Ovaj ishod može se ostvariti u korelaciji s drugim predmetnim domenama ili predmetima (npr. pravoslavni vjeronauk, likovna kultura i dr.)

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pojam umјetnosti, vrste umјetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umјetnički doživljaj, odnos umјetnik – umјetničko dјelo – primatelj, spcifičnosti književne umјetnosti; znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, književni rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika.

Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić, O priči i pričanju; Stevan Raičković, Septembar

Reprodukcije, replike, fotografije umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, kiparstvo), glazbene kompozicije i dr.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima povezuje se s raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pri tome uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, književni rodovi i vrste) i znanje o drugim književnim znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi se pojmovi uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu s obilježjima teksta koji se analizira.

Učitelj može samostalno odabrati umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Ovaj ishod može se povezati i s domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te s ishodima SJ SŠ D.1.2. i SJ SŠ D.1.3.

Predlaže se korelacija s hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.

SJ SŠ A.1.2.

Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim te stilskim obilježjima teksta.

–     određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihova povezivanja

–     određuje stilska sredstva i versifikacijske značajke

–     analizira likove

–     uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora

–     uočava dramsku kompoziciju i didaskalije

–     smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti

–     uspoređuje tematska, žanrovska, kompozicijska i stilska obilježja interpretiranog teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lirska pjesma, epska pjesma, lirsko-epska poezija, pripovijetka (usmena i autorska), novela, roman, drama.

Interpretirana djela mogu se nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati na kojim će književnim tekstovima organizirati i učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima, to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

–     prozu: usmena pripovijetka, pripovijetka (pisana književnost), roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja

–     poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike

–     dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovijetku te jednu autorsku pripovijetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (kao lektiru) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi uvode se u skladu s vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.

Predlaže se korelacija s hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.1.3.

Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti.

–     raspravlja o autorstvu, varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti nasuprot originalnom stilu

–     uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti

–     pronalazi intertekstualne veze i aluzije u pisanoj književnosti

–     objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti

–     prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.

Interpretirana djela mogu se nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o razlici između usmene i pisane književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti uočavajući njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.

SJ SŠ A.1.4.

Učenik interpretira poetiku narodne književnosti.

–     na temelju čitateljskog iskustva istražuje i zaključuje o značajkama narodne književnosti i specifičnosti književnih rodova

–     klasificira lirske narodne pjesme, uočava magijske i obredne elemente u narodnoj lirici i lirsko-epskim pjesmama

–     epske pjesme smješta u određene cikluse i identificira njihov povijesni kontekst

–     interpretira prozne vrste narodne književnosti te kratke narodne umotvorine

–     u interpretiranim tekstovima pronalazi značajke narodne književnosti i objašnjava ih

–     klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje te daje primjere

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Ishod se može povezati s ishodima SJ SŠ A.1.2 – SJ SŠ A.1.6. I SJ SŠ D A.1.3. i domenama Jezik i Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

SJ SŠ A.1.5.

Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti.

–     procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti oslanjajući se na povijesni kontekst

–     navodi primjere i iz osnovne škole

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tijekom interpretacije djela narodne književnosti učenik analizira likove s posebnim naglaskom na njihove vrline koje dovodi u vezu s etičkom vrijednošću djela usmene književnosti, a pri tome se oslanja na povijesni kontekst (epsku i stvarnu biografiju likova). Predlaže se aktualizacija na nekom suvremenom tekstu ili na životnoj situaciji.

Ishod se može povezati s ishodima koji se odnose na narodnu književnost.

SJ SŠ A.1.6.

Učenik uspoređuje umjetničku interpretaciju stvarnosti i povijesne činjenice u djelima narodne književnosti.

–     interpretirajući epske narodne pjesme uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te sličnosti, razlike i nadogradnju povijesnih činjenica

–     uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav

–     istražuje autentičnost povijesnih osoba

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

izbor iz narodnih epskih pjesmama, usmeno predanje o svetom Savi (izbor).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tijekom interpretacije epskih pjesmama učenik uočava aluzije na povijesne događaje. Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima, uspoređuje stvarnost i fikciju, epsku i stvarnu biografiju junaka.

Ishod se može povezati s ishodima koji se odnose na narodnu književnost, a preporučuje se korelacija s povijesti, likovnom i filmskom umjetnošću i vjeronaukom.

SJ SŠ A.1.7.

Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti.

–     prikuplja osnovne informacije o književnosti starog vijeka

–     interpretira pojedine biblijske tekstove kao temelj srednjovjekovne poetike

–     objašnjava značaj rada Ćirila i Metoda

–     razlikuje redakcije staroslavenskog jezika i uočava važnost srpskih spomenika kulture

–     poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela s povijesnim zbivanjima

–     razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti

–     ističe značaj djela i rada svetog Save

–     interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara

–     uočava inovativne elemente u djelima na prijelazu iz srednjeg vijeka u renesansu

–     istražuje srednjovjekovnu tradiciju Srba u Republici Hrvatskoj

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

osnovni podaci o književnosti starog vijeka, moravska misija i razvitak srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske značajke srednjovjekovnih tekstova, rad svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u Republici Hrvatskoj.

Književni tekstovi: Biblija (izbor); Crnorizac Hrabar, Slovo o pismenima; zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela), izbor iz moderne i suvremene srpske poezije sa srednjovjekovnim motivima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke srednjovjekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).

Ishod se može povezati s ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija s povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.1.8.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     bira književno djelo za čitanje (samostalno ili po preporuci knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane za čitanje

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja

–     argumentirano obrazlaže svoj odabir djela za čitanje

–     zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)

–     povezuje djelo sa stvarnim životom, osobnim ili čitateljskim iskustvom

–     promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra

–     samostalno bira djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja

–     obrazlaže svoj doživljaj djela

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog

–     prati što drugi učenici čitaju, uvažava različito mišljenje i drugačiji stav i ukus

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.1.1.

Učenik raspravlja o jeziku kao društvenoj pojavi i promišlja o sociolingvističkim i sociokulturnim razlozima jezičnih pojava i promjena.

–     objašnjava jezik kao biološku, psihološku i sociološku pojavu, sredstva sporazumijevanja, učenja i spoznaje o svijetu i samom sebi

–     analizira i uspoređuje funkcije jezika

–     opisuje podrijetlo srpskog jezika i njegovu pripadnost jezičnoj porodici

–     opisuje promjene srpskog jezika

–     objašnjava međujezične kontakte i utjecaje

–     razmatra položaj i razmišlja o budućnosti materinskog jezika u Srbiji, Hrvatskoj i u svijetu

–     primjećuje razne jezične pojave u globalizacijskim promjenama

–     uspoređuje biološku, sociološku i psihološku pojavu

–     povezuje funkcije jezika

–     objašnjava dodire srpskog i drugih jezika i utjecaj tih kontakata na jezične promjene u prošlosti i u sadašnjosti

SJ SŠ B.1.2.

Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta.

–     razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik

–     uočava gdje se rasprostiru srpski govori i dijalekti

–     razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik i sociolekte

–     raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine

–     opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata srpskog jezika

–     uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom

–     razlikuje sociolekte

–     objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta

SJ SŠ B.1.3.

Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene.

–     promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova

–     na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi

–     primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu

–     objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima

–     navodi iznimke

–     uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi

SJ SŠ B.1.4.

Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovu odnosu i uporabi.

–     razlikuje funkcionalne stilove

–     objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi

–     uočava i opisuje vezu funkcionalnoga stila i rečeničnih struktura

–     primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV i Europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinarske tekstove, popunjava formulare i slično)

–     oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole, uspoređuje funkcionalne stilove

–     objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na raznim novim primjerima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 – SJ SŠ B.1.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 – SJ SŠ B.1.4:

Poučavanje jezičnik sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.1.1.

Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima

–     razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom

–     u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama

–     funkcionalno upotrebljava sinonime, homonime i polisemiju

–     umjereno se i učinkovito služi neverbalnim znakovima

–     izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.1.2.

Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja.

–     primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti

–     objašnjava obilježja teksta, prepoznaje strukturne karakteristike i služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta, svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta

–     čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, radi razliku između direktnih i indirektnih značenja i izražava svoj doživljaj djela

–     prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja

–     interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta i izražava svoj doživljaj djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) prilagođava se razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 –     SJ SŠ B.1.4) i s ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.1.3.

Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava.

–     oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila

–     u skladu s temom, namjenom i svrhom teksta, određuje oblik i vrstu teksta, odabire prikladne riječi, pojmove i jezična sredstva

–     popunjava različite vrste obrazaca

–     oblikuje interpretativni esej

–     kreativno primjenjuje čitateljsko iskustvo umjetničkih tekstova

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo

–     prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova

–     samostalno popunjava različite obrasce

–     stvaralački se i kreativno izražava

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.

Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti medijski tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenike treba upoznati s očekivanim postignućima, tj. pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.

Pojmovi: cenzura, senzacionalizam.

SJ SŠ D.1.2.

Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti.

–     bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima

–     povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme

–     diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst

–     diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih

–     osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude, zauzima stav prema vulgarizmima i procjenjuje njihovu moguću funkciju u tekstu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije), unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.

SJ SŠ D.1.3.

Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje za koje su vezane narodne lirske pjesme

–     izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ SŠ A.2.1.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća.

–     istražuje utjecaj povijesnih događaja na književne epohe baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma

–     raspravlja zašto se u srpskoj književnosti govori o baroknim tendencijama

–     zaključuje što je to stoljeće prosvjećenosti

–     prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta

–     zaključuje zašto se govori o baroknim tendencijama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.2.

Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma.

–     raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije

–     uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest, epigram te druge književne vrste i postupke)

–     uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti

–     razlikuje barokne tendencije od pravog baroka

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.

Tekstovi Zaharije Orfelina, Gavrila Stefanovića Venclovića, Dositeja Obradovića, Jovana Sterije Popovića i dr. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik objašnjava značajke književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe prosvjećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.3.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća.

–     istražuje utjecaj povijesnih događaja u svijetu i na Balkanu na književnu epohu romantizma

–     raspravlja o buđenju nacionalne svijesti

–     zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi romantizma.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.4.

Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitateljskog iskustva.

–     interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad

–     uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja

–     u tekstovima pronalazi argumente za značaj rada Vuka Karadžića koji procjenjuje

– u z pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovu životu, radu i značaju.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije, učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim područjima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad s društvenopovijesnim kontekstom.

Predlaže se korelacija s ishodom SJ SŠ B.2.4, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.

SJ SŠ A.2.5.

Učenik interpretira poetiku romantizma.

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetske značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.

Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II. Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetskim značajkama romantizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.6.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     bira književno djelo za čitanje (samostalno ili po preporuci knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog popisa) i obrazlaže interese i navike vezane za čitanje

–     promišlja o obilježjima pripadajućeg žanra i stila

–     argumentirano obrazlaže svoj doživljaj i svoje stavove o pročitanom (čitanje s olovkom u ruci)

–     procjenjuje umjetničku vrijednost djela na temelju književnoteorijskog znanja i literarnog iskustva

–     samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja

–     obrazlaže svoj izbor i svoj doživljaj i stav o pročitanom

–     navodi obilježja žanra i stila

–     procjenjuje umjetničku vrijednost djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.2.1.

Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta.

–     razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije

–     opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi

–     razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi

–     razlikuje značenja glagolskih vremena i načina

SJ SŠ B.2.2.

Učenik istražuje i razmatra kako se grade riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik.

–     razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik

–     uspoređuje različite vrste tvorbe

–     opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom

–     uočava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom tvorbe riječi

–     prema tvorbenim obrascima tvori nove riječi i smišlja neologizme

–     razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme

–     istražuje i uspoređuje različite načine tvorbe

–     samostalno tvori nove riječi, tj. daje primjere različitih tvorenica

SJ SŠ B.2.3.

Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji.

–     primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)

–     raspravlja i kritički prosuđuje o uporabi standardnog jezika u javnim situacijama

–     iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika

–     služi se jezičnim priručnicima

–     kao pripadnik nacionalne manjine zaključuje o važnosti materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta

SJ SŠ B.2.4.

Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovice 18. do druge polovice 19. stoljeća kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. stoljeća.

–     istražuje društveno-povijesni kontekst koji je doveo do uporabe više jezika (od polovice 18. do polovice 19. stoljeća)

–     kronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej te posebno Mrkalja i Vuka)

–     objašnjava razloge protivljenja jezičnoj reformi Matice srpske i Crkve

–     raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)

–     opisuje razloge standardizacije jezika na temelju Bečkog i Novosadskog dogovora

–     argumentira reformu srpskog jezika

–     opisuje rad reformatora srpskog jezika te to povezuje s društveno-povijesnim kontekstom

–     opisuje razloge za održavanje Bečkog i Novosadskog dogovora

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 – SJ SŠ B.2.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 – SJ SŠ B.2.4:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.2.1.

Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove te ih potkrepljuje analogijama iz čitateljskog i osobnog iskustva

–     izražajno govori književne tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja

–     upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika

-služi se dijalektizmima, frazemima, kolokvijalizmima, poetizmima radi postizanja željenih stilskih efekata

–     aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje

–     oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije

–     izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi raličitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.2.2.

Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja.

–     studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)

-sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja

–     služi se prethodno stečenim znanjima o funkciji strukture teksta

–     raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta

–     pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta, tragajući za odgovorima

–     objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) prilagođava se razradi ishoda.

Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.2.3.

Učenik piše različite tekstove, usporedne eseje, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački se i kreativno izražava.

–     s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu

–     oblikuje usporedne eseje

–     žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost

-pomoću smjernica i prema modelu, oblikuje usporedne eseje

-piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova

-točno upotrebljava novousvojene riječi

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.

Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetničkim djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učitelj može povezati metode za ostvarivanje ovog ishoda s katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način pripremiti učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.2.1.

Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture.

–     uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije

–     promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije

–     procjenjuje estetsku i idejnu razinu odabranih književnih tekstova

–     diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije), unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.

Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.

SJ SŠ D.2.2.

Učenik istražuje utjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških

predrasuda kod mladeži.

–     u različitim medijskim tekstovima istražuje pojavu rodnih, rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda i diskutira o njima

–     promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)

–     osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama

–     iskazuje otvorenost prema pripadnicima različitih rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturnih krugova i njihovim vrijednostima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi popularne glazbe, članci iz dnevnih novina, časopisa, vijesti, filmovi, televizijske emisije i drugi medijski tekstovi po izboru učenika ili učitelja iz različitih izvora.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuju se metode i strategija učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kritičko mišljenje.

Učitelj bira tri do šest tekstova za ostvarenje ovog ishoda.

SJ SŠ D.2.3.

Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane za krsnu slavu i druge vjerske običaje

–     izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U drugom razredu učenici mogu posjetiti Rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru Vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, Dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ SŠ A.3.1.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih od šezdesetih godina do kraja 19. stoljeća.

–     istražuje utjecaj socijalističkih ideja Svetozara Markovića na književno stvaralaštvo i njegovo idealiziranje seoske patrijarhalne zajednice

–     istražuje kako se doba apsolutističkog režima dinastije Obrenović oslikalo u književnoumjetničkim tekstovima

–     prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela iz druge polovice 19. stoljeća

–     objašnjava ideje Svetozara Markovića

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi realizma, manifesti Svetozara Markovića

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.2.

Učenik interpretira poetiku realizma.

–     razlikuje realizam kao pravac i metodu

–     tijekom interpretacije djela uočava značajke realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipični junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.

Tekstovi Jakova Ignjatovića, Milovana Glišića, Laze Lazarevića, Sime Matavulja, Stevana Sremca, Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Vojislava Ilića i dr. Za određenu satnicu / srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova svladava poetiku, to jest obilježja epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.3.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća.

–     povezuje povijesne i društvene promjene u Srbiji, a samim time i u književnosti i drugim umjetnostima na početku 20. stoljeća (Majski prevrat, dolazak Karađorđevića na vlast, razvoj demokracije i gradova)

–     povezuje stil književnika s procesom europeizacije srpske književnosti

–     prema smjernicama opisuje društveni, povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog djela početkom 20. stoljeća

–     uz pomoć učitelja navodi značajke europeizacije

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi moderne.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.4.

Učenik interpretira poetiku moderne.

–     istražuje heterogenost ove epohe te raspravlja o raznim nazivima

–     zaključuje o značaju časopisa Srpski književni glasnik

–     na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i interpretacije djela zaključuje o značajkama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih »izama«, tradicionalna i modernistička linija i drugo

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.

Tekstovi Bogdana Popovića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića, Borisava Stankovića, Petra Kočića i dr. Za određenu satnicu / srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.5.

Učenik razvija stav prema kritičkim tekstovima.

–     na temelju kritičkih tekstova Bogdana Popovića, Jovana Skerlića i drugih uočava borbu kritičara za europeizaciju srpske književnosti i proučava njihov odnos prema tradiciji, pesimizmu i orijentalizmu te raznim inovativnim elementima u djelima modernista

–     zaključuje o značajkama impresionističke kritike

–     istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike

–     prema svemu zauzima kritički stav koji argumentira

–     prema smjernicama analizira nekoliko kritičkih tekstova različitih kritičara

–     izdvaja i komentira njihove ideje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

tekstovi Bogdana Popovića i Jovana Skerlića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik interpretira kritičke tekstove iz epohe moderne koristeći razne metode analize i sinteze. Kritičke tekstove dovodi u vezu s pročitanim i analiziranim književnoumjetničkim tekstovima. Na osnovi književnopovijesnih tekstova o moderni istražuje zašto ovo doba zovu hegemonija kritike te sam o tome donosi zaključak.

Ishod se može povezati s domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo, s ishodima SJ SŠ C.3.2. I SJ SŠ C.3.3. (esej sa značajkama impresionističke kritike).

SJ SŠ A.3.6.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     bira književno djelo za čitanje (samostalno ili na temelju preporuke knjižničara, učitelja, prijatelja, roditelja ili s dopunskog spiska)

–     procjenjuje ideju i poruku djela

–     argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i stavove o djelu

–     na temelju literarnog iskustva pronalazi zajedničke značajke žanra

–     vrednuje djelo na temelju književnoteorijskog znanja koje primjenjuje

–     samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja

–     obrazlaže svoj izbor, svoj doživljaj i stav o pročitanom

–     procjenjuje ideju i poruku djela

–     pronalazi zajedničke značajke žanra uspoređujući djelo s književnim djelima koje je interpretirao na satu i vrednuje ga

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.3.1.

Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu i gramatičku normu.

–     istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova

–     razlikuje vrste sintagmi te ih funkcionalno primjenjuje

–     pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo

SJ SŠ B.3.2.

Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne tipove rečenica te poštujući pravopisnu normu.

–     razlikuje predikatnu i komunikativnu rečenicu i navodi primjere

–     proučava gramatičke veze među rečeničkim članovima

–     samostalno oblikuje i analizira sve vrste nezavisnosloženih i zavisnosloženih rečenica kao i specijalne tipove predikatnih rečenica

–     objašnjava kako inverzija utječe na značenje rečenice

SJ SŠ B.3.3.

Učenik pravilno upotrebljava padežne i glagolske oblike vodeći računa o njihovoj kongruenciji.

–     analizira padeže i glagolske oblike kao važne komponente sintakse

–     razlikuje uporabu aktiva i pasiva, modalni, relativni i indikativni oblik glagolskih vremena kao i glagolski vid za oblikovanje značenja rečenica

–     funkcionalno i pravilno upotrebljava kongruenciju

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 – SJ SŠ B.3.3:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 – SJ SŠ B.3.3:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.3.1.

Učenik aktivno razgovara upotrebljavajući stručnu terminologiju i proširuje temu razgovora, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     na temelju slušanog teksta samostalno oblikuje novi tekst

–     na temelju prethodno stečenog znanja analizira, proširuje ili nadopunjuje tumačenje slušanog teksta

–     u razgovoru funkcionalno i pravilno upotrebljava stručnu terminologiju

–     izražajnim kazivanjem književnih tekstova ističe stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela

–     prilagođava svoje sudove i stavove novim saznanjima

–     proširuje temu razgovora tako što aktivira svoje prethodno stečeno znanje i iskustvo

–     aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja primjenjujući kulturu komunikacije

–     pravilno upotrebljava stručnu terminologiju

–     proširuje temu razgovora služeći se prethodno stečenim znanjem i osobnim iskustvom

–     izražajno kazuje književni tekst ističući stilogena mjesta i pozitivne vrijednosti djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.3.2.

Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja.

–     učenik kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja o njegovim stavovima, tumači utjecaj na čitatelja

–     uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima

–     prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima

–     pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta, kao i namjeru autora

–     uspoređuje različite pristupe sličnim temama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) prilagođava se razradi ishoda.

Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik kritički čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.3.3.

Učenik piše različite tekstove primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, piše raspravljačke eseje, stvaralački i kreativno se izražava.

–     oblikuje raspravljačke eseje

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo

–     pomoću smjernica i prema modelu oblikuje raspravljačke eseje

–     uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik kritički čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učitelj može povezati metode za ostvarivanje ovog ishoda s katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način pripremiti učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.3.1.

Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom.

–     objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom

–     objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma

–     objašnjava ulogu specijalnih efekata (npr. usporeni snimak)

–     navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna

–     uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

fotografije ili film po izboru učitelja, tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.

SJ SŠ D.3.2.

Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta.

–     popisuje sve medije i preispituje sadržaje kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik pet do sedam dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti

–     istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude

–     preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja

–     istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim sudjeluje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome kako su mediji vrlo moćni i koliko utječu na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.

SJ SŠ D.3.3.

Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje običaje životnog ciklusa (rođenje, krštenje, svadba, smrt; obredi inicijacije)

–     izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U trećem razredu učenici mogu posjetiti Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Sentandreju i slično kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ SŠ A.4.1.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata.

–     istražuje kako se Prvi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela

–     pronalazi informacije o raznim časopisima između dva rata i kritički o njima promišlja

–     prepoznaje i tumači antiratne poruke književnika i drugih umjetnika koji su sudjelovali u ratu

–     opisuje stanje društva i kulture prije i poslije rata

–     prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnog teksta između dva svjetska rata

–     navodi književnike koji su sudjelovali u Prvom svjetskom ratu, prepoznaje njihove antiratne poruke te navodi naslove časopisa

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi avangarde.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.4.2.

Učenik interpretira poetiku avangarde.

–     uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji

–     pronalazi značajke futurizma, ekspresionizma, dadaizma, nadrealizma, kubizma, zenitizma, sumatraizma, kozmizma i socijalne literature

–     zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije

–     pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za avangardu.

Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić, Miloša Crnjanskog, Rastka Petrovića, Oskara Daviča, Momčila Nastasijevića, Desanke Maksimović (rana poezija), Ive Andrića i dr. Za određenu satnicu / srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.4.3.

Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća.

–     istražuje kako se Drugi svjetski rat odrazio na književno stvaralaštvo kao i na recepciju književnih djela

–     istražuje kako su politički sukobi krajem četrdesetih godina utjecali na strujanja u srpskoj književnosti

–     kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća

–     prema smjernicama opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst i njegov utjecaj na tematiku književnih tekstova nastalih neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća

–     navodi književnike koji su sudjelovali u Drugom svjetskom ratu

–     opisuje pojmove suvremenost i postmoderna

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnopovijesni, povijesni tekstovi i književnoumjetnički tekstovi lirike NOB-a i suvremene književnosti.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na znanje iz povijesti ili koristeći se određenim povijesnim izvorima kao i književnopovijesnim tekstovima, učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst ove epohe. Tijekom interpretacije književnih tekstova objašnjava utjecaj povijesnih, društvenih, političkih i kulturnih prilika na tematiku, stil, recepciju i druge značajke književnoumjetničkog djela.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.4.4.

Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti.

–     razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti

–     raspravlja o ispreplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza

–     razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije

–     pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom

–     u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke odlike, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.

Izbor iz lirike NOB-a, tekstovi Miodraga Pavlovića, Vaska Pope, Branka Ćopića, Ive Andrića, Meše Selimovića, Dobrice Ćosića, Desanke Maksimović, Stevana Raičkovića, Branka Miljkovića, Mihaila Lalića, Aleksandra Tišme, Danila Kiša, Vladana Desnice, Dušana Kovačevića, Milorada Pavića i drugih suvremenih književnika. Za određenu satnicu/srednjoškolski program vidi Spisak preporučenih djela.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.4.5.

Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova.

–     tijekom interpretacije književnih djela uočava značajke raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji

–     zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela

–     tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime

–     smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i u epohu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

izbor književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnopovijesno iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.

Učitelj potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.

SJ SŠ A.4.6.

Učenik uočava i kritički tumači probleme i ideje u književnom djelu i povezuje ih s drugim humanističkim i društvenim znanostima.

–     uočava problematiku i ideje u djelu i kritički ih tumači

–     tijekom interpretacije književnih djela pronalazi teme i ideje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti

–     uočava problematiku i ideje u djelu, kritički ih tumači i uspoređuje ih

–     samostalno uočava ideje vezane za druge humanističke i društvene znanosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

izbor književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnopovijesno iskustvo, učenik samostalno analizira književnoumetničko djelo aktivirajući znanje iz drugih humanističkih i društvenih znanosti, pronalazi zajedničke teme i ideje te ih međusobno uspoređuje i donosi zaključak. Učitelj potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.

Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje s ishodom SJ SŠ C.4.3. Predlaže se korelacija s povijesti, filozofijom, psihologijom, sociologijom, politikom i gospodarstvom, vjeronaukom i drugim društvenim predmetima.

SJ SŠ A.4.7.

Učenik uspoređuje stilske postupke u više tekstova.

–     različitim tekstovima pristupa komparativnom i interpretativno-analitičkom metodom

–     uočava intertekstualne veze

–     proučava razne stilske postupke, strukturno-formalne specifičnosti i načine istraživanja sličnih problema te zauzima kritički stav o njihovoj vrijednosti i kvaliteti

–     izdvaja i uspoređuje stilske postupke i druge strukturno-formalne karakteristike u tekstovima iz različitih epoha

–     samostalno uočava intertekstualne veze i zaključuje o njihovoj funkcionalnosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

izbor književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnopovijesno iskustvo i znanje, učenik samostalno usporedno analizira književnoumjetnička djela iz različitih epoha uočavajući interktekstualne veze i aluzije, uspoređujući stilske postupke i strukturno-formalne specifičnosti. Učitelj potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Za ostvarenje ovog ishoda predlaže se povezivanje s ishodom SJ SŠ C.4.3.

SJ SŠ A.4.8.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     samostalno odabire književno djelo za čitanje

–     daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja

–     povezuje djelo s drugim djelima iz književnosti, ali i iz drugih umjetnosti (npr. glazba, film) na istu tematiku

–     pronalazi zajedničke značajke omiljenog žanra ili stila omiljenog autora

–     raspravlja o svom književnom ukusu

–     samostalno bira književno djelo i uz pomoć smjernica ga predstavlja

–     daje kritički osvrt na temelju književnoteorijskog znanja

–     uspoređuje djelo s drugim književnim djelima i djelima iz drugih umjetnosti na istu tematiku

–     navodi zajedničke značajke omiljenog žanra ili stila omiljenog autora

–     promišlja o svom književnom ukusu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.4.1.

Učenik istražuje značenjske odnose među riječima.

–     opisuje odnos značenja (sadržaja) i forme leksema

–     istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije

–     otkriva i objašnjava polisemiju kao model tvorbe značenja i njome se smisleno služi

–     raspravlja o posljedicama polisemije

–     primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici

–     istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima

–     funkcionalno se služi polisemijom

SJ SŠ B.4.2.

Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima.

–     prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere

–     razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike

–     razvrstava lekseme u tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti

–     opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova

–     opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja

–     razvrstava riječi u određene leksičke slojeve

–     primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima

–     razlikuje opći i terminološki rječnik

SJ SŠ B.4.3.

Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice.

–     opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi

–     objašnjava razliku između historizama i arhaizama

–     tumači pomodne i klišeizirane izraze

–     objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama

–     tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu

–     opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi

–     razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme

SJ SŠ B.4.4.

Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat).

–     opisuje evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva

–     ističe prednosti višejezičnosti

–     uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima (npr. glasovni sustav, vrste i podjela riječi, glagolska vremena i načini, red riječi u rečenici i slično) usporedbom materinskog jezika i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat

–     objašnjava evoluciju jezika i pisma te odnos jezika, kulture i društva

–     objašnjava sve aspekte jezične srodnosti

–     objašnjava jezične univerzalije

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.4.1 – SJ SŠ B.4.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.4.1 – SJ SŠ B.4.4:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvitku (SJ SŠ B.4.4) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.4.1.

Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja o idejama i stavovima, usmjerava razgovor ka koncenzusu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     kritički procjenjuje značaj neverbalne komunikacije

–     objašnjava uvjerljivost govornika te zauzima kritički stav prema slušanom

–     povezuje svoje tumačenje slušanog teksta sa širim društvenim, kulturnim ili jezičnim kontekstom

–     tijekom izražajnog kazivanja književnog djela kritički procjenjuje učinkovitost i funkcionalnost stilogenih mjesta

–     priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije, pripremajući i analizirajući argumente

–     razgovor usmjerava prema kompromisnom rješenju, koncenzusu, asertivno se odnosi prema sugovorniku

–     umjereno se i učinkovito služi humorom i ironijom

–     aktivno razgovara primjenjujući kulturu komunikacije

–     kritički promišlja o idejama i stavovima

–     iskazuje svoje slaganje ili protivljenje

–     umjereno upotrebljava neverbalnu komunikaciju

–     usmjerava razgovor ka kompromisnom rješenju i koncenzusu upotrebljavajući pregovaranje

–     ističe stilogena mjesta u tekstu koji izražajno govori

–     služi se humorom i ironijom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.4.2.

Učenik razvija vještinu stvaralačkog čitanja i njeguje vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja.

–     tijekom čitanja iskazuje stvaralački duh, otkriva nove ideje i stavove, iskazuje kreativno mišljenje

–     izražava veliku osjetljivost za vrijednosti govornog jezika i sposobnost da ih realizira pri čitanju poštujući sva pravila dobre dikcije

–     svojim čitanjem potiče maštu i ostvaruje snažan estetski doživljaj

–     zauzima kritički stav prema tekstu koji čita

–     po uzoru na učitelja, ili slušajući snimljeno čitanje umjetnika, čita iskazujući kreativni i stvaralački duh te vodi računa o dikciji

–     razvija vlastiti stil govorenja i izražajnog kazivanja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) prilagođava se razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku

preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

učenik stvaralački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.4.3.

Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava.

–     oblikuje interpretativne, usporedne i raspravljačke eseje

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo

–     prema smjernicama piše različite tekstove i eseje uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova

–     stvaralački i kreativno se izražava

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.

Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učitelj može povezati metode za ostvarivanje ovog ishoda s katalozima i dosadašnjim provedenim ispitima na državnoj maturi i na taj način pripremati učenike za pisanje eseja na kraju srednje škole.

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.4.1.

Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma.

–     razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja

–     uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma

–     kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma

–     snima film koji se zalaže za toleranciju, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično

–     uz poticaj sudjeluje u snimanju filma

–     dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti, povijesti filma i slično, iz različitih izvora.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.

Pojmovi: sinopsis, scenario.

SJ SŠ D.4.2.

Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet te prosuđuje o utjecaju srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje i uspoređuje narodne običaje koji se njeguju u njegovoj obitelji i bližem okruženju (plakat, prezentacija)

–     prosuđuje o utjecaju srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     izražava otvorenost prema pripadnicima drugih kulturnih, etničkih i vjerskih grupa

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

–     uz pomoć učitelja prosuđuje o utjecaju srpske kulturne baštine na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković, povijesni i muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

pojam umjetnosti, vrste umjetnosti, nazivi za književnost, uloga književnosti u društvu, umjetnički doživljaj, odnos umjetnik – umjetničko djelo – primatelj, specifičnosti književne umjetnosti.

Znanosti o književnosti: teorija književnosti (stilistika, versifikacija, književni rodovi i vrste), povijest književnosti i književna kritika.

Preporučeni književni tekstovi: Ivo Andrić, O priči i pričanju; Stevan Raičković, Septembar

Reprodukcije, replike, fotografije i sl. umjetničkih djela iz drugih umjetnosti (slikarstvo, arhitektura, kiparstvo), glazbene kompozicije i dr.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o umjetnosti i specifičnosti književne umjetnosti te književnim znanostima povezuje se s raznim umjetničkim djelima i književnim tekstovima. Učenici opisuju razne vrste umjetnosti promatrajući/slušajući/čitajući različita umjetnička djela i pritom uočavaju njihova specifična obilježja i objašnjavaju svoj umjetnički doživljaj. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje (stilistika, versifikacija, književni rodovi i vrste) i znanje o drugim književnim znanostima stečeno u osnovnoj školi, a novi se pojmovi uvode (tijekom cijele školske godine) u skladu s obilježjima teksta koji se analizira.

Učitelj može samostalno odabrati umjetnička djela za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Ovaj ishod može se povezati i s domenom Kultura izražavanja i stvaralaštvo te s ishodima SJ SŠ D 1.2. i SJ SŠ D 1. 3.

Predlaže se korelacija s hrvatskom i svjetskom književnošću i raznim umjetnostima.

SJ SŠ A.1.2.

Učenik interpretira književni tekst i povezuje interpretaciju s tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima teksta.

–     određuje tematiku, temu i ideju djela, vrste motiva (statički, dinamički, internacionalni, lutajući) i načine njihova povezivanja

–     određuje stilska sredstva i versifikacijske značajke

–     analizira likove

–     uspoređuje tipove sižea, oblike kazivanja, razlikuje naratora i lirskog subjekta od autora

–     uočava dramsku kompoziciju i didaskalije

–     smješta djela u određeni književni rod, a potom u određenu vrstu i žanr pisane i narodne književnosti

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lirska pjesma, epska pjesma, lirsko-epska poezija, pripovijetka (usmena i autorska), novela, roman, drama.

Interpretirana djela mogu se nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati na kojim će književnim tekstovima organizirati učenje i poučavanje o pojedinim književnoteorijskim pojmovima, to jest književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporučeni književnoteorijski pojmovi vezani uz:

–     prozu: usmena pripovijetka, pripovijetka (pisana književnost) roman, novela, struktura proznog djela: građa, tematika, tema, pisac, pripovjedač, motivi, siže, kompozicija, fabula, oblici kazivanja, tipovi karakterizacija i tipologija likova, ideja

–     poeziju: obilježja lirike (sažetost, emocionalnost, subjektivnost i dr.), struktura lirske pjesme: tema, motiv, pjesnička slika, ritam, rima, strofa, stih, refren, vrste usmene i pisane lirike

–     dramu: dramski sukob, napetost, protagonist, dijalog i monolog, didaskalije, čin, prizor/slika, scena, dramske vrste i njihova osnovna obilježja, drama u odnosu na kazalište.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik analizira prema književnom rodu, vrsti i žanru: narodne lirske, epske, lirsko-epske pjesme i pripovijetku te jednu autorsku pripovijetku i novelu, a u cjelini čita i samostalno interpretira (u vidu lektire) roman i dramu. Učenje i poučavanje o tematskim, žanrovskim, kompozicijskim i stilskim obilježjima te književnoteorijskim pojmovima povezuju se s književnim tekstovima. Tijekom interpretacije književnih djela primjenjuje se književnoteorijsko znanje stečeno u osnovnoj školi, a novi pojmovi uvode se u skladu s vrstom, žanrom, temom i drugim obilježjima teksta koji se analizira. Ta obilježja učenici prepoznavaju i uočavaju, objašnjavaju njihovu funkciju te ih međusobno uspoređuju.

Predlaže se korelacija s hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.1.3.

Učenik objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti.

–     raspravlja o autorstvu, o varijantizmu, sinkretizmu, stalnim izrazima i metrici te stereotipnosti naspram originalnog stila

–     uspoređuje književne vrste narodne i pisane književnosti

–     pronalazi intertekstualne veze

–     objašnjava razliku između usmene i pisane književnosti

–     prepoznaje njihova obilježja na tekstovima navodeći primjere i iz osnovne škole

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

književnoteorijski pojmovi: autorstvo, varijantizam, sinkretizam, stalni izrazi, metrika i versifikacija, originalnost i stereotipnost, stalni epiteti, književne vrste usmene i pisane književnosti, intertekstualnost.

Interpretirana djela mogu se nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o razlici usmene i pisane književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Učenik objašnjava razliku usmene i pisane književnosti, uočava njihova specifična obilježja koja uspoređuje tijekom interpretacije književnih tekstova.

SJ SŠ A.1.4.

Učenik interpretira poetiku narodne književnosti.

–     navodi osnovne značajke narodne književnosti i književnih rodova

–     klasificira lirske narodne pjesme

–     interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje (od kraja 12. do kraja 19. stoljeća) te ih smješta u određene cikluse

–     uočava značaj kosovskog zavjeta za izgradnju nacionalne svijesti i zauzima kritički stav

–     uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti te istražuje autentičnost povijesnih osoba

–     tumači kratke narodne umotvorine

–     u interpretiranim tekstovima pronalazi značajke narodne književnosti

–     klasificira vrste narodne književnosti i svaku opisuje

–     karakterizira epske junake i povezuje ih s povijesnim osobama i događajima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

izbor iz narodnih lirskih, epskih i lirsko-epskih pjesama i narodne proze.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama narodne književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke narodne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima narodne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

osnovni podaci o književnosti starog vijeka, moravska misija i razvoj srpskoslovenskog jezika; povijesni kontekst srednjeg vijeka (dinastija Nemanjića); srednjovjekovni žanrovi i vrste, stilske značajke srednjovjekovnih tekstova, rad svetog Save, utjecaj renesanse, srednjovjekovna tradicija Srba u Republici Hrvatskoj.

Književni tekstovi: zapisi, žitija, pohvale i poslanice (vidi Spisak preporučenih djela).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama srednjovjekovne književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke srednjovekovne književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe srednjovjekovne književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se aktualizacija na suvremenim tekstovima ili obrnuto (suvremeni tekst služi kao polazište rada te se prema načelima postupnosti i aktualizacije dolazi do srednjovjekovnih tekstova).

Ishod se može povezati s ishodom SJ SŠ D.1.3. Predlaže se korelacija s povijesti, vjeronaukom, likovnom i filmskom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.1.6.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     obrazlaže stavove, interese i navike vezane uz čitanje književnih djela na satu i kod kuće

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju tijekom čitanja

–     zaključuje u čemu je uživao kad je čitao te svoje tvrdnje potkrepljuje primjerima iz teksta (čitanje s olovkom u ruci)

–     preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju

–     uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog

–     opisuje svoj doživljaj djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.1.2.

Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta.

–     razlikuje zavičajni govor i druge dijalekte srpskog jezika i standardni jezik

–     razlikuje i opisuje žargone i kolokvijalni jezik, sociolekte i idiolekte

–     raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine

–     opisuje obilježja i rasprostranjenost dijalekata srpskog jezika

–     uspoređuje svoj dijalekt sa standardnim jezikom

–     razlikuje sociolekte

–     objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta

SJ SŠ B.1.3.

Učenik prepoznaje, pravilno upotrebljava i primjenjuje fonetsko-fonološke procese i promjene.

–     promišlja o distinktivnim obilježjima glasova srpskog jezika i objašnjava razloge promjene glasova

–     na tekstu prepoznaje naglašene i nenaglašene riječi kao i vrstu naglaska te pravilno naglašava riječi

–     primjenjuje znanje pri prijenosu govorne realizacije jezika u pisanu

–     objašnjava distinktivna obilježja glasova srpskog jezika i

primjenjuje vještine i jezično znanje (iz osnovne i srednje škole) o fonetsko-fonološkim promjenama na zadanim primjerima

–     navodi iznimke

–     uz podsjetnik s pravilima naglašava riječi

SJ SŠ B.1.4.

Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovu odnosu i upotrebi.

–     razlikuje funkcionalne stilove

–     objašnjava odnos funkcionalnog stila prema jezičnoj normi

–     primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju (CV i Europass formu, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo, razne novinske tekstove, popunjava formulare i slično)

–     oslanjajući se na stečene vještine iz osnovne škole, uspoređuje funkcionalne stilove

–     objašnjava odnos funkcionalnog stila i jezične norme na raznim novim primjerima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 – SJ SŠ B.1.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.1.1 – SJ SŠ B.1.4:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvitku (SJ SŠ B.1.1. i SJ SŠ B.1.2) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.1.1.

Učenik aktivno razgovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     aktivno razgovara na određenu temu, oblikuje opisne i pripovjedne tekstove prema svrsi govorenja i slušateljima

–     razumije komunikacijsku situaciju te primjenjuje kulturu komunikacije i služi se standardnim jezikom

–     umjereno se i učinkovito služi neverbalnim znakovima

–     izražajnim kazivanjem napamet naučenih književnoumjetničkih tekstova izražava svoj doživljaj umjetničkog djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.1.2.

Učenik razvija vještinu interpretativnog čitanja.

–     primjenjuje pravogovornu normu i govorne vrijednosti

–     objašnjava obilježja teksta i svoje čitanje prilagođava strukturnim karakteristikama teksta

–     čitanjem ističe ključna mjesta u tekstu, radi razliku između direktnih i indirektnih značenja, izražava i argumentira svoj doživljaj djela

–     prema smjernicama objašnjava osnovna obilježja teksta te analizira direktna i indirektna značenja u tekstu

–     interpretativnim čitanjem naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražava i argumentira svoj doživljaj djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) prilagođava se razradi ishoda. Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik interpretativno čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost (ishod SJ SŠ A.1.2. i dr.) i Jezik (ishodi SJ SŠ B.1.2 –     SJ SŠ B.1.4) i s ishodom SJ SŠ C.1.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.1.3.

Učenik piše različite tekstove i interpretativne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava.

–     oblikuje i piše različite vrste tekstova svih funkcionalnih stilova u različite svrhe primjenjujući usvojena pravopisna pravila

–     oblikuje interpretativni esej

–     kreativno primjenjuje čitateljsko iskustvo umjetničkih tekstova

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo

–     prema smjernicama oblikuje i piše opisne i pripovjedne tekstove i interpretativne eseje, uglavnom primjenjuje pravopisna pravila i obilježja funkcionalnih stilova

–     samostalno popunjava različite obrasce

–     stvaralački se i kreativno izražava

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda. Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.1.1.

Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova.

–     razlikuje novinarske vrste i usvaja pojam cenzure

–     razlikuje masovne medije

–     razlikuje komercijalne (privatne) i javne (državne) medije

–     razlikuje medije koji su više okrenuti potencijalnim kupcima i one koji promoviraju kulturu, znanost i umjetnost

–     objašnjava pojam konteksta te dvosmislenost (novinski naslov)

–     prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe

–     objašnjava koje su to pozitivne strane medija

–     objašnjava koji mediji i kako utječu na razvoj njegovih stavova i vrijednosti

–     uz poticaj učitelja objašnjava pozitivan i negativan utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova

–     objašnjava senzaciju, predrasude i stereotipe

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti medijski tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenike treba upoznati s očekivanim postignućima, tj. pomoći im da se pripreme za sat pomoću određenih smjernica i zadataka. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost.

Pojmovi: cenzura, senzacionalizam.

SJ SŠ D.1.2.

Učenik procjenjuje utjecaj tekstova popularne glazbe na razvoj stavova i vrijednosti.

–     bira nekoliko tekstova popularne glazbe i raspravlja o njihovim pozitivnim i negativnim utjecajima

–     povezuje tekst (priču) popularne glazbe s poznatim književnim tekstovima na iste teme

–     diskutira zašto osobe različitog uzrasta, društvenog statusa i obrazovanja mogu različito reagirati na isti medijski tekst

–     diskutira o utjecaju popularnih pjevača na razvoj stavova i identiteta kod mladih

–     osuđuje govor mržnje, diskriminaciju, predrasude

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi popularne glazbe po izboru učenika i učitelja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije) unaprijed priprema za sat. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.

SJ SŠ D.1.3.

Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje i vrednuje kulturne događaje

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; istražuje ili dramatizira narodne običaje za koje su vezane narodne lirske pjesme

–     izražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U prvom razredu učenici mogu posjetiti Galeriju fresaka u Beogradu, Etnografski muzej, Muzej srpske pravoslavne crkve, pravoslavne manastire u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ SŠ A.2.1.

Učenik interpretira poetiku baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma.

–     istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i prve polovice 19. stoljeća

–     raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja, slobodne volje i vjerske tolerancije

–     uočava inovativne elemente u djelima baroka i prosvjetiteljstva (prvi časopis, manifest i druge književne vrste i postupke)

–     uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti

–     razlikuje barokne tendencije od pravog baroka

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam.

Tekstovi Zaharije Orfelina, Gavrila Stefanovića Venclovića, Jovana Sterije Popovića i Dositeja Obradovića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti baroka, prosvjetiteljstva i klasicizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe prosvjećenosti (barok, prosvjetiteljstvo i klasicizam) koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.2.

Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitateljskog iskustva.

–     interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad

–     uočava i zaključuje o važnosti i značaju rada Vuka Karadžića kao reformatora jezika i pisma, leksikografa, sakupljača narodnih umotvorina, polemičara, kritičara, povijesnog pisca i prevoditelja

–     u interpretiranim tekstovima pronalazi argumente za zasluge i značaj rada Vuka Karadžića koje procjenjuje

-uz pomoć učitelja povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića i tekstovi o njegovu životu, radu i značaju.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o značaju rada Vuka S. Karadžića povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik uočava, objašnjava, zaključuje o važnosti rada Vuka Karadžića u raznim područjima i pronalazi argumente za njegov značaj te povezuje njegov rad s društvenopovijesnim kontekstom.

Predlaže se korelacija s ishodom SJ SŠ B.2.3, povijesti, hrvatskom književnošću (Ilirski pokret i narodni preporod) i filmskom umjetnošću.

SJ SŠ A.2.3.

Učenik interpretira poetiku romantizma.

–     istražuje, promišlja i interpretira društveni, povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz epohe romantizma

–     na temelju čitateljskog iskustva istražuje i zaključuje o značajkama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku, folklor i drugo

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja romantizma

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos romantizma prema prosvjetiteljstvu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za romantizam.

Tekstovi Vuka Stefanovića Karadžića, Branka Radičevića, Petra II. Petrovića Njegoša, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama romantizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti romantizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe romantizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.4.

Učenik interpretira poetiku realizma.

–     istražuje i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova iz druge polovice 19. stoljeća te o njima kritički promišlja

–     razlikuje realizam kao pravac i metodu

–     tijekom interpretacije djela uočava značajke realizma: utjecaj pozitivizma na književnost, tipični junaci, opozicija selo-grad, tipovi realizma, naturalizam kao nastavak realizma, regionalna tematika i drugo

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja realizma

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos realizma prema romantizmu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za realizam.

Tekstovi Svetozara Markovića, Jakova Ignjatovića, Milovana Glišića, Laze Lazarevića, Sime Matavulja, Stevana Sremca, Radoja Domanovića, Branislava Nušića, Vojislava Ilića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama realizma povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti realizma koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova svladava poetiku, to jest obilježja epohe realizma koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.2.5.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     obrazlaže stavove, interese i navike vezane za čitanje književnog djela na satu ili kod kuće

–     argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu

–     povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike

–     preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju

–     uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog

–     opisuje svoj doživljaj djela

–     povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.2.1.

Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta.

–     razlikuje riječi kao morfološke i sintaktičke kategorije

–     opisuje, raščlanjuje i objašnjava sintaktičku službu riječi

–     razlikuje sintaktičke službe i značenja padeža, prijedložno-padežnih konstrukcija, službu nepromjenjivih riječi

–     razlikuje značenja glagolskih vremena i načina

SJ SŠ B.2.2.

Učenik istražuje i razmatra kako se tvore riječi u srpskom jeziku te obogaćuje svoj rječnik.

–     razlikuje korijen, osnovu riječi, tvorbene morfeme i morfeme za gramatički oblik

–     uspoređuje različite vrste tvorbe

–     opisuje razlike u značenju među riječima uvjetovane tvorbom

–     u očava i primjenjuje morfološke alternacije prilikom tvorbe riječi

–     prema tvorbenim obrascima tvori nove riječi i smišlja neologizme

–     razlikuje korijen, osnovu i druge morfeme, istražuje i uspoređuje različite načine tvorbe te samostalno tvori nove riječi, tj. daje primjere različitih tvorenica

SJ SŠ B.2.4.

Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji.

–     primjenjuje pravila jezične kulture (odnos prema posuđenicama i neologizmima te arhaizmima, žargonizmima i vulgarizmima)

–     raspravlja i kritički prosuđuje o upotrebi standardnog jezika u javnim situacijama

–     iskazuje jezičnu toleranciju prema govornicima drugih jezika

–     služi se jezičnim priručnicima

–     kao pripadnik nacionalne manjine uočava važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 – SJ SŠ B.2.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.2.1 – SJ SŠ B.2.4:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezička znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Kod ishoda čiji se sadržaji odnose na svijest o jeziku i njegovu povijesnom razvitku (SJ SŠ B.2.3. i SJ SŠ B.2.4) preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje, komunikativnost i kreativnost (istraživanje, izvještavanje, izrada prezentacija i plakata, timski rad, debate, rasprave i sl.) Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

SJ SŠ C.2.1.

Učenik aktivno razgovara, raspravlja i pregovara, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije.

–     u razgovoru primjenjuje uvjeravanje, pregovaranje, raspravljanje, dokazivanje i argumentirano obrazlaže svoje vrijednosne sudove

–     izražajno govori književnoumjetničke tekstove naglašavajući određene riječi radi ostvarivanja učinka na slušatelja

–     upravlja razgovorom, postavlja ciljana pitanja vodeći računa o osjećajima, interesu i potrebama sugovornika

–     aktivno razgovara uz manji poticaj učitelja, raspravlja i pregovara primjenjujući uvjeravanje i dokazivanje

–     oblikuje i govori različite tekstove primjenjujući kulturu komunikacije

–     izražajno govori književne tekstove u skladu sa svojim doživljajem teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.2.2.

Učenik razvija vještinu istraživačkog čitanja.

–     studiozno, analitički i pomno sagledava pojedinosti u tekstu tragajući za odgovorima (čitanje s olovkom u ruci)

–     sažima i sintetizira nove riječi, informacije i ideje u tekstu i tako gradi svoju kulturu izražavanja

–     raspravlja o važnosti konteksta za razumijevanje odlomaka teksta

–     pomoću istraživačkih zadataka izdvaja i objašnjava nove riječi, informacije i ideje iz teksta tragajući za odgovorima

–     objašnjava važnost konteksta za razumijevanje dijelova teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odabir tekstova (književnoumjetničkih i neknjiževnih) prilagođava se razradi ishoda.

Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik istraživački čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.2.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.2.3.

Učenik piše različite tekstove, usporedne eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava.

–     s razumijevanjem upotrebljava novousvojene riječi u oblikovanju pisanih tekstova, prikuplja i povezuje informacije vezane za temu

–     oblikuje interpretativne i usporedne eseje

–     žanrovski preoblikuje književni tekst primjenjujući svoje znanje o žanrovskim i strukturnim karakteristikama

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost

–     piše tekstove jednostavnije strukture uglavnom primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova

–     točno upotrebljava novousvojene riječi

–     piše interpretativne i usporedne eseje

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.

Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.2.1.

Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture.

–     uspoređuje vrijednosti različitih književnih djela tzv. visoke kulture i vrijednosti, npr. ljubavnog romana masovne književne produkcije

–     promišlja i diskutira o strukturi i sadržaju djela masovne književne produkcije

–     procjenjuje estetski i idejnu razinu odabranih književnih tekstova

–     diskutira o komercijalnoj književnosti i masovnoj književnoj produkciji

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

lektirna djela, djela tzv. masovne književne produkcije: kriminalistički romani, ljubavni romani, gotički romani.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije), unaprijed priprema za sat. Preporučuje se tekstualna metoda i druge metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, komunikativnost i kreativnost.

Pojmovi: visoka kultura, popularna kultura, masovna produkcija, komercijalna književnost.

SJ SŠ D.2.2.

Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom.

–     objašnjava filmska izražajna sredstva i vlada osnovnom filmskom terminologijom

–     objašnjava kako rakurs utječe na njegov doživljaj junaka filma

–     objašnjava ulogu specijalnih efekata (npr.) usporeni snimak

–     navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna

–     uspoređuje književno djelo i njegovu ekranizaciju i zauzima kritički stav

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

fotografije ili film po izboru učitelja, tj. određene scene na kojima može, metodom demonstracije, predstaviti učenicima filmska izražajna sredstva.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost, suradničko učenje i kreativnost.

SJ SŠ D.2.3.

Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet.

–     upoznaje se s radom kulturnih ustanova, posjećuje kulturne događaje i vrednuje ih

–     sudjeluje u školskim i izvanškolskim kulturnim manifestacijama

–     njeguje svoju tradiciju; dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu

–     i zražava pozitivan odnos prema umjetnosti, tradiciji i kulturi o kojima kritički promišlja

–     posjećuje kulturne ustanove i događaje

–     u skladu sa svojim zadacima i interesima sudjeluje u kulturnim manifestacijama i školskim priredbama ili u istraživanju ili dramatizaciji narodnih običaja

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U drugom razredu učenici mogu posjetiti rodnu kuću majke Branka Radičevića i Dobru Vodu, Muzej Vuka i Dositeja, Maticu srpsku, Tršić, Muzej Jovana Jovanovića Zmaja, dvorac Dunđerskih u Čelarevu, Stražilovo, Sremske Karlovce, Skadarliju, Konak kneginje Ljubice, Konak kneza Miloša, Kraljevski i Beli dvor, Maticu srpsku, Sentandreju i slično kako bi se ostvarila korelacija s domenama Jezik i Književnost.

NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

SJ SŠ A.3.1.

Učenik interpretira poetiku moderne.

–     istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova s početka 20. stoljeća

–     na temelju vlastitoga čitateljskog iskustva i interpretacije djela zaključuje o značajkama moderne: nezadovoljstvo životom i pesimizam, ideje francuskih »izama«, tradicionalna i modernistička linija i drugo

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja moderne

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos moderne prema realizmu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za modernu.

Tekstovi Bogdana Popovića, Jovana Skerlića, Alekse Šantića, Jovana Dučića, Milana Rakića, Vladislava Petkovića Disa, Sime Pandurovića i Borisava Stankovića.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama moderne povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti moderne koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe moderne koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.2.

Učenik interpretira poetiku avangarde.

–     istražuje i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata te o njima kritički promišlja

–     uočava rušiteljski i polemički odnos avangarde prema tradiciji

–     pronalazi značajke raznih »izama«

–     zaključuje o postupku esejizacije i intelektualizacije

–     pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti avangardnih književnih djela

–     u tekstu pronalazi i objašnjava obilježja avangarde

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos avangarde prema moderni i tradiciji uopće

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste te druga obilježja tipična za avangardu.

Tekstovi Dušana Vasiljeva, Milutina Bojića, Isidore Sekulić i Miloša Crnjanskog.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama avangarde povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke književnosti avangarde koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima epohe avangarde koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu.

Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.2.

Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti.

–     razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti

–     raspravlja o ispreplitanju raznih pokreta, pravaca i struja, o intelektualizaciji, eliptičnosti, hermetičnosti i simbolici izraza

–     razmatra odnos suvremene književnosti i tradicije

–     pronalazi univerzalne poruke i svevremenske vrijednosti suvremenih književnih djela i povezuje ih s današnjim dobom

–     u književnom djelu pronalazi i objašnjava obilježja različitih pokreta, pravaca i struja u suvremenoj književnosti

–     uz pomoć učitelja razmatra odnos suvremene književnosti prema prethodnim epohama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

književnoteorijski i književnopovijesni pojmovi, stilsko-poetičke značajke, teme, motivi, književni žanrovi i vrste i druga obilježja tipična za suvremenu književnost.

Tekstovi Miodraga Pavlovića, Branka Ćopića, Ive Andrića, Dobrice Ćosića, Desanke Maksimović, Branka Miljkovića, Danila Kiša, Dušana Kovačevića i drugih suvremenih književnika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenje i poučavanje o stilsko-poetičkim značajkama suvremene književnosti povezuje se s književnim tekstovima. Tijekom njihove interpretacije učenik objašnjava značajke suvremene književnosti koristeći razne metode. Učenik na osnovi interpretiranih tekstova ovladava poetikom, to jest obilježjima suvremene književnosti koja su svojstvena pročitanim tekstovima i njihovu društveno-povijesnom kontekstu. Predlaže se korelacija s povijesti, likovnom i glazbenom umjetnošću te hrvatskom i svjetskom književnošću.

SJ SŠ A.3.4.

Učenik vlada književnoznanstvenom terminologijom i samostalno je primjenjuje u tumačenju i vrednovanju književnih tekstova.

–     tijekom interpretacije književnih djela uočava značajke raznih epoha, vrsta i žanrova, rodova, intertekstualne veze, tumači stilske figure i druge stilske postupke, određuje versifikacijske značajke i zaključuje o njihovoj funkciji

–     zauzima osobni stav prema pročitanom i argumentira ga citatima iz djela

–     tijekom interpretacije i vrednovanja književnog teksta objašnjava funkcionalnost određenih stilskih figura i različitih vrsta stihova i rime

–     smješta djelo u određeni društveno-povijesni kontekst i epohu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda:

izbor književnih i neknjiževnih tekstova.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Oslanjajući se na stečeno čitateljsko, književnoteorijsko i književnopovijesno iskustvo i znanje, učenik samostalno analizira književnoumjetničko djelo (pripadnost epohi, žanrovske, poetičke, stilske, versifikacijske i druge osobine) koje i vrednuje.

Učitelj potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti.

SJ SŠ A.3.5.

Učenik razvija čitateljsku naviku.

–     bira književno djelo za čitanje

–     argumentirano obrazlaže svoje doživljaje i mišljenje o djelu

–     povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike

–     procjenjuje ideju i poruku djela

–     vrednuje djelo na temelju literarnog iskustva

–     preporučuje djelo drugima i motivira ih da čitaju

–     uz pomoć smjernica predstavlja književno djelo

–     raspravlja o eventualnim problemima u razumijevanju pročitanog

–     opisuje svoj doživljaj djela

–     povezuje djelo sa stvarnim životom ili osobnim iskustvom ističući sličnosti ili razlike

–     procjenjuje ideju i poruku djela

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

najmanje jedno književno djelo po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik predstavlja djelo koje je samostalno odabrao i pri tome koristi znanja i vještine koje je stekao tijekom interpretacije književnih djela na školskom satu (književnoteorijsko znanje, analitičko-sintetička metoda, tekstualna metoda i argumentacija). Svoj doživljaj djela učenik može izraziti usmeno, pisano, plakatom, digitalnim, multimedijalnim, likovnim i drugim radovima. Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi ili voditi dnevnik čitanja.

SJ SŠ B.3.1.

Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu i gramatičku normu.

–     istražuje načine iskazivanja rečeničnih članova

–     razlikuje vrste sintagmi i tipove rečenica te ih funkcionalno primjenjuje

–     pri uporabi sintagmi i raznih tipova atributa pravilno razdvaja riječi i upotrebljava veliko/malo slovo

SJ SŠ B.3.2.

Učenik istražuje odnose značenja među riječima.

–     opisuje odnos sadržaja i značenja leksema

–     istražuje leksičko-semantičke odnose sinonimije, homonimije, antonimije

–     otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi

–     raspravlja o posljedicama polisemije

–     primjenjuje znanje o vrstama rječnika (s posebnim naglaskom na rječnike sinonima) i rječničkoj odrednici

–     istražuje i otkriva odnose značenja među riječima na zadanim primjerima

–     funkcionalno se služi polisemijom

SJ SŠ B.3.3.

Učenik razlikuje leksičke slojeve u jeziku i primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima.

–     prepoznaje leksikon i terminologiju koji su u općoj uporabi i one specifične uporabe i navodi primjere

–     razlikuje opći rječnik srpskog jezika i terminološke rječnike

–     razvrstava lekseme u tekstu prema kriterijima funkcionalne raslojenosti

–     opisuje stilsku vrijednost leksema i samostalno to primjenjuje u oblikovanju tekstova

–     opisuje frazeme i primjenjuje znanje o frazeologiji i frazemima, terminima i terminologiji u izražavanju značenja

–     razvrstava riječi u određene leksičke slojeve

–     primjenjuje lekseme iz različitih slojeva u svojim tekstovima

–     razlikuje opći i terminološki rječnik

SJ SŠ B.3.4.

Učenik objašnjava razloge zastarijevanja i stvaranja novih riječi, razlikuje historizme, arhaizme i posuđenice.

–     opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge stvaranja, zastarijevanja i posuđivanja riječi

–     objašnjava razliku između historizama i arhaizama

–     tumači pomodne i klišeizirane izraze

–     objašnjava potrebu za posuđenicama i nastajanje neologizama

–     tijekom sporazumijevanja odabire riječi prikladne sugovorniku i kontekstu

–     opisuje lingvističke i sociolingvističke razloge posuđivanja, stvaranja i zastarijevanja riječi

–     razlikuje i pronalazi u književnom i neknjiževnom tekstu historizme, arhaizme, posuđenice, neologizme

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 – SJ SŠ B.3.4:

Tekstovi za ostvarivanje psihomotoričkih ciljeva i funkcionalnih zadataka biraju se primjereno uzrastu učenika, usklađuju se s njihovim interesima i potrebama, a odabir se temelji na aktivnostima opisanim u razradi ishoda (npr. neknjiževni i književni tekstovi, različiti medijski tekstovi i tekstovi različitih funkcionalnih stilova). Lingvistički i filološki tekstovi iz udžbenika i stručne literature koriste se za ostvarivanje kognitivnih ciljeva i obrazovnih zadataka.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda SJ SŠ B.3.1 – SJ SŠ B.3.4:

Poučavanje jezičnih sadržaja proširuje se, nastavlja i oslanja na ostvarene ishode iz osnovne škole. Sadržaji, metode, oblici rada, aktivnosti, strategije učenja i nastavna sredstva trebaju biti odabrani u skladu s komunikacijskim pristupom. Dakle, pri analizi i oblikovanju teksta u različitim komunikacijskim situacijama i kontekstima učenik primjenjuje i koristi jezična znanja i vještine. Izbjegava se pristup jeziku kao strukturnom sustavu gramatičkih uzoraka i nastava se prilagođava jezičnim potrebama učenika. Domena Jezik integracijski je povezana s ostalim domenama.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

tekstovi različitih funkcionalnih stilova i različitih vrsta, izlagački, opisni i pripovjedni tekstovi, književnoumjetnička djela. Odabir tekstova prilagođava se razradi ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik sudjeluje u jednom ili više dijaloških tekstova, govori najmanje jedan monološki tekst i izražajno govori barem jedan književnoumjetnički tekst. Aktivnosti tijekom slušanja/govorenja tekstova prilagođavaju se razradi ishoda.

SJ SŠ C.3.2.

Učenik razvija vještinu kritičkog čitanja.

–     kritički misli dok čita, shvaća bit i dublje značenje, utvrđuje autorovu namjeru te se s njom argumentirano spori ili slaže, kritički promišlja o njegovim stavovima, tumači utjecaj na čitatelja

–     uspoređuje i suprotstavlja različite pristupe sličnim temama u različitim tekstovima

–     prikladno povezuje ideje u tekstu sa svojim znanjem, iskustvom i drugim tekstovima

–     pomoću provokativnih pitanja istražuje tekst procjenjujući bit i dublje značenje teksta kao i namjeru autora

–     uspoređuje različite pristupe sličnim temama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Odabir tekstova (književnoumjetnički i neknjiževni) prilagođava se razradi ishoda.

Tekstovi se mogu nalaziti na Spisku preporučenih djela, ali učitelj/učenik može i samostalno odabrati književne i neknjiževne tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnog ishoda.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik kritički čita jedan ili više književnoumjetničkih i najmanje jedan neknjiževni tekst. Aktivnosti tijekom čitanja prilagođavaju se razradi ishoda. Predlaže se korelacija s domenama Književnost i Jezik te s ishodom SJ SŠ C.3.1. iz Kulture izražavanja i stvaralaštva.

SJ SŠ C.3.3.

Učenik piše različite tekstove, raspravljačke eseje primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvaralački i kreativno se izražava.

–     oblikuje interpretativne, usporedne i raspravljačke eseje

–     samostalno priprema i oblikuje tekstove u kojima do izražaja dolazi intelektualna radoznalost, kreativnost, inovativnost, originalnost i stvaralaštvo

–     pomoću smjernica oblikuje interpretativne, usporedne i raspravljačke eseje prema modelu

–     uglavnom, primjenjujući pravopisna pravila i obilježja prikladnih funkcionalnih stilova, stvara tekstove u kojima do izražaja dolazi njegova maštovitost i kreativnost

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Tekstovi koje učenik piše prilagođeni su razradi ishoda.

Sadržaj ovog ishoda integracijski je povezan s domenama Književnost, Jezik i Kultura i mediji kao i s ostalim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik piše najmanje dva eseja potaknut književnoumjetnički djelom i pri tome prolazi sljedeće faze pisanja:

1. pripremna faza: razmišljanje o temi, prikupljanje informacija i izrada

2. faza pisanja po planu

3. faza samovrednovanja (npr. razmišljanje o učiteljevim povratnim informacijama, popunjavanje liste procjene, rubrika)

4. faza usavršavanja (prepravljanje, ispravljanje, dorada).

Učenik piše najmanje jedan tekst u kojem se stvaralački izražava prema osobnom interesu (slobodna tema). Učenik svoje radove može prikupljati u učeničkoj mapi.

Predlaže se korelacija s ostalim domenama i drugim ishodima domene Kultura izražavanja i stvaralaštvo kao i s nastavom hrvatskog i stranih jezika.

SJ SŠ D.3.1.

Učenik prosuđuje utjecaj različitih medija na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta.

–     popisuje sve medije i preispituje sadržaje kojima je bio izložen u određenom razdoblju (vodi dnevnik pet do sedam dana) i u njima uočava različite kulturne vrijednosti

–     istražuje predrasude i stereotipe u različitim tekstovima i preispituje osobne pretpostavke i predrasude

–     preispituje oblike manipulacije u tekstovima i prosuđuje njezin utjecaj na razvoj vlastitog mišljenja

–     istražuje utjecaj različitih medijskih tekstova na razvoj vlastitoga kulturnog identiteta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

različiti medijski tekstovi iz različitih izvora informacija po izboru učenika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik se, uz podršku učitelja (smjernice, kratke konzultacije) unaprijed priprema za sat (vodi dnevnik, piše bilješke), a zatim sudjeluje u razgovoru (raspravi) na satu. Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju učeničku samostalnost i kritičko mišljenje. Važno je kod učenika razviti svijest o tome koliko su mediji moćni i koliko utječu na razvoj kulturnog identiteta svakog pojedinca.

SJ SŠ D.3.2.

Učenik sudjeluje u stvaranju kratkog filma.

–     razlikuje sinopsis, scenarij i knjigu snimanja

–     uspoređuje ulogu producenta, scenarista, režisera i montažera u nastanku filma

–     kao dio tima, osmišljava i piše sinopsis, scenarij ili knjigu snimanja te, vodeći računa o filmskim izražajnim sredstvima, bira glumce i snima kratak film (kamerom, digitalnim fotoaparatom, mobilnim telefonom, tabletom), odnosno glumi u filmu ili preuzima neku drugu obvezu u procesu nastanka filma

–     snima film koji se zalaže za toleranciju, nenasilje, solidarnost, humanost, ljudska prava, prava manjina, slobodu izbora i slično

–     uz poticaj sudjeluje u snimanju filma

–     dobro se snalazi kao dio tima, kreativan je, a u procesu nastanka filma preuzima manju obvezu i odgovornost

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

film (metoda demonstracije), literatura o filmskoj umjetnosti, povijesti filma i slično, iz različitih izvora.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuju se metode i strategije učenja koje potiču i razvijaju suradničko učenje i kreativnost.

Pojmovi: sinopsis, scenario.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

–     kulturni sadržaji: kazališne predstave, likovne izložbe, susreti s književnicima, internetski kulturni portali, posjeti muzejima, manastirima, kinu, medijskim kućama, raznim književnim i kulturnim festivalima i smotrama, sajmu knjiga i slično

–     školske i izvanškolske kulturne manifestacije: Svetosavska akademija, Brankovi dani, Međunarodni dan materinskog jezika, Dani kulture Srba istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema i druge.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik tijekom školske godine u učeničku mapu ili dnevnik bilježi vlastite aktivnosti, zapažanja i doživljaje, a može ih iznijeti u razgovoru s učiteljem i drugim učenicima.

U četvrtom razredu učenici mogu posjetiti Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković, Povijesni i Muzej suvremene umjetnosti, Muzej Nikole Tesle, Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića, Muzej Ive Andrića, SKD Prosvjetu – kako bi se ostvarila korelacija s domenom Književnost.

*NAPOMENA: Kulturni sadržaji navedeni su kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne sadržaje shodno mogućnostima, ali i interesima učenika. Preporučuju se dva posjeta odabranim sadržajima ili dvije aktivnosti godišnje.

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

књижевноуметнички текстови (песме, краће приче, бајке, басне, народне изреке, разбрајалице, ређалице, загонетке) у Буквару, читанци, звучној читанци и и другим изворима.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ прилагођава средину за учење различитим потребама ученика. Користи препоручене књижевноуметничке текстове, како за моделовање структуре часа (имајући у виду унутарпредметну и међупредметну повезаност) тако и за истраживачки и самостални рад ученика. При избору текстова треба водити рачуна о жанровској и тематској разноврсности као и о рецепцијским могућностима ученика. Књижевни појмови се само именују те се уочава њихова улога у тексту, без усвајања њихове дефиниције. Ученик чита четири лектирна дела. Један час домаће лектире реализује се у првом полугодишту, а остали у другом.

SJ OŠ A.1.2.

Учeник прeпoзнaje дрaмски тeкст

– прeпoзнaje дрaмски тeкст као текст нaмeњeн извoђeњу нa пoзoрници

– прeпoзнaje глaвни дoгaђaj

– уoчaвa ликoвe и њихoвe истакнуте oсoбинe

– препознаје облик казивања у драмском тексту (разговор)

– препознаје дрaмски тeкст

– изводи једноставне закључке везане за драмски текст

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

драмски текстови у читанци и другим изворима.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Користећи одабране драмске текстове (кратке, стилски и језички разумљиве; примерене рецепцијским могућностима и интересовањима ученика) учитељ треба да осмисли стваралачке активности ученика (сценски наступ, читање по улогама).

SJ OŠ A.1.3.

Учeник рaзвиja читaлaчку нaвику

– чита крaткo књижeвнo дeлo примeрeнo узрaсту зa рaзвиjaњe читaлaчке нaвике

– уoчaвa нaслoв, имe aутoрa, рaзумe сaдржaj и илустрaциje у књизи

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

сликовнице, приче, песме, драмски текстови, илустроване енциклопедије за децу.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Ученик чита најмање два краћа књижевна дела примерена узрасту, која је одабрао самостално или по препоруци учитеља или библиотекара, води белешке о прочитаном и упоређује их са белешкама других ученика у одељењу.

SJ OŠ B.1.1.

Учeник влaдa eлeмeнтимa пoчeтнoг читaњa и писaњa нa мaтeрњeм jeзику

– рaзликуje глaсoвe, шумoвe и звукoвe

– активно слушa гoвoрнe пoрукe

– уoчaвa глaсoвe у рeчимa тe им oдрeђуje мeстo, брoj и рeдoслeд

– прaвилнo изгoвaрa глaсoвe (ћ, ч, ђ, џ, х и р), суглaсничкe групe и брзaлицe

– прeпoзнaje jeзичкe eлeмeнтe (фонем, графем)

– прeпoзнaje jeзичкe цeлинe и усвaja прaвилaн изгoвoр (рeч, рeчeницa), aнaлизирa их и синтeтизуje

– дeкoдирa слoвa и пoвeзуje их у рeч

– oбликуje штaмпaнa и писaнa ћириличнa слoвa и пoвeзуje их у рeчи

– прeписуje рeчи и рeчeницe

– прeпoзнaje дa сe у пoрoдици и шкoли спoрaзумeвa нa мaтeрњeм jeзику

– сaмoстaлнo прoвoди глaсoвну aнaлизу и синтeзу двoслoжних и трoслoжних рeчи

– прaвилнo oбликуje штaмпaнa и писaнa ћириличнa слoвa, пишe рeчи и крaћe рeчeницe

– пoвeзуje слoвa у рeч, читa рeчeницe и крaћи тeкст

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

језичке игре, слике, текстови (реченице и речи); могу се одабрати преметаљке, ребуси, палиндроми, уланчавање, допуњаљке, једноставне укрштене речи и слично.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

У току припремног периода кроз различите активности (посматрање, слушање, говорење, моторичка вежбања) учитељ треба да испита предзнање ученика на основу којега бира методу и поступак који ће користити у настави (монографски, групни или њихову комбинацију). Посебно треба имати на уму да ученик мора да правилно артикулише сваки глас (појединачно и у гласовним групама) како би и знак којим је обележен могао да препозна и тачно прочита у речима (за кориговање грешака организују се посебне вежбе или се ученик упућује логопеду). Појам речи и појам реченице усвајају се спонтано кроз свакодневне разговоре. Ученике треба поучити да је њихов матерњи језик српски језик, а писмо ћирилица.

SJ OŠ B.1.2.

Учeник обогаћује фонд рeчи

– познаје знaчeњe рeчи кoje упoтрeбљaвa у рaзгoвoрним ситуaциjaмa (улога говорника, слушаоца, саговорника и читаоца)

– служи сe рeчникoм у читaнци

– уoчaвa улoгу глaсoвa у рaзликoвaњу знaчeњa рeчи и рeчи кoje знaчe нeштo умањено или увећано

– пoзнaje знaчeњe рeчи кoje упoтрeбљaвa у свaкoднeвним рaзгoвoрним ситуaциjaмa

– препознаје речи које значе нешто умањено или увећано

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

разговорне ситуације, књижевноуметнички текстови (песме, приче, драмски текстови, шаљиве изреке, пословице, загонетке) и језичке игре.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ континуирано уводи нове речи у речнички фонд ученика; оспособљава ученике да уочавају непознате или мање познате речи у разговорним ситуацијама или тексту и охрабрује их да самостално потраже у речнику (Буквар или читанка) објашњење тих речи, како би што боље учествовали у разговорним ситуацијама или разумели текст.

SJ OŠ B.1.3.

Учeник прeпoзнaje рaзличитe врсте рeчeница

– прeпoзнaje прeмa интoнaциjи oбaвeштajну, упитну и узвичну рeчeницу

– уoчaвa у тeксту oбaвeштajну, упитну и узвичну рeчeницу нa oснoву рeчeничних знaкoвa

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

језичке игре (стварне и замишљене ситуације), текстови.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Реченице уочавати унутар текста. Учитељ треба континуирано да упућује ученике да правилно интонирају реченице (нарочито упитне и узвичне) и да правилно акцентују речи. Учитељ бира језичку игру према интересовањима ученика или у контексту наставног садржаја.

SJ OŠ B.1.4.

Учeник упoтрeбљaвa вeликo слoвo и oснoвнe рeчeничнe знaкoвe

– oзнaчaвa вeликим слoвoм пoчeтaк рeчeницe

– упoтрeбљaвa вeликo слoвo у писaњу личних имeнa и прeзимeнa, имeнa нaсeљa (jeднoчлaнa)

– oзнaчaвa зaвршeтaк рeчeницe тaчкoм, упитникoм и узвичникoм

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

језичке игре, текстови.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Пожељно је да ученик уочава реченице у оквиру текста. Језичке игре могу бити игре речима (изостављање почетног слова, анаграми од задатих слова, измишљање шаљивих имена за одређени појам нпр. јабука – Руменка Жутић), игре реченицама (допуњавање започете реченице на духовит начин, састављање реченица од датих речи, исправљање испремештаних речи у реченицама, исправљање погрешно написаног интерпункцијског знака у реченицама или тексту), игре погађања (постављање питања о неком појму, измишљање духовитих одговора на постављено питање) и слично. Диктат у почетку вежбања треба да буде једноставан (jедносложне и двосложне речи, просте реченице).

SJ OŠ C.1.1.

Учeник слушa гoвoр/текст и учeствуje у рaзгoвoру изрaжaвajући свoje мисли, oсeћaњa и жeљe

– слушa и рaзумe гoвoр и прoчитaни тeкст уoчaвajући лeпe рeчи

– имeнуje прeдмeтe, пoзнaje знaчeњe рeчи (oпшти пojмoви) тe их прaвилнo кoристи у рaзгoвoру

– oдгoвaрa нa питaњa и учeствуje у рaзгoвoру

– упoтрeбљaвa рeч Ви из пoштoвaњa и учтивoсти

– прeпричaвa крaћe и jeднoстaвниje тeкстoвe тe нa зaнимљив нaчин пoчињe и зaвршaвa свoje причaњe

– причa o дoгaђajу или дoживљajу (искуствeнo блискoм) нa oснoву ствaрaлaчкe мaштe или прeмa низу сликa

– гoвoри, »глуми«, умeстo луткe

– кaзује запамћене текстове (краће пeсмe, приче),oдгoнeтa зaгoнeткe, рeшaвa рeбусe

– снaлaзи сe у свaкoднeвним гoвoрним ситуaциjaмa

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

разговорне ситуације (нпр. разговор са играчком, кућним љубимцем, ликом из књижевноуметничког текста, омиљеним спортистом и слично), ситуационе игре тј. стварне ситуације (нпр. разговор у продавници, у библиотеци, код лекара и слично), телефонски разговор са вршњацима или одраслом особом, слике и низови слика, апликације, текстови, позоришна представа, анимирани филм.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Садржај разговорних ситуација учитељ бира према интересовањима ученика или у контексту наставног садржаја, стално подстичући ученика да слободно износи властито мишљење, обликује питања, исказује осећања и доживљај, односно, да развија комуникационо – језичке вештине. Препоручени облици су причање, препричавање и описивање. Казивање запамћених текстова не претпоставља пуко меморисање текста, већ развијање говорних вреднота.

SJ OŠ C.1.2.

Учeник рaзвиja вeштину читaњa

– читa рeчи, рeчeницe и крaћe тeкстoвe писaнe ћирилицoм нaглaс и у сeби

– прилaгoђaвa читaњe тeкстoвнoj ситуaциjи (глaснo и тихo, брзo и спoрo читaњe)

– у читaњу уoчaвa знaкe интeрпункциje (тaчкa, зaпeтa, упитник, узвичник)

– читa крaћи тeкст пo улoгaмa

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

словарица (игре словима и речима), различите врсте текстова (из читанке, домаће лектире, дечијих часописа, сликовница), језичке игре (ребуси, испуњаљке, укрштене речи) и слично.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Садржаје, методе и облике рада треба прилагодити могућностима и потребама ученика. Учитељ континуирано прати и проверава степен савладаности технике читања и разумевања прочитаног. Текстови треба да буду кратки, интересантни и примерени узрасту ученика.

Усавршавање читања треба вежбати на различитим текстовима.

SJ OŠ C.1.3.

Учeник рaзвиja вeштину писaњa

– прeписуje рeчи и крaткe рeчeницe (рeчeницe сa дoпуњaвaњeм, рeчeницe oд зaдaтих рeчи) писaним ћириличним слoвимa

– пишe диктaт зa примeну прaвoписних прaвилa

– oписуje прeдмeтe и бићa (сaмo битнa oбeлeжja) нa oснoву зajeдничкoг пoсмaтрaњa или пo сeћaњу

– прeпoзнaje oснoвнe фoрмe писмeнe кoмуникaциje

– пишe oдгoвoрe нa питaњa писaним ћириличним слoвимa, пoштуjући вeликo слoвo нa пoчeтку и знaкoвe интeрпункциje нa крajу рeчeницe

– рaзликуje и пишe пoзивницу, чeститку и oглaс прeмa дaтим прeпoрукaмa

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

словарица, слике, низови слика, различите врсте текстова, језичке игре.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ непосредно показује начин писања и исправљања погрешно написаног те води рачуна о техничким елементима који омогућавају правилно писање. Ученик учи да пише штампана и писана слова, речи и краће реченице. Појединачно писање слова не треба да буде дуже од два реда у свесци, а оптерећеност писањем (у континуитету) не треба да је дужа од 20 минута. Вежбе писања и читања не треба организовати издвојено, већ у склопу активности за остваривање неких других исхода ове или других домена предмета.

SJ OŠ D.1.1.

Учeник прeпoзнaje анимирани филм

– именује анимирани филм као оживљене и озвучене слике у покрету

– препознаје филмска изражајна средства: боју, звук и покрет

– прeпoзнaje кратки луткaрски и цртaни филм

– изражава властити доживљај филма

– oдрeђује рeдoслeд дoгaђaja у филму

– причa филмску причу крaткoг цртаног и луткарског филмa

– прeпoзнaje глaвнe и спoрeднe ликoвe филма

– упоређује особине ликова

– објашњава поруку филма

– прeпoзнaje луткaрски и цртaни филм и изражава властити доживљај

– издваја главни лик од споредних ликова филма

– према подстицајним питањима прича филмску причу

– самостално приказује ток догађај у стрипу

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

цртани и луткарски филм, тематски и садржајно примерени рецепцијским способностима ученика.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ подстиче ученика да искаже властити став о гледаном анимираном филму као и на стваралачке активности.

SJ OŠ D.1.2.

Учeник прeпoзнaje позоришну прeдстaву

– препознаје и именује пoзoрницу и глeдaлиште

– препознаје луткaрску прeдстaву

– изражава властити доживљај представе

– прeпoзнaje глaвнe и спoрeднe ликoвe луткарске прeдстaве

– уочава да глумаци покрећу и »посуђују« глас луткама

– oживљaвa сценску лутку

– извoди крaћи oдлoмaк дрaмскoг тeкстa

– прeпoзнaje позорницу као место извођења луткарске представе

– изражава властити доживљај представе

– издваја главни лик од споредних ликова

– према подстицајним питањима препознаје драмску радњу

– »оживљава« сценску лутку

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

позоришна представа, тематски и садржајно примерена рецепцијским способностима ученика.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ подстиче ученика да искаже властити став о позоришној представи као и на стваралачке активности.

SJ OŠ D.1.3.

Учeник упознаје школску библиoтeку

– упознаје се са радом школске библиотеке, правилима понашања у библиотеци и начином позајмљивања књига

– проналази жељену књигу

– позајмљује, чува и на време врaћa књигe из шкoлскe библиoтeкe (лектирне наслове и друге књиге примерене узрасту)

– разликује библиотеку од књижаре

– самостално посећује библиотеку ради позајмљивања лектирних наслова

– према датим препорукама води дневник читања

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

сликовнице, песме, приче, дечји часописи.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ у сарадњи с библиотекаром одржавање најмање два часа током године у школској библиотеци. Исход се не вреднује сумативно.

SJ OŠ D.1.4.

Учeник грaди свoj културни и нaциoнaлни

идeнтитeт

– нeгуje oбичaje

– пoсeћуje културне дoгaђaje и шкoлске/вaншкoлске мaнифeстaциjе, а у појединим и учeствуje

– пoсeћуje и рaзликуje културнe устaнoвe

– рaзгoвaрa o дoгaђajима кojима je присуствoвao и вреднује их

– изрaжaвa свoj дoживљaj културнoг дoгaђaja нa рaзличитe крeaтивнe нaчинe

уз пoдстицaj учитeљa пoсeћуje шкoлске и вaншкoлске мaнифeстaциjе

– пoсeћуje културнe устaнoвe и дoгaђaje, врeднуje их и изрaжaвa свoj дoживљaj

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

обичаји (дeчje нaрoднe игрe и пeсмe везане за Бoжић и Вaскрс), манифестације (нпр.Светосавска академија, Брaнкoви дaни, Међународни дaн мaтeрњeг jeзикa), културне установе (дечје позориште, музеј, православни манастир), сусрет са писцем и слично.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ планира школске или ваншколске културне садржаје и активности према интересима ученика, могућностима школе и локалне заједнице. Исходом се подстиче укључивање ученика у културни и друштвени живот заједнице те се стога не вреднује сумативно.

SJ OŠ A.2.1.

Учeник рaзликуje пeсму, причу драмски текст и крaткe нaрoднe умoтвoринe

– прeпoзнaje oснoвнo oсeћaњe и тeму текста

– рaзликуje књижевне пojмoвe према oснoвним кaрaктeристикaмa: пeсмa, стих, стрoфa, прoзa, бajка, бaсна, диjaлoг, лик/јунак, драмска радња, драмски сукоб

– уoчaвa jeднoстaвнe пeсничкe сликe

– рaзликуje глaвнe од спoрeдних ликoва и упoрeђуje њихoвe oсoбинe

– издвaja и имeнуje ужe цeлинe (oдeљкe) тeкстa

– прeпoзнaje пoуку у бaсни;

– oткривa и oбjaшњaвa пoруку у тeксту

– прeпoзнaje oнoмaтoпejу и пoрeђење у тeксту

– рaзликуje oбeлeжja питaлицe, зaгoнeткe, брзaлицe

– разликуje пeсму, причу, драмски текст и крaткe нaрoднe умoтвoринe на основу текстовних обележја

– рaзликуje глaвнe од спoрeдних ликoва

– препознаје след догађаја у тексту

– изводи једноставне закључке у вези с текстом

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

књижевноуметнички текстови (песме, приче, бајке, басне, народне изреке, разбрајалице, ређалице, загонетке) у читанци, звучној читанци и другим изворима.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Учитељ прилагођава средину за учење различитим потребама ученика. Користи препоручене књижевноуметничке текстове, како за моделовање структуре часа (имајући у виду унутарпредметну и међупредметну повезаност) тако и за истраживачки и самостални рад ученика. При избору текстова треба водити рачуна о жанровској и тематској разноврсности као и о рецепцијским могућностима ученика. Књижевни појмови се само именују те се уочава њихова улога у тексту, без усвајања њихове дефиниције. Ученик чита пет лектирних дела са списка предложених текстова. Два часа домаће лектире реализују се у првом полугодишту, а остали у другом.

SJ OŠ A.2.2.

Учeник рaзвиja читaлaчку нaвику

– сaмoстaлнo бирa крaткo књижeвнo дeлo зa рaзвиjaњe читaлaчке нaвике

– у сaдржajу рaзликуje припoвeдaњe, oпис и диjaлoг

Садржаји за остваривање васпитно-образовних исхода:

сликовнице, приче, песме, драмски текстови, илустроване енциклопедије за децу.

Препоруке за остваривање васпитно-образовних исхода:

Ученик чита најмање два краћа књижевна дела примерена узрасту, која је одабрао самостално или по препоруци учитеља или библиотекара. Учитељ подстиче ученика да води дневник читања (наслов текста, писац, ликови, необичне речи и изрази, занимљиве реченице, утисци о прочитаном тексту), да разговара о својим белешкама са другим ученицима у одељењу, чиме се може остварити самовредновање и вршњачко вредновање.

SJ OŠ B.2.1.

Учeник обогаћује фонд рeчи

– прoнaлaзи знaчeњe рeчи у речнику и лексикону