Odluka o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati

NN 119/2019 (6.12.2019.), Odluka o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

2363

Na temelju članka 86. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) ministar graditeljstva i prostornoga uređenja donosi

ODLUKU

O IZRADI PROSTORNOG PLANA
NACIONALNOG PARKA KORNATI

I.

Donosi se Odluka o izradi Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati.

Nositelj izrade Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Sve poslove nositelja izrade obavljat će ustrojstvena jedinica Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja Zavod za prostorni razvoj.

Pravna osnova za izradu i donošenje Plana

II.

Pravna osnova za izradu i donošenje Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati temelji se na odredbi članka 68. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, broj 153/13, 65/17, 114/18, 39/19 i 98/19) u kojem je određena obveza donošenja prostornog plana područja posebnih obilježja za područje nacionalnog parka.

Razlozi donošenja Plana

III.

Odluku o donošenju Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati donio je Hrvatski sabor na sjednici održanoj 14. srpnja 2003. godine, a objavljena je u »Narodnim novinama« broj 118/03 od 24. srpnja 2003. godine. Inicijativa o potrebi izrade izmjena i dopuna odnosno novog prostornog plana za Nacionalni park Kornati, potekla je od zahtjeva Javne ustanove Nacionalni park Kornati od listopada 2013. i prosinca 2014. godine, od Udruge Kurnatari od prosinca 2014. godine te od Ministarstva zaštite okoliša i energetike od veljače 2015. godine, na temelju čega su započete pripremne radnje za početak izrade predmetnog Plana.

Zbog činjenice da je od donošenja Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (2003. godine) prošlo 16 godina te na temelju izrađenog Elaborata stručno analitičkih poslova u sklopu pripremnih radova za izradu Izmjena i dopuna Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati, utvrđena je potreba izrade novog prostornog plana, a ne izmjena i dopuna donesenog.

S obzirom na neupitne vrijednosti i značaj Nacionalnog parka Kornati (u daljnjem tekstu: Park) za identitet hrvatskog prostora i svijest o rastućem interesu za njegovo posjećivanje i korištenje, ocjenjuje se da će donošenje Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (u daljnjem tekstu: Plan) osigurati preduvjete za očuvanje vrijednosti i održivo korištenje prostora Parka.

Izradi Plana pristupa se također zbog:

– usklađenja sa zakonima i propisima donesenim na temelju zakona,

– potrebe revalorizacije prostora i sustava posjetiteljske infrastrukture

– novih spoznaja u pogledu zaštite i usklađivanja s funkcijama Parka temeljem izrađenog Plana upravljanja i drugih dokumenata prema posebnim zakonima

– unaprjeđenja sustava očuvanja i upravljanja zaštićenim područjem

– uključivanje kulturne baštine te prirodnih i kulturnih krajolika u turističke i posjetiteljske svrhe

– unapređenja sustava prometa i komunalne infrastrukture

– potrebe sagledavanja i revalorizacije zona tradicijskih naseobina i/ili građevina u funkciji aktivne zaštite temeljnih prirodnih vrijednosti Parka

– potrebe sagledavanja sustava posjetiteljske infrastrukture u odnosu na zonu spomen područja

– poticanja ekološke i održive tradicijske poljoprivredne proizvodnje

– uspostave kvalitetnog sustava obrane od požara i dr.

Obuhvat Plana

IV.

Planom će biti obuhvaćeno ukupno područje Parka sukladno Zakonu o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku »Kornati«, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 24. siječnja 1997. godine (»Narodne novine«, broj 13/97)

Obuhvat Plana s granicom prikazan je na kartografskom prikazu – Prilogu – Obuhvat Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati na topografskoj karti (TK25), izvedeno iz mjerila 1:100.000, na listu formata A4, koji je sastavni dio ove Odluke.

Sažeta ocjena stanja u obuhvatu Plana

V.

Park je proglašen 1980. godine temeljem Zakona o Nacionalnom parku Kornati (»Narodne novine«, broj 31/80 i 14/88), a Zakonom o izmjeni Zakona o Nacionalnom parku »Kornati«, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 24. siječnja 1997, određene su sadašnje granice njegovog obuhvata.

Prema podacima Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike dostupnim na web-stranici www.bioportal.hr površina Parka iznosi 21571,14 ha. Navedena površina može se korigirati prema očitanju površine uz pomoć GIS tehnologija, a prema službenim podacima Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Prema Zakonu o zaštiti prirode upravljanje Parkom je u nadležnosti Javne ustanove Nacionalni park Kornati koja je osnovana 1992. godine.

Park je proglašen prvenstveno zbog svojih geomorfoloških vrijednosti, kopnene vegetacije antropogenog karaktera, živog svijeta u moru, te oceanografskih specifičnosti. Pored toga, područje Parka je uvršteno u ekološku mrežu Natura 2000 i to zbog određenih kopnenih biljaka, ptičjih vrsta, vrijednih kopnenih i morskih staništa, te zbog prisustva dobrog dupina u akvatoriju Parka i oko njega.

Prirodne vrijednosti u Parku nisu u dovoljnoj mjeri istražene što otežava mogućnosti praćenja stanja prirodnih vrijednosti i određivanje i provođenje učinkovitih mjera zaštite i očuvanja područja Parka. Potreba za istraživanjem prirodnih vrijednosti u prvom redu se odnosi na utvrđivanje stanja tih vrijednosti kako bi se u slučaju negativnih trendova što prije donijele mjere za njihovo zaustavljanje.

Vegetacija kamenjarskog pašnjaka, koja prevladava na kopnenom dijelu parka i koja je jedan od značajnih prirodno-kulturnih vrijednosti Parka, pokazuje znakove degradacije. Na štetu kamenjarskog pašnjaka, sve veće površine zauzima alepski bor (alohtona vrsta) i crnika (autohtona vrsta). Problem degradacije kamenjarskog pašnjaka leži prije svega u napuštanju tradicijskog ovčarstva.

U području Parka potrebno je nastaviti istraživanja kulturne baštine.

Broj posjetitelja Parka, kako individualnih tako i grupnih iz godine u godinu se povećava (Plan upravljanja 2014. do 2023.). Glavninu individualnih posjetitelja čine nautičari koji u plovilima obilaze akvatorij Parka, dok grupne izlete u područje Parka organiziraju i provode brodari, turističke agencije i ronilački centri sa šireg emitivnog područja.

Zbog nepostojanja odgovarajuće infrastrukture namijenjene posjetiteljima, kao što su plutače za privez plovila, posjetiteljski centri, dovoljan broj edukativno-rekreativnih staza i slično te privezišta u funkciji obavljanja djelatnosti Javne ustanove na kopnenom djelu, posjećivanje se u pravilu svodi na plovidbu akvatorijem, kupanje u moru, ronjenje i poneki pješački izlet na neki od vidikovaca. Ovakav način posjećivanja gotovo u potpunosti onemogućava primjenu temeljnih načela zaštite prirode u smislu nadzora broja posjetitelja, njihovog kretanja, te boravka i obavljanja različitih aktivnosti.

Općenito je na području Parka neregulirano pitanje sidrenja, gradnje i priveza na obalama te je prisutan problem nadležnosti upravljanja.

Ciljevi i programska polazišta Plana

VI.

Pored ciljeva prostornog uređenja određenih člankom 6. Zakona o prostornom uređenju, ovom Odlukom određuju se posebni ciljevi:

– preispitati i revidirati prostornu koncepciju područja Parka, razmještaj funkcija od važnosti za upravljanje Parkom i sustav posjećivanja u odnosu na potrebe korisnika prostora i vlasnika zemljišta, Javne ustanove i posjetitelja Parka

– preispitati i revidirati temeljnu organizaciju i razgraničenje područja zona građenja prema namjeni, u svrhu zaštite, korištenja i unapređenja prostora Parka,

– revidirati rješenja vodoopskrbe i odvodnje, prometne i komunalne infrastrukture i građevina javne i društvene namjene

– propisati mjere korištenja, uređenja i zaštite područja s prioritetnim aktivnostima

– propisati mjere za unaprjeđenje i zaštitu prirode, okoliša, kulturnih dobara, spomen područja i drugih vrijednosti Parka

– propisati uvjete provedbe zahvata u prostoru

– usmjeriti zaštitu i korištenje Parka prvenstveno za znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreacijsku namjenu,

– utvrditi režime korištenja sukladno utvrđenim zonama i mjerama zaštite prirode i kulturne baštine

– utvrditi mjere provođenja Plana

– sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje zaštita okoliša i prirode, a provedbom postupka strateške procjene utjecaja Plana na okoliš i glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu Plana, utvrditi mjere zaštite i ugraditi ih u Plan.

Programska polazišta:

– preispitivanje područja izgrađenih struktura razmatrajući zahtjeve korisnika prostora i vlasnika zemljišta, ujednačavanje oblikovanja i uređenosti objekata i vanjskih prostora (okućnice, obala, pristupi objektima i dr.)

– preispitivanje, analiza i redefiniranje načina i uvjeta gradnje zgrada i građevina i uređenja okućnica u zonama tradicijske gradnje usklađenih s tradicijskim načinom korištenja prostora i tradicijskom gradnjom uvažavajući nove razvojne trendove i potrebe korisnika prostora i vlasnika zemljišta

– redefiniranje sustava posjećivanja u skladu s optimiziranim kapacitetima

– preispitivanje funkcionalnog odnosa djelatnosti i aktivnosti u Parku

– određivanje uvjeta za uređenje sadržaja u zonama posjećivanja

– određivanje uvjeta za uređenje staza radi pristupačnosti svim lokalitetima u sustavu posjećivanja

– utvrđivanje uvjeta obnove i gradnje prometne infrastrukture

– revidiranje rješenja elektroopskrbe te elektroničkih komunikacija u skladu s potrebama, suvremenim tehnološkim mogućnostima i zahtjevima zaštite područja

– revizija rješenja vodoopskrbe i odvodnje te planiranje intervencija u dijelu izgradnje nužnih sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda zona posjetiteljske infrastrukture i zona tradicijske gradnje u Parku

– definiranje mogućnosti i oblika obilaska i posjećivanja Parka računajući na širi turistički prostor, sagledavanje korištenja i zaštite prostora kroz međuutjecaj s okolnim prostorom, odnosno sadržajima

– razmatranje preduvjeta za održivu lokalnu poljoprivrednu proizvodnju, koja doprinosi očuvanju raznolikosti staništa i krajobraza Parka, posebno u poljima i na suhozidnim terasama.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi za izradu Plana

VII.

Popis sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata propisanih posebnim zakonima kojima, odnosno u skladu s kojima se utvrđuju zahtjevi:

1. Strategija prostornog razvoja RH, 2017. godine

2. Elaborat izrađen za potrebe izrade Plana: Stručno analitički poslovi u sklopu pripremnih radova za izradu Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati, Zavod za prostorno uređenje Šibensko kninske županije u suradnji sa Urbing d.o.o., 2018. godine

3. Prostorni plan Nacionalnog parka Kornati, 2003. godine

4. Plan upravljanja Nacionalnog parka Kornati 2014.-2023. godine

5. Akcijski plan upravljanja posjetiteljima za područja NP Kornati, veljača 2019. godine.

Uz dostavu zahtjeva iz točke IX. ove Odluke javnopravna tijela i drugi sudionici mogu dostaviti i druge podatke, dokumente, studije ili radove osim navedenih u ovoj točki.

Način pribavljanja stručnih rješenja Plana

VIII.

Stručna rješenja izrađuje stručni izrađivač na temelju zahtjeva, sektorskih strategija, planova, studija i drugih dokumenata.

Za potrebe izrade Plana izradit će se, odnosno koristiti:

– Stručna podloga zaštite prirode za Plan koju izrađuje Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva zaštite okoliša i energetike.

Po ocjeni nositelja izrade u tijeku izrade Plana moguća je izrada i drugih stručnih podloga.

Popis javnopravnih tijela određenih posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu prostornog plana, te drugih sudionika korisnika prostora koji trebaju sudjelovati u izradi Plana

IX.

Javnopravna tijela određena posebnim propisima koja daju zahtjeve za izradu Plana i drugi sudionici prostora koji sudjeluju u izradi Plana navedeni su u sljedećem popisu:

1. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Radnička cesta 80, 10000 Zagreb,

– Uprava za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom

– Uprava za klimatske aktivnosti, održivi razvoj i zaštitu zraka, tla i od svjetlosnog onečišćenja

– Uprava za zaštitu prirode

– Uprava za energetiku

– Zavod za zaštitu okoliša i prirode

– Uprava vodnoga gospodarstva i zaštite mora,

– Služba za zaštitu mora i priobalja, Područna jedinica Rijeka,

Užarska 2, 51000 Rijeka

2. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Runjaninova 2, 10000 Zagreb

3. Ministarstvo poljoprivrede,

– Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije, Planinska 2a, 10000 Zagreb

– Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

– Uprava ribarstva, Alexandera von Humboldta 4b, 10000 Zagreb

– Uprava za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

4. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Prisavlje 14, 10000 Zagreb,

– Uprava za cestovnu i željezničku infrastrukturu

– Uprava kopnenog prometa i inspekcije

– Uprava zračnog prometa, elektroničkih komunikacija i pošte

– Uprava pomorstva

– Uprava sigurnosti plovidbe

5. Ministarstvo obrane RH, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Služba za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Sarajevska 7, 10000 Zagreb

6. Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb

7. Ministarstvo financija, Sektor za izgradnju i održavanje graničnih prijelaza, Katančićeva 5, 10000 Zagreb

8. Ministarstvo unutarnjih poslova – Policijska uprava Šibensko-kninska, Velimira Škorpika 5, 22 000 Šibenik Ministarstvo turizma, Prisavlje 14, 10000 Zagreb

9. Ministarstvo državne imovine, Ulica Ivana Dežmana 10, 10000 Zagreb

10. Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel za slivove južnog Jadrana, Vukovarska 35, 21000 Split

11. Državna uprava za zaštitu i spašavanje, Područni ured za zaštitu i spašavanje Šibenik Velimira Škorpika 5, 22000 Šibenik

12. HEP – Ulica grada Vukovara 37, 10000 Zagreb

HEP – Operator distribucijskog sustava, HEP – Proizvodnja

13. HAKOM, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Ulica Roberta Frangeša Mihanovića 9, 10110 Zagreb

14. Hrvatski Telekom d.d. Zagreb, Regija jug, Sinjska 4, 21000 Split

15. Hrvatske šume d.o.o., Farkaša Vukotinovića 2, 10000 Zagreb

– Uprava šuma-podružnica

16. Odašiljači i veze d.o.o., Ulica grada Vukovara 269D, 10000 Zagreb

17. Šibensko-kninska županija, Trg Pavla Šubića I. br. 2, 22000 Šibenik

– Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju

– Upravni odjel za zaštitu okoliša i komunalne poslove

18. Općina Murter – Kornati, Butina 2, 22243, Murter

19. Vodovod i odvodnja Šibenik, Kralja Zvonimira 75, 22000 Šibenik

20. JU Zavod za prostorno uređenje Šibensko-kninske županije, Ul. Vladimira Nazora 1, 22000, Šibenik

21. Javna ustanova Nacionalni park Kornati, Butina 2, 22243 Murter

22. Turistička zajednica Šibensko-kninske županije

23. Turistička zajednica općine Mutrer-Kornati, Rudina bb, 22243 Murter

24. Šibenska biskupija, Obala palih omladinaca 2, 22000 Šibenik

25. Hrvatska gorska služba spašavanja, Kozarčeva ul. 22, 10000 Zagreb

26. Agencija za obalni linijski pomorski promet, Ulica grada Antofagaste 6, 21000 Split

27. Hrvatski hidrografski institut, Zrinsko-Frankopanska 161, 21000 Split

28. Lučka uprava Šibensko-kninske županije, Draga 14, 22000 Šibenik

– Lučka uprava Šibenik, Vladimira Nazora 53, 22000 Šibenik

29. Lučka kapetanija Šibenik, Obala Franje Tuđmana 8, 22000 Šibenik

– Lučka ispostava Murter, Butina 2, 22243 Murter.

Javnopravno tijelo je dužno nositelju izrade dostaviti i sve raspoložive podatke i drugu dokumentaciju iz svojega djelokruga, koji su potrebni za izradu Plana, a koji nisu sadržani u informacijskom sustavu, a sve u skladu s člankom 90. Zakona o prostornom uređenju.

U slučaju da se preklapaju nadležnosti više ustrojstvenih jedinica nadležnog javnopravnog tijela, zahtjevi za izradu Plana dostavit će se objedinjeno.

Po objavi ove Odluke u »Narodnim novinama« ili na mrežnim stranicama nositelja izrade Plana, u davanje zahtjeva mogu se uključiti i druga javnopravna tijela, odnosno drugi sudionici korisnici prostora, ukoliko za to postoji zakonski temelj.

Planirani rok za izradu Plana, odnosno njihovih pojedinih faza i rok za pripremu zahtjeva za izradu Plana tijela i osoba određenih posebnim propisima

X.

Rok za dostavu zahtjeva za izradu Plana, sukladno članku 90. stavku 1. Zakona o prostornom uređenju je 30 dana od dana zaprimanja ove Odluke.

Rok za izradu nacrta prijedloga Plana je 90 dana od proteka roka iz stavka 1. ove točke, te izrade dokumenata iz točke VIII. ove Odluke.

Rok za pripremu izvješća o javnoj raspravi je 30 dana.

Rok za pripremu nacrta konačnog prijedloga Plana je 90 dana od proteka roka iz stavka 3. ove točke.

Uz postupak izrade i donošenja Plana, prema posebnim zakonima provodit će se postupak Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš sa glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu. Rokovi i dinamika provođenja tog postupka određeni su posebnim zakonima i fazama izrade i donošenja Plana određenim Zakonom o prostornom uređenju.

Ako se iz objektivnih razloga neki od rokova iz stavaka 1., 2., 3. i 4. ove točke produlji, to se produljenje uz posebno obrazloženje ne smatra protivnim ovoj Odluci.

Izvori financiranja izrade Plana

XI.

Sredstva za izradu Plana planirana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2019. godinu i projekcije za 2020. i 2021. godinu (»Narodne novine« broj 113/18 i 111/19), razdjel 076, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, planirana aktivnost A576151 – Izrada i praćenje provedbe dokumenata prostornog uređenja, aktivnosti 3661 – Tekuće pomoći proračunskim korisnicima drugih proračuna, izvor 11.

Sredstva za izradu Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš planirana su prijedlogom Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu.

Druga pitanja značajna za izradu nacrta Plana

XII.

U svrhu donošenja ove Odluke, pozivom na odredbu članka 86. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju, od Ministarstva zaštite okoliša i energetike, sukladno odredbi članka 63. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša (»Narodne novine«, broj 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18), pribavljeno je Mišljenje o potrebi provedbe postupka strateške procjene utjecaja na okoliš za Plan, klasa: 351-03/19-01/1515, urbroj: 517-03-1-1-19-2, od 14. studenog 2019. godine, a sukladno odredbi članka 48. stavka 6. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, broj 80/13, 15/18 i 14/19) pribavljeno je Rješenje da je za Plan obavezna provedba Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu, klasa: UP/I-612-07/19-37/258, urbroj: 517-05-2-3-19-2, od 25. studenoga 2019. godine.

Sukladno navedenom u stavku 1. ove točke provest će se postupak Strateške procjene utjecaja Plana na okoliš s Glavnom ocjenom prihvatljivosti za ekološku mrežu za Plan prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša i Zakona o zaštiti prirode.

U postupku izrade i donošenja novog Plana, provest će se zakonom propisani postupak stavljanja izvan snage Prostornog plana Nacionalnog parka Kornati (»Narodne novine« broj 118/03).

Objava i stupanje na snagu
ove Odluke

XIII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 350-02/19-01/25
Urbroj: 531-10-1-2-19-1
Zagreb, 27. studenoga 2019.

Ministar
Predrag Štromar, v. r.

PRILOG

OBUHVAT PROSTORNOG PLANA NACIONALNOG PARKA KORNATI NA TOPOGRAFSKOJ KARTI (TK25) IZVEDENO IZ MJERILA 1:100.000

Izvor: Informacijski sustav prostornog uređenja Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja putem Nacionalne infrastrukture prostornih podataka, podatak iz Informacijskog sustava zaštite prirode (Bioportal) Ministarstva zaštite okoliša i energetike i DGU