HRVATSKI SABOR
328
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O PATENTU
Proglašavam Zakon o patentu, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 31. siječnja 2020.
Klasa: 011-01/20-01/03
Urbroj: 71-06-01/1-20-2
Zagreb, 6. veljače 2020.
Predsjednica
Republike Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović, v. r.
ZAKON O PATENTU
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se sustav zaštite izuma patentom, uporabnim modelom i svjedodžbom o dodatnoj zaštiti pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo (u daljnjem tekstu: Zavod).
(2) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na zaštitu izuma patentom na odgovarajući će se način primijeniti na odredbe o uporabnom modelu, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Usklađenost s pravnim aktima Europske unije
Članak 2.
(1) Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
– Direktivom 98/44/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 1998. o pravnoj zaštiti biotehnoloških izuma (SL L 213, 30. 7. 1998.) i
– Direktivom 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.).
(2) Ovim Zakonom osigurava se provedba sljedećih akata Europske unije:
– Uredbe (EZ) br. 1610/96 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 1996. o uvođenju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za sredstva za zaštitu bilja (SL L 198, 8. 8. 1996. – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 1610/96)
– Uredbe (EZ) br. 469/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 152, 16. 6. 2009. – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 469/2009) kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EU) 2019/933 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 469/2009 o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove (SL L 153/1, 11. 6. 2019.) i
– Uredbe (EZ) br. 816/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2006. o obveznom licenciranju patenata koji se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima (SL L 157, 9. 6. 2006. – u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 816/2006).
Podredna primjena drugih propisa
Članak 3.
(1) U postupcima građanskopravne zaštite na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Na pojedina pitanja koja se odnose na obvezne odnose povodom patenta odnosno svjedodžbe o dodatnoj zaštiti te na naknadu štete prouzročenu njihovom povredom na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) U postupcima određivanja privremenih mjera na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Na pojedina vlasnička pitanja koja se odnose na patent odnosno svjedodžbu o dodatnoj zaštiti primjenjuju se odredbe općih propisa kojima se uređuju vlasnički odnosi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Značenje pojmova
Članak 4.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
a) registar je službena zbirka podataka koju u elektroničkom obliku vodi i održava Zavod, a koja uključuje podatke čiji se upis zahtijeva ili dopušta ovim Zakonom
b) pravilnik je Pravilnik o patentu kojim se pobliže uređuju pojedinosti iz ovoga Zakona, a za koje je ovaj Zakon izričito odredio propisivanje pravilnikom te sadržava detaljna pravila i uzorke obrazaca koji su korisni u provedbi odredbi ovoga Zakona
c) prijava je prijava za zaštitu izuma patentom ili uporabnim modelom
d) biološki materijal je bilo koji materijal koji sadržava genetičku informaciju i koji se može razmnožavati sam ili se može razmnožavati u biološkom sustavu
e) mikrobiološki postupak je svaki postupak koji uključuje ili koji se provodi na mikrobiološkom materijalu ili čiji je proizvod mikrobiološki materijal
f) izumi iz područja biotehnologije su izumi koji se odnose na proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal, ili na postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen
g) biljna sorta je skupina biljaka kako je definirana u članku 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2100/94 od 27. srpnja 1994. o oplemenjivačkim pravima na biljnu sortu zajednice (SL L 227, 1. 9. 1994.), sa svim izmjenama i dopunama
h) postupak koji je u osnovi biološki je postupak dobivanja biljaka ili životinja ako se u cijelosti sastoji od prirodnih postupaka kao što su križanje ili selekcija
i) ovlaštena institucija za pohranu mikroorganizama je institucija koja udovoljava uvjetima propisanima Budimpeštanskim sporazumom o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama za potrebe patentnog postupka od 28. travnja 1977., sa svim revizijama
j) Pariška unija je unija ugovornih stranaka na koje se primjenjuje Pariška konvencija za zaštitu industrijskog vlasništva iz 1883. te njezine revizije i dopune
k) Ugovor o suradnji na području patenata (u daljnjem tekstu: PCT) Ugovor o suradnji na području patenata potpisan 19. lipnja 1970. u Washingtonu, sa svim revizijama, a svako pozivanje na PCT smatra se ujedno pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s PCT-om
l) Europska patentna konvencija (u daljnjem tekstu: EPC) je Konvencija o priznavanju europskih patenata sastavljena u Münchenu 5. listopada 1973., sa svim revizijama, a svako pozivanje na EPC smatra se ujedno pozivanjem i na odredbe pravilnika u skladu s EPC-om
m) nacionalna prijava patenta je prijava patenta podnesena Zavodu prema ovom Zakonu
n) nacionalni patent je patent priznat na temelju nacionalne prijave patenta
o) europska prijava patenta je prijava europskog patenta podnesena prema EPC-u, kao i međunarodna prijava patenta podnesena prema PCT-u za koju Europski patentni ured (u daljnjem tekstu: EPO) obavlja poslove kao naznačeni ili izabrani ured i u kojoj je Republika Hrvatska naznačena u smislu teritorijalnog opsega prijave
p) europski patent je europski patent koji priznaje EPO na temelju europske prijave patenta i u skladu s EPC-om, u kojem je Republika Hrvatska naznačena u smislu teritorijalnog opsega patenta
r) međunarodna prijava je prijava koja je podnesena u skladu s PCT-om
s) naznačeni ured je nacionalni ured države koju je naznačio podnositelj prijave u skladu s PCT-om
t) izabrani ured je nacionalni ured države koji je izabrao podnositelj prijave u skladu s PCT-om.
(2) U odnosu na svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao pojmovi uporabljeni u uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/96.
(3) U odnosu na prisilne licencije koje se odnose na proizvodnju farmaceutskih proizvoda za izvoz u zemlje s javnozdravstvenim problemima, pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju jednako značenje kao i pojmovi uporabljeni u Uredbi (EZ) br. 816/2006.
Rodno značenje pojmova
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a koji imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
DIO DRUGI
PREDMET ZAŠTITE PATENTOM
Patentibilni izum
Članak 6.
(1) Patent je pravo koje se priznaje za svaki izum iz bilo kojeg područja tehnike koji je nov, ima inventivnu razinu i koji se može industrijski primijeniti.
(2) Ne smatraju se izumima u smislu stavka 1. ovoga članka, osobito:
1. otkrića, znanstvene teorije i matematičke metode
2. estetske tvorevine
3. pravila, upute i metode za izvođenje umnih aktivnosti, igara ili za obavljanje poslova
4. prikazivanje informacija
5. računalni programi.
(3) Predmeti ili aktivnosti iz stavka 2. ovoga članka isključeni su od patentne zaštite samo u mjeri u kojoj se prijava patenta ili patent odnose na same predmete ili aktivnosti kao takve (per se).
Patentibilni izumi iz područja biotehnologije
Članak 7.
(1) Pridržavajući se uvjeta iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona, izumi iz područja biotehnologije patentibilni su i ako se odnose na:
1. proizvod koji se sastoji od biološkog materijala ili koji sadržava biološki materijal
2. postupak kojim je taj biološki materijal proizveden, prerađen ili upotrijebljen ili/i
3. biološki materijal koji je izoliran iz prirodnog okruženja ili je proizveden tehničkim postupkom, čak i ako se prije nalazio u prirodi.
(2) Izum koji se odnosi na biljnu sortu ili životinjsku pasminu patentibilan je ako tehnička izvedivost izuma nije ograničena na određenu biljnu sortu ili životinjsku pasminu.
Iznimke od patentibilnosti
Članak 8.
Iz zaštite patentom izuzeti su:
1. biljne sorte i životinjske pasmine
2. postupci za dobivanje biljaka ili životinja koji su u osnovi biološki, kao i biljke i životinje dobivene isključivo tim postupcima, osim izuma koji se odnose na mikrobiološki ili drugi tehnički postupak ili proizvod dobiven putem takvog postupka
3. izumi koji se odnose na dijagnostičke ili kirurške postupke ili postupke liječenja koji se primjenjuju neposredno na ljudskom ili životinjskom tijelu, osim proizvoda, posebno tvari i smjesa, koji se primjenjuju u navedenim postupcima i
4. izumi čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, pri čemu se iskorištavanje neće smatrati protivnim javnom poretku ili moralu samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom, a osobito se to odnosi na:
a) postupke kloniranja ljudskih bića
b) postupke modificiranja genetičkog identiteta zametne loze ljudskih bića
c) uporabu ljudskih embrija u industrijske ili komercijalne svrhe i
d) postupke modificiranja genetičkog identiteta životinja koji bi vjerojatno uzrokovali njihovu patnju bez ikakve bitne medicinske koristi za čovjeka ili životinju, kao i životinje koje su rezultat takvih postupaka.
Ljudsko tijelo i njegovi elementi
Članak 9.
(1) Izumi koji se odnose na ljudsko tijelo, razne stupnjeve njegova oblikovanja i razvoja te na jednostavno otkriće jednog od njegovih elemenata, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, ne mogu biti patentibilni.
(2) Izum koji se odnosi na element izoliran iz ljudskog tijela ili na drugi način proizveden tehničkim postupkom, uključujući odsječak ili djelomični odsječak gena, može biti patentibilan, čak i ako je struktura toga elementa identična sa strukturom prirodnog elementa.
(3) Industrijska primjenjivost odsječka ili djelomičnog odsječka gena mora biti otkrivena u prijavi patenta.
Novost izuma
Članak 10.
(1) Izum je nov ako nije sadržan u stanju tehnike.
(2) Pod stanjem tehnike podrazumijeva se sve što je učinjeno dostupnim javnosti pisanim ili usmenim putem, uporabom ili na bilo koji drugi način prije dana podnošenja prijave.
(3) U stanje tehnike uključen je i sadržaj svih prijava koje imaju učinak u Republici Hrvatskoj, onakvih kako su podnesene, koje imaju raniji dan podnošenja od dana prijave iz stavka 2. ovoga članka, a koje su objavljene tek na dan podnošenja prijave patenta ili nakon toga.
(4) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom neke tvari ili smjese sadržane u stanju tehnike, koje se primjenjuju u postupcima iz članka 8. točke 3. ovoga Zakona, pod pretpostavkom da njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.
(5) Odredbe stavaka 2. i 3. ovoga članka ne isključuju mogućnost zaštite patentom neke tvari ili smjese iz stavka 4. ovoga članka, za posebnu primjenu u postupcima iz članka 8. točke 3. ovoga Zakona, pod pretpostavkom da takva njihova primjena nije sadržana u stanju tehnike.
Otkrivanje izuma bez štetnih posljedica
Članak 11.
(1) Smatrat će se novim u smislu članka 10. ovoga Zakona i izum koji je bio sadržan u stanju tehnike najviše šest mjeseci prije dana podnošenja prijave patenta zbog ili kao posljedica:
1. očite zlouporabe u odnosu na podnositelja prijave patenta ili njegova pravnoga prednika ili
2. izlaganja izuma od strane podnositelja prijave ili njegova pravnoga prednika na službenoj ili službeno priznatoj međunarodnoj izložbi u skladu s Konvencijom o međunarodnim izložbama potpisanom u Parizu 22. studenoga 1928., sa svim revizijama, pod uvjetom da podnositelj prijave naznači u prijavi patenta prilikom njezina podnošenja da je izum bio izložen te najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave podnese odgovarajuću potvrdu o izlaganju izuma.
(2) Potvrda iz stavka 1. točke 2. ovoga članka sadržava podatak o osobi koja je izum izložila, naziv izuma, dan otvaranja izložbe i, ako je izum otkriven nakon toga dana, dan prvog otkrivanja izuma te ovjeru nadležnoga tijela.
Inventivna razina
Članak 12.
(1) Izum ima inventivnu razinu ako za stručnu osobu iz odgovarajućega područja ne proizlazi, na očigledan način, iz stanja tehnike.
(2) Pri ispitivanju ima li izum inventivnu razinu ne uzima se u obzir sadržaj prijava iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.
Industrijska primjenjivost
Članak 13.
Izum je industrijski primjenjiv ako se njegov predmet može proizvesti ili upotrijebiti u bilo kojoj grani industrije, uključujući poljoprivredu.
DIO TREĆI
PRAVO NA ZAŠTITU IZUMA
Ovlaštenici za stjecanje zaštite
Članak 14.
(1) Pravo na stjecanje zaštite izuma ima izumitelj ili njegov pravni sljednik.
(2) Ako je izum stvoren zajedničkim radom dvaju ili više izumitelja, izumiteljima ili njihovim pravnim sljednicima pripada zajedničko pravo na zaštitu.
(3) Strane fizičke i pravne osobe uživaju jednaka prava predviđena ovim Zakonom kao i domaće fizičke i pravne osobe ako to proizlazi iz međunarodnih ugovora koji obvezuju Republiku Hrvatsku ili iz primjene načela uzajamnosti.
(4) Postojanje uzajamnosti dokazuje osoba koja se na uzajamnost poziva.
Izumitelj
Članak 15.
(1) Izumitelj je osoba koja je stvorila izum svojim stvaralačkim radom.
(2) Izumiteljem se ne smatra osoba koja je u stvaranju izuma pružala samo tehničku pomoć.
(3) Izumitelj ima pravo biti naveden u svojstvu izumitelja u prijavi patenta i uporabnog modela, u svim ispravama i publikacijama koje Zavod izdaje te u odgovarajućem registru Zavoda.
(4) Pravo izumitelja povodom izuma ostvarenog na radu ili u vezi s radom uređuje se posebnim zakonom.
Pravni sljednik izumitelja
Članak 16.
(1) Pravni sljednik izumitelja je fizička ili pravna osoba koja pravo na stjecanje patenta ima na temelju zakona, pravnoga posla ili nasljeđivanja.
(2) Poslodavac se smatra pravnim sljednikom izumitelja kad mu na temelju zakona koji se primjenjuje ili ugovora o radu pripada pravo na stjecanje patenta za izum stvoren u okviru radnog odnosa izumitelja.
Zastupanje pred Zavodom
Članak 17.
(1) Fizičku ili pravnu osobu koja nema prebivalište odnosno stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poslovno sjedište u Republici Hrvatskoj u postupku pred Zavodom mora zastupati ovlašteni opunomoćenik.
(2) Opća načela zastupanja i posebni uvjeti na temelju kojih osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvarivati prava iz ovoga Zakona uređeni su posebnim propisima kojima se uređuju pitanja zastupanja.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, fizička ili pravna osoba može samostalno bez opunomoćenika poduzimati sljedeće radnje:
1. podnijeti prijavu
2. poduzimati radnje sa svrhom utvrđivanja dana podnošenja prijave
3. podnositi prijepis prve prijave kada zahtijeva pravo prvenstva iz članaka 43. i 72. ovoga Zakona
4. plaćati upravne pristojbe i naknade troškova postupka i
5. primati obavijesti od Zavoda u vezi s postupcima iz točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(4) U slučaju samostalnog poduzimanja radnji iz stavka 3. ovoga članka fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka Zavodu mora dostaviti adresu za primanje pismena koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.
(5) Fizičku ili pravnu osobu iz stavka 1. ovoga članka koja ne imenuje opunomoćenika odnosno Zavodu ne dostavi adresu za primanje pismena Zavod će iznimno pozvati zaključkom da u roku od tri mjeseca od dana poduzimanja radnje iz stavka 3. ovoga članka imenuje opunomoćenika ili dostavi adresu za primanje pismena koja se nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.
(6) Ako fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ne postupi prema zaključku Zavoda iz stavka 5. ovoga članka, Zavod će rješenjem odbaciti njezin podnesak i odrediti dostavu javnom objavom.
DIO ČETVRTI
POSTUPAK ZA ZAŠTITU IZUMA
1. ZAJEDNIČKE ODREDBE O POSTUPKU
Nadležnost Zavoda
Članak 18.
(1) Zavod provodi upravni postupak za priznanje patenta, svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, registracije uporabnog modela i postupak njihova proglašavanja ništavim te obavlja druge upravne i stručne poslove koji se odnose na zaštitu izuma.
(2) Protiv rješenja Zavoda žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom u Zagrebu.
(3) Postupak pred Upravnim sudom iz stavka 2. ovoga članka je hitan.
Pristojbe i naknade troškova postupka
Članak 19.
(1) Za postupke propisane ovim Zakonom plaćaju se upravne pristojbe u skladu sa zakonom kojim se uređuje plaćanje upravnih pristojbi u području prava intelektualnog vlasništva.
(2) Za postupke i usluge propisane ovim Zakonom plaćaju se naknade troškova u skladu s uredbom Vlade Republike Hrvatske o posebnim troškovima postupaka i informacijskih usluga iz nadležnosti Zavoda.
Registri
Članak 20.
(1) Zavod vodi registar patenata, registar uporabnih modela i registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.
(2) Registri iz stavka 1. ovoga članka javni su i svaka osoba ima pravo uvida u sadržaj unesenih podataka, pod uvjetima propisanima člancima 25. i 26. ovoga Zakona.
(3) Zavod na zahtjev svake zainteresirane osobe i nakon uplate upravne pristojbe i naknade troškova postupka izdaje izvadak iz registara iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje način izdavanja i sadržaj izvatka.
Registar patenata
Članak 21.
Registar patenata je javan za objavljene prijave patenata, a sadržava sljedeće podatke:
1. broj prijave
2. dan podnošenja prijave
3. naziv izuma
4. klasifikacijsku oznaku prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP)
5. ime i adresu podnositelja prijave ili nositelja patenta
6. ime i adresu izumitelja
7. podatak o dostavljenoj izjavi izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi
8. ime i poslovnu adresu opunomoćenika
9. podatke o zahtijevanom i priznatom pravu prvenstva iz članka 44. ovoga Zakona (broj i dan podnošenja prve prijave i država odnosno međunarodna ili međuvladina organizacija u kojoj je ili za koju je prijava podnesena)
10. podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 2. Zakona ako je izum bio izložen
11. broj i dan prvobitne prijave, kao i brojeve svih izdvojenih prijava u slučaju podjele prijave
12. podatke o međunarodnoj prijavi ako je takva prijava podnesena: broj i dan podnošenja međunarodne prijave te broj i dan međunarodne objave
13. broj i dan europske prijave patenta ako je riječ o pretvorbi iz članka 128. ovoga Zakona
14. dan objave prijave i broj službenog glasila Zavoda
15. dan naknadne objave izvještaja o pretraživanju i broj službenog glasila Zavoda, kada je primjenjivo
16. podatke o zahtjevu za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta
17. podatke o načinu i danu okončanja upravnog postupka
18. broj patenta
19. dan i broj službenog glasila Zavoda u kojem je objavljen podatak o priznavanju patenta
20. broj i dan rješenja o priznanju patenta
21. kada je primjenjivo, podatke o europskom patentu: broj i dan podnošenja zahtjeva za upis europskog patenta u registar, broj i dan objave europske prijave te broj, dan i jezik objave europskog patenta
22. podatke o plaćanju održavanja prava u vrijednosti
23. podatke o prestanku vrijednosti prava iz prijave ili patenta: pravni temelj i dan prestanka te opseg prestanka u slučaju djelomičnog prestanka radi odricanja ili upravnog spora
24. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim: dan podnošenja, podnositelj, vrsta i dan odluke
25. dan ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članka 28. ili članka 29. ovoga Zakona
26. podatke o promjenama koje se odnose na:
a) podnositelja prijave odnosno nositelja patenta (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i
b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj te ostale podatke od značaja za pravni status prijave/patenta
27. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka i
28. podatke o svjedodžbi o dodatnoj zaštiti: broj zahtjeva, dan podnošenja zahtjeva, nositelj svjedodžbe, broj svjedodžbe.
Registar uporabnih modela
Članak 22.
Registar uporabnih modela je javan za objavljene uporabne modele, a sadržava sljedeće podatke:
1. broj prijave
2. dan podnošenja prijave
3. naziv izuma
4. klasifikacijsku oznaku prema Međunarodnoj klasifikaciji patenata (MKP)
5. ime i adresu podnositelja prijave ili nositelja uporabnog modela
6. ime i adresu izumitelja
7. podatak o dostavljenoj izjavi izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi
8. ime i poslovnu adresu opunomoćenika
9. podatke o zahtijevanom i priznatom pravu prvenstva iz članka 44. ovoga Zakona (broj i dan podnošenja prve prijave i država odnosno međunarodna ili međuvladina organizacija u kojoj je ili za koju je prijava podnesena)
10. broj i dan prvobitne prijave, kao i brojeve svih izdvojenih prijava u slučaju podjele prijave
11. podatke o izlaganju na međunarodnoj izložbi u skladu s člankom 11. stavkom 1. točkom 2. Zakona ako je izum bio izložen
12. podatke o međunarodnoj prijavi ako je takva prijava podnesena: broj i dan podnošenja međunarodne prijave te broj i dan međunarodne objave
13. broj i dan europske prijave patenta ako je riječ o pretvorbi iz članka 128. ovoga Zakona
14. podatke o načinu i danu okončanja upravnog postupka
15. broj uporabnog modela
16. dan i broj službenog glasila Zavoda u kojem je objavljen podatak o registraciji uporabnog modela
17. broj i dan donošenja rješenja o registraciji uporabnog modela
18. podatke o plaćanju održavanja uporabnog modela u vrijednosti
19. podatak o zahtjevu za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta
20. podatak o pretvorbi uporabnog modela u patent nakon provedenog postupka potpunog ispitivanja i dan objave tog podatka u službenom glasilu Zavoda ako je primjenjivo
21. podatke o prestanku vrijednosti uporabnog modela: pravni temelj i dan prestanka te opseg prestanka
22. podatak o poništaju uporabnog modela nakon provedenog postupka potpunog ispitivanja
23. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje ništavim: dan podnošenja, podnositelj, vrsta i dan odluke
24. dan ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članka 28. ili članka 29. ovoga Zakona
25. podatke o promjenama koje se odnose na:
a) podnositelja prijave odnosno nositelja uporabnog modela (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i
b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj te ostale podatke od značaja za pravni status prijave ili uporabnog modela i
26. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka.
Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti
Članak 23.
Registar svjedodžbi o dodatnoj zaštiti za lijekove i za sredstva za zaštitu bilja sadržava sljedeće podatke:
1. broj zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
2. dan podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
3. naziv proizvoda za koji se zahtijeva izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (kemijsko ili generičko ime)
4. ime i adresu podnositelja zahtjeva
5. ime i poslovnu adresu opunomoćenika
6. broj i dan podnošenja prijave temeljnog patenta te naziv izuma
7. broj i dan odobrenja za stavljanje proizvoda u promet i naziv proizvoda navedenog u odobrenju, kako je propisano člankom 8. stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 469/2009 te člankom 8. stavkom 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 1610/96
8. podatak o zatraženom produljenju trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
9. ime i adresu nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
10. broj svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
11. dan donošenja rješenja o izdavanju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i, ako je primjenjivo, rješenja o produljenju trajanja svjedodžbe
12. vrijeme trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
13. podatke o plaćanju održavanja u vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
14. podatke o načinu i danu okončanja upravnog postupka
15. podatke o prestanku vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti: pravni temelj i dan prestanka te opseg prestanka
16. podatke o postupku povodom prijedloga za proglašenje ništavom svjedodžbe o dodatnoj zaštiti: dan podnošenja, podnositelj, vrsta i dan odluke
17. dan ponovne uspostave prava i nastavka postupka ako je doneseno rješenje iz članaka 28. i 29. ovoga Zakona
18. podatke o promjenama koje se odnose na:
a) podnositelja zahtjeva odnosno nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti (promjena imena, adrese, opunomoćenika i drugo) i
b) prijenos prava, licencije, zalog, ovrhu, stečaj te ostale podatke od značaja za pravni status svjedodžbe o dodatnoj zaštiti i
19. podatke o oslobađanju od plaćanja upravnih pristojbi i naknada troškova postupka.
Objava podataka u službenom glasilu
Članak 24.
(1) Podaci propisani ovim Zakonom i pravilnikom, kao i ostale službene informacije objavljuju se u službenom glasilu Zavoda.
(2) Službeno glasilo objavljuje se u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama Zavoda.
Razgledavanje spisa
Članak 25.
(1) Zavod će svim osobama omogućiti razgledavanje spisa koji se odnose na upravne postupke iz članka 18. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Razgledavanje spisa koji se odnose na prijave koje još nisu objavljene nije dopušteno bez izričite suglasnosti podnositelja prijave.
(3) Zavod može i prije objave prijave u službenom glasilu Zavoda svakoj osobi učiniti dostupnima sljedeće podatke: broj prijave, dan podnošenja prijave odnosno ako je zahtijevano pravo prvenstva, broj, dan i naznaku države ili organizacije kojoj je podnesena prva prijava, podatke o podnositelju prijave te naziv izuma.
(4) Kada stranka u postupcima pred Zavodom dostavi dokumente koji sadržavaju poslovne tajne i povjerljive informacije i tako ih označi, Zavod može na njezin zahtjev poduzeti potrebne mjere radi njihove zaštite.
(5) Prije davanja na uvid dokumenata koji sadržavaju poslovne tajne i povjerljive informacije Zavod će upozoriti osobe koje razgledavaju spis na obvezu čuvanja tih informacija i obvezu potpisivanja izjave o čuvanju povjerljivosti.
Informacijske usluge
Članak 26.
(1) Zavod će svim osobama na zahtjev učiniti dostupnima primjerke objavljenih prijava patenata, patenata, uporabnih modela i svjedodžbi o dodatnoj zaštiti.
(2) Zavod će na zahtjev pružati i druge stručne informacijske usluge kao što su pretraživanje patentnih podataka i dokumenata iz određenog područja tehnike ili tehnologije putem raspoloživih baza podataka, pisani izvještaji o procjeni patentibilnosti i drugo.
(3) Zavod sukladno tehničkim preduvjetima može elektroničkim putem pružati i druge informacijske usluge vezane uz pristup i pretraživanje patentnih podataka.
(4) Za sve informacijske usluge iz ovoga članka plaća se naknada troškova propisana uredbom iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje način i opseg pružanja usluga iz ovoga članka.
Otklanjanje pogrešaka i očitih propusta
Članak 27.
(1) Zavod će na zahtjev podnositelja prijave, nositelja prava ili po službenoj dužnosti rješenjem ispraviti očite pogreške u dokumentima, registrima koje vodi ili u objavama, uz uvjet plaćanja upravne pristojbe i naknade troškova postupka u slučajevima kada do pogreške nije došlo propustom Zavoda.
(2) Zahtjev za ispravak pogreške iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu, a sadržava:
1. broj prijave ili prava na koji se zahtjev odnosi
2. podatke o podnositelju zahtjeva
3. naznaku pogreške koja se ispravlja
4. naznaku ispravnog podatka i
5. podatke o opunomoćeniku i urednu punomoć ako se zahtjev podnosi putem opunomoćenika.
(3) Zavod će objaviti ispravke pogrešno objavljenih podataka iz stavka 1. ovoga članka u službenom glasilu Zavoda.
(4) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje izgled obrasca iz stavka 2. ovoga članka, kao i podatke koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda, na temelju stavka 3. ovoga članka.
Ponovna uspostava prava
Članak 28.
(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj prava, unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti, propustio izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom u roku propisanom ovim Zakonom čija je neposredna posljedica gubitak prava iz prijave ili prava, Zavod će rješenjem dopustiti ponovnu uspostavu prava, pod uvjetom da podnositelj:
1. podnese zahtjev za ponovnu uspostavu prava i izvrši sve propuštene radnje u roku iz stavka 2. ovoga članka
2. iznese činjenice zbog kojih je bio spriječen u roku izvršiti propuštenu radnju i učini ih vjerojatnima i
3. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka.
(2) Zahtjev za ponovnu uspostavu prava podnosi se u onom roku koji istječe ranije od:
1. tri mjeseca od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propuštanje ili
2. 12 mjeseci od isteka propuštenog roka odnosno ako se zahtjev odnosi na istek roka za plaćanje troškova održavanja prava u vrijednosti, 12 mjeseci od dana isteka dodatnog roka za plaćanje predviđenog prema članku 88. stavku 5. ovoga Zakona.
(3) Ako je zahtjevu udovoljeno, Zavod donosi rješenje o dopuštanju ponovne uspostave prava kojim se postupak vraća u stanje prije propuštanja i poništavaju pravne posljedice koje su nastupile propuštanjem roka.
(4) Zahtjev za ponovnu uspostavu prava ne može se podnijeti zbog propuštanja roka za sljedeće radnje:
1. podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka
2. podnošenje zahtjeva za produljenje roka
3. podnošenje zahtjeva za priznanje, obnovu, ispravak ili dopunu prava prvenstva
4. podnošenje zahtjeva za nastavak postupka
5. podnošenje zahtjeva za potpuno ispitivanje iz članaka 61. i 77. ovoga Zakona
6. podnošenje zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti odnosno za njezino produljenje
7. podnošenje zahtjeva za upis europskog patenta u registar patenata i dostavu dokumentacije iz članka 124. stavka 2. ovoga Zakona ili/i
8. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.
(5) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o dopuštenosti zahtjeva za ponovnu uspostavu prava može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem isključivo u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.
(6) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje sadržaj objave podataka o ponovnoj uspostavi prava u službenom glasilu Zavoda.
Nastavak postupka
Članak 29.
(1) Ako je podnositelj prijave ili nositelj prava propustio u roku izvršiti neku radnju u postupku pred Zavodom čija je neposredna posljedica gubitak prava, Zavod će dopustiti nastavak postupka, pod uvjetom da podnositelj:
1. podnese zahtjev za nastavak postupka i izvrši sve propuštene radnje u roku iz stavka 2. ovoga članka i
2. uplati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka.
(2) Zahtjev za nastavak postupka može se podnijeti u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti od Zavoda o propuštanju roka za izvršenje radnje u postupku i o pravnim posljedicama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako propuštene radnje nisu izvršene u roku iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će donijeti rješenje o odbacivanju zahtjeva za nastavak postupka.
(4) Ako je zahtjevu udovoljeno, smatra se da pravne posljedice propuštanja roka nisu nastupile.
(5) Zahtjev za nastavak postupka ne može se podnijeti ako je propušten rok:
1. za podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka
2. za podnošenje zahtjeva za priznanje, obnovu, ispravak ili dopunu prava prvenstva
3. za podnošenje prijedloga za ponovnu uspostavu prava
4. za plaćanje troškova održavanja prava u vrijednosti
5. za podnošenje zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti odnosno za njezino produljenje ili/i
6. za sve radnje u postupcima pred Zavodom u kojima sudjeluje više stranaka.
(6) Svaka osoba koja je u dobroj vjeri iskorištavala ili obavila stvarne i ozbiljne pripreme za iskorištavanje izuma koji je predmet objavljene prijave, u razdoblju između gubitka prava iz stavka 1. ovoga članka i objave podatka o dopuštenosti zahtjeva za nastavak postupka može bez naknade štete nastaviti s takvim iskorištavanjem isključivo u svrhu vlastitog poslovanja i potreba vezanih uz takvo poslovanje.
(7) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje sadržaj objave podataka o nastavku postupka u službenom glasilu Zavoda.
Promjena imena ili adrese
Članak 30.
(1) Na zahtjev podnositelja prijave ili nositelja prava Zavod donosi rješenje o upisu promjena imena i adrese nositelja prava ili podnositelja prijave u odgovarajući registar, uz uvjet plaćanja propisane upravne pristojbe i naknade troškova provođenja postupka.
(2) Jednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka može se zatražiti upis promjene imena i adrese za više prijava odnosno prava, pod uvjetom da podnositelj zahtjeva dostavi podatke o brojevima prijava odnosno prava na koje se promjena odnosi i plati upravnu pristojbu i naknadu troškova za svaku od njih.
(3) Ako nisu ispunjeni uvjeti za upis promjene propisani ovim člankom, Zavod zaključkom poziva podnositelja zahtjeva da ukloni te nedostatke u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka.
(4) Rok iz stavka 3. ovoga članka može se na zahtjev podnositelja prijave ili nositelja prava produljiti najviše za jedan mjesec.
(5) Ako nedostatak nije uklonjen u propisanom roku, Zavod donosi odgovarajuće rješenje povodom zahtjeva.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka, Zavod donosi rješenje o upisu promjene, upisuje izmijenjene podatke u odgovarajući registar i objavljuje ih u službenom glasilu Zavoda.
(7) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na promjenu imena ili adrese opunomoćenika te na svaku promjenu koja se odnosi na adresu za primanje pismena.
(8) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu čiji sadržaj i izgled, kao i podatke koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
2. POKRETANJE POSTUPKA ZA ZAŠTITU IZUMA
Prijava patenta
Članak 31.
(1) Postupak za zaštitu izuma pokreće se podnošenjem Zavodu prijave patenta.
(2) Prijava se podnosi u jednom primjerku, u pisanom obliku, neposredno, poštom ili elektroničkim putem.
(3) Pojedinosti o sredstvima i tehničkim pretpostavkama za podnošenje prijave pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Jedinstvo izuma
Članak 32.
(1) Za svaki izum podnosi se posebna prijava.
(2) Jednom prijavom može se zahtijevati priznanje patenta i za više izuma, samo ako su ti izumi međusobno tako povezani da se njima ostvaruje jedinstvena izumiteljska zamisao.
Sadržaj prijave
Članak 33.
(1) Prijava sadržava:
1. zahtjev za priznanje patenta na propisanom obrascu
2. opis izuma
3. jedan ili više patentnih zahtjeva za zaštitu izuma
4. crteže na koje se pozivaju opis izuma i/ili patentni zahtjevi, ako su potrebni, i
5. sažetak.
(2) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje sadržaj i način sastavljanja pojedinih dijelova prijave, kao i potrebne priloge uz prijavu.
Zahtjev za priznanje patenta
Članak 34.
(1) Zahtjev za priznanje patenta sadržava: izričitu naznaku da se zahtijeva priznanje patenta, naziv izuma koji jasno i sažeto izražava bit izuma, podatke o podnositelju prijave, podatke o izumitelju ili naznaku o izjavi da ne želi biti naveden u prijavi te ostale podatke i priloge u skladu s pravilnikom.
(2) Ako izumitelj ne želi biti naveden u prijavi, pisana izjava izumitelja o toj činjenici mora se podnijeti Zavodu najkasnije u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave.
(3) Zavod ne provjerava istinitost podataka navedenih u zahtjevu za priznanje prava.
Opis izuma
Članak 35.
(1) Izum se u prijavi mora dovoljno jasno i detaljno otkriti, tako da ga stručna osoba iz odgovarajućega područja može izvesti.
(2) Opis izuma sadržava osobito: područje tehnike na koje se odnosi izum, tehnički problem za čije se rješenje traži zaštita patentom, stanje tehnike, otkrivanje biti izuma, kratak opis crteža, ako postoje, detaljan opis najmanje jednog od načina izvođenja izuma te način industrijske primjene izuma.
(3) Ako izum uključuje upotrebu biološkog materijala ili se odnosi na biološki materijal koji nije dostupan javnosti i koji se ne može otkriti u prijavi na način propisan stavkom 1. ovoga članka, smatra se da je izum jasno i detaljno otkriven, pod uvjetom:
1. da je uzorak takva materijala pohranjen u ovlaštenoj instituciji za pohranu mikroorganizama najkasnije na dan podnošenja prijave patenta
2. da prijava patenta sadržava sve podatke o pohranjenu živom biološkom materijalu koji su poznati podnositelju prijave i
3. da se u prijavi patenta navede naziv ovlaštene institucije za pohranu mikroorganizama i broj pod kojim je biološki materijal zaveden.
(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka mogu biti dostavljeni u roku od 16 mjeseci od dana podnošenja prijave ili, ako je zahtijevano prvenstvo, od dana najranijeg prvenstva, ali ne nakon isteka roka u kojem su izvršene tehničke pripreme za objavu prijave u službenom glasilu Zavoda.
(5) Ako prijava patenta sadržava otkrivanje jednog nukleotidnog i/ili aminokiselinskog odsječka ili više njih, opis prijave mora sadržavati popis odsječaka.
(6) Popis odsječaka iz stavka 5. ovoga članka koji je podnesen nakon dana podnošenja prijave patenta neće činiti dio opisa.
Crteži
Članak 36.
(1) Crteži su skup slika koje predstavljaju nadopunu tehničkog opisa izuma sa svrhom da jasno i nedvojbeno prikažu sve tehničke elemente izuma bitne za njegovo izvođenje.
(2) Postojanje crteža nije obvezatno.
Patentni zahtjevi
Članak 37.
(1) Patentnim zahtjevima određuje se predmet čija se zaštita zahtijeva.
(2) Patentni zahtjevi moraju biti jasni, sažeti i u cijelosti potkrijepljeni opisom izuma.
(3) Patentni zahtjevi mogu biti nezavisni i zavisni.
(4) Nezavisni patentni zahtjevi sadržavaju nova, bitna obilježja izuma, dok zavisni patentni zahtjevi sadržavaju specifična obilježja izuma koji je određen u nezavisnom ili drugom zavisnom patentnom zahtjevu.
Sažetak
Članak 38.
(1) Sažetak je kratak sadržaj biti izuma koji služi isključivo radi tehničkog informiranja te ne može služiti u druge svrhe, a osobito ne u svrhu tumačenja opsega zahtijevane zaštite, kao ni u svrhu primjene odredaba iz članka 10. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Zavod može izmijeniti sažetak ako to smatra prijeko potrebnim.
Dostupnost živog biološkog materijala
Članak 39.
(1) Pohranjeni uzorak živog biološkog materijala iz članka 35. stavka 3. ovoga Zakona učinit će se na zahtjev dostupnim, izdavanjem njegova uzorka:
1. do objavljivanja prijave patenta, bilo kojoj osobi koja podnese takav zahtjev, a koja je u tu svrhu dobila suglasnost podnositelja prijave, kao i osobi koja takav zahtjev podnese bez suglasnosti podnositelja, pod uvjetom da dokaže da je podnositelj prijave djelovao protiv nje
2. između objavljivanja prijave i priznanja patenta, bilo kojoj osobi koja podnese takav zahtjev i
3. nakon priznanja patenta, neovisno o tome je li patent poništen ili ukinut, bilo kojoj osobi koja podnese takav zahtjev.
(2) Uzorak će se učiniti dostupnim pod uvjetom da se osoba koja zahtijeva njegovo izdavanje obveže da do dovršetka postupka priznanja patenta odnosno za vrijeme trajanja patenta:
1. neće učiniti dostupnim trećim osobama taj uzorak ili bilo koji materijal dobiven iz tog uzorka i
2. koristit će taj uzorak ili bilo koji materijal dobiven iz tog uzorka isključivo u eksperimentalne ili istraživačke svrhe, osim ako se podnositelj prijave ili nositelj patenta izričito odrekao prava na takvu obvezu tražitelja, pri čemu se obvezivanje na korištenje uzorka ili bilo kojeg materijala dobivenog iz tog uzorka isključivo u eksperimentalne ili istraživačke svrhe ne primjenjuje na podnositelja zahtjeva koji upotrebljava taj uzorak odnosno materijal na temelju prisilne licencije.
(3) Podnositelj prijave može do ispunjenja tehničkih uvjeta za objavu prijave patenta podnijeti zahtjev da se dostupnost pohranjenu materijalu dopusti samo izdavanjem uzorka neovisnom stručnjaku kojega je imenovao podnositelj zahtjeva:
1. do objave podatka o priznanju patenta ili
2. u roku od 20 godina od dana podnošenja ako je prijava odbačena, odbijena ili je postupak po prijavi obustavljen, u kojem se slučaju primjenjuje stavak 2. ovoga članka.
(4) Ako živi biološki materijal prestane biti dostupan u ovlaštenoj instituciji za pohranu mikroorganizama, dopustit će se novo pohranjivanje materijala pod uvjetima jednakim onima koji su navedeni u Budimpeštanskom sporazumu o međunarodnom priznavanju pohrane mikroorganizama.
(5) Smatrat će se da nisu nastupile pravne posljedice prekida dostupnosti ako je potvrda o novoj pohrani koju je izdala ovlaštena ustanova za pohranu mikroorganizama, a kojom se potvrđuje da je novi pohranjeni živi biološki materijal jednak onome koji je prvobitno pohranjen, dostavljena Zavodu u roku od četiri mjeseca od dana nove pohrane.
Sadržaj koji je zabranjeno navoditi u prijavi
Članak 40.
(1) Prijava ne smije sadržavati:
1. navode ili druge sadržaje protivne zakonu ili moralu
2. navode koji omalovažavaju proizvode ili postupke bilo koje treće osobe ili kvalitetu i značenje prijave odnosno patenta te osobe, pri čemu se usporedba s prethodnim stanjem tehnike, sama po sebi, ne smatra omalovažavanjem ili/i
3. navode ili druge sadržaje koji očito nisu bitni ni potrebni.
(2) Ako prijava sadržava navode ili druge sadržaje iz stavka 1. ovoga članka, Zavod ih pri objavi može izostaviti, navodeći mjesto i broj izostavljenih riječi ili crteža.
Sadržaj prijave potreban za utvrđivanje dana podnošenja
Članak 41.
(1) Za utvrđivanje dana podnošenja prijave potrebno je da prijava na taj dan sadržava:
1. naznaku da se zahtijeva priznanje patenta
2. podatke koji omogućuju utvrđivanje identiteta podnositelja prijave ili podatke koji omogućuju stupanje u kontakt s podnositeljem prijave i
3. dio koji na prvi pogled izgleda kao opis izuma ili pozivanje na prethodno podnesenu prijavu.
(2) Pozivanje na prethodno podnesenu prijavu iz stavka 1. točke 3. ovoga članka mora sadržavati dan podnošenja i broj te prijave, podatak o uredu kojemu je ta prijava podnesena te navod da prethodna prijava zamjenjuje opis i crteže.
(3) Kada prijava sadržava pozivanje iz stavka 1. točke 3. ovoga članka, primjerak prethodno podnesene prijave s ovjerom ureda kojemu je podnesena, kao i njezin prijevod na hrvatski jezik ako je podnesena na stranom jeziku, dostavlja se Zavodu u roku od dva mjeseca od dana podnošenja prijave.
3. PRAVO PRVENSTVA
Prvenstvo ranije prijave
Članak 42.
(1) Ako su isti izum stvorila dva ili više izumitelja neovisno jedan o drugome, prvenstvo glede prava na priznanje patenta ima podnositelj prijave s ranijim danom podnošenja, pod uvjetom da je objavljena na način propisan ovim Zakonom.
(2) Prvenstvo vrijedi od dana podnošenja prijave Zavodu, osim u slučaju kada je udovoljeno uvjetima za priznanje prava prvenstva iz članaka 43. i 44. ovoga Zakona.
Međunarodno pravo prvenstva
Članak 43.
(1) Osoba koja je podnijela urednu prijavu za bilo koji oblik zaštite izuma u nekoj ili za neku državu članicu Pariške unije ili državu članicu Svjetske trgovinske organizacije (u daljnjem tekstu: WTO), ili njezin pravni sljednik, uživa prilikom podnošenja prijave za zaštitu istog izuma u Republici Hrvatskoj pravo prvenstva tijekom razdoblja od 12 mjeseci od dana podnošenja prve prijave.
(2) Urednom prijavom iz stavka 1. ovoga članka smatra se prijava čiji je dan podnošenja priznat u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je podnesena ili u skladu s međunarodnim ugovorom zaključenim između država članica, bez obzira na njezinu kasniju pravnu sudbinu.
(3) Kasnija prijava čiji je predmet isti kao i predmet prve prijave koja je podnesena u istoj državi ili za istu državu smatra se prvom prijavom za potrebe utvrđivanja prava prvenstva, pod uvjetom da je na dan podnošenja kasnije prijave prva prijava odbijena, odbačena ili se od nje odustalo prije nego što je postala dostupna javnosti, da nije proizvela nikakve pravne učinke te da nije služila kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka prva prijava ne može više služiti kao osnova za zahtijevanje prava prvenstva.
Zahtijevanje prava prvenstva
Članak 44.
(1) Podnositelj prijave za zaštitu izuma koji zahtijeva pravo prvenstva iz članka 43. ovoga Zakona mora Zavodu podnijeti izjavu o pravu prvenstva u kojoj se navode broj i dan podnošenja prve prijave i država odnosno međunarodna ili međuvladina organizacija u kojoj je ili za koju je prijava podnesena.
(2) Izjava iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Zavodu prilikom podnošenja prijave za zaštitu izuma, a najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od dana podnošenja prijave.
(3) Podnositelj prijave patenta može zahtijevati priznanje višestrukog prava prvenstva na temelju većega broja ranije podnesenih prijava bez obzira na to što one potječu iz različitih država članica Pariške unije ili članice WTO-a, pri čemu se rokovi koji prema ovom Zakonu počinju teći od dana priznatoga prava prvenstva računaju od najranijeg dana višestrukog prava prvenstva.
(4) Podnositelj prijave koji zahtijeva pravo prvenstva Zavodu mora dostaviti prijepis prve prijave s ovjerom nadležnoga tijela države članice Pariške unije ili članice WTO-a u kojoj je ili za koju je prijava podnesena u roku od 16 mjeseci od najranijeg zahtijevanog dana prvenstva.
(5) Ako prijava čije se prvenstvo zahtijeva nije na hrvatskom jeziku, a osnovanost zahtjeva za priznavanje prava prvenstva relevantna je za utvrđivanje patentibilnosti odnosnog izuma, Zavod može pozvati podnositelja prijave da dostavi prijevod te prijave na hrvatski jezik u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva.
Učinak prava prvenstva
Članak 45.
Danom priznatoga prava prvenstva smatra se dan podnošenja prijave za zaštitu izuma Zavodu prilikom primjene odredaba članka 10. stavaka 2. i 3. i članka 42. stavka 1. ovoga Zakona.
Ispravak ili dopuna zahtjeva za priznanje prava prvenstva
Članak 46.
(1) Podnositelj prijave može ispraviti ili dopuniti zahtjev za priznanje prava prvenstva u roku od 16 mjeseci od najranijeg zahtijevanog dana prvenstva ili, ako bi ispravak ili dopuna uzrokovali izmjenu najranijeg zahtijevanog dana prvenstva, u roku od 16 mjeseci od ispravljenog dana najranijeg prvenstva, u ovisnosti koje šesnaestomjesečno razdoblje istječe prije, pod uvjetom da:
1. podnese zahtjev za ispravak ili dopunu u roku od četiri mjeseca od dana podnošenja prijave i
2. plati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka istodobno sa zahtjevom iz točke 1. ovoga stavka.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu s člankom 59. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako takav zahtjev nije povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.
(3) Ako je radi ispravka ili dopune zahtjeva za priznanje prava prvenstva promijenjen dan prava prvenstva, rokovi koji još nisu istekli računaju se od promijenjenog dana prvenstva.
(4) Ispravak ili dopuna zahtjeva za priznanje prava prvenstva može uključivati ispravak ili dopunu bilo kojeg podatka navedenog u članku 44. stavku 1. ovoga Zakona.
Zahtjev za obnovu prava prvenstva
Članak 47.
(1) Ako je dan podnošenja prijave za zaštitu izuma kasniji od dana na koji je isteklo razdoblje prvenstva iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona, ali je unutar razdoblja od dva mjeseca računajući od tog dana, Zavod će dopustiti obnovu prava prvenstva, pod uvjetom da podnositelj prijave:
1. podnese zahtjev za obnovu prava prvenstva u roku od dva mjeseca od dana istjecanja razdoblja prvenstva
2. navede razloge i dostavi dokaze koji potvrđuju da je do propuštanja roka u kojem se priznaje razdoblje prvenstva došlo unatoč dužnoj pažnji koju su zahtijevale okolnosti i
3. plati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka istodobno sa zahtjevom iz točke 1. ovoga stavka.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti nakon što je podnositelj prijave patenta podnio zahtjev za objavu prijave u skladu s člankom 59. stavkom 2. ovoga Zakona, osim ako takav zahtjev nije povučen prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.
Obilježja izuma na koja se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva
Članak 48.
(1) Zahtjev za priznanje prava prvenstva može se odnositi samo na ona obilježja izuma koja su sadržana u prvoj prijavi ili prijavama čije se prvenstvo zahtijeva.
(2) Ako se pojedina obilježja izuma na koja se odnosi zahtjev za priznanje prava prvenstva ne nalaze u patentnim zahtjevima sadržanima u prvoj prijavi odnosno prijavama, pravo prvenstva priznat će se ako se ta obilježja mogu utvrditi iz svih sastavnih dijelova prijave.
4. POSTUPAK ISPITIVANJA PRIJAVE
Utvrđivanje dana podnošenja prijave
Članak 49.
(1) Nakon primitka prijave Zavod ispituje ispunjava li ona uvjete za utvrđivanje dana podnošenja iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako prijava ne ispunjava uvjete za utvrđivanje dana podnošenja iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona, Zavod zaključkom poziva podnositelja prijave da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka otkloni navedene nedostatke.
(3) Ako podnositelj prijave otkloni navedene nedostatke u roku iz stavka 2. ovoga članka, dan primitka zahtijevanih ispravaka smatrat će se danom podnošenja prijave.
(4) Na zahtjev podnositelja prijave rok iz stavka 2. ovoga članka može se produljiti najviše za mjesec dana.
(5) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, prijava se odbacuje rješenjem.
Dijelovi opisa ili crteži koji nedostaju
Članak 50.
(1) Ako Zavod prilikom ispitivanja uvjeta za utvrđivanje dana podnošenja utvrdi da u prijavi nedostaje dio opisa izuma ili crtež na koji se poziva u prijavi, zaključkom poziva podnositelja prijave da dostavi dijelove prijave koji nedostaju u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka.
(2) Ako podnositelj postupi po zaključku Zavoda iz stavka 1. ovoga članka, danom podnošenja prijave smatrat će se dan na koji Zavod zaprimi taj dio opisa izuma ili taj crtež odnosno dan na koji su ispunjeni svi uvjeti iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona, ovisno o tome koji je dan kasniji.
(3) Ako su dio opisa izuma ili crteži koji su nedostajali podneseni u roku iz stavka 1. ovoga članka, a u prijavi se zahtijeva prvenstvo ranije prijave, danom podnošenja smatrat će se dan na koji su ispunjeni uvjeti iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da su dio opisa izuma ili crteži koji nedostaju u cijelosti sadržani u ranijoj prijavi.
(4) Ako dio opisa izuma ili crteži ne budu dostavljeni, smatrat će se da se prijavitelj na njih nije ni pozvao.
(5) Na zahtjev podnositelja prijave rok iz stavka 1. ovoga članka može se produljiti za najviše mjesec dana.
Upis prijave u registar
Članak 51.
Prijava kojoj je utvrđen dan podnošenja upisuje se u odgovarajući registar iz članka 20. stavka 1. ovoga Zakona, o čemu Zavod pisanim putem obavještava podnositelja prijave.
Izdavanje uvjerenja o pravu prvenstva
Članak 52.
(1) Na zahtjev podnositelja prijave i nakon uplate propisane upravne pristojbe i naknade troškova Zavod izdaje uvjerenje o pravu prvenstva.
(2) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje sadržaj uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka.
Podjela prijave patenta
Članak 53.
(1) Podnositelj može sam ili na zahtjev Zavoda podijeliti predmet prvobitne prijave patenta kojoj je utvrđen dan podnošenja na dvije ili više izdvojenih prijava i na temelju svake od njih nastaviti samostalni postupak.
(2) Predmet zaštite izdvojene prijave ne smije izlaziti izvan sadržaja prvobitne prijave.
(3) Podjela prvobitne prijave patenta dopuštena je do donošenja rješenja o zahtjevu za priznanje patenta.
(4) Izdvojena prijava zadržava dan podnošenja prvobitne prijave i, ako za to ima temelja u smislu odredbe članka 43. ovoga Zakona, uživa pravo prvenstvo prvobitne prijave patenta.
Formalno ispitivanje prijave patenta
Članak 54.
(1) Formalnim ispitivanjem prijave kojoj je utvrđen dan podnošenja utvrđuje se ispunjava li prijava sljedeće uvjete:
1. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova postupka za podnošenje prijave
2. je li podnesen prijevod prijave na hrvatski jezik ako je prijava sastavljena na stranom jeziku
3. zastupa li podnositelja prijave iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ovlašteni opunomoćenik
4. je li dostavljena uredna punomoć za zastupanje, ako se prijava podnosi putem opunomoćenika
5. je li naznačen izumitelj odnosno je li dostavljena izjava izumitelja da ne želi biti naveden u prijavi
6. sadržava li sve dijelove iz članka 33. ovoga Zakona i propisane priloge uz prijavu i
7. je li podnesen uredan zahtjev za priznanje prava prvenstva, ako je priznanje prava prvenstva zahtijevano.
(2) Ako se provedenim ispitivanjem utvrdi da nisu ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju prijave da u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka otkloni izričito navedene nedostatke.
(3) Na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave Zavod može produljiti rok iz stavka 2. ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim, ali ne više od tri mjeseca.
(4) Ako podnositelj u određenom roku ne uredi zahtjev za priznanje prava prvenstva iz stavka 1. točke 7. ovoga članka, Zavod neće priznati pravo prvenstva.
Izmjene prijave patenta
Članak 55.
(1) Prijava patenta kojoj je utvrđen dan podnošenja ne može se naknadno izmijeniti proširenjem predmeta čija se zaštita zahtijeva.
(2) Podnositelj prijave ne smije mijenjati opis, patentne zahtjeve i crteže prijave prije primitka izvještaja o pretraživanju stanja tehnike.
(3) Podnositelj prijave može nakon primitka izvještaja o pretraživanju stanja tehnike sam jedanput izmijeniti opis, patentne zahtjeve i crteže, pod uvjetom da izmjenu podnese istodobno s odgovorom na izvještaj.
(4) Izmijenjeni patentni zahtjevi ne smiju se odnositi na sadržaj prijave za koji nije izvršeno pretraživanje stanja tehnike i koji u kombinaciji s izumom ili sa skupinom izuma za koji je izvorno zahtijevana zaštita ne ostvaruju jedinstvenu izumiteljsku zamisao.
Zahtjev za pretraživanje
Članak 56.
(1) Ako prijava patenta ispunjava uvjete iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, Zavod zaključkom poziva podnositelja prijave da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka podnese zahtjev i plati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka za izradu izvještaja o pretraživanju stanja tehnike za izum čija se zaštita zahtijeva.
(2) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne podnese zahtjev i ne plati upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka za izradu izvještaja o pretraživanju iz stavka 1. ovoga članka, Zavod rješenjem odbacuje prijavu patenta.
(3) Podnositelj prijave može zatražiti da izvještaj o pretraživanju stanja tehnike za prijavu patenta koja ispunjava uvjete iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona izradi patentni ured druge države ili međudržavni ured s kojim Zavod ima sklopljen ugovor o suradnji, pod uvjetom da Zavodu podnese takav zahtjev najkasnije u roku iz stavka 1. ovoga članka i plati naknadu troškova tog postupka.
(4) Zahtjev za pretraživanje stanja tehnike koji nije u skladu sa stavcima 3. i 7. ovoga članka neće biti proslijeđen patentnom uredu druge države ili međudržavnom uredu s kojim Zavod ima sklopljen ugovor o suradnji, o čemu će Zavod bez odgode obavijestiti podnositelja prijave i pozvati ga da zahtjev uredi u roku od mjesec dana od dana primitka obavijesti.
(5) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne uredi zahtjev u skladu s pozivom iz stavka 4. ovoga članka, Zavod rješenjem odbacuje prijavu patenta.
(6) Zahtjevi iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ne mogu se povući.
(7) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje način podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka, priloge uz zahtjev, sadržaj obrasca putem kojega se zahtjev podnosi te tijek postupka po zahtjevu.
Izvještaj o pretraživanju stanja tehnike
Članak 57.
(1) Zavod izrađuje izvještaj o pretraživanju stanja tehnike za izum čija se zaštita zahtijeva na temelju patentnih zahtjeva, uzimajući u obzir opis izuma i crteže koji su uz njih podneseni u mjeri kojoj je potrebno te ga odmah prosljeđuje podnositelju prijave uz primjerke svih dokumenata koji se u izvještaju navode.
(2) Ako tijekom izrade izvještaja iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da nije moguće provesti pretraživanje stanja tehnike u odnosu na sve ili pojedine patentne zahtjeve jer prijava patenta ne ispunjava uvjete iz ovoga Zakona, Zavod će ili navesti u izjavi da nije u mogućnosti izvršiti pretraživanje ili će izraditi djelomični izvještaj o pretraživanju stanja tehnike u mjeri u kojoj je to moguće.
(3) Ako tijekom izrade izvještaja iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da prijava patenta ne ispunjava uvjete jedinstva izuma, Zavod će izraditi djelomični izvještaj o pretraživanju stanja tehnike koji se odnosi na izum ili na skupinu izuma u smislu članka 32. ovoga Zakona koji su prvi navedeni u patentnim zahtjevima.
(4) Zavod će nakon izrade djelomičnog izvještaja iz stavka 3. ovoga članka obavijestiti podnositelja prijave da će izvještajem o pretraživanju biti obuhvaćeni i ostali izumi, pod uvjetom plaćanja dodatne pristojbe za pretraživanje za svaki obuhvaćeni izum u roku od dva mjeseca od dana primitka obavijesti.
(5) Izjava ili djelomični izvještaj iz stavka 2. ovoga članka, kao i izvještaj izrađen na temelju stavka 3. ovoga članka smatrat će se izvještajem o pretraživanju tijekom daljnjeg postupka.
(6) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje način izrade i sadržaj izvještaja o pretraživanju stanja tehnike.
Pisano mišljenje o patentibilnosti
Članak 58.
(1) Na zahtjev podnositelja prijave Zavod uz izvještaj o pretraživanju iz članka 57. ovoga Zakona može izraditi i pisano mišljenje o patentibilnosti kojim se utvrđuje ispunjava li izum uvjete novosti, inventivne razine i industrijske primjenjivosti i ostale uvjete ovoga Zakona, uzimajući u obzir dokumente navedene u izvještaju o pretraživanju stanja tehnike.
(2) Zahtjev za izradu pisanog mišljenja o patentibilnosti može se podnijeti istodobno sa zahtjevom iz članka 56. ovoga Zakona ili najkasnije u roku od dva mjeseca nakon podnošenja tog zahtjeva, pod uvjetom plaćanja upravne pristojbe i naknade troškova.
(3) Ako nije udovoljeno uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, Zavod će zahtjev za izradu pisanog mišljenja o patentibilnosti odbaciti.
(4) Odredbe članka 57. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na izradu pisanog mišljenja o patentibilnosti.
(5) Podnositelj može odgovoriti na pisano mišljenje o patentibilnosti i po potrebi izmijeniti opis, patentne zahtjeve i crteže najkasnije do podnošenja zahtjeva za potpuno ispitivanje iz članka 61. ovoga Zakona, što će Zavod uzeti u obzir u postupku potpunog ispitivanja.
(6) Ako podnositelj ne odgovori na pisano mišljenje o patentibilnosti, ono će se smatrati prvim rezultatom u postupku potpunog ispitivanja iz članka 62. ovoga Zakona.
(7) Pisano mišljenje o patentibilnosti ne objavljuje se.
(8) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje način izrade i sadržaj pisanog mišljenja o patentibilnosti.
5. OBJAVA PRIJAVE PATENTA
Način i sadržaj objave prijave patenta
Članak 59.
(1) Zavod objavljuje prijavu patenta u službenom glasilu Zavoda što je prije moguće nakon isteka 18 mjeseci od dana njezina podnošenja odnosno od dana priznatoga prvenstva, čime prijava postaje dostupna javnosti.
(2) Prijava patenta iz stavka 1. ovoga članka može se objaviti na zahtjev podnositelja i prije isteka navedenog roka, ali ne prije isteka tri mjeseca od dana njezina podnošenja Zavodu.
(3) Prijava patenta ne objavljuje se ako je postupak okončan prije završetka tehničkih priprema za objavu prijave.
(4) Sadržaj prijave patenta koja je objavljena ili na koji drugi način učinjena dostupnom javnosti unatoč tomu što je postupak pokrenut prijavom bio prije toga okončan ne ulazi u stanje tehnike.
(5) Zavod uz objavu prijave patenta objavljuje i izvještaj o pretraživanju stanja tehnike iz članka 57. ovoga Zakona, ako je to moguće.
(6) Ako izvještaj o pretraživanju stanja tehnike iz članka 57. ovoga Zakona nije moguće objaviti istodobno s objavom prijave patenta, bit će objavljen naknadno.
(7) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje sadržaj objave prijave patenta.
Obavijest o objavi
Članak 60.
Zavod obavještava podnositelja prijave patenta o danu objave prijave odnosno izvještaja o pretraživanju stanja tehnike, u službenom glasilu Zavoda, te o obvezi podnošenja zahtjeva iz članka 61. ovoga Zakona.
Zahtjev za potpuno ispitivanje
Članak 61.
(1) Podnositelj prijave može podnijeti zahtjev za potpuno ispitivanje uvjeta za priznanje patenta do isteka roka od šest mjeseci od dana objave u službenom glasilu Zavoda izvještaja o pretraživanju stanja tehnike iz članka 57. ovoga Zakona.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka ne može se povući.
(3) Zahtjev se smatra podnesenim uplatom upravne pristojbe i naknade troškova postupka za ispitivanje.
(4) Ako u propisanom roku nije podnesen zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosno ako nije plaćena upravna pristojba i naknada troškova postupka ispitivanja, Zavod donosi rješenje o odbacivanju prijave patenta.
6. TIJEK POSTUPKA POTPUNOG ISPITIVANJA UVJETA ZA PRIZNANJE PATENTA
Potpuno ispitivanje
Članak 62.
(1) Potpunim ispitivanjem prijave patenta Zavod utvrđuje ispunjava li izum sve uvjete za priznanje patenta koji su propisani ovim Zakonom, odnosno je li predmet prijave:
1. izum koji nije isključen iz zaštite u smislu članka 6. stavka 2. te članaka 8. i 9. ovoga Zakona
2. izum koji je u skladu s pravilom o jedinstvu izuma iz članka 32. ovoga Zakona
3. izum koji je nov u skladu s člancima 10. i 11. ovoga Zakona, koji ima inventivnu razinu u skladu s člankom 12. ovoga Zakona i koji je industrijski primjenjiv u skladu s člankom 13. ovoga Zakona
4. izum koji je u prijavi otkriven u skladu s člankom 35. ovoga Zakona i
5. izum koji ispunjava uvjete iz članaka 36. i 37. ovoga Zakona.
(2) Potpuno ispitivanje prijave patenta iz stavka 1. ovoga članka Zavod može provesti, potpuno ili djelomično, putem jednoga od državnih patentnih ureda drugih zemalja ili međudržavnih ureda s kojima ima sklopljen ugovor o suradnji.
(3) Podnositelj koji je prijavu patenta za zaštitu istog izuma podnio i jednom od patentnih ureda drugih zemalja može Zavodu dostaviti rezultate postupka potpunog ispitivanja koje je proveo taj ured, prevedene na hrvatski jezik.
(4) Ako Zavod tijekom postupka potpunog ispitivanja utvrdi da izum koji je predmet prijave ne ispunjava sve uvjete iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome podnositelja prijave i poziva ga onoliko puta koliko je potrebno da se očituje te da u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka obavijesti ispravi utvrđene nedostatke.
(5) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka sadržava rezultat ispitivanja uz obrazloženje svih razloga zbog kojih se patent ne može priznati.
(6) Rok iz stavka 4. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.
Primjedbe treće strane
Članak 63.
(1) Nakon objave prijave patenta treća strana može Zavodu podnijeti primjedbe na patentibilnost izuma koji je predmet prijave.
(2) Primjedbe na patentibilnost iz stavka 1. ovoga članka moraju biti u pisanom obliku i odgovarajuće obrazložene, a Zavod ih može uzeti u razmatranje prilikom ispitivanja uvjeta za priznanje patenta te ih dostaviti podnositelju prijave ili nositelju patenta na očitovanje.
(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se strankom u postupku pred Zavodom.
Žurno postupanje
Članak 64.
Na zahtjev podnositelja prijave odnosno nositelja uporabnog modela koji dokaže postojanje pravnog interesa Zavod će odmah uzeti u rad prijavu i žurno provesti postupak potpunog ispitivanja, pod uvjetom da je prilikom podnošenja zahtjeva plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka za provedbu postupka potpunog ispitivanja.
Rješenje o odbijanju
Članak 65.
Zavod donosi rješenje o odbijanju patenta ako je tijekom postupka potpunog ispitivanja utvrđeno da prijava patenta ne ispunjava sve uvjete za priznanje patenta iz članka 62. stavka 1. ovoga Zakona.
Rješenje o priznanju
Članak 66.
(1) Ako Zavod utvrdi da prijava patenta ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom, dostavit će podnositelju prijedlog konačnog sadržaja prijave za koju namjerava priznati patent i pozvati ga da u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst.
(2) Zavod prije donošenja rješenja o priznanju patenta poziva podnositelja prijave da u roku od dva mjeseca od dana primitka poziva plati naknadu troškova za tiskanje objave podatka o priznanju patenta te izdavanje isprave o patentu i patentnoga spisa.
(3) Ako podnositelj prijave u roku plati troškove iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je suglasan s predloženim tekstom te Zavod donosi rješenje o priznanju patenta prema konačnom sadržaju prijave patenta koji je podnositelju dostavljen u smislu stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako podnositelj prijave patenta u roku dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s predloženim tekstom iz stavka 1. ovoga članka, obvezan je navesti razloge zbog kojih nije suglasan s prijedlogom i Zavodu istodobno dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.
(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o priznanju patenta prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio podnositelj prijave patenta.
(6) Ako utvrdi da se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod u pisanom obliku o tome detaljno izvještava podnositelja i donosi rješenje o priznanju patenta prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.
(7) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne plati naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbacivanju prijave za priznanje patenta.
Upis priznatog prava
Članak 67.
Podaci o priznatom patentu upisuju se u registar iz članka 21. ovoga Zakona.
Isprava
Članak 68.
(1) Nositelju patenta izdaje se isprava o priznatom pravu što je prije moguće od dana donošenja rješenja o priznanju prava.
(2) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje sadržaj i oblik isprave iz stavka 1. ovoga članka.
Spis
Članak 69.
(1) Nositelju patenta izdaje se patentni spis što je prije moguće od dana donošenja rješenja o priznanju patenta.
(2) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje sadržaj i oblik spisa iz stavka 1. ovoga članka.
Objava podatka o priznanju prava
Članak 70.
(1) Podatak o priznanju prava objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.
(2) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje podatke koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda.
DIO PETI
UPORABNI MODEL
Uvjeti i predmet zaštite
Članak 71.
(1) Uporabni model registrira se za izum čiji je predmet zaštite patentibilan u skladu s člankom 6. ovoga Zakona.
(2) Uporabni model neće se registrirati za:
1. izum iz područja biotehnologije
2. izum kemijske ili farmaceutske tvari
3. izum čije bi komercijalno iskorištavanje bilo protivno javnom poretku ili moralu, pri čemu se iskorištavanje ne smatra protivnim javnom poretku ili moralu samo zbog toga što je takvo iskorištavanje zabranjeno zakonom ili drugim propisom i
4. izum koji se odnosi na postupak.
Nacionalno pravo prvenstva
Članak 72.
(1) Svaka osoba koja je podnijela urednu prijavu patenta uživa prvenstvo od dana te prijave u svrhu podnošenja prijave uporabnog modela ili pretvorbe iz prijave patenta u prijavu uporabnog modela, pod uvjetom da je prijava uporabnog modela za isti izum Zavodu podnesena u roku od 12 mjeseci od dana podnošenja prijave patenta te da prvenstvo već nije zahtijevano za prijavu patenta na čije se prvenstvo namjerava pozvati.
(2) Podnositelj prijave uporabnog modela dužan je zahtjev za priznanje prvenstva iz stavka 1. ovoga članka podnijeti najkasnije do isteka roka od dva mjeseca od dana podnošenja te prijave.
(3) Odredbe članaka 43. i 44. ovoga Zakona koje se odnose na međunarodno prvenstvo primjenjuju se na odgovarajući način na nacionalno prvenstvo.
Prijava uporabnog modela
Članak 73.
(1) Postupak za registraciju uporabnog modela pokreće se podnošenjem Zavodu prijave uporabnog modela.
(2) Prijava iz stavka 1. ovoga članka ne može sadržavati više od deset patentnih zahtjeva.
Ispitivanje prijave uporabnog modela
Članak 74.
(1) U postupku ispitivanja prijave uporabnog modela kojoj je utvrđen dan podnošenja u smislu članka 49. ovoga Zakona Zavod utvrđuje ispunjava li ona sljedeće uvjete:
1. je li u skladu s člankom 54. ovoga Zakona
2. je li sastavljena na način propisan člankom 34., člankom 35. stavcima 1. i 2., člancima od 36. do 38., člankom 40. i člankom 73. stavkom 2. ovoga Zakona i
3. je li predmet zaštite izum koji nije isključen iz zaštite u smislu članka 6. stavka 2. te članka 71. stavka 2. Zakona.
(2) U postupku ispitivanja uporabnog modela ne ispituju se novost, inventivna razina i industrijska primjenjivost prijavljenog izuma.
(3) Ako Zavod tijekom postupka ispitivanja utvrdi da prijava ne ispunjava sve uvjete iz stavka 1. ovoga članka, obavještava o tome podnositelja prijave i poziva ga da u roku koji ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od tri mjeseca od dana primitka obavijesti ispravi utvrđene nedostatke.
(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka sadržava rezultat ispitivanja uz obrazloženje svih razloga zbog kojih uporabni model ne može biti priznat.
(5) Podnositelj prijave može nakon primitka obavijesti iz stavka 3. ovoga članka izmijeniti opis, patentne zahtjeve i crteže, pod uvjetom da izmjenu podnese istodobno s odgovorom na rezultat ispitivanja.
(6) Rok iz stavka 3. ovoga članka Zavod može produljiti na obrazloženi zahtjev podnositelja prijave.
(7) Prijava uporabnog modela ne objavljuje se.
Rješenje o odbijanju uporabnog modela
Članak 75.
Zavod donosi rješenje o odbijanju uporabnog modela ako je tijekom postupka ispitivanja, na temelju članka 74. ovoga Zakona, utvrđeno da prijava ne ispunjava sve uvjete za registraciju uporabnog modela.
Rješenje o registraciji uporabnog modela
Članak 76.
(1) Ako Zavod utvrdi da prijava uporabnog modela ispunjava sve uvjete iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona, obavijestit će podnositelja prijave o pravnim posljedicama registracije uporabnog modela i dostaviti mu prijedlog konačnog sadržaja prijave za koju namjerava priznati uporabni model te ga pozvati da u roku od jednog mjeseca od dana primitka poziva podnese pisanu suglasnost na dostavljeni tekst ili zatraži pretvorbu prijave uporabnog modela u prijavu patenta.
(2) Zavod prije donošenja rješenja o registraciji uporabnog modela poziva podnositelja prijave da u roku od jednog mjeseca od dana primitka poziva plati naknadu troškova za tiskanje objave podatka o registraciji uporabnog modela te izdavanje isprave o uporabnom modelu i spisa uporabnog modela.
(3) Ako podnositelj prijave u roku plati troškove iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da je suglasan s predloženim tekstom te Zavod donosi rješenje o registraciji uporabnog modela prema konačnom sadržaju prijave uporabnog modela koji je podnositelju dostavljen u smislu stavka 1. ovoga članka.
(4) Ako podnositelj prijave uporabnog modela pravodobno dostavi Zavodu pisanu izjavu da nije suglasan s prijedlogom iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je navesti razloge i Zavodu dostaviti izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva.
(5) Ako Zavod prihvati podnositeljeve razloge i izmijenjeni tekst patentnih zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka, donosi rješenje o registraciji uporabnog modela prema tekstu patentnih zahtjeva koje je predložio podnositelj prijave.
(6) Ako se razlozi koje podnositelj navodi ne mogu prihvatiti, Zavod u pisanom obliku o tome detaljno izvještava podnositelja i donosi rješenje o registraciji uporabnog modela prema konačnom tekstu patentnih zahtjeva kakav je dostavljen na suglasnost.
(7) Ako podnositelj prijave u propisanom roku ne plati naknadu troškova iz stavka 2. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbacivanju prijave uporabnog modela.
(8) Podaci o registraciji uporabnog modela upisuju se u registar iz članka 22. ovoga Zakona.
Potpuno ispitivanje uporabnog modela
Članak 77.
(1) Na zahtjev nositelja uporabnog modela Zavod će provesti postupak potpunog ispitivanja predmeta zaštite uporabnog modela, pod uvjetom plaćanja upravne pristojbe i naknade troškova postupka izrade izvještaja o pretraživanju stanja tehnike i postupka potpunog ispitivanja.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti najkasnije do isteka sedme godine trajanja uporabnog modela i ne može se povući.
(3) Ako izum koji je predmet zaštite uporabnog modela ispunjava uvjete propisane člankom 62. stavkom 1. točkama od 1. do 3. ovoga Zakona, Zavod njegovu nositelju izdaje rješenje o priznanju patenta.
(4) Na postupak potpunog ispitivanja uporabnog modela na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 62. stavaka od 2. do 6. te članaka od 65. do 70. ovoga Zakona.
(5) Uporabni model koji ne ispunjava uvjete iz članka 62. stavka 1. točaka od 1. do 3. ovoga Zakona Zavod proglašava ništavim po službenoj dužnosti.
(6) Zavod upisuje podatke o pretvorbi uporabnog modela u patent ili podatke o njegovu proglašavanju ništavim u registar iz članka 22. ovoga Zakona i objavljuje ih u službenom glasilu Zavoda.
(7) Čelnik Zavoda pravilnikom pobliže utvrđuje podatke iz stavka 6. ovoga članka koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda.
Pretvorba prijave
Članak 78.
(1) Podnositelj može podnijeti zahtjev za pretvorbu prijave uporabnog modela u prijavu patenta i obratno, o čemu Zavod donosi odgovarajuće rješenje.
(2) Zahtjev za pretvorbu prijave uporabnog modela u prijavu patenta može se podnijeti do donošenja rješenja iz članka 75. ili članka 76. ovoga Zakona, uz uvjet plaćanja upravne pristojbe i naknade troškova postupka.
(3) Zahtjev za pretvorbu prijave patenta u prijavu uporabnog modela može se podnijeti najkasnije do isteka šest mjeseci od dana objave izvještaja o pretraživanju stanja tehnike u službenom glasilu Zavoda.
(4) Pretvorena prijava zadržava dan podnošenja prijave uporabnog modela odnosno prijave patenta.
DIO ŠESTI
SVJEDODŽBA O DODATNOJ ZAŠTITI
Područje primjene
Članak 79.
(1) Ako je predmet patenta proizvod koji je sastavni dio lijeka namijenjenoga ljudima ili životinjama za čije je stavljanje u promet potrebno izdavanje odobrenja nadležnoga tijela, Zavod može izdati svjedodžbu o dodatnoj zaštiti za taj proizvod, pod uvjetima, u opsegu i s učincima propisanima Uredbom (EZ) br. 469/2009.
(2) Ako je predmet patenta proizvod koji je sastavni dio sredstva za zaštitu bilja za čije je stavljanje u promet potrebno izdavanje odobrenja nadležnoga tijela, Zavod može izdati svjedodžbu o dodatnoj zaštiti za taj proizvod, pod uvjetima, u opsegu i s učincima propisanima Uredbom (EZ) br. 1610/96.
(3) Svjedodžba o dodatnoj zaštiti iz stavka 1. ovoga članka može se produljiti u skladu s člankom 13. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 36. Uredbe (EZ) broj 1901/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o lijekovima za pedijatrijsku upotrebu.
(4) Na pojedina pitanja iz postupaka koji se odnose na svjedodžbu o dodatnoj zaštiti, a koja nisu uređena uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/96, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 80.
(1) Zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnosi se Zavodu u skladu s odredbama članka 7. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 7. Uredbe (EZ) br. 1610/96.
(2) Osim sadržaja propisanog člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 8. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1610/96, zahtjev za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti mora sadržavati i naziv proizvoda za koji se zahtijeva izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(3) Za zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka.
(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu čiji sadržaj i izgled pobliže pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Sadržaj potreban za utvrđivanje dana podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 81.
(1) Za priznanje dana podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti potrebno je da on na taj dan sadržava barem:
1. naznaku da se zahtijeva izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
2. podatke koji omogućuju utvrđivanje identiteta podnositelja zahtjeva
3. broj temeljnog patenta i naziv izuma i
4. broj i dan prvog odobrenja za stavljanje proizvoda u promet u skladu s člankom 3. točkom b) Uredbe (EZ) br. 469/2009 i člankom 3. točkom 1(b) Uredbe (EZ) br. 1610/96 te naznaku broja i dana prvog odobrenja ako podneseno odobrenje nije i prvo odobrenje za stavljanje proizvoda u promet u Europskoj zajednici.
(2) Zahtjev kojem je utvrđen dan podnošenja upisuje se u registar iz članka 23. ovoga Zakona i objavljuje u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 9. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1610/96.
(3) Sadržaj objave podataka iz stavka 2. ovoga članka pobliže pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Ispitivanje zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 82.
(1) U postupku ispitivanja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe Zavod utvrđuje:
1. ispunjava li zahtjev uvjete za priznanje dana podnošenja iz članka 81. ovoga Zakona
2. je li plaćena upravna pristojba i naknada troškova postupka za zahtjev
3. je li podnesen prijevod dokazne dokumentacije na hrvatski jezik
4. zastupa li podnositelja zahtjeva iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona ovlašteni opunomoćenik i
5. je li dostavljena uredna punomoć za zastupanje ako se prijava podnosi putem opunomoćenika.
(2) Ako zahtjev ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Zavod zaključkom nalaže podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana njegova primitka otkloni navedene nedostatke odnosno plati upravnu pristojbu i naknadu troškova.
(3) Ako podnositelj zahtjeva u propisanom roku postupi u skladu sa zaključkom iz stavka 2. ovoga članka, Zavod ga obavještava da se danom primitka zahtijevanih ispravaka utvrđuje kao dan podnošenja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe.
(4) Ako podnositelj ne postupi u skladu sa zaključkom Zavoda u roku iz stavka 2. ovoga članka, zahtjev se odbacuje rješenjem.
(5) Na obrazloženi zahtjev podnositelja Zavod može produljiti rokove propisane ovim člankom za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od dva mjeseca.
Rješenje o zahtjevu za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 83.
(1) Ako je u daljnjem postupku ispitivanja zahtjeva za izdavanje svjedodžbe utvrđeno da ispunjava sve uvjete propisane uredbama (EZ) br. 469/2009 i 1610/96 te uvjete propisane ovim Zakonom, Zavod donosi rješenje o usvajanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti kojim se određuje i trajanje svjedodžbe.
(2) Ako je u postupku ispitivanja utvrđeno da zahtjev ne ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o odbijanju zahtjeva za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(3) Podaci o izdavanju svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, kao i podaci o njezinu odbijanju odnosno odbacivanju objavljuju se u službenom glasilu Zavoda u skladu s odredbama članka 11. Uredbe (EZ) br. 469/2009 i članka 11. Uredbe (EZ) br. 1610/96.
(4) Sadržaj objave podataka iz stavka 3. ovoga članka pobliže pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Zahtjev za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 84.
(1) Zahtjev za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnosi se Zavodu u skladu s odredbama članka 7. stavaka 3. do 5. Uredbe (EZ) br. 469/2009.
(2) Za zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu čiji sadržaj i izgled pobliže pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Ispitivanje zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 85.
(1) Zavod u postupku ispitivanja zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti provjerava ispunjava li zahtjev sve uvjete propisane Uredbom (EZ) br. 469/2009.
(2) Odredbe članka 82. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na postupak ispitivanja zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe.
Rješenje o zahtjevu za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 86.
(1) Ako je u postupku ispitivanja zahtjeva za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti utvrđeno da zahtjev ispunjava sve uvjete propisane Uredbom (EZ) br. 469/2009 te uvjete propisane ovim Zakonom, Zavod donosi rješenje o produljenju svjedodžbe kojim se određuje i njezino trajanje.
(2) Ako je zahtjev za produljenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti podnesen istodobno sa zahtjevom za izdavanje ili u tijeku postupka za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, Zavod o zahtjevu za produljenje odlučuje rješenjem o zahtjevu za izdavanje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(3) Ako je podnesen zahtjev za produljenje već izdane svjedodžbe, a pokrenuti su postupci za proglašenje svjedodžbe ništavom ili za njezinim prestankom, Zavod će prekinuti postupak do pravomoćnosti rješenja o prijedlogu za proglašenje ništavom svjedodžbe o dodatnoj zaštiti odnosno do pravomoćnosti rješenja o prestanku.
(4) Odredbe članka 83. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na donošenje rješenja o zahtjevu za produljenje trajanja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
DIO SEDMI
TRAJANJE, ODRŽAVANJE I PRESTANAK PRAVA
1. TRAJANJE I ODRŽAVANJE PRAVA
Trajanje prava
Članak 87.
(1) Patent traje 20 godina računajući od dana podnošenja prijave patenta.
(2) Uporabni model traje deset godina računajući od dana podnošenja prijave uporabnog modela.
Održavanje u vrijednosti patenta i uporabnog modela
Članak 88.
(1) Za održavanje u vrijednosti prava iz prijave i patenta i uporabnog modela plaća se godišnja naknada troškova u skladu s posebnim propisima.
(2) Godišnju naknadu troškova iz stavka 1. ovoga članka može platiti bilo koja osoba.
(3) Godišnja naknada troškova iz stavka 1. ovoga članka plaća se za treću i svaku sljedeću godinu računajući od dana podnošenja prijave.
(4) Godišnje naknade troškova za održavanje prvobitne prijave koje su na dan podnošenja izdvojene prijave dospjele na naplatu plaćaju se i za izdvojenu prijavu prilikom njezina podnošenja.
(5) Ako naknada troškova za održavanje ne bude plaćena u skladu sa stavkom 3. ili stavkom 4. ovoga članka, može se platiti u dodatnom roku od šest mjeseci, pod uvjetom plaćanja i dodatne naknade troškova za održavanje prava u vrijednosti.
(6) Zavod obavještava podnositelja prijave, nositelja patenta odnosno nositelja uporabnog modela o propuštanju plaćanja godišnje naknade troškova za održavanje prava u vrijednosti i na posljedice njihova neplaćanja te na mogućnost plaćanja iz stavka 5. ovoga članka.
Održavanje u vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti
Članak 89.
(1) Godišnja naknada troškova za održavanje u vrijednosti svjedodžbe o dodatnoj zaštiti plaća se Zavodu za svaku godinu njezina trajanja.
(2) Godišnja naknada iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na dvanaestomjesečno razdoblje koje počinje teći od dana prestanka vrijednosti temeljnog patenta i naplaćuje se posebno za svaku godinu.
(3) Ako je posljednje razdoblje trajanja svjedodžbe kraće od 12 mjeseci, godišnja naknada troškova plaća se u iznosu koji je razmjeran trajanju svjedodžbe, unaprijed, prilikom plaćanja ukupnog iznosa godišnje naknade troškova za posljednju cjelovitu godinu.
(4) Ako naknada troškova za održavanje ne bude plaćena u skladu sa stavcima 2. i 3. ovoga članka, može se platiti u dodatnom roku od šest mjeseci, pod uvjetom plaćanja i dodatne naknade troškova za održavanje prava u vrijednosti.
(5) Godišnju naknadu troškova iz ovoga članka može platiti bilo koja osoba.
(6) Zavod će obavijestiti nositelja o propuštanju plaćanja godišnje naknade za održavanje svjedodžbe i na posljedice njihova neplaćanja te na mogućnost plaćanja iz stavka 4. ovoga članka.
2. PRESTANAK PRAVA
Prestanak patenta i uporabnog modela zbog neplaćanja održavanja u vrijednosti
Članak 90.
(1) Ako podnositelj prijave ili nositelj patenta odnosno uporabnog modela ne plati propisanu naknadu troška postupka za održavanje prava u vrijednosti, pravo prestaje sljedećega dana od dana isteka roka za plaćanje iz članka 88. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Podatak o prestanku prava objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.
Prestanak odricanjem od patenta
Članak 91.
(1) Nositelj patenta odnosno uporabnog modela može se odreći prava u cijelosti ili djelomično pisanom izjavom o odricanju.
(2) Učinci izjave o odricanju nastupaju sljedećega dana od dana dostave izjave Zavodu.
(3) Ako je u registru patenata odnosno uporabnih modela upisano određeno pravo u korist treće osobe, nositelj patenta odnosno uporabnog modela mora, osim izjave iz stavka 1. ovoga članka, Zavodu dostaviti ovjerenu pisanu suglasnost te osobe.
(4) Podatak o odricanju objavljuje se u službenom glasilu Zavoda.
Smrt ili prestanak postojanja nositelja prava
Članak 92.
(1) Patent odnosno uporabni model prestaje danom smrti fizičke osobe ili danom prestanka postojanja pravne osobe, osim ako nije prešao na nasljednike odnosno pravne sljednike.
(2) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na podnositelja prijave patenta.
DIO OSMI
PRAVA KOJA PROIZLAZE IZ PATENTA
1. STJECANJE I UČINCI PATENTA
Isključiva prava stečena patentom
Članak 93.
(1) Danom objave podatka o priznanju patenta njegov nositelj stječe isključiva prava koja proizlaze iz patenta.
(2) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je:
1. izrađivati, nuditi, stavljati u promet ili upotrebljavati proizvod koji je predmet patenta te uvoziti i skladištiti proizvod u te svrhe
2. primjenjivati postupak koji je predmet patenta ili, ako je drugoj osobi bilo poznato ili joj je moralo biti poznato da je primjena postupka zabranjena bez pristanka nositelja patenta, nuditi njegovu primjenu ili/i
3. nuditi, stavljati u promet, upotrebljavati te uvoziti ili skladištiti u te svrhe proizvod koji je direktno dobiven postupkom koji je predmet patenta.
(3) Bez odobrenja nositelja patenta svakoj drugoj osobi zabranjeno je i nuditi isporuku i isporučivati proizvod koji čini bitan element izuma osobama koje nisu ovlaštene za iskorištavanje toga izuma ako je ponuđaču ili isporučitelju poznato ili mu je iz okolnosti slučaja moralo biti poznato da je taj proizvod namijenjen za izvođenje tuđeg izuma.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka ne primjenjuju se ako je proizvod koji se nudi ili isporučuje uobičajen na tržištu, osim ako ponuđač ili isporučitelj ne potiče druge osobe na poduzimanje radnji iz stavka 2. ovoga članka.
Isključiva prava stečena patentom iz područja biotehnologije
Članak 94.
(1) Ako je patentom zaštićen biološki materijal koji sadržava posebna obilježja koja iz tog izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 93. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na bilo koji biološki materijal koji je izveden iz toga biološkog materijala razmnožavanjem ili reprodukcijom u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.
(2) Ako je patentom zaštićen postupak koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadržava posebna obilježja koja iz izuma proizlaze, isključiva prava iz članka 93. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na biološki materijal dobiven neposredno tim postupkom, kao i na svaki drugi biološki materijal koji je izveden iz toga neposredno dobivenog biološkog materijala razmnožavanjem ili reprodukcijom u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima.
(3) Ako je patentom zaštićen proizvod koji sadržava genetičku informaciju ili se sastoji od genetičke informacije, isključiva prava iz članka 93. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odnosit će se i na sve materijale, osim onih navedenih u članku 9. stavku 1. ovoga Zakona, koji uključuju proizvod te u kojima je sadržana genetička informacija koja vrši svoju funkciju.
Prava iz prijave patenta
Članak 95.
(1) Objavom prijave podnositelj prijave patenta stječe privremena prava na temelju kojih može zahtijevati naknadu štete od bilo koje treće strane koja je u razdoblju između dana objave prijave patenta i dana objave podatka o priznanju patenta iskorištavala izum u suprotnosti s člancima 93. i 94. ovoga Zakona.
(2) Prijava patenta po kojoj je postupak obustavljen, koja je odbačena ili je odbijena ne proizvodi učinke propisane odredbom stavka 1. ovoga članka.
Opseg isključivih prava
Članak 96.
(1) Opseg isključivih prava nositelja patenta određen je patentnim zahtjevima koji su konačno prihvaćeni u postupku za priznanje patenta, pri čemu će opis i crteži služiti tumačenju patentnih zahtjeva.
(2) Kada je predmet patenta postupak, prava iz tog patenta odnose se i na proizvod neposredno dobiven tim postupkom.
(3) Pojmovi upotrijebljeni u patentnim zahtjevima nisu strogo ograničeni na doslovno značenje riječi niti će se opis i crteži uzimati u obzir samo u svrhu razjašnjavanja nejasnoća u patentnim zahtjevima. Patentne zahtjeve ne treba shvatiti ni kao upute da se opseg isključivih prava može protezati na ono što bi na temelju opisa i crteža stručnjak u području tehnike mogao zaključiti da je namjeravani opseg zaštite.
Opseg zaštite iz objavljene prijave
Članak 97.
(1) U razdoblju do priznanja patenta opseg zaštite određen je patentnim zahtjevima iz objavljene prijave patenta.
(2) Patentnim zahtjevima konačno priznatog patenta odnosno izmijenjenog u postupku poništaja retroaktivno se određuju prava iz stavka 1. ovoga Zakona, pod uvjetom da se time ne proširuje opseg zaštite.
2. OGRANIČENJE UČINAKA PATENTA
Iznimke od isključivih prava
Članak 98.
Isključivo pravo nositelja patenta na iskorištavanje izuma ne odnosi se na:
1. radnje kojima se izum iskorištava u osobne i nekomercijalne svrhe
2. radnje koje se poduzimaju radi istraživanja i razvoja te pokusa, koje se odnose na predmet patenta odnosno svjedodžbe o dodatnoj zaštiti, uključujući radnje potrebne u svrhu dobivanja odobrenja za stavljanje u promet proizvoda koji je lijek za ljudsku i/ili veterinarsku uporabu ili/i
3. neposrednu i pojedinačnu pripremu lijeka u ljekarni na temelju pojedinačnoga liječničkog recepta i na postupke koji se odnose na tako pripremljeni lijek.
Ograničenje učinaka s obzirom na patente iz područja biotehnologije
Članak 99.
(1) Isključiva prava koja proizlaze iz odredbe članka 94. ovoga Zakona ne protežu se na biološki materijal dobiven razmnožavanjem ili reprodukcijom biološkog materijala koji je od strane nositelja patenta ili uz njegovu suglasnost stavljen u promet u Republici Hrvatskoj odnosno u nekoj od država članica Europske unije ili države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru, pri čemu je razmnožavanje odnosno reprodukcija nužan rezultat primjene za koju je biološki materijal stavljen u promet, pod uvjetom da se dobiveni materijal naknadno ne koristi za razmnožavanje ili reprodukciju.
(2) Iznimno od odredbe članka 94. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim oblikom komercijalizacije biljnog reproduktivnog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak za poljoprivredne svrhe poljoprivrednik stječe ovlaštenje za korištenje svog uroda za razmnožavanje ili reprodukciju koju provodi na svojem poljoprivrednom dobru.
(3) Iznimno od odredbe članka 94. ovoga Zakona, prodajom ili nekim drugim načinom komercijalizacije rasplodne stoke ili drugog životinjskog reproduktivnog materijala poljoprivredniku od strane nositelja patenta ili uz njegov pristanak poljoprivrednik stječe ovlaštenje koristiti zaštićenu stoku u poljoprivredne svrhe, što uključuje stavljanje životinje ili drugog životinjskog reproduktivnog materijala na raspolaganje za svrhu bavljenja poljoprivrednim aktivnostima, ali ne i za prodaju unutar okvira ili radi komercijalne reproduktivne aktivnosti.
Pravo ranijega korisnika
Članak 100.
(1) Patent ne djeluje prema osobi koja je prije dana podnošenja ili prije dana priznatog prvenstva prijave patenta, u dobroj vjeri, u Republici Hrvatskoj i u okviru svojih gospodarskih aktivnosti upotrebljavala ili izrađivala proizvod koji je predmet izuma ili je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za takvo iskorištavanje izuma.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo nastaviti s iskorištavanjem izuma u opsegu u kojem ga je iskorištavala ili pripremila njegovo iskorištavanje do dana podnošenja prijave patenta za navedeni izum.
(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se prenijeti ili naslijediti samo s procesom rada i proizvodnim pogonom u kojem je pripremljeno ili započelo iskorištavanje izuma.
Ograničenje prava radi nesmetanog obavljanja međunarodnog prometa
Članak 101.
(1) Uporaba predmeta proizvedenih prema zaštićenom izumu na plovilu neke od država članica Pariške unije ili članica WTO-a, u trupu plovila, strojevima, opremi, uređajima i drugim priborima ne smatra se povredom patenta kada se to plovilo privremeno ili slučajno nađe u vodama Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni predmet služi isključivo za potrebe toga plovila.
(2) Uporaba predmeta proizvedenih prema zaštićenom izumu u konstrukciji ili radu zrakoplova, kopnenoga vozila ili drugog prijevoznog sredstva koje pripada nekoj od država članica Pariške unije ili članica WTO-a ne smatra se povredom patenta kada se to prijevozno sredstvo privremeno ili slučajno nađe na teritoriju Republike Hrvatske, pod uvjetom da ugrađeni predmet služi isključivo za potrebe toga prijevoznog sredstva.
Iscrpljenje isključivih prava nositelja patenta
Članak 102.
(1) Isključiva prava stečena patentom ne protežu se na proizvod koji je predmet patenta nakon što je taj proizvod u promet na području neke od država Europske unije odnosno države stranke ugovornice Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru stavio ili njegovo stavljanje odobrio nositelj patenta.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako postoje zakoniti razlozi zbog kojih se nositelj patenta protivi daljnjoj komercijalizaciji proizvoda.
(3) Odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i na isključiva prava stečena svjedodžbom o dodatnoj zaštiti.
3. PRISILNE LICENCIJE
Nadležnost i postupak za izdavanje prisilne licencije
Članak 103.
(1) Sud nadležan za izdavanje prisilne licencije je Trgovački sud u Zagrebu.
(2) Postupak za izdavanje prisilne licencije pokreće se tužbom protiv nositelja patenta ili nositelja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(3) Tužba iz stavka 2. ovoga članka sadržava zahtjev za izdavanje prisilne licencije, a ne može se podnijeti prije isteka roka od četiri godine od dana podnošenja prijave patenta ili prije isteka roka od tri godine od dana priznanja patenta.
(4) Tužitelj je dužan u tužbi iznijeti sve činjenice i predložiti sve dokaze na kojima temelji svoj zahtjev.
(5) Protiv odluka suda u postupcima o izdavanju prisilne licencije dopuštena je žalba u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak.
(6) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuje se opći propis kojim se uređuje parnični postupak.
Prisilne licencije
Članak 104.
(1) Sud iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona može dopustiti bilo kojoj osobi korištenje predmeta patenta bez odobrenja nositelja patenta izdavanjem prisilne licencije u slučajevima kada nositelj patenta ne koristi ili nedovoljno koristi predmet patenta na području Republike Hrvatske ili nije poduzeo stvarne i ozbiljne pripreme za njegovo iskorištavanje.
(2) Prisilna licencija neće se izdati ako nositelj patenta dokaže postojanje zakonskih razloga koji opravdavaju neiskorištavanje ili nedovoljno iskorištavanje zaštićenog izuma.
(3) Sud iz članka 103. stavka 1. može izdati prisilnu licenciju u odnosu na predmet prvog patenta nositelju patenta koji ne može iskorištavati predmet svoga patenta (drugi patent) bez povrede prvog patenta, uz sljedeće uvjete:
1. predmet drugog patenta predstavlja značajan tehnološki napredak, koji je od posebnog gospodarskog značaja u odnosu na predmet zaštite prvog patenta
2. nositelj prvog patenta ima pravo, pod razumnim uvjetima, na uzajamnu prisilnu licenciju za iskorištavanje predmeta drugog patenta i
3. odobrena licencija može se prenijeti isključivo uz prijenos drugog patenta.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način u slučaju kada oplemenjivač ne može iskorištavati pravo na zaštićenu biljnu sortu bez povrede patenta kojim se štiti izum iz područja biotehnologije odnosno kada nositelj patenta ne može iskorištavati izum zaštićen patentom iz područja biotehnologije bez povrede prava oplemenjivača zaštićene biljne sorte.
(5) Sud iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona može izdati prisilnu licenciju ako je iskorištavanje predmeta patenta nužno zbog izvanrednih stanja na nacionalnoj razini, a osobito radi nacionalne sigurnosti zemlje, zaštite javnoga interesa u području zdravlja, prehrane, zaštite i unaprjeđivanja čovjekova okoliša, posebnog interesa za pojedinu granu gospodarstva ili kada je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili upravnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.
(6) U slučaju poluvodičke tehnologije prisilna se licencija može izdati samo u slučajevima iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Prisilna licencija može se prenositi samo zajedno s proizvodnim pogonom odnosno njegovim dijelom u kojem se iskorištava predmet patenta za koji je izdana.
(8) Prisilna licencija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka neprenosiva je, osim u slučaju istodobnog prijenosa drugog patenta ili zaštićene biljne sorte.
Uvjeti za izdavanje prisilne licencije
Članak 105.
(1) Prisilna licencija može se izdati samo ako podnositelj zahtjeva dokaže da je bezuspješno, u razumnom razdoblju, pokušao dobiti odobrenje od nositelja patenta za iskorištavanje zaštićenog izuma pod razumnim tržišnim uvjetima i rokovima.
(2) Sud iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona može odstupiti od navedenih uvjeta u slučajevima iz članka 104. stavka 5. ovoga Zakona.
(3) Nositelj prava mora u najkraćem mogućem roku biti obaviješten o izdavanju prisilne licencije.
(4) Prisilna licencija ne može biti isključiva, a njezin opseg i njezino trajanje vezani su isključivo uz razloge zbog kojih je izdana.
(5) Prisilna licencija odobrava se prvenstveno za opskrbu domaćega tržišta, osim ako je nužno ispravljanje postupaka za koje je sudskim ili administrativnim postupkom utvrđeno da su protivni tržišnom natjecanju.
(6) Poštujući zaštitu legitimnih prava stjecatelja prisilne licencije, Sud iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona na obrazloženi će zahtjev zainteresirane osobe ukinuti prisilnu licenciju ako i kada okolnosti koje su dovele do njezina odobrenja prestanu postojati, a ne postoji mogućnost da bi ponovno mogle nastupiti.
(7) Stjecatelj prisilne licencije dužan je nositelju platiti naknadu, uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost licencije i potrebu za ispravljanjem postupaka protivnih tržišnom natjecanju koja može biti utvrđena sporazumno ili rješenjem suda iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona.
Prisilne licencije u odnosu na javnozdravstvene probleme
Članak 106.
(1) Sud iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona može izdati prisilnu licenciju potrebnu za proizvodnju i prodaju farmaceutskog proizvoda koji je predmet patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti u slučajevima i uvjetima propisanima Uredbom (EZ) br. 816/2006 bilo kojoj osobi koja podnese tužbu, kada je takav proizvod namijenjen izvozu u zemlje s javnozdravstvenim problemima.
(2) Uz zahtjev za izdavanje prisilne licencije iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan dostaviti broj priznatog patenta ili svjedodžbe o dodatnoj zaštiti za izum koji je predmet prisilne licencije te podatak o adresi mrežne stranice iz članka 10. točke 6. Uredbe (EZ) br. 816/2006.
(3) Za pojedina pitanja iz postupka o izdavanju prisilne licencije, a koja nisu uređena Uredbom (EZ) br. 816/2006, na odgovarajući će se način primjenjivati odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak i odredbe ovoga Zakona.
(4) Sud iz stavka 1. ovoga članka posredovanjem Zavoda odnosno Europske komisije obavijestit će Vijeće za trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva Svjetske trgovinske organizacije (Vijeće za TRIPS) o pravomoćnim presudama o izdavanju prisilne licencije, uvjetima pod kojima je izdana, kao i o njezinu prestanku i izmjeni, navodeći podatke propisane člankom 12. Uredbe (EZ) br. 816/2006. Primjerak te obavijesti Zavod će dostaviti carinskim tijelima te nadležnom tijelu za lijekove i medicinske proizvode u Republici Hrvatskoj.
DIO DEVETI
PROMET PRAVA
Prijenos prava
Članak 107.
(1) Patent može biti predmet potpunog ili djelomičnog prijenosa.
(2) Ugovor o prijenosu patenta sklapa se u pisanom obliku, uz uvjete i na način koji su propisani odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(3) Za ugovor o prijenosu zajedničkog patenta potreban je pristanak svih nositelja prava.
(4) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prijenos prava iz prijave patenta, uporabnog modela i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(5) Prijenos prava proizvodi učinak prema trećima od dana upisa u odgovarajući registar iz članka 20. ovoga Zakona.
Licencija
Članak 108.
(1) Patent može biti predmet licencije kojom se ustupa pravo na iskorištavanje zaštićenog izuma.
(2) Licencija može biti isključiva ili neisključiva.
(3) Ugovor o licenciji sklapa se u pisanom obliku, uz uvjete i na način koji su propisani odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(4) Za sklapanje ugovora o licenciji na zajedničkom patentu potreban je pristanak svih nositelja prava.
(5) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prava iz prijave patenta, uporabnog modela i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
(6) Licencija ima učinak prema trećima od dana upisa u registar.
Postupak upisa prijenosa prava i licencije u registar
Članak 109.
(1) Na zahtjev nositelja patenta ili stjecatelja patenta odnosno jedne od stranaka Zavod upisuje promjene na patentu koje se odnose na prijenos prava i licencije iz članaka 107. i 108. ovoga Zakona u odgovarajući registar iz članka 20. ovoga Zakona, pod uvjetom da je:
1. plaćena upravna pristojba i naknada troškova provođenja postupka
2. dostavljen ugovor ili javna isprava kojom se dokazuje pravni temelj promjene za koju se upis traži, prevedena na hrvatski jezik i
3. dostavljena uredna punomoć, ako se postupak za upis pokreće putem opunomoćenika te ako se upisom prijenosa prava mijenjaju podaci o nositelju patenta.
(2) Ugovor ili javna isprava iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dostavlja se u izvorniku ili ovjerenoj kopiji, u cijelosti ili u dijelu iz kojeg je jasno vidljivo da je promjena učinjena.
(3) Ako se upisom promjene u registar mijenjaju podaci o nositelju patenta koji u smislu članka 17. stavka 1. ovoga Zakona mora biti zastupan po opunomoćeniku, potrebno je dostaviti punomoć za zastupanje za novog nositelja patenta.
(4) Ako uvjeti za upis promjene na patentu propisani ovim člankom nisu ispunjeni, Zavod zaključkom poziva podnositelja zahtjeva da ukloni nedostatke u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka.
(5) Ako nedostatak nije uklonjen u propisanom roku, Zavod donosi odgovarajuće rješenje povodom zahtjeva.
(6) Ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka, Zavod donosi rješenje o upisu promjene u registar i objavljuje promjenu u službenom glasilu Zavoda.
(7) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na obrascu čiji sadržaj i izgled, kao i podatke koji se objavljuju u službenom glasilu Zavoda pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Zabilježba stvarnih prava
Članak 110.
(1) Patent može biti predmet založnog prava ili drugih stvarnih prava.
(2) Na zahtjev jedne od stranaka prava iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u odgovarajući registar iz članka 20. ovoga Zakona, od kojeg dana imaju učinak prema trećima.
(3) Odredbe ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i na prava iz prijave patenta, uporabnog modela i svjedodžbe o dodatnoj zaštiti.
Zabilježba stečaja i predstečajnog postupka
Članak 111.
Kada je prijava patenta, patent, uporabni model ili svjedodžba o dodatnoj zaštiti dio stečajne mase, podatak o otvaranju stečaja ili predstečajnog postupka upisuje se u odgovarajući registar iz članka 20. ovoga Zakona sukladno posebnim propisima, na temelju obavijesti nadležnoga tijela ili na zahtjev stečajnog upravitelja.
DIO DESETI
NIŠTAVOST
Razlozi za proglašenje patenta ništavim
Članak 112.
Patent se može proglasiti ništavim djelomično ili u cijelosti u svako doba, na prijedlog bilo koje pravne ili fizičke osobe, državnoga odvjetnika ili po službenoj dužnosti ako je priznat:
1. za predmet zaštite koji se u smislu članka 6. stavka 2. te članaka 8. i 9. ovoga Zakona ne može zaštititi patentom
2. za izum koji, na dan podnošenja prijave patenta odnosno na dan priznatog prvenstva, nije bio nov u smislu članka 10. ili nije imao inventivnu razinu u smislu članka 12. ili nije bio industrijski primjenjiv u smislu članka 13. ovoga Zakona
3. za izum koji nije opisan na dovoljno jasan i detaljan način da ga stručna osoba iz odgovarajućeg područja može izvesti.
4. za predmet zaštite koji izlazi izvan sadržaja prijave patenta kako je podnesena ili, ako je patent priznat na temelju izdvojene prijave, izvan sadržaja prvobitne prijave kakva je podnesena i
5. na ime osobe koja nije imala pravo na patentnu zaštitu izuma.
Prijedlog za proglašenje patenta ništavim
Članak 113.
(1) Postupak za proglašenje patenta ništavim pokreće se podnošenjem Zavodu pisanog prijedloga.
(2) Za prijedlog iz stavka 1. ovoga članka podnositelj je dužan platiti upravnu pristojbu i naknadu troškova postupka za poništavanje patenta.
(3) Prijedlog iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati naznaku da se traži proglašenje patenta ništavim, podatke o podnositelju prijedloga, nositelju patenta, broj patenta, punomoć ako se postupak za upis pokreće putem opunomoćenika, razloge zbog kojih se predlaže proglašenje patenta ništavim te potrebne činjenice i dokaze koji podupiru te razloge.
(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim primjenjuju se na odgovarajući način na proglašenje uporabnog modela ništavim i na proglašenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti ništavom.
Ispitivanje prijedloga za proglašenje patenta ništavim
Članak 114.
(1) Ako Zavod u postupku ispitivanja prijedloga za proglašenje patenta ništavim utvrdi da nije sastavljen u skladu s odredbom članka 113. ovoga Zakona, zaključkom će naložiti podnositelju da u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka otkloni te nedostatke.
(2) Ako podnositelj ne uredi prijedlog u roku iz stavka 1. ovoga članka, Zavod rješenjem odbacuje prijedlog.
(3) Zavod može na obrazloženi zahtjev produljiti rok iz ovoga članka za vrijeme koje smatra opravdanim, ali najviše za dva mjeseca.
Postupak proglašenja patenta ništavim
Članak 115.
(1) Uredan prijedlog za proglašenje patenta ništavim iz članka 113. ovoga Zakona Zavod dostavlja nositelju patenta te ga poziva da u roku koji ne može biti kraći od jednog mjeseca niti dulji od dva mjeseca od dana primitka zaključka dostavi svoj odgovor i izmijeni, kada je primjenjivo, opis, patentne zahtjeve i crteže.
(2) U postupku za proglašenje patenta ništavim Zavod poziva stranke onoliko puta koliko je potrebno da u roku iz članka 114. stavka 1. dostave svoje primjedbe na podneske druge stranke, a svi pozivi, kao i odgovori na te pozive dostavljaju se svim strankama u postupku.
(3) Zavod u postupku proglašenja patenta ništavim ispituje razloge koje je u smislu članka 113. stavka 3. ovoga Zakona naveo podnositelj prijedloga, ali može po službenoj dužnosti ispitati i druge razloge na koje se podnositelj prijedloga nije pozvao ako bi ti razlozi doveli u pitanje održavanje patenta u vrijednosti.
(4) Ako Zavod tijekom postupka utvrdi da prijedlog nije osnovan, donosi rješenje o odbijanju prijedloga za proglašenje patenta ništavim.
(5) Ako Zavod utvrdi da postoji barem jedan od razloga iz članka 112. ovoga Zakona, Zavod donosi rješenje o proglašenju patenta ništavim.
(6) Ako Zavod utvrdi da patent treba održati u vrijednosti, ali u izmijenjenu obliku, prethodno o tome obavještava stranke u postupku te ih poziva da u roku iz stavka 1. ovoga članka podnesu obrazložene primjedbe na sadržaj patentnih zahtjeva na temelju kojih namjerava održati patent u vrijednosti, ako s njim nisu suglasne. Ako se stranke ne suglase s tim tekstom, Zavod može nastaviti s postupkom za proglašenje patenta ništavim.
(7) Ako su stranke suglasne s tekstom na temelju kojeg Zavod namjerava održati patent u vrijednosti ili se nisu očitovale po pozivu iz stavka 6. ovoga članka, Zavod donosi rješenje o djelomičnom proglašenju patenta ništavim kojim patent održava u vrijednosti u izmijenjenu obliku, pod uvjetom da nositelj patenta u roku od dva mjeseca od dana primitka zaključka plati naknadu troškova za tiskanje novog patentnog spisa.
(8) Ako nositelj patenta ne plati pristojbu i naknadu troškova iz stavka 7. ovoga Zakona, Zavod rješenjem proglašava patent ništavim u granicama prijedloga iz članka 113. stavka 3. ovoga Zakona.
(9) Na obrazloženi zahtjev podnositelja Zavod može produljiti rokove iz stavka 1. ovoga članka za razdoblje koje smatra opravdanim, ali ne više od dva mjeseca.
(10) Ako ocijeni da je to nužno zbog utvrđivanja činjenica bitnih za donošenje odluke, Zavod može održati usmenu raspravu.
Proglašenje svjedodžbe o dodatnoj zaštiti ništavom
Članak 116.
Zavod može po službenoj dužnosti pokrenuti postupak proglašenja svjedodžbe o dodatnoj zaštiti ništavom prema članku 15. stavku 1. točkama (b) i (c) Uredbe (EZ) br. 469/2009 i Uredbe (EZ) br. 1610/96.
Proglašenje ništavosti po službenoj dužnosti
Članak 117.
(1) Ako podnositelj prijedloga za proglašenje ništavosti u tijeku postupka odustane od prijedloga, Zavod može postupak nastaviti po službenoj dužnosti.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje i kada se nositelj odrekao patenta ili je patent prestao vrijediti.
Učinak rješenja o proglašenju patenta ništavim
Članak 118.
Prijava patenta i patent priznat na temelju te prijave od početka neće imati učinke navedene u člancima 93. do 95. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je patent proglašen ništavim.
Objava i izdavanje patentnog spisa u izmijenjenu obliku
Članak 119.
(1) Podatak o proglašenju patenta ništavim Zavod upisuje u registar iz članka 21. ovoga Zakona i objavljuje u službenom glasilu Zavoda po pravomoćnosti rješenja iz članka 115. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Ako je patent održan u vrijednosti u izmijenjenu obliku, Zavod će objaviti novi patentni spis istodobno s donošenjem rješenja iz članka 115. stavka 7. ovoga Zakona.
(3) Sadržaj objave podataka iz stavka 1. ovoga članka pravilnikom propisuje čelnik Zavoda.
Odlučivanje o troškovima stranaka u postupku u kojima sudjeluju dvije ili više stranaka
Članak 120.
(1) Svaka stranka u postupku povodom prijedloga za proglašenje patenta ništavim snosi svoje troškove u slučaju okončanja postupka:
1. odbacivanjem prijedloga za proglašenje patenta ništavim
2. obustavom postupka povodom prijedloga ili
3. djelomičnim usvajanjem zahtjeva stranke.
(2) Ako je postupak povodom prijedloga iz članka 113. ovoga Zakona okončan rješenjem o proglašenju patenta ništavim ili o odbijanju prijedloga za proglašenje patenta ništavim, troškove postupka snosi stranka za koju je postupak nepovoljno okončan.
(3) O troškovima postupka odlučuje se rješenjem kojim se okončava postupak.
DIO JEDANAESTI
EUROPSKA PRIJAVA PATENTA I EUROPSKI PATENT
Podnošenje europske prijave patenta
Članak 121.
(1) Europska prijava patenta može se podnijeti Zavodu na bilo kojem od jezika iz članka 14. stavaka 1. i 2. EPC-a, u jednom primjerku neposredno, poštom ili elektroničkim putem, u skladu s odredbama EPC-a i pripadajućih provedbenih propisa.
(2) Europska izdvojena prijava patenta podnosi se neposredno EPO-u.
(3) Prijava iz stavka 1. ovoga Zakona koja se odnosi na izum od mogućeg interesa za poslove obrane Republike Hrvatske neće biti proslijeđena u EPO i na nju će se primijeniti propisi kojima se uređuje postupanje s prijavama za priznanje patenta za izume koji su od interesa za poslove obrane.
Pristojbe i naknade troškova za europske prijave patenta
Članak 122.
Pristojbe i troškovi u vezi s europskim prijavama patenta plaćaju se u skladu s odredbama EPC-a i pripadajućih provedbenih propisa.
Učinci europskih prijava patenata
Članak 123.
(1) Europska prijava patenta kojom se zahtijeva zaštita izuma za područje Republike Hrvatske i kojoj je utvrđen dan podnošenja ekvivalentna je nacionalnoj prijavi patenta s pravom prvenstva zahtijevanim za europsku prijavu patenta, kad je priznato, bez obzira na njezin konačan ishod.
(2) Objavljena europska prijava patenta kojom se zahtijeva zaštita izuma za područje Republike Hrvatske privremeno daje istu zaštitu kakvu daje i objavljena nacionalna prijava patenta prema članku 95. ovoga Zakona, od dana na koji je podnositelj prijave dostavio prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave patenta na hrvatski jezik osobi koja se koristi tim izumom u Republici Hrvatskoj.
(3) Smatra se da europska prijava patenta od početka nije imala učinke navedene u stavku 2. ovoga članka ako je povučena, ako se smatra povučenom, ako je konačno odbijena ili ako je naznaka Republike Hrvatske povučena ili se smatra povučenom.
Učinci europskih patenata
Članak 124.
(1) Europski patent kojim se zahtijeva zaštita izuma na području Republike Hrvatske za koji su ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. do 5. ovoga članka daje od dana objave podatka o njegovu priznavanju od strane EPO-a ista prava koja bi bila dana patentom priznatim prema ovom Zakonu.
(2) Zavod donosi rješenje o upisu europskog patenta u registar patenata iz članka 21. ovoga Zakona pod uvjetom da nositelj europskog patenta u roku od tri mjeseca od dana objave podatka o priznavanju od strane EPO-a plati upravnu pristojbu za zahtjev za upis i naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda patentnih zahtjeva europskog patenta na hrvatski jezik u skladu s posebnim propisom te dostavi Zavodu:
1. zahtjev za upis europskog patenta u registar patenata na propisanom obrascu
2. patentni spis europskog patenta na engleskom jeziku ili prijevod tog spisa na engleski jezik ako jezik postupka nije bio engleski
3. prijevod patentnih zahtjeva na hrvatski jezik i
4. dokaz o uplati upravne pristojbe za zahtjev za upis i naknade troškova za objavu i tiskanje prijevoda patentnih zahtjeva europskog patenta na hrvatski jezik u skladu s posebnim propisom.
(3) Ako kao rezultat prigovora podnesenog EPO-u europski patent ostane na snazi s izmijenjenim patentnim zahtjevima ili bude ograničen izmjenom patentnih zahtjeva kao rezultat zahtjeva za ograničenje, nositelj europskog patenta mora Zavodu u roku od tri mjeseca od dana na koji je objavljen podatak o odnosnoj odluci EPO-a dostaviti prijevod izmijenjenih patentnih zahtjeva na hrvatski i na engleski jezik i platiti naknadu troškova za objavu i tiskanje prijevoda patentnih zahtjeva izmijenjenog europskog patenta na hrvatski jezik, u skladu s posebnim propisom.
(4) Zavod u službenom glasilu Zavoda objavljuje, što je prije moguće, podatak o svakom prijevodu koji je uredno podnesen prema stavcima 2. ili 3. ovoga članka.
(5) Ako zahtjev i prijevodi iz stavaka 2. i 3. ovoga članka nisu podneseni u propisanom roku ili ako u istome roku nisu plaćene propisana upravna pristojba i naknada troškova, smatra se da europski patent za Republiku Hrvatsku otpočetka ne vrijedi odnosno smatra se da europska patentna prijava i patent koji je na temelju nje priznat nisu od početka proizvodili učinke iz stavka 1. ovoga članka i članka 123. ovoga Zakona, u onoj mjeri u kojoj je patent proglašen nevažećim ili ograničenim u postupku povodom prigovora, postupku za ograničenje ili proglašenje ništavim pred EPO-om.
(6) Čelnik Zavoda pravilnikom utvrđuje sadržaj obrasca iz stavka 2. točke 1. ovoga članka te sadržaj objave podataka iz stavka 4. ovoga članka u službenom glasilu Zavoda.
Vjerodostojan tekst europskih prijava patenata i europskih patenata
Članak 125.
(1) Tekst europske prijave patenta ili europskog patenta na jeziku postupka pred EPO-om vjerodostojan je tekst u bilo kojem postupku u Republici Hrvatskoj.
(2) Ako prijevod iz članka 123. stavka 2. ili članka 124. ovoga Zakona pruža zaštitu užu od zaštite koju daje europska prijava patenta ili europski patent, taj će se prijevod smatrati vjerodostojnim, osim u postupcima za proglašenje patenta ništavim.
(3) Podnositelj prijave ili nositelj europskog patenta može u svako doba podnijeti ispravljeni prijevod iz članka 123. stavka 2. ili članka 124. ovoga Zakona.
(4) Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva objavljene europske prijave iz članka 123. stavka 2. ovoga Zakona nema pravne učinke u Republici Hrvatskoj sve dok nije dostavljen osobi koja se u Republici Hrvatskoj koristi izumom.
(5) Ispravljeni prijevod patentnih zahtjeva iz članka 124. ovoga Zakona u kojemu je naznačena Republika Hrvatska nema pravne učinke sve dok Zavod ne objavi podatak da je prijevod ispravljen, što je prije moguće, nakon uplate naknade troškova objave.
(6) Svaka osoba koja se u dobroj vjeri koristi izumom ili koja je obavila stvarne i ozbiljne pripreme za korištenje izumom, a čije korištenje ne bi činilo povredu europske prijave patenta ili europskog patenta u izvornom prijevodu može, nakon što ispravljeni prijevod počne proizvoditi učinak, nastaviti takvo korištenje u okviru svojeg poslovanja ili za potrebe svojeg poslovanja, bez plaćanja naknade.
Prava ranijeg dana
Članak 126.
(1) Europska prijava patenta i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska imaju u odnosu prema nacionalnoj prijavi patenta i nacionalnom patentu u Republici Hrvatskoj isti učinak na stanje tehnike kao i nacionalna prijava patenta i nacionalni patent.
(2) Nacionalna prijava patenta i nacionalni patent u Republici Hrvatskoj imaju u odnosu prema europskom patentu u kojem je naznačena Republika Hrvatska isti učinak na stanje tehnike koji imaju s obzirom na nacionalni patent.
Istodobna zaštita
Članak 127.
Ako su europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska i nacionalni patent koji imaju isti dan podnošenja ili isti dan prvenstva, ako je ono zahtijevano, priznati istoj osobi ili njezinu pravnom sljedniku, nacionalni patent nema učinak u opsegu u kojem pokriva isti izum kao i europski patent u kojem je naznačena Republika Hrvatska, od dana na koji je istekao rok za podnošenje prigovora protiv europskog patenta, a prigovor nije podnesen, ili od dana na koji je u postupku po prigovoru protiv europskog patenta donesena konačna odluka da europski patent ostaje na snazi.
Pretvorba u nacionalnu prijavu patenta
Članak 128.
(1) Zavod provodi postupak za priznavanje nacionalnog patenta na zahtjev podnositelja europske prijave patenta u sljedećim slučajevima:
1. kada se europska prijava patenta smatra povučenom prema članku 77. stavku 3. EPC-a ili
2. kada prijevod europske prijave patenta iz članka 14. stavka 2. EPC-a nije pravodobno podnesen u skladu s odredbom članka 90. stavka 3. EPC-a.
(2) U slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se Zavodu koji zahtjev prosljeđuje neposredno središnjim uredima za industrijsko vlasništvo država ugovornica koje su u njemu navedene, pridržavajući se propisa o nacionalnoj sigurnosti.
(3) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se EPO-u koji ga prosljeđuje Zavodu ako je u njemu navedena Republika Hrvatska.
(4) Zahtjev za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnosi se u roku propisanom EPC-om, a učinci europske prijave patenta iz članka 123. ovoga Zakona prestaju ako zahtjev za pretvorbu nije pravodobno podnesen.
(5) U roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva za pretvorbu europske prijave patenta u nacionalnu prijavu patenta podnositelj prijave dužan je platiti propisanu upravnu pristojbu i naknadu troškova za podnošenje prijave u skladu s posebnim propisima te podnijeti Zavodu prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik.
(6) Ako upravna pristojba i naknada troškova nisu pravodobno plaćene odnosno ako prijevod izvornog teksta europske prijave patenta na hrvatski jezik nije pravodobno podnesen, smatra se da zahtjev za pretvorbu nije podnesen, o čemu Zavod donosi rješenje.
(7) Podatak o pretvorbi objavljuje se u službenom glasilu Zavoda, a sadržaj objave tih podataka utvrđuje čelnik Zavoda pravilnikom.
Pristojbe za održavanje europskih patenata
Članak 129.
Pristojbe za održavanje europskih patenata plaćaju se Zavodu za godine koje slijede nakon godine u kojoj je objavljen podatak o priznavanju europskog patenta, u skladu s posebnim propisima, pri čemu se primjenjuje članak 141. stavak 2. EPC-a.
Raspolaganja europskom prijavom patenta i europskim patentom
Članak 130.
Odredbe dijela devetog ovoga Zakona te odredbe ovoga Zakona o prisilnim licencijama primjenjuju se i na europske patente s učinkom u Republici Hrvatskoj.
Zaštita od povrede
Članak 131.
Odredbe ovoga Zakona o zaštiti patenata u slučaju povrede primjenjuju se na europske prijave patenata i europske patente u kojima je naznačena Republika Hrvatska.
Proglašenje europskog patenta ništavim
Članak 132.
(1) Pridržavajući se odredaba iz članka 138. EPC-a odnosno odredaba iz članka 112. ovoga Zakona, europski patent može biti proglašen ništavim u postupku pred Zavodom u skladu s odredbama ovoga Zakona, s učinkom za Republiku Hrvatsku.
(2) U postupku proglašenja europskog patenta ništavim pred Zavodom nositelj patenta može ograničiti patent izmjenom patentnih zahtjeva, a postupak proglašenja ništavim provodi se na temelju tako ograničenog patenta.
(3) Ako je Zavodu podnesen zahtjev za proglašenje europskog patenta ništavim nakon što je pred EPO-m pokrenut postupak povodom prigovora iz članka 99. EPC-a ili zahtjeva za ograničenje ili proglašenje ništavim iz članka 105.a EPC-a, Zavod će prekinuti postupak povodom zahtjeva za proglašenje ništavim do okončanja navedenih postupaka pred EPO-om.
Primjena EPC-a
Članak 133.
Na europske prijave patenta i europske patente koji u skladu s odredbama EPC-a i ovoga Zakona imaju učinak u Republici Hrvatskoj primjenjuje se ovaj Zakon, osim ako EPC-om nije drukčije određeno.
DIO DVANAESTI
MEĐUNARODNA PRIJAVA PREMA PCT-u
Međunarodna prijava
Članak 134.
Na međunarodne prijave koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu, ili u kojima je Zavod naveden kao naznačeni ili izabrani ured, primjenjuju se odredbe PCT-a, ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao prijamnom uredu
Članak 135.
(1) Međunarodna prijava može se podnijeti Zavodu kao prijamnom uredu ako je podnositelj prijave hrvatski državljanin ili ako ima prebivalište odnosno stvarno i djelatno industrijsko ili trgovačko poslovno sjedište na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Za prosljeđivanje Međunarodnom uredu Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka podnositelj prijave mora platiti propisanu naknadu troškova u roku od mjesec dana od dana kada je Zavod zaprimio međunarodnu prijavu.
Način podnošenja međunarodne prijave Zavodu kao prijamnom uredu
Članak 136.
(1) Međunarodna prijava podnosi se Zavodu kao prijamnom uredu u pisanom obliku u jednom primjerku, neposredno, poštom ili elektroničkim putem na engleskom ili hrvatskom jeziku.
(2) Ako je međunarodna prijava podnesena na hrvatskom jeziku, podnositelj je dužan u roku od mjesec dana od dana kada je Zavod zaprimio tu prijavu podnijeti prijevod međunarodne prijave na engleski jezik.
(3) Pristojbe propisane Pravilnikom prema PCT-u i pristojbe propisane Sporazumom između EPO-a i Međunarodnog ureda Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo uplaćuju se na račun propisan pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka u roku od mjesec dana od dana primitka međunarodne prijave.
(4) Međunarodno pretraživanje i međunarodno prethodno ispitivanje međunarodnih prijava koje se Zavodu podnose kao prijamnom uredu obavlja EPO.
(5) Pojedinosti o tehničkim pretpostavkama za podnošenje prijave i načinu plaćanja pristojbi iz stavka 3. ovoga članka pravilnikom utvrđuje čelnik Zavoda.
Međunarodna prijava koja se Zavodu podnosi kao naznačenom ili izabranom uredu
Članak 137.
(1) Međunarodna prijava u kojoj je Republika Hrvatska, u skladu s odredbama PCT-a, naznačena ili izabrana radi priznanja nacionalnoga patenta, za koju je plaćena upravna pristojba i naknada troškova upravnog postupka, podnosi se Zavodu na hrvatskom jeziku najkasnije do isteka 31. mjeseca računajući od međunarodnog dana podnošenja odnosno dana prvenstva ako je u međunarodnoj prijavi zahtijevano prvenstvo u skladu s člankom 8. PCT-a.
(2) Ako su patentni zahtjevi izmijenjeni u skladu s člankom 19. PCT-a, međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati tako izmijenjene patentne zahtjeve i prijevod izjave iz članka 19. PCT-a.
(3) Ako je međunarodna prijava patenta izmijenjena u skladu s člankom 34. PCT-a i izvješće o međunarodnom prethodnom ispitivanju sadržava dodatke s učinjenim izmjenama, međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka mora biti u skladu s dodacima izvješća o međunarodnom prethodnom ispitivanju.
(4) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na postupak priznanja pokrenut redovitom nacionalnom prijavom patenta na odgovarajući se način primjenjuju i na međunarodnu prijavu iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu Zavoda u skladu s člankom 59. ovoga Zakona najkasnije šest mjeseci od dana podnošenja prijave.
(6) Privremena prava propisana odredbom članka 95. ovoga Zakona međunarodna prijava iz stavka 1. ovoga članka stječe danom objave prijave patenta na hrvatskom jeziku.
(7) Zahtjev za potpuno ispitivanje međunarodne prijave iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od dana objave prijave u službenom glasilu Zavoda.
(8) Međunarodna prijava objavljena prema članku 21. PCT-a neće se smatrati stanjem tehnike u skladu s odredbom članka 10. stavka 3. ovoga Zakona sve dok se ne udovolji uvjetima predviđenim odredbom stavka 1. ovoga članka.
DIO TRINAESTI
GRAĐANSKOPRAVNA ZAŠTITA
Osobe ovlaštene zahtijevati zaštitu prava
Članak 138.
(1) Osim nositelja prava, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj licencije u onoj mjeri u kojoj je na to ovlašten na temelju pravnog posla ili zakona.
(2) Podnositelj prijave patenta i stjecatelj isključive licencije zaštitu prava iz stavka 1. ovoga članka mogu zahtijevati nakon objave prijave patenta.
(3) Zaštitu prava iz stavka 1. ovoga članka ne može zahtijevati nositelj uporabnog modela.
Zahtjev za utvrđenje prava na zaštitu
Članak 139.
(1) Protiv osobe koja je neovlašteno podnijela prijavu patenta ili, u slučaju zajednički stvorenoga izuma, protiv osobe koja nije jedini ovlaštenik toga prava izumitelj odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom.
(2) Protiv osobe koja je rješenjem o priznanju patenta upisana u registar kao nositelj prava izumitelj odnosno njegov pravni sljednik može tužbom zahtijevati od suda utvrđenje svog prava na zaštitu izuma patentom umjesto osobe ili zajedno s osobom koja je upisana u registar kao nositelj prava.
(3) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti do donošenja rješenja o priznanju patenta, a tužba iz stavka 2. ovoga članka može se podnijeti do isteka trajanja patenta.
(4) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik, čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom sudskom presudom, može nastaviti pokrenuti postupak za priznanje patenta u roku od tri mjeseca od dana pravomoćnosti sudske presude.
(5) Izumitelj odnosno njegov pravni sljednik, čije je pravo na zaštitu izuma patentom utvrđeno pravomoćnom presudom, može u svako doba od Zavoda zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta i sve isprave koje se izdaju za patent te u odgovarajuće registre Zavoda.
Zahtjev zbog povrede prava navođenja izumitelja
Članak 140.
(1) Izumitelj može tužbom zahtijevati upis svog imena u prijavu patenta, u sve isprave koje se izdaju za patent i u odgovarajuće registre Zavoda ako je u prijavi u svojstvu izumitelja navedena osoba koja nije izumitelj ili ako izumitelj nije naveden.
(2) Kada je u prijavi patenta i/ili u ispravama koje se izdaju za patent i/ili u registrima Zavoda u svojstvu izumitelja upisana osoba koja nije izumitelj, zahtjev se postavlja protiv te osobe, a ako izumitelj nije upisan, zahtjev se postavlja protiv Zavoda.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka pripada i izumitelju zajedničkog izuma.
(4) Pravo na podnošenje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka ne zastarijeva, a u slučaju smrti izumitelja prenosi se na njegove nasljednike.
Zahtjevi kod povrede patenta
Članak 141.
(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila patent nositelj patenta može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu takve i slične povrede ubuduće.
(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će patent biti povrijeđen nositelj patenta može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu povrede patenta.
(3) Zahtjevi iz ovoga članka mogu se postaviti i protiv posrednika koji pruža usluge koje treća osoba koristi u radnjama kojima se povređuje patent odnosno od kojih prijeti povreda patenta.
Zahtjev za oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda
Članak 142.
(1) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila patent nositelj patenta može tužbom zahtijevati da sud odredi povlačenje s tržišta, potpuno uklanjanje s tržišta ili uništenje proizvoda koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i sredstava korištenih za izradu i proizvodnju tih proizvoda.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na trošak počinitelja povrede, osim ako ne postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.
(3) Prilikom određivanja mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede.
(4) Određivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo nositelja patenta na naknadu štete prouzročene povredom patenta.
Zahtjev za naknadu štete, za uobičajenu naknadu i za koristi stečene bez osnove
Članak 143.
(1) Protiv osobe koja je znala ili je morala znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona nositelj patenta može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovom Zakonu.
(2) Protiv osobe koja je znala ili je trebala znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona, a čime je stekla neku korist nositelj patenta može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.
(3) Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. međusobno se ne isključuju.
(4) Prilikom određivanja visine naknade štete sud će uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist koju je pretrpio oštećenik, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, kada to smatra primjerenim, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je neimovinska šteta koja je nositelju patenta nanesena nezakonitim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona.
(5) Umjesto određivanja visine naknade štete prema stavku 4. ovoga članka, sud može, kada to smatra primjerenim, odrediti visinu naknade štete protiv počinitelja povrede koji je znao ili je morao znati da sudjeluje u nezakonitom poduzimanju neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona u visini iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje patenta.
Zahtjev za naknadu štete zbog povrede prava iz prijave patenta
Članak 144.
Protiv osobe koja je u razdoblju između dana objave prijave patenta i dana objave podatka o priznanju patenta neovlaštenim poduzimanjem neke od radnji iz članka 93. stavaka 2. i 3. i članka 94. ovoga Zakona povrijedila privremena prava iz prijave patenta iz članka 95. ovoga Zakona podnositelj prijave patenta može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete.
Zahtjev za objavu presude
Članak 145.
(1) Nositelj patenta može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se u cijelosti ili djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu patenta u slučaju povrede bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika.
(2) Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio.
(3) Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi izreka i prema potrebi onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi i tko je povrijedio patent.
Teret dokazivanja
Članak 146.
(1) U parničnom postupku koji se vodi zbog povrede patentom zaštićenog postupka za dobivanje novog proizvoda smatra se da je svaki identičan proizvod koji je proizveden bez suglasnosti nositelja patenta dobiven postupkom zaštićenim patentom.
(2) U nedostatku dokaza o suprotnom smatrat će se da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom ako je proizvod nov ili ako je vjerojatno da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom i da nositelj patenta nije mogao, unatoč razumnom trudu, utvrditi postupak koji je stvarno korišten. Vjerojatnost da je proizvod dobiven zaštićenim postupkom postoji osobito kad je zaštićeni postupak jedini poznati postupak.
(3) Teret dokazivanja leži na osobi koja takav proizvod proizvodi, pri čemu se uzimaju u obzir njezini legitimni interesi da zaštiti svoje proizvodne i poslovne tajne.
Zahtjev za dostavu podataka
Članak 147.
(1) Nositelj patenta koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu patenta od povrede može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluga kojima se povređuje njegov patent.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti i protiv:
1. osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da se njome povređuje patent
2. osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti koristi uslugu za koju se sumnja da se njome povređuje patent
3. osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima povređuje patent ili
4. osobe koja je od jedne od osoba iz stavka 2. ovoga članka odnosno točaka 1. do 3. ovoga stavka označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji robe ili davanju usluge za koju se sumnja da se njome povređuje patent.
(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi protiv navedenih osoba kao suparničara u tužbi protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Zahtjev za dostavu podataka o podrijetlu robe i distribucijskim kanalima robe ili usluga iz stavka 1. ovoga članka može, među ostalim, obuhvaćati:
1. podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena ili/i
2. podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe, kao i cijenama ostvarenima za odnosnu robu.
(6) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev za dostavu podataka iz stavka 2. ili stavka 3. ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka zbog istih razloga zbog kojih se prema pravilima općeg propisa kojima se uređuje parnični postupak može uskratiti svjedočenje.
(7) Ako osoba prema kojoj je postavljen zahtjev na dostavu podataka iz stavka 2. ili stavka 3. ovoga članka odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(8) Odredbe ovoga članka ne utječu na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka
Članak 148.
(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na ispravu ili druge dokaze koji su određeni ili odredivi i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili treće osobe ili su im dostupni, sud će te osobe pozvati da u određenom roku podnesu isprave odnosno predoče dokaze.
(2) U prijedlogu za podnošenje dokaza stranka mora učiniti vjerojatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili treće osobe odnosno da su im dostupni, a ako je predlagatelj tužitelj, on mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine.
(3) Kada nositelj patenta kao tužitelj u tužbi tvrdi da se dogodila povreda patenta u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili pod njezinom kontrolom, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
(4) Prije nego što donese odluku kojom drugoj stranki odnosno trećoj osobi nalaže podnošenje dokaza, sud će ih pozvati da se o tome izjasne.
(5) Kada stranka odnosno treća osoba koja je pozvana na podnošenje dokaza poriče da se dokaz nalazi kod nje odnosno da joj je dostupan, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
(6) Glede prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak o pravu na uskratu svjedočenja.
(7) Prilikom odlučivanja o prijedlogu za otkrivanje dokaza sud će uzeti u obzir i ocijeniti interese stranke koja traži podnošenje dokaza u odnosu na interese druge stranke i trećih osoba od kojih se podnošenje dokaza traži, uzevši u obzir, među ostalim, interes tih osoba:
1. da se ne otkrivaju dokazi ako se predmetne činjenice mogu utvrditi i na temelju drugih dostupnih dokaza
2. da dokazi budu određeni koliko je to moguće s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja te da budu značajni za postupak
3. da opseg i trošak podnošenja ne budu toliki da su u očitom nerazmjeru sa značenjem činjenica koje se žele utvrditi ili
4. da se zaštite vlastite ili tuđe poslovne tajne.
(8) Interes tuženika da izbjegne postupke naknade štete odnosno da spriječi tužiteljev uspjeh u postupku nije opravdan razlog za uskraćivanje podnošenja dokaza koji mu idu na štetu.
(9) Ako je izvođenje dokaza iz stavka 3. ovoga članka ili podnošenje dokaza na temelju ovoga članka povezano s određenim troškovima za treću osobu, sud će pozvati predlagatelja da položi predujam troškova.
(10) Ako stranka ne postupi po odluci suda kojom joj se nalaže podnošenje dokaza, sud će, s obzirom na sve okolnosti, po vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
(11) Protiv odluke suda o prijedlogu za podnošenje dokaza strankama u postupku žalba nije dopuštena.
(12) Na temelju odluke kojom je trećoj osobi naloženo podnijeti dokaz sud će na prijedlog provesti ovrhu po pravilima postupka osiguranja i prije pravomoćnosti toga rješenja.
(13) Treća osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s otkrivanjem dokaza, a treba ga zatražiti u roku od 15 dana nakon potpunog postupanja po odluci suda.
Privremene mjere zbog povrede patenta
Članak 149.
(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprečavanje povrede, među ostalim:
1. naložiti protivniku osiguranja da prestane odnosno odustane od radnji kojima se povređuje patent, koji nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile patent
2. odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda koji su nastali ili su pribavljeni povredom patenta i predmeta (pribora i alata) pretežito upotrijebljenih u stvaranju proizvoda kojima se povređuje patent.
(2) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i zabranu raspolaganja drugom imovinom.
(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.
(5) Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.
(6) Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(7) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(8) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
Privremene mjere za osiguranje dokaza
Članak 150.
(1) Na zahtjev nositelja patenta koji učini vjerojatnim da mu je patent povrijeđen ili da prijeti opasnost od povrede patenta sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud, među ostalim, može odrediti:
1. izradu detaljnog opisa robe kojom se povređuje patent, uz uzimanje ili bez uzimanja primjeraka
2. oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent
3. oduzimanje materijala i sredstava koji su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da se njome povređuje patent te oduzimanje dokumentacije koja se na to odnosi.
(3) Privremena mjera iz ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete.
(4) Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarskog dana od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.
(6) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
Novčana kazna
Članak 151.
(1) Sud može zapriječiti novčanom kaznom i izreći novčanu kaznu protiv pravne ili fizičke osobe koja ne poštuje bilo koju mjeru donesenu na temelju članaka 142., 149. i 150. ovoga Zakona.
(2) Pravnim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
(3) Ako se novčana kazna zapriječi i izriče pravnoj osobi, sud će zapriječiti i izreći novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
(4) Fizičkim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
(5) Ako osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne postupi po nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
(6) Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom prema pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci.
(7) Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
(8) Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
(9) O kažnjavanju novčanom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana dostave rješenja. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
(10) Žalba iz stavka 9. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
Hitnost i primjena odredaba drugih zakona
Članak 152.
(1) Postupci u parnicama zbog povrede prava iz ovoga Zakona su hitni.
(2) U postupku u parnicama zbog povrede patenta rok za odgovor na tužbu je osam dana od dana dostave tužbe tuženiku.
(3) U sporovima zbog povrede prava iz ovoga Zakona ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.
(4) U postupku u parnicama postupak zbog povrede patenta pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od godine dana od dana podnošenja tužbe.
(5) U postupku u parnicama zbog povrede patenta drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
(6) Rješenje o privremenoj mjeri donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere.
(7) Na zahtjev suda ili neke od stranaka u postupku zbog povrede patenta Zavod će odmah uzeti u rad zahtjev za proglašenje ništavim patenta koji je podnesen prije ili u tijeku parnice i žurno po njemu postupati. Sud će odrediti prekid postupka do konačne odluke o prijedlogu za proglašenje patenta ništavim.
DIO ČETRNAESTI
ODREDBE O NADZORU I PREKRŠAJNE ODREDBE
Nadzor nad provedbom Zakona
Članak 153.
Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi tijelo državne uprave nadležno sukladno posebnom propisu kojim se uređuje nadležnost za obavljanje inspekcijskih poslova u području prava intelektualnog vlasništva.
Upravni nadzor
Članak 154.
Upravni nadzor na provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega provodi ministarstvo nadležno za nadzor nad radom Zavoda.
Prekršajne odredbe
Članak 155.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja nositelja patenta:
1. izrađuje, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe proizvod koji je izrađen prema zaštićenom izumu (članak 93. stavak 2. točka 1.)
2. primjenjuje ili nudi na primjenu postupak koji je predmet zaštićenog izuma (članak 93. stavak 2. točka 2.)
3. nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe proizvod koji je izravno dobiven postupkom koji je predmet zaštićenog izuma (članak 93. stavak 2. točka 3.) ili
4. nudi ili isporučuje proizvod koji čini bitan element zaštićenog izuma osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma (članak 93. stavak 3.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
Prekršajne odredbe u slučaju patenta kojim se štiti biološki materijal
Članak 156.
(1) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako bez odobrenja nositelja patenta:
1. izrađuje, nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili u te svrhe skladišti u smislu članka 93. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona bilo koji biološki materijal iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona
2. primjenjuje ili nudi na primjenu u smislu članka 93. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona patentom zaštićeni postupak iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona koji omogućuje proizvodnju biološkog materijala koji sadržava posebna obilježja koja iz izuma proizlaze
3. nudi, stavlja u promet, upotrebljava, uvozi ili skladišti u te svrhe u smislu članka 93. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona biološki materijal dobiven neposredno postupkom iz članka 94. stavka 2. ovoga Zakona, kao i svaki drugi biološki materijal koji je izveden iz toga neposredno dobivenog biološkog materijala razmnožavanjem ili reprodukcijom u istovjetnom ili različitom obliku s istovjetnim obilježjima ili
4. nudi ili isporučuje u smislu članka 93. stavka 3. ovoga Zakona proizvod i sve materijale iz članka 94. stavka 3. ovoga Zakona osobama koje nisu ovlaštene za korištenje tog izuma.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom od 2000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna fizička osoba obrtnik odnosno osoba koja obavlja drugu samostalnu djelatnost kada je prekršaj počinila u vezi s obavljanjem svog obrta odnosno samostalne djelatnosti.
DIO PETNAESTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 157.
(1) Patenti koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u registar patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe ovoga Zakona.
(2) Konsenzualni patenti koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona upisani u registar konsenzualnih patenata pri Zavodu ostaju na snazi i na njih će se primjenjivati odredbe Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
Članak 158.
(1) Postupci pokrenuti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
(2) Podnositelji koji su Zavodu podnijeli prijavu patenta na temelju Zakona o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.) mogu u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev za pretvorbu prijave patenta u prijavu uporabnog modela iz članka 73. ovoga Zakona, pod uvjetom da prijava patenta na dan podnošenja zahtjeva za pretvorbu nije objavljena.
Članak 159.
(1) Čelnik Zavoda donijet će pravilnik kojim se uređuju pitanja iz članka 20. stavka 4., članka 26. stavka 5., članka 27. stavka 4., članka 28. stavka 6., članka 29. stavka 7., članka 30. stavka 8., članka 31. stavka 3., članka 33. stavka 2., članka 52. stavka 2., članka 56. stavka 7., članka 57. stavka 6., članka 58. stavka 8., članka 59. stavka 7., članka 68. stavka 2., članka 69. stavka 2., članka 70. stavka 2., članka 77. stavka 7., članka 80. stavka 4., članka 81. stavka 3., članka 83. stavka 4., članka 84. stavka 3., članka 109. stavka 7., članka 119. stavka 3., članka 124. stavka 6., članka 128. stavka 7. i članka 136. stavka 5. ovoga Zakona u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do dana stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka ostaje na snazi Pravilnik o patentu (»Narodne novine«, br. 117/07., 3/11., 66/11., 145/12., 85/13. i 43/17.).
Članak 160.
Uredba iz članka 19. stavka 2. ovoga Zakona uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 161.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o patentu (»Narodne novine«, br. 173/03., 54/05., 87/05., 76/07., 30/09., 128/10., 49/11., 76/13. i 46/18.).
Članak 162.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/19-01/112
Zagreb, 31. siječnja 2020.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.