MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE

62

Na temelju članka 26. stavka 3. Zakona o cestama (»Narodne novine«, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), ministar mora, prometa i infrastrukture donosi

PRAVILNIK

O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O ODRŽAVANJU CESTA

Članak 1.

U Pravilniku o održavanju cesta (»Narodne novine«, broj 90/14) iza članka 41. dodaju se naslov i članak 41.a koji glase:

»Standard redovitog održavanja

Članak 41.a

Popis radova redovitog održavanja javne ceste, način i rokovi provjeravanja stanja svih dijelova javne ceste, vrste i rokovi izvođenja radova kojima se zadržava odnosno vraća na traženu razinu funkcionalnost dijelova javne ceste te razina usluge za sve poslove redovitog održavanja javnih cesta utvrđuju se standardom redovitog održavanja.

Standard redovitog održavanja autocesta prikazan je u Prilogu 1. koji čini sastavni dio ovog Pravilnika.«

Članak 2.

U članku 47. mijenja se Tablica 2. koja glasi:

Tablica 2.

Opis rada			Javna cesta/ Skupina radova
			DC	ŽC	LC
Nadzor i pregled cesta i objekata
		Ophodarska služba	1	1	1
Održavanje prometnih površina
		Čiščenje kolnika	1	2	2
		Čišćenje prometnih površina izvan kolnika	2	2	2
		Popravci oštećenog kolnika npr. nakon zimskog razdoblja	1	1	1
Asfaltni kolnici
		Udarne jame (krpanje ili prevlačenje asfaltom)	1	1	1
		Mrežaste pukotine (krpanje ili prevlačenje asfaltom	1	2	2
		Popravak lokalnih neravnina (uleknuća, ispupčenja)	1	2	2
		Zaljevanje pukotina i reški	2	2	2
		Ohrapavljenje kolnika (frezanjem, posipanjem)	2	2	2
		Popravak uzdužnih pukotina	2	2	2
	Betonske prometne površine
		Zaljevanje reški i pukotina	2	2	3
		Krpanje kolnika	2	2	2
	Makadamske prometne površine
		Krpanje udarnih jama	1	1	1
		Nasipavanje kolnika	2	2	2
		Profiliranje kolnika	3	3	3
		Popravci ispuha	2	2	2
		Protuprašno špricanje	3	3	3
	Prometne površine od kocke
		Krpanje udarnih rupa	1	1	1
		Zapunjavanje reški	2	2	2
		Preslagivanje	3	3	3
Bankine
		Čišćenje	2	2	2
		Popravak, zbijanje i profiliranje, frezanje	3	3	3
		Prekop za odvod vode	1	1	2
Pokosi
		Čišćenje	2	2	2
		Utvrđivanje i uklanjanje nestabilnog materijala	2	2	2
		Lokalno dopunjavanje zelenila	3	3	3
		Lokalni popravci pokosa i nasipa	2	2	2
		Odstranjivanje materijala iza zaštitnih mreža	1	1	1
		Popravak zaštitne mreže	1	2	2
Odvodnja
		Čišćenje	2	2	2
		Lokalni popravci ili zamjena pojedinih dijelova	1	1	2
		Produbljivanje i profiliranje cestovnih jaraka	3	3	3
		Zamjena poklopaca slivnika i revizionih okana	3	3	3
		Iskopi zapunjenih cestovnih jaraka	3	3	3
Prometna signalizacija i oprema
	Vertikalna signalizacija
		Čišćenje signalizacije	1	1	2
		Popravak oštećene signalizacije	1	1	1
		Nadomještanje nestale ili uništene signalizacije	1	1	1
		Dopunjavanje nedostajajuće signalizacije	1	1	2
	Horizontalna signalizacija
		Podne oznake	1	1	1
	Svjetlosna signalizacija
		Čišćenje	2	2	2
		Lokalni popravak noseće konstrukcije	2	2	2
		Zamjena dotrajale signalizacije	3	3	3
	Prometna oprema
		Čišćenje opreme	2	2	2
		Popravak oštećene opreme	1	1	1
		Nadomještanje nestale ili uništene opreme	1	1	1
		Dopunjavanje nedostajajuće opreme	1	2	2
		Popravak ili nadomještanje dotrajale opreme	1	2	2
		Popravak površine (antikoroz. zaštita, pjeskarenje)	2	2	2
	Rasvjeta
		Održavanje cestovne rasvjete	1	1	1
		Održavanje rasvjete mostova	1	1	1
		Održavanje rasvjete u tunelima	1	1	1
Cestovne naprave i uređaji
		Čišćenje	2	2	2
		Popravak, nadopunjavanje	1	1	1
		Održavanje telekomunikacijskih naprava	1	1	1
		Uređaji na odmorištima	2	2	2
Vegetacija
		Košnja u području cestovnog zemljišta	1	1	1
		Sječa, obrezivanje – strojno	2	2	2
		Sječa, obrezivanje – ručno	2	2	2
		Košnja trave izvan područja cestovnog zemljišta	3	3	3
Osiguranje preglednosti
		Čišćenje polja preglednosti	1	1	1
		Lokalni poravci antikoroz. zaštite ograda i čel. konstr.	2	2	2
		Uklanjanje nanosa i naplavina	2	2	2
		Zapunavanje reški i pukotina	3	3	3
		Lokalni poravci i čišćenje odvodnje objekta	1	2	2
	Tuneli i galerije
		Lokalni popravci i čišćenje odvodnje objekta	1	1	2
		Čišćenje svoda i obloke tunela	2	2	2
		Čišćenje kanala za ventilaciju	2	2	2
		Popravci opreme i signalizacije	2	2	2
		Čišćenje prostora iznad portalom	2	2	2
	Potporni i obložni zidovi
		Zapunjavanje reški i pukotina	3	3	3
		Lokalni poravak i čišćenje odvodnje	1	1	2
		Lokalni poravci nosećih dijelova konstrukcije	1	1	1
Interventni radovi
		Označavanje opasnosti i osiguranje ceste	1	1	1
		Nužni radovi za osiguranje ceste	1	1	1
		Uspostavljanje prohodnosti	1	1	1
		Čišćenje javne ceste nakon izvanrednog događaja	1	1	1
Zimska služba
		Pripravnost radnih skupina	2	2	2
		Privremeni poravak kolnika (krpanje s hlad. smjes. i sl.)	1	1	1
	Pripremni radovi		2	2	2
		Priprema deponija posipnog materijala	2	2	2
		Postavljanje snjegobrana	2	2	2
		Postavljanje snježnih kolaca	2	2	2
		Postavljanje dopunske prometne signalizacije	2	2	2
	Posipavanje i uklanjanje snijega
		Posipavanje poledice na kolniku	1	1	1
		Preventivno posipanje kolnika	2	2	2
		Uklanjanje snijega	1	1	1
	Radovi nakon zimskog razdoblja
		Čišćenje ceste	2	2	2
		Uklanjanje dopunske prom. signaliz., naprava i uređaja	2	2	2

U članku 47. dodaje se stavak 3. koji glasi:

»Opseg i rokovi izvođenja radova održavanja na autocestama, određeni su Standardom redovitog održavanja autocesta iz članka 47.a stavka 2. ovog Pravilnika.«

ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 3.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/20-03/85

Urbroj: 530-06-2-2-20-2

Zagreb, 31. prosinca 2020.

Ministar
Oleg Butković, v. r.

STANDARD REDOVITOG ODRŽAVANJA AUTOCESTA

Pojmovnik

Pojam	Opis
Upravitelj ceste	Pravna osoba odgovorna za upravljanje, građenje, rekonstrukciju i održavanje javne ceste.
Pružatelj usluge	Pravna osoba odgovorna za pružanje usluga održavanja i rekonstrukcije javne ceste.
Dobavljači	Organizacija ili tvrtka koji sa pružateljem usluge ima ugovoreno izvođenje radova na cestovnoj mreži.
Vremensko razdoblje za uočavanje	Maksimalno vremensko razdoblje u kojem pružatelj usluge mora uočiti oštećenja.
Smanjenje opasnosti	Vremensko razdoblje dopušteno za uklanjanje ili popravak oštećenja.
Razdoblje provjere	Najduže razdoblje za potvrdu prisutnosti oštećenja od strane pružatelja usluga i za njegovu klasifikaciju kao oštećenje tipa 1 ili tipa 2.
Redovito održavanje	Skup mjera i radnji koje se obavljaju veći dio godine ili cijele godine na cestama, uključujući sve objekte i instalacije, kako bi se osigurala sigurnost na cestama, pravilna prohodnost, tehnička funkcionalnost i očuvanje cestovne infrastrukture.
Operativno održavanje	Kategorija redovitog održavanja koja uključuje aktivnosti kojima se osigurava sigurnost korisnika ceste i zadovoljavajuća funkcionalnost ili upotrebljivost cestovne infrastrukture.
Radovi na očuvanju stanja	Kategorija redovitog održavanja koja uključuje aktivnosti za osiguranje održivosti cestovne infrastrukture.
Izvanredno održavanje	Povremeni radovi koji se izvode radi poboljšanja pojedinih dionica ceste bez promjene tehničkih elemenata ceste, u svrhu osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata te povećanja sigurnosti prometa.
Standard temeljen na učinku	Skup zahtjeva koji definiraju razinu usluge koju pružatelj usluga treba postići na cestovnoj mreži.
Trajni popravak	Korektivne mjere koje se poduzimaju radi postizanja dugoročnog otklanjanja oštećenja tipa 1 ili 2.
Razina usluge	Skup kriterija unutar standarda temeljenog na učinku koji određuje kada treba poduzeti radnje te vrijeme za postupanje s opasnostima ili oštećenja.
Mjera održavanja	Vrsta oštećenja koja se procjenjuje za pojedinu razinu usluge.
Sustav gospodarenja održavanjem	Modul sustava gospodarenja imovinom za evidentiranje svih informacija u vezi s identifikacijom, provjerom i postupanjem s oštećenjem na mreži zajedno s poduzetim radnjama i korištenim resursima.
Sustav gospodarenja imovinom	Sustav za bilježenje i analizu podataka o svim elementima infrastrukture cestovne mreže koji ima svrhu planiranja i postavljanja prioriteta održavanja i obnove uz smanjivanje cjelokupnih troškova.
Sustav gospodarenja kolnicima	Modul sustava gospodarenja imovinom za obradu i analizu podataka o stanju kolnika, planiranje održavanja i obnove.
Sustav gospodarenja mostovima	Modul sustava gospodarenja imovinom za obradu i analizu podataka o stanju mostova, planiranje održavanja i obnove
Mreža	Dio mreže autocesta dodijeljen pružatelju usluga.
Slobodni profil	Minimalna širina i visina za sigurno odvijanje prometa kako to propisuju propisi.

1. UVOD

1.1 Općenito

Ovaj standard razvijen je kako bi se zadovoljila potreba za dosljednijim održavanjem mreže javnih cesta kako je izraženo u Odluci Vlade republike Hrvatske o prihvaćanju poslovnog i financijskog restrukturiranja cestovnog sektora, 16. 3. 2017.

Standard održavanja za cilj ima uspostavljanje usklađenog sustava standarda za redovito održavanje svih javnih cesta. Standard postavlja razine performansi za sve aktivnosti redovnog održavanja, koje treba ostvariti upravitelj ceste i pružatelj usluge. Namjena mu je da olakša:

planiranje aktivnosti održavanja;

izradu proračuna;

nabavu radova održavanja.

Standard ima za cilj osigurati:

očuvanje elemenata cestovne infrastrukture,

temelj za kontrolu kvalitete i praćenje postignute razine usluge, sukladno uvjetima i potrebama ugovora s tvrtkama za održavanje cesta,

alat za definiranje programa preventivnog i periodičkog održavanja javnih cesta.

Standard je definiran oko koncepta razine usluge. Ako standardi padnu ispod tih razina, potrebne su korektivne mjere.

Standardi razine usluge opisani su prema:

elementu na koji se primjenjuje standard;

vrsti oštećenja koji se odnose na svaki element;

granici, u smislu razine oštećenja, koja je prihvatljiva prije poduzimanja korektivnih mjera;

vremenskom roku za poduzimanje korektivnih mjera;

očekivanom standardu nakon korektivnih mjera.

Treba napomenuti da standard ne oslobađaju pružatelje usluga održavanja bilo koje od njihovih obveza u pogledu poštivanja zakonskih i zakonodavnih zahtjeva. Redovito održavanje mora se isporučiti u skladu sa svim ostalim relevantnim propisima, normama i specifikacijama.

1.2 Svrha redovitog održavanja cesta

Glavna svrha održavanja cesta je održavanje cesta sigurnim za kretanje ljudi i robe pružajući sigurnu, funkcionalnu cestovnu mrežu koja je održiva na duži rok.

Drugi cilj redovitog održavanja je osigurati da se cestovna imovina ne ošteti prerano, da se ostvari očekivani uporabni vijek, smanjujući potrebu za opsežnijom obnovom i sanacijom pod izvanrednim održavanjem.

Ciljevi mogu biti sažeti u tri osnovne kategorije:

Sigurnost:

– Ispunjavanje zakonskih obveza

– Zadovoljavanje očekivanja korisnika

Funkcionalnost:

– Osiguranje prohodnosti

– Osiguranje operativne ispravnosti svih elemenata ceste

Održivost:

– Naglasak na očuvanju stanja cestovne mreže u cilju smanjivanja troškova tijekom određenog vremenskog razdoblja.

1.3 Opseg aktivnosti redovitog održavanja ceste

Održavanje cesta obuhvaća širok raspon aktivnosti podijeljenih na sljedeće grupe:

A. Nadzor i pregledi

– Propisane aktivnosti koje uključuju preglede i rutinske ophodnje mrežom;

B. Operativno održavanje

– Reaktivno održavanje za popravak oštećenja ili manjih nedostataka utvrđenih pregledima i/ili izvješćima trećih strana;

– Periodičko održavanje koje se provodi prema godišnjem rasporedu, uglavnom za provjeru uređaja i instalacija, čišćenje, održavanje sustava za odvodnju i krajolika;

C. Radovi na očuvanju stanja

– Planirano održavanje za očuvanje cestovne imovine na temelju rezultata pregleda. Uključuje popravak većih oštećenja, obradu prometnih površina, zamjenu cestovne opreme koja nije u funkciji (znakovi i ograde) i korektivne mjere za bankine i sustav za odvodnju koji nisu u funkciji. (Ostali opsežniji radovi poput manjih obnova, sanacija i rekonstrukcija izvode se u sklopu izvanrednog održavanja).

D. Zimska služba

– Zimska služba u svrhu osiguranja prohodnosti cesta u zimskim uvjetima;

E. Hitni radovi

– Hitni radovi zbog izvanrednih vremenskih prilika ili drugih elementarnih nepogoda.

Aktivnosti u svakoj od ovih tehničkih grupa doprinose na različite načine sveukupnim ciljevima sigurnosti, funkcionalnosti i održivosti.

1.4 Zahtjevi za razinu usluge

Nacionalni standard definira minimalnu razinu usluge koje pružatelj usluga mora postići obavljanjem usluga održavanja, poštujući sve ostale relevantne propise, norme i specifikacije. Pozivaju se na radne stavke specifikacija za održavanje koje se odnose na postizanje svakog od standarda temeljenog na učinku.

Međutim, gdje god je isporuka usluge ugovorena u paušalnom iznosu, kao u ugovoru o pružanju usluga, pružatelj usluga je dužan u kvalitetnoj ponudi, koja je dio ugovora, predložiti kako će se postići standardi na temelju učinka. Pružatelj usluga može ponuditi više standarde izvedbe za određene aktivnosti ako se pokaže da to daje bolju vrijednost za novac.

Sve promjene razine usluge moraju odobriti upravitelj ceste.

Praksa održavanja cesta trebala bi biti u toku s modernim načelima upravljanja kao što su upravljanje imovinom, nove tehnologije za praćenje i popravak cesta kako bi se osigurao kontinuirani razvoj i poboljšanje stanja na cestama diljem mreže.

1.5 Norme za materijale

Materijali i metode koji se koriste u izvođenju obnova, popravaka i drugih radova prema predloženom standardu moraju biti u skladu sa svim važećim normama, specifikacijama i normativima za sve radove i usluge pružatelja usluge.

2. OKVIR STANDARDA

Standard se odnosi na aktivnosti redovitog održavanja. Ne pokriva izvanredno održavanje.

2.1 Aktivnosti održavanja

Aktivnosti održavanja podijeljene su u pet kategorija od kojih svaka pridonosi djelomično ili u cijelosti ciljevima sigurnosti, funkcionalnosti i održivosti cesta.

A. Nadzor i pregledi:

Planirano (sigurnost, funkcionalnost i održivost):

Ovo je najvažnija komponenta održavanja jer pokreće sve ostale aktivnosti održavanja pružajući informacije za rješavanje glavnih ciljeva održavanja:

Sistem nadzora i pregleda sastoji se od:

A.1 Ophodnje

A.2 Planiranih pregleda

A.3 Sezonskih pregleda

A.4 Godišnjih pregleda

A.5 Glavnih pregleda

A.6 Izvanrednih pregleda.

Nadzor i pregledi su zakonska obveza koja zahtijeva od upravitelja ceste i njihovih pružatelja usluga prikupljanje informacija o svim elementima ceste, njihovom stanju, razini sigurnosti korisnika ceste i potrebi za aktivnostima na ispravljanju oštećenja kojima se osigurava ostvarivanje ciljeva održavanja;

B. Operativno održavanje:

Reaktivno (Sigurnost):

Svi elementi ceste – ublažavanje opasnosti (privremeni popravci) nakon čega slijede stalni popravci u određenim vremenskim rokovima;

Rutinsko (Funkcionalnost):

Provjera, čišćenje i sitni popravci potrebni za poštivanje standarda na temelju učinka u određenim vremenskim rokovima.

Operativno održavanje sastoji se od radnji kojima se uklanjaju opasnosti koje utječu na sigurnost, popravljaju manja oštećenja te provodi periodičko održavanje. Standardi na temelju učinka određuju kada su potrebne radnje te vrijeme u kojemu ih pružatelj usluga mora obaviti. Oštećenjima se daje prioritet prema njihovom utjecaju na sigurnost i funkcionalnost (oštećenja tip 1 i tip 2).

C. Radovi na očuvanju stanja:

Planirano (Održivost):

Značajniji popravci i obrade u svrhu osiguranja uporabnog vijeka imovine prema planiranim radovima.

Radovi na očuvanju stanja sastoje se od radova kojima se popravljaju oštećenja koja nisu kritična, a koja su izvan opsega operativnog održavanja te se njima postiže dugotrajna održivost. Standardi na temelju učinka mogu se primijeniti na neke radove, ali većinu radova mora upravitelj ceste unaprijed isplanirati.

D. Zimska služba:

Reaktivno (Sigurnost i funkcionalnost)

Uspostava organizacije zimske službe, sprječavanje stvaranja leda, čišćenje snijega.

Zimsku službu organizira pružatelj usluge kako bi ostvario standarde prohodnosti u različitim zimskim vremenskim uvjetima.

E. Hitni (interventni) radovi:

Reaktivno (Sigurnost i funkcionalnost):

Osiguranje područja oštećenih tijekom prirodnih katastrofa kao što su oluje, poplave, lavine, potresi, požari i sl., nakon teških prometnih nesreća i drugih izvanrednih događaja ili na zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova.

Hitni radovi se obavljaju na temelju zahtjeva upravitelja ceste, a pružatelj usluge je dužan poduzeti trenutne mjere kako bi se osigurala sigurnost korisnika ceste.

2.2 Standardi temeljeni na učinku

Standardi temeljeni na učinku opisuju razinu učinka (ili razinu usluge) koju pružatelj usluge mora postići tijekom održavanje mreže. Oni se primjenjuju na sve grupe održavanja, ali posebno na radove operativnog održavanja te radove na očuvanju stanja kako je detaljno opisano u točkama 4 i 5.

Standardi temeljeni na učinku definirani su u smislu:

i) Opsega i

ii) Razina usluge.

2.2.1 Opseg

Standard temeljen na učinku za svaki skup radova u sklopu operativnog održavanja i radova na očuvanju stanja predstavljen je općenito kako bi se definirala vrsta učinka koja se procjenjuje (mjera održavanja) i predložili načini za sve korektivne radnje:

Mjere održavanja: Specifično oštećenje koje se ocjenjuje zajedno s pokazateljima i metodom procjene koja se mora koristiti;

Korektivne mjere/granice: Vrste intervencija za koje se očekuje da isprave oštećenje i ograničenja koja se mogu primijeniti na opseg posla koji treba izvesti;

Potrebni standardi kvalitete: Ishod koji se očekuje nakon završetka korektivnih mjera.

Specifična svojstva potrebna za svaku mjeru održavanja definirana su u tablicama razine usluge.

2.2.2 Razine usluge

Razine usluge procjenjuju se prema kriterijima tijekom nadzora i pregleda mreže. Kriteriji čine osnovu za pokretanje korektivnih radnji, bilo zato što se prešao određeni prag učinka ili zato što je potrebno poduzeti mjere zaštite korisnika cesta i/ili ograničiti utjecaj mogućeg daljnjeg pogoršanja.

Oštećenja se moraju ispraviti u vremenskim ograničenjima (vremenima intervencije) nakon njihova otkrivanja, a razlikuju se ovisno o utjecaju oštećenja na sigurnost, funkcionalnost i održivost ceste.

Mjera održavanja: Oštećenje koje se ocjenjuje.

Šifra: Jedinstvena referenca (poveznica) na razinu usluge za uporabu u sustavima praćenja.

Element: Određeni dio infrastrukture na koju se odnosi razina usluge.

Kriterij: Parametri koji se koriste za procjenu mjere održavanja. U nekim slučajevima to je logična »da/ne« metoda prema prisutnosti određenog oštećenja. U drugim slučajevima oni se kvantificiraju u pogledu ograničenja učinkovitosti;

Jedinica: Dimenzija koja se koristi za mjere održavanja, ukoliko je primjenjivo.

Kategorija: Doprinos mjere održavanja ciljevima održavanja: sigurnost, funkcionalnost ili održivost.

Razdoblje u godini/sezona: razdoblje tijekom kojeg se popravljaju oštećenja, zimsko razdoblje traje od 15. studenog do 15. travnja sljedeće godine.

Tip oštećenja: ili tip 1 ili tip 2 (samo operativno održavanje).

Razina intervencije/vrijeme reakcije: i) najmanje prihvatljiva svojstva elemenata ceste mjerena prema kriterijima učinka (ako je prikladno) i ii) vremenski okvir u kojemu je potrebno poduzeti korektivne mjere kako bi se ispravilo oštećenje.

2.3 Dugoročno praćenje stanja

S vremenom propada sva cestovna imovina i njezino se stanje mora redovito provjeravati u skladu s režimom pregleda i nadzora koji je detaljno opisan u ovom standardu.

Informacije o promjenama stanja imovine omogućuju upravitelju ceste i pružatelju usluge da predvidi kada standardi temeljeni na učinku više neće biti ispunjeni. Informacije se koriste za određivanje učinkovitog planiranja održavanja radi očuvanja cestovne imovine, zaštitu uporabnog vijeka i time odgađanje potrebe za izvanrednim održavanjem.

Stanje imovine treba biti zabilježeno u integriranom sustavu upravljanja imovinom konfiguriranom u skladu sa zahtjevima upravitelja ceste.

Stanje imovine bilo kojeg elementa se postavlja na »Novo« svaki put kada se izvrši trajni popravak ili obnova.

Dugoročno praćenje stanja odnosi se na svu imovinu, međutim, zahtjevi za asfaltni kolnik su specifični jer razina usluge koja se postiže ovisi o procjeni pogoršanja unutar uporabnog vijeka kolnika.

2.3.1 Procjene kolnika

Stanje kolnika se procjenjuje Indeksom stanja kolnika izračunatim u skladu sa zahtjevima sustava upravljanja kolnikom koji je usvojio upravitelj ceste.

Procjenjuju se brojni pokazatelji, pojedinačno ili u kombinaciji, kako bi se izračunala ukupna ocjena za svaki prometni trak mreže, dionicu po dionicu. Tipični pokazatelji i predložene vrijednosti dani su u sljedećem odjeljku, ali njih treba precizirati i prilagoditi upravitelj ceste u skladu sa kalibracijom sustava upravljanja kolnikom.

Ocjene čine osnovu za planiranje budućih intervencija održavanja, unose se u modele koji predlažu prikladne obnove iz kataloga mogućih alternativa. Ocjena stanja koristi se za planiranje radova na očuvanju stanja kako bi se osigurao uporabni vijek i odgodila potreba za izvanrednim održavanjem.

Stanje kolnika je ocijenjeno na skali od »Vrlo dobro« do »Vrlo loše«. Za potrebe operativnog održavanja i radova na očuvanju stanja, ocjena stanja određuje je li kolnik u ‘stanju prihvatljivom za održavanje’ ili ne, budući da se iz ekonomskih razloga na kolnik koji je ostao za izvanredno održavanje primjenjuje niža razina usluge. Kolnik s ocjenom ispod »Prihvatljivo« smatra se »u stanju neprihvatljivom za održavanje« samo redovitim održavanjem.

2.3.2 Pokazatelji stanja kolnika

Predložene vrijednosti pokazatelja za nivo »Granica za istražne radove« i »Maksimalna prihvatljivu vrijednost« dane su u Tablici 1.

Vrijednosti na nivou »Granica za istražne radove« predstavljaju kolnik blizu granice stanja ‘Prihvatljivo’. U ovom trenutku trebali bi poduzeti detaljniji istražni radovi kako bi se utvrdila potreba za radovima na očuvanju stanja radi ograničavanja daljnjeg propadanja.

Vrijednosti na nivou »Maksimalna prihvatljiva vrijednost« predstavljaju kolnik u stanju »Vrlo loše« kada će gotovo sigurno biti potrebno izvanredno održavanje.

Međutim, moguće je da će se, kada se pokazatelji spoje, dobiti ukupna ocjena »Prihvatljivo« za kolnik kao cjelinu, iako su pojedinačni pokazatelji unutar vrijednosti »Granica za istražne radove«. To znači da pokazatelje treba razmatrati i pojedinačno i u kombinaciji.

Tablica 1. Predložene vrijednosti pokazatelja stanja kolnika

Pokazatelj	Jedinica	Granica za istražne radove (Prihvatljivo)	Max. prihvatljiva vrijednost (Vrlo loše)
IRI (međunarodni indeks neravnosti)	mm/m	2,2	3,2
Dubina kolotraga	mm	15	20
Makrotekstura	mm	0,6	0,4
Hvatljivost	SRT	60	45
Nosivost	SCI300	759	1012
Zakrpe na kolniku	%	0,3%	1%
Blok pukotine	%	1%	20%
Mrežaste pukotine	%	25%	25%

2.4 Alternativni zahtjevi za učinak

Tamo gdje lokalne okolnosti onemogućuju postizanje standarda temeljenog na učinku iz praktičnih razloga, zbog fizičkih karakteristika dionice ceste, poput kolnika u ‘stanju neprihvatljivom za održavanje’ ili zbog ograničenja u financiranju, mogu se provoditi alternativni ugovori, ali samo ako će ih odobriti upravitelj ceste.

Kako bi opravdao svako odstupanje od standarda, pružatelj usluge je dužan osigurati popratnu dokumentaciju.

3. NADZOR I PREGLEDI

Postoje TRI vrste nadzora i pregleda: ophodnja, redoviti pregledi te izvanredni pregledi.

3.1 Ophodnja

Pravilnikom o ophodnji javnih cesta uređuju se pravila za ophodnju javnih cesta (»Narodne novine« br. 75/14).

Ophodnja se provodi prvenstveno radi postizanja sigurnosnih ciljeva, utvrđivanje oštećenja tipa 1, međutim, ophodari su također odgovorni za nadzor funkcionalnosti sve imovine i prijavljivanje svih oštećenja, čak i ako oni ne predstavljaju neposredni rizik.

Ophodnju provodi stručno i kvalificirano osoblje sa odgovarajućom opremom. Ophodari procjenjuju opasnost za korisnike cesta u vidu oštećenja te događaja, i reagiraju na odgovarajući način, poduzimajući izravne mjere kako bi zaštitili sudionike u prometu, bilo da sami uklone oštećenja ili upozoravaju osoblje zaduženo za održavanje na naknadne radnje. Ophodari su dužni reagirati na izvanredne slučajeve i poduzeti mjere kako bi zaštitile korisnike ceste.

Ophodar mora odmah nakon saznanja s javne ceste ukloniti sve zapreke ili nastala opasna mjesta, no ukoliko se isto ne može ukloniti odmah, navedeno mora osigurati propisanom prometnom signalizacijom do uklanjanja.

Ophodari bi također trebali provoditi ophodnju za vrijeme nepovoljnih atmosferskih pojava, osim ako su uvjeti toliko loši da bi mogli ugroziti vlastitu sigurnost. Ophodari moraju obratiti posebnu pozornost na dionice koje su podložne poplavama, stvaranju leda ili snježnim nanosima. Ukoliko je potrebno, ophodari moraju postaviti znakove koji će upozoriti korisnike ceste na opasnost.

Zahtjevi za ophodnju na autocestama ovise o prometnom opterećenju:

– Za autoceste > 10 000 PGDP: minimalno 3 ophodnje dnevno, inače minimalno 2 ophodnje dnevno.

Učestalost i satnica ophodnje prilagođavaju se prema stvarnom prometnom opterećenju i vremenskim uvjetima u skladu s godišnjim planom ophodnje i uz odobrenje upravitelja ceste.

3.2 Redoviti pregledi

Redovite preglede provode zajednički upravitelj ceste i pružatelj usluge u raznim intervalima prema cikličkom programu. Njihova je svrha prikupljanje informacija za izradu planova održavanja kroz procjenu stanja i ocjenu funkcionalnosti i održivosti pojedinih elemenata ceste.

Pregledi bi trebali biti koordinirani, ukoliko je to moguće, kako bi se osiguralo pokrivanje što veće količine elemenata unutar jednog pregleda, posebno ako pregled zahtijeva zatvaranje prometnog traka. Gdje god je to moguće, preglede bi trebalo obaviti kada je trak zatvoren zbog ostalih radova održavanja. Potrebno je omogućiti adekvatan pristup elementima ceste, koji će osigurati sigurno radno okruženje za osobe koje provode pregled.

Procjena stanja imovine provodi se prema posebnim zahtjevima upravitelja za ceste i prema potrebama usvojenih sustava upravljanja imovinom koje također koristi pružatelj usluge.

Redoviti pregledi dijele se na:

Planirane preglede: provode se prema planovima rada i priručnicima proizvođača cestovne opreme i uređaja;

Sezonske preglede: obavljaju se dva puta godišnje, u proljetnom i jesenskom razdoblju, a radi procjene razine oštećenja za popravak;

Godišnje preglede: provode se u godinama kada nema glavnih pregleda, kako bi se pratilo stanje građevina (mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, tuneli i vijadukti), kao i objekata za održavanje cesta i naplatnih postaja. Metalne i drvene konstrukcije pregledavaju se svake godine. Godišnji pregledi ne zahtijevaju specijalistički pristup niti upravljanje prometom;

Glavne preglede: obavljaju se najmanje jednom u 4 godina za sveobuhvatne procjene stanja kolnika, te jednom u 6 godina za građevine (mostovi, nadvožnjaci, podvožnjaci, tuneli i vijadukti) kao i objekte za održavanje cesta i naplatnih postaja. Glavni pregledi zahtijevaju puni pristup svim dijelovima građevine kako bi se njima, uz specijalistička mjerenja i ispitivanja, odredila dugoročna trajnost.

Raspored redovitih pregleda, zajedno s detaljnim opisom njihovog sadržaja, sažeti su u Tablici 2.

3.3 Izvanredni pregledi

Izvanredni pregledi obavljaju se odmah nakon nastanka događaja kao što su prirodne katastrofe, teže prometne nesreće, požari, eksplozije, klizišta koja rezultiraju oštećenjem elemenata ceste. Izvanredni pregledi obavljaju se također pri i) određivanju sposobnosti ceste za preuzimanje prekomjernih ili izvanrednih opterećenja, ii) prije isteka garancijskog roka za izvanredne radove održavanja, iii) na zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Oni se provode u skladu sa zahtjevima Pravilnika o održavanju.

4. OPERATIVNO ODRŽAVANJE

Standardi za operativno održavanje strukturirani su u tabličnom formatu za osam kategorija održavanja, kako slijedi:

B.1 Kolnik

B.1.1 Čišćenje kolnika

B.1.2 Oštećenja asfaltnog kolnika

B.2 Bankine i zeleni pojas

B.2.1 Neasfaltirane berme, razdjelni pojas, neasfaltirana parkirališta i okretišta te zeleni pojas

B.3 Pokosi

B.3.1 Berme, bočni pokosi, pokosi nasipa, usjeci i zasjeci

B.4 Sustav za odvodnju

B.4.1 Čišćenje sustava za odvodnju

B.4.2 Manji popravci sustava za odvodnju

B.5 Cestovna oprema

B.5.1 Čišćenje i manji popravci prometnih znakova, odbojnih ograda, oznaka na kolniku, oznaka, oznaka retrorefleksije, zaštitnih ograda i ostalih uređaja

B.6 Košnja i održavanje zelenila

B.6.1 Košnja i sječa vegetacije

B.7 Građevine i objekti

B.7.1 Čišćenje mostova, tunela, vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, pješačkih mostova, potpornih zidova, zaštitnih ograda i galerija

B.7.2 Manji popravci mostova, tunela, vijadukata, nadvožnjaka, podvožnjaka, pješačkih mostova, potpornih zidova, zaštitnih ograda i galerija

B.8 Uređaji i oprema instalacija

B.8.1 Elektroenergetski objekti i postrojenja, rasvjeta, specijalistički elektrosustavi, električni i strojarski uređaj i instalacije

Standardi temeljeni na učinku za svaku skupinu aktivnosti održavanja prikazani su u tabličnom obliku u ovom odjeljku.

4.1 Definicije oštećenja

Svi dijelovi cestovne mreže mogu imati oštećenja koja u različitoj mjeri utječu na sigurnost funkcionalnost i održivost ceste. Operativno održavanje strukturirano je oko prepoznavanja i ispravljanja oštećenja koja uglavnom utječu na sigurnost i funkcionalnost.

Oštećenje:

– Predstavlja pogoršanje od normalnog stanja;

– Sprječava funkcioniranje cestovnog elementa na željeni način;

– Može ubrzati propadanje ostale imovine, ili

– Predstavlja opasnost ili smetnju.

Oštećenja se klasificiraju kao oštećenja tipa 1 ili tipa 2.

4.1.1 Oštećenja tipa 1

Oštećenja tipa 1 zahtijevaju brzu korektivnu radnju, jer predstavljaju neposredan rizik od:

– Ozljede korisnika ili osobe koja radi na cestovnoj mreži;

– Značajnog poremećaja u protoku prometa;

– Strukturno propadanje dijela mreže;

– Oštećenja imovine ili opreme treće strane;

– Štete za okoliš;

– Izloženosti pravnoj odgovornosti upravitelja ceste;

– Kvar cestovne imovine koja više ne može ispuniti svoju funkciju zaštite korisnika ceste ili osigurati sigurno korištenje cestovne mreže;

Neki od tipičnih primjera oštećenja tipa 1 su:

– Udarne rupe i ostala oštećenja na kolniku;

– Voda koja se zadržava na kolniku i voda koja se ispušta na i/ili teče preko ceste;

– Oštećene odbojne ograde;

– Smeće i izlivene tvari u prometnim ili zaustavnim trakovima;

– Oštećenja rubnjaka, bermi i kanala;

– Oštećeni rasvjetni stupovi i ostala cestovna oprema;

– Oštećeni, neispravni, izmješteni ili nestali prometni znakovi ili semafori;

– Prljavi ili na drugi način zakriveni prometni znakovi i semafori;

– Drveće, grmlje i živica koji predstavljaju opasnost za korisnike ceste;

– Oštećenja na cestovnim građevinama, npr. udarna oštećenja na gornjem ustroju, nosačima ili zaštitnim ogradama, oštećenja od poplave, olabavljene prijelazne naprave;

– Razlika u nivou na poprečnim ili uzdužnim spojevima na kolniku (veća od 20 mm);

– Olabavljene slivničke rešetke ili poklopci šahtova koji uzrokuju buku;

– Oštećene zaštitne ograde koje omogućuju pristup u cestovni pojas;

– Neispravna rasvjeta na cestama i znakovima;

– Nadzemne žice koje predstavljaju sigurnosnu opasnost za korisnika ceste i treću stranu;

– Zapunjene kanalice, začepljeni kanali i odvodnja;

– Odron koji je ili na cesti ili će vjerojatno doći na cestu;

– Odlomljeno kamenje ili stijene predstavljaju opasnost za korisnike ceste.

4.1.2 Oštećenja tipa 2

Oštećenja tipa 2 su sva ostala oštećenja u kojima nisu postignuti traženi standardi temeljeni na učinku, ali koja ne predstavljaju neposrednu prijetnju sigurnosti ili funkcionalnosti ceste.

4.2 Provjera i utvrđivanje oštećenja

Pružatelj usluge je u najmanju ruku odgovoran je za prepoznavanje oštećenja u intervalima ophodnje za određenu kategoriju ceste.

Međutim, oštećenja mogu prijaviti i drugi, npr.:

– ostali zaposlenici pružatelja usluge;

– zaposlenici upravitelja ceste;

– zaposlenici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture;

– Treće strane, uključujući prometnu policiju i sudionike u prometu.

Nakon što je prijavljeno oštećenje, iz bilo kojeg izvora, pružatelj usluge provjerit će ga i potvrditi kao tip 1 ili tip 2 u roku koji ne prelazi 2 sata.

Vremensko razdoblje za uklanjanje opasnosti ili trajni popravak oštećenja tipa 1 i 2 započinje onog trenutka kada je oštećenje prvi put prijavljeno.

Izvještaji o oštećenjima, njihova provjera i sve poduzete korektivne radnje evidentiraju se u sustavu upravljanja održavanjem koji će uspostaviti pružatelj usluge.

Obrazloženje za identifikaciju, provjeru i ispravljanje oštećenja prikazano je grafički u nastavku:

4.3 Tip 1 – Smanjenje opasnosti

Nakon što su utvrđene, opasnosti treba ispraviti što je prije moguće. Ako to iz praktičnih razloga nije moguće, pružatelj usluga će poduzeti mjere za smanjenje opasnosti, primijeniti zaštitne mjere i izvijestiti o potrebi za daljnjim aktivnostima. Zaštitna mjera može biti prikazivanje obavijesti o opasnosti, ograđivanje oštećenja radi zaštite korisnika ceste.

Privremeni ili stalni popravak potrebno je izvršiti unutar vremena određenog u odjeljku Smanjenje opasnosti u tablicama Standarda temeljenih na učinku.

Razdoblje smanjenja opasnosti započinje od trenutka kada je pružatelj usluge provjerio ili od trenutka kada je pružatelj usluge utvrdio oštećenje ili opasnost koju je prijavila treća strana.

Ako se odluči izvršiti privremeni popravak, on se mora nadzirati u mjeri koja će pokazati da popravak daje tražene performanse sve dok se ne izvede stalni popravak u roku navedenom pod »Stalni popravak« u tablicama Standarda temeljenih na učinku.

Oštećenja tipa 2, prema definiciji, ne predstavljaju opasnost, tako da nemaju razdoblje smanjenja opasnosti.

4.4 Tip 1 – Trajni popravak

Ako je moguće, trajni popravak je potrebno izvršiti u trenutku provjere ili utvrđivanja oštećenja. Ako to nije moguće, maksimalno vrijeme za završetak trajnog popravka navedeno je u tablicama Standarda temeljenih na učinku. Razdoblje trajnog popravka započinje početkom razdoblja smanjenja opasnosti.

4.5 Tip 2 – Trajni popravak

Oštećenja tipa 2 su podijeljena na dvije kategorije:

– Tip 2.1 – Značajna

– Tip 2.2 – Manja oštećenja (odnosno ne mijenjaju karakteristike ili funkciju cestovnog elementa).

Oštećenja tipa 2.1 moraju se popraviti u roku koji je naveden u Razdoblju trajnog popravka navedenom u tablicama Standarda temeljenih na učinku, osim ako:

– Oštećenje treba biti popravljeno u sklopu planiranog održavanja (bilo u sklopu radova na očuvanju stanja ili izvanrednog održavanja), a kašnjenje popravka neće dovesti do dugoročnog oštećenja imovine,

– Popravak oštećenja odgovornost je javnog komunalnog poduzeća ili druge treće strane.

Oštećenja tipa 2.2 su manja te im se stanje vjerojatno neće pogoršati pa stoga ne zahtijevaju intervenciju ukoliko ih ne treba popraviti u sklopu planiranog održavanja ili sanacije.

Vremenska razdoblja za popravak oštećenja tipa 2 navedena su u odgovarajućim tablicama Standarda temeljenih na učinku i primjenjuju se od trenutka kad je oštećenje utvrđeno ili provjereno, bilo putem pregleda, ophodnji ili na drugi način koji je predložio pružatelj usluge ili u rezultatima nadzora/pregleda provedenih u okviru redovitih i glavnih pregleda.

Zimska služba je potrebna da:

Smanji broj prometnih nesreća

Drži ceste otvorenima tijekom zimskih vremenskih uvjeta

Poštuje zakonske obveze.

Zimsko razdoblje započinje 15. studenoga i završava 15. travnja sljedeće godine. Pružatelj usluga dužan je pripremiti izvedbeni program zimske službe i dostaviti ga na odobravanje upravitelju ceste najkasnije do 15. listopada. Izvedbeni program predstavlja metodologiju koja detaljno opisuje na koji način pružatelj usluga planira ispuniti traženu razinu usluge, pružajući osnovu za nadzor od strane upravitelja ceste. Izvedbeni program zimske službe sadržava:

– organizacijsku shemu ustroja, nadležnosti i odgovornosti izvođača zimske službe;

– raspored mjesta stalne pripravnosti;

– kartu cestovne mreže s označenim razinama prednostima i polaznim i završnim točkama djelovanja zimske službe;

– raspored mehanizacije, opreme, materijala za posipanje te radne snage potrebne za izvođenje planiranih radova;

– raspored dežurstva, obvezne prisutnosti, stupnjevi pripravnosti te raspored radnih skupina;

– nacrt posipanja protiv poledice i uklanjanja snijega;

– mjesta i način isključivanja pojedinih vrsta vozila u zimskim uvjetima;

– način prikupljanja podataka i shemu obavještavanja o stanju i prohodnosti javnih cesta.

Upravitelj ceste mora definirati pravila i tehničke uvjete za tehničku opremu, stručnu spremu i radno iskustvo pravnih i fizičkih osoba koje mogu izvoditi radove zimske službe, tehnološki postupak izvođenja radova posebno posipanja protiv poledice i uklanjanja snijega s kolnika, kvalitetu materijala za posipanje, proračun radova i druge uvjete.

Upravitelj ceste će se povezati s upraviteljima drugih javnih cesta kao i drugim pravnim osobama radi osiguranja koordinacije izvedbenog programa zimske službe u području razgraničenja nadležnosti, posebno u pogledu osiguranja prohodnosti i planiranja alternativnih pravaca u slučaju zatvaranja ceste.

6.1 Priprema

6.1.1 Strojevi i oprema

Upravitelj ceste mora pregledati sva vozila, strojeve, opremu, instalacije i uređaje koji se koriste za zimsku službu najkasnije 15 dana prije početka zimske službe. Strojevi i oprema moraju biti u prihvatljivom tehničkom stanju i biti spremni za upotrebu u zimskim uvjetima.

6.1.2 Postavljanje i uklanjanje dopunske prometne signalizacije

Prije početka zimske službe postavlja se dopunska prometna signalizacija. Dopunska prometna signalizacija sastoji se od:

– Znakova opasnosti koji ukazuju na rizik od poledice. Znakovi su postavljeni na mjestima s nepredvidivim mikroklimatskim uvjetima koja nisu obuhvaćena sustavom nadzora i kontrole prometa (u blizini mostova, vijadukata, nadvožnjaka itd.).

– Štapova za snijeg koji označuju rub kolnika i udaljenost na određenim dionicama autocesta (npr. u planinskim predjelima) gdje se očekuju veće snježne padaline (akumulirana dubina snijega > 70 cm);

– Štapova za snijeg postavljenih 150 m ispred propusta i objekata kako bi se naznačilo mjesto objekta tijekom preventivnih radnji posipanja i čišćenja;

– Štapova za snijeg na građevinama, postavljenih na odbojnu ogradu na početku i na kraju građevine kako bi se poboljšalo prepoznavanje ruba kolnika i prisutnost prijelaznih naprava te spriječilo oštećenje građevina i opreme.

Strojevi moraju biti opremljeni dodatnim signalnim uređajima za siguran rad.

Nakon završetka zimske službe, dopunska prometna signalizacija se uklanja, čisti i skladišti.

Tijekom zimskog razdoblja održavanja potrebno je također označiti najvažnija mjesta odvodnje, poput slivnika i rigola kako bi imali prioritet prilikom čišćenja, da se spriječi plavljenje kolnika i moguće stvaranje poledice.

6.2 Stupnjevi pripravnosti

Zimska služba djeluje prema razinama upozorenja, ovisno o predviđenim vremenskim uvjetima i specifičnim geografskim i klimatskim karakteristikama.

6.2.1 Prvi stupanj pripravnosti

Prvi stupanj pripravnosti je stanje pripravnosti koje se uvodi početkom razdoblja zimske službe i prema izvedbenom programu zimske službe. Vozila moraju biti pravilno opremljena i spremna za radove na zimskom održavanju.

U stanju pripravnosti potrebno je stalna prisutnost, uspostavljena je stalna veza u skladu s programom zimske službe, s potrebnim brojem radnika i strojeva za intervenciju u slučaju potrebe. Razina spremnosti povećava se kada se očekuju nepovoljni vremenski uvjeti.

6.2.2 Drugi stupanj pripravnosti

Drugi stupanj pripravnosti uvodi se kada temperatura zraka oscilira oko 0 °C te se s obzirom na stupanj pothlađenosti kolnika može pojaviti poledica. Provode se preventivni radovi na sprječavanju poledice uz uklanjanje snijega po potrebi te ponavljaju sve dok postoji opasnost od stvaranja poledice.

Posebna se pozornost mora posvetiti najosjetljivijim dionicama cesta (u sjeni, na čeličnim mostovima, na mostovima izloženim hladnim strujama zraka, usjecima izloženim jakim vjetrovima itd.). Posebna se pozornost mora posvetiti atmosferskim uvjetima na tim mjestima (pad temperature, relativna vlaga i točka rosišta) koji bi mogli dovesti do nakupljanja vlage koja se smrzava na kolniku.

Posipanje materijala za odmrzavanje vrši se na način da se točka smrzavanja spusti dovoljno da se spriječi stvaranje poledice i ograniči dubina snježnog pokrivača.

6.2.3 Treći stupanj pripravnosti

Treći stupanj pripravnosti uvodi se kada se očekuje dugotrajnije padanje snijega koje zahtjeva uklanjanja snijega s kolnika.

Raspored čišćenja i posipavanja određen stupnjem prioriteta je sljedeći:

– Posipanje i čišćenje prometnih trakova;

– Posipanje i čišćenje pristupnih cesta;

– Posipanje i čišćenje ophodarskih dionica oko naplatnih postaja;

– Posipanje i čišćenje zaustavnog traka;

– Posipanje i čišćenje drugih prometnih površina, parkirališta, naplatnih postaja, objekata za održavanje i pješačkih nathodnika.

Čišćenje snijega trebalo bi početi kada maksimalna visine snijega na kolniku bude 2 cm. Na svim prometnim trakovima (vozni, pretjecajni i zaustavni), čvorištima, odmorištima, naplatnim postajama, kao i ulazima na autocestu mora se osigurati 24-satna prohodnost.

Vremenski razmak između intervencija trebao bi se utvrditi pomoću specifičnih čimbenika kao što su dugi usponi s velikim brojem teških vozila, dionice bez zaustavnog traka i drugi dijelovi autoceste gdje je sigurnost u zimskim uvjetima posebno ugrožena. Intervali posipavanja i čišćenja mogu biti kraći od onih za ostatak prometnice.

Pješačke prolaze treba očistiti i posipavati na širini od oko 1 m.

Iznadprosječne snježne padaline

U uvjetima iznadprosječnih i kontinuiranih snježnih padalina, kada nije moguće očistiti kolnik samo standardnom opremom (kamioni i višenamjenska vozila opremljena suhim i mokrim posipačima i snježnim plugovima), potrebno je rasporediti snježne puhače i građevinske strojeve. Ta se oprema koristi na mjestima gdje je snijeg nemoguće ukloniti (preko betonskih ograda, na vijaduktima, mostovima, propustima, nadvožnjacima, čvorištima i potpornim zidovima).

U slučaju snijega iznadprosječnog intenziteta, prohodnost dionica autoceste osigurava se čišćenjem jednog prometnog traka zajedno s pristupom glavnim odmorištima.

Ostale prometne površine (pristupne ceste i prilazi do odmorišta i parkirališta, pješačke zone, pristup telefonima za hitne pozive, itd.) treba očistiti i posipati nakon čišćenja prometnih trakova u skladu s njihovim prometnim značenjem. Posipanje se vrši samo na prometnim površinama s kojih je uklonjen snijeg.

6.2.4 Četvrti stupanj pripravnosti

Četvrti stupanj pripravnosti uvodi se kada vremenski uvjeti imaju karakter elementarne nepogode i kada raspoloživi broj ljudi i mehanizacije, nisu dovoljni za osiguranje prohodnosti autoceste.

U tim uvjetima, u pravilu se autocesta zatvara za sav promet radi sigurnosti radnika na održavanju i ostalih sudionika u prometu.

Od trenutka prestanka snježnih padalina radovi na osiguranju prohodnosti na prometnim trakovima biti će završeni u roku od pet sati u nizinskim područjima te osam sati u planinskim predjelima.

7. POKAZATELJI UČINKOVITOSTI

Praćenje učinkovitosti je od temeljne važnosti za utvrđivanje jesu li postignuti zadani ciljevi. Učinkovitost se treba kontinuirano mjeriti kroz skupove pokazatelja koji bi trebali biti navedeni u sklopu Sustava za gospodarenje cestovnom infrastrukturom.

Kako bi se prikazao utjecaj aktivnosti održavanja potrebne su dvije različite razine pokazatelja:

Pokazatelji razine stanja cestovne mreže: Služe za praćenje utjecaja održavanja ceste na cjelokupno stanje ceste i stupanj do kojeg se ostvaruju funkcionalni i održivi ciljevi, a u smislu pružanja usluga za korisnike ceste i dugoročno očuvanje mreže.

Pokazatelji operativne razine: Za praćenje izvedbe radova i usluga održavanja. Učinkovitost se može mjeriti na razne načine, ali se učinak održavanja najbolje procjenjuje kroz usredotočenje na ishod, tj. na stvarne rezultate, a ne samo na izlazne rezultate kao što su stvarni izdaci u odnosu na planirane.

Ishod održavanja ceste se treba mjeriti u odnosu na tri glavna cilja:

Sigurnost:

Usklađenost s pravnom regulativom

Zadovoljavanje potreba korisnika ceste

Funkcionalnost:

Održavanje cesta otvorenima i dostupnima

Osiguranje pravilnog funkcioniranja svih cestovnih elemenata

Održivost:

Sprječavanje propadanja stanja cestovne mreže izvan dobrog stanja.

Predložene su grupe pokazatelja praćenja učinka na svakom nivou kako slijedi.

7.1 Pokazatelji stanja mreže

Pokazatelji stanja mreže trebaju se pratiti kroz standardni skup pokazatelja u izvješćima upravitelja ceste. Predlaže se manja grupa pokazatelja kako bi se usredotočilo na ono što je doista važno za sudionike u prometu.