Ustavni sud Republike Hrvatske

2426

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Ivan Rajič iz Zagreba, kojeg zastupa Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu, na sjednici održanoj 17. studenoga 2021. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Splitu dužan je u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama« donijeti odluku u predmetu koji pred tim sudom vodi pod brojem P-359/2018.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Ivanu Rajiču iz Zagreba, Tkalčićeva 30, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 5.700,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Ivan Rajič iz Zagreba (u daljnjem tekstu: podnositelj), kojeg zastupa Zvonimir Raić, odvjetnik u Zagrebu podnio je 16. studenoga 2020. ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) smatrajući da mu je zbog dugotrajnosti postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem P-359/2018 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

1.1. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Općinskog suda u Splitu broj: P-359/2018.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

2. M. de G. iz Zagreba podnio je 23. siječnja 2018. Općinskom sudu u Splitu tužbu radi naknade štete protiv osmero tuženika od kojih je podnositelj naveden kao VIII. tuženik.

Podnositelj je 2. veljače 2018. podnio odgovor na tužbu.

III. tuženik i VII. tuženik 21. veljače 2018. podnijeli su odgovor na tužbu.

I. tuženik, II. tuženik, IV. tuženik, V. tuženik i VI. tuženik 23. veljače 2018. podnijeli su odgovor na tužbu.

I. tuženik 17. svibnja 2019. podnio je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji je odbijen kao neosnovan rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-65/19-4 od 11. rujna 2019.

Podnositelj je 9. prosinca 2019. podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, koji je odbijen kao neosnovan rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-140/19 od 10. srpnja 2020.

Podnositelj je 28. srpnja 2020. izjavio žalbu protiv navedenog rješenja koja je odbijena kao neosnovana rješenjem Županijskog suda u Splitu broj: Su GŽzp I-17/2020-7 od 15. listopada 2020.

Podnositelj je 15. studenoga 2020. podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, koji je odbijen kao neosnovan rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-97/2020 od 8. siječnja 2021.

Rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-28/21-4 od 1. lipnja 2021. prihvaćen je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku V. tuženice, te je određen rok od 12 mjeseci za donošenje odluke u predmetu broj: P-359/18.

I. tuženik je 8. rujna 2021. podnio zahtjev za izuzeće uredujuće sutkinje.

Rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: 29-Su-1826/2021 od 4. listopada 2021. odbijen je zahtjev I. tuženika za izuzeće sutkinje, kao i zahtjev uredujuće sutkinje za izuzeće od rada u ovom predmetu.

Rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-79/21-4 od 17. rujna 2021. prihvaćen je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku I. tuženika, te je određen rok od 12 mjeseci za donošenje odluke u predmetu broj: P-359/18.

III. MJERODAVNO PRAVO

3. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.),

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.),

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.) i

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

4. Pregled pravila sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku u razdoblju od 2002. do 2013. godine Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

5. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da su podnositelji prethodno koristili dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

6. U konkretnom slučaju podnositelj je 9. prosinca 2019. Općinskom sudu u Splitu podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku koji je odbijen rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-140/19 od 10. srpnja 2020. Podnositelj je 28. srpnja 2020. izjavio žalbu protiv navedenog rješenja koja je odbijena kao neosnovana rješenjem Županijskog suda u Splitu broj: Su GŽzp I-17/2020-7 od 15. listopada 2020.

Podnositelj je ponovno 15. studenoga 2020. podnio zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, koji je odbijen kao neosnovan rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: Su-Gzp I-97/2020 od 8. siječnja 2021.

7. Budući da je podnositelj koristio pravna sredstva koja su mu bila na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

8. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela, te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

U konkretnom slučaju, Ustavni sud posebno razmatra postupanje nadležnih sudova i podnositelja u razdoblju od podnošenja odgovora na tužbu do dana donošenja ove odluke – razmatrano razdoblje.

1) Duljina sudskog postupka

9. Podnositelj je kao VIII. tuženik u konkretnom parničnom postupku dao odgovor na tužbu 2. veljače 2018. Nakon toga nije održano ni jedno ročište, niti je donesena odluka u ovoj pravnoj stvari, već još uvijek traje postupak pred prvostupanjskim sudom.

Ustavni sud utvrđuje da je postupak u konkretnom slučaju od dana davanja odgovora na tužbu (2. veljače 2018.) do dana donošenja ove odluke (17. studenoga 2021.) trajao ukupno tri (3) godine, devet (9) mjeseci i petnaest (15) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

10. Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije riječ o složenijem predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

11. Ustavni sud utvrđuje da nakon davanja odgovora na tužbu svih tuženika nije uslijedila ni jedna procesna radnja prvostupanjskog suda koji je pokazao potpunu neaktivnost.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

12. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

13. Ustavni sud utvrđuje da se prvostupanjski parnični spor u razmatranom razdoblju vodio dulje od tri (3) godine. Imajući u vidu ukupno trajanje spora pred prvostupanjskim sudom, potpunu neaktivnost prvostupanjskog suda, te činjenicu da podnositelj svojim ponašanjem nije pridonio duljini postupka koji do dana odluke Ustavnog suda nije pravomoćno dovršen, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

14. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 3. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Općinskog suda u Splitu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja prvostupanjske odluke u roku od osam (8) dana od dana donošenja iste, a najkasnije u roku od osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

15. U skladu s člankom 63. stavkom 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

16. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-5332/2020

Zagreb, 17. studenoga 2021.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.