USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

2428

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Josip Leko, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula Radmila Rojnić iz Fažane, koju zastupa Jovanka Barić iz Rijeke, na sjednici održanoj 25. studenoga 2021. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Splitu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pod brojem Gž-1305/2021 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Županijski sud u Splitu dužan je predmet broj: Gž-1305/2021 dostaviti Vrhovnom sud Republike Hrvatske na odlučivanje o reviziji podnositeljice od 23. veljače 2017. u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od trideset (30) dana, računajući od prvog idućeg dana od dana okončanja postupka iz točke II. izreke odluke.

IV. Vrhovni sud dužan je donijeti odluku o reviziji podnositeljice od 21. veljače 2017. u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od 12 mjeseci, računajući od prvog idućeg dana dostave revizije podnositeljice na odlučivanje Vrhovnom sudu.

V. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe Radmili Rojnić iz Fažane, Fažanska cesta 72, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 17.100,00 kuna.

VI. Naknada iz točke V. izreke ove odluke bit će isplaćena iz Državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

VII. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Radmila Rojnić iz Fažane (u daljnjem tekstu: podnositeljica) je 15. svibnja 2021. podnijela ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u predmetu koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem P-6057/16. Predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom se ustavna tužba usvaja i da joj se odredi primjerena naknada za utvrđenu povredu prava na suđenje u razumnom roku.

1.1. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je dio spisa Općinskog suda u Splitu broj: P-6057/16.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

2. Podnositeljica je Općinskom sudu u Omišu 30. srpnja 2007. predala tužbu protiv Ante Perišića iz Omiša radi naknade štete (isplatom) zbog gubitka nekretnina, zbog izgubljene zarade u razdoblju 2004. – 2014. i isplate naknade štete zbog gubitka pokretnina (broj: P-560/07).

Tužba se nije mogla dostaviti tuženiku jer je adresa u tužbi bila pogrešno navedena. Stoga je sud pozvao podnositeljicu dopisom od 10. veljače 2009. na dostavljanje točne adrese. Tadašnja punomoćnica podnositeljice odvjetnica Lenka Banjanin je obavijestila sud da ne može uspostaviti kontakt s podnositeljicom.

Općinski sud u Omišu je održao prvo ročište 17. veljače 2010. i odredio mirovanje postupka, koji je nastavljen po prijedlogu podnositeljice od 17. lipnja 2010.

Na ročištu od 19. rujna 2012. ponovljen je nalog podnositeljici da dostavi točnu adresu tuženika te je tada sud odlučio da će službenim putem nadležne policijske postaje zatražiti podatak gdje se odselio tuženik.

Podnositeljica je 9. listopada 2012. dostavila adresu tuženika.

Spis je 17. rujna 2013. dostavljen na postupanje Općinskom sudu u Splitu jer je raniji sudac Općinskog suda u Omišu imenovan sucem Županijskog suda u Splitu, te je tužba dostavljena tuženiku na novu adresu. Postupak je nastavljen pod brojem P-1784/09.

Tuženik je 2. listopada 2014. dostavio odgovor na tužbu. Naredbom od 16. listopada 2014. predsjednik Općinskog suda u Splitu odredio je da se spis prioritetno uzme u rad.

Na ročištu 22. listopada 2014. podnositeljica je predala dopunu tužbe s novim dokaznim prijedlozima, koja je dostavljena tuženiku i on je 17. studenoga 2014. dostavio očitovanje. Ročište zakazano za 24. studenoga 2014. odgođeno je za 16. prosinca 2014. jer tuženik nije izdao urednu punomoć za zastupanje odvjetniku Mirku Kozini a također je pozvan da odobri sve njegove poduzete radnje.

Podnescima od 20. studenoga 2014. i od 3. prosinca 2014. podnositeljica je ponovno uredila i dopunila svoj tužbeni zahtjev, a podneskom od 3. prosinca 2014. tuženik je odobrio provedene radnje svog punomoćnika i izdao mu punomoć za zastupanje.

3. Ročište za glavnu raspravu održano je 16. prosinca 2014., rasprava je zaključena te je presuda objavljena i uručena strankama na ročištu 28. siječnja 2015. Stranke su uložile žalbe, a Županijski sud u Splitu je 8. ožujka 2016. vratio spis prvostupanjskom sudu radi donošenja odluke o dijelu zahtjeva o kojem nije bilo odlučeno, što je učinjeno 16. ožujka 2016. donošenjem dopunske presude na koju se žalila podnositeljica.

Spis je vraćen drugostupanjskom sudu koji je presudom i rješenjem broj: Gž-584/15 od 12. prosinca 2016. djelomično potvrdio (u točkama I.3. i I.4. izreke) i djelomično ukinuo prvostupanjsku presudu, potvrdio dopunsku presudu, te predmet vratio u ukinutom dijelu (u točkama I.1., I.2., I.5. i II. izreke) na ponovno odlučivanje.

Postupak je nastavljen pod brojem P-6057/16 te su po nalogu drugostupanjskog suda zatraženi spisi Općinskog suda u Opatiji i Županijskog suda u Rijeci, a ročište zakazano za 23. veljaču 2017. je otkazano jer spisi nisu dostavljeni.

3.1. Podnositeljica je 23. veljače 2017. izjavila reviziju protiv dijela prvostupanjske presude koji je postao pravomoćan. Revizija nije proslijeđena Vrhovnom sudu na odlučivanje već je postupak nastavljen.

3.2. Općinski sud u Rijeci je 12. ožujka 2018. dostavio traženi spis, zajedno sa spisom Općinskog suda u Opatiji.

Rješenjem predsjednice Općinskog suda u Splitu broj: 20 Su-1950/2018 od 30. srpnja 2018. odbijen je zahtjev podnositeljice za izuzećem uređujuće sutkinje u ovom predmetu kao i zahtjev same sutkinje za izuzeće u istom predmetu.

3.3. Vještačenje po sudskom vještaku Đurđi Dušić određeno je za 29. listopada 2018. a spis je vještaku proslijeđen 4. prosinca 2018.

Podnositeljica i sud su požurivali izradu nalaza i mišljenja tijekom 2019. godine. Đurđa Dušić, sudski vještak, preminula je 15. travnja 2020. te je spis vraćen sudu bez nalaza i mišljenja. Tada je spis upućen u rad drugom vještaku koji je izvijestio sud da mu nedostaju određeni podaci FINE o dobiti i gubitku određenog trgovačkog društva. Ti su podaci pribavljeni i dostavljeni vještaku 23. prosinca 2020. koji je 1. veljače 2021. predao pisani nalaz i mišljenje.

Održano je ročište 8. travnja 2021. te je raspravljanje zaključeno a presuda i rješenje (kojom je ostatak tužbenoga zahtjeva odbijen i podnositeljici naloženo da tuženiku naknaditi troškove postupka) objavljena je 5. svibnja 2021.

Podnositeljica je protiv te presude podnijela žalbu 20. svibnja 2021., te je spis dostavljen na odlučivanje drugostupanjskom sudu. Predmet se vodi pod brojem Gž-1305/2021.

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi i drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

5. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. do 2013. (stupanja na snagu ZoSud-a/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

6. U rješenju broj: U-IIIA-1527/2013 Ustavni sud je, u odnosu na dopuštenost ustavne tužbe, zauzeo sljedeće stajalište:

»2.1. Nadalje, Ustavni sud primjećuje da je ustavna tužba podnesena nakon stupanja na snagu Zakona o sudovima (‘Narodne novine’ 28/13. i 33/15.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13) koji u glavi VI. naslova ‘Zaštita prava na suđenje u razumnom roku’ propisuje novi, drugačiji, model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na razdoblje prije njegova stupanja na snagu (14. ožujka 2013.).

Novi model uređenja ustavnog prava na suđenje u razumnom roku obuhvaća dva pravna sredstva zaštite: zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i zahtjev za isplatu primjerene naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku (članak 64. stavak 1. točke 1. i 2. ZoSud-a/13.).

Člankom 65. stavkom 1. ZoSud-a/13 propisano je da se zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnosi sudu pred kojim se postupak vodi, dok o zahtjevu odlučuje predsjednik suda odnosno njegov zamjenik (stavak 2. članka 65. ZoSud-a/13).

Iz ustavne tužbe ne proizlazi da su podnositelji iskoristili pravna sredstva iz članka 64. Zakona o sudovima (‘Narodne novine’ broj 28/13., 33/15. i 82/15.).

3. Ustavni sud podsjeća na svoje stajalište izraženo u rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (‘Narodne novine’ broj 8/15.) prema kojem je, pored općih postupovnih pretpostavki koje mora ispunjavati svaka ustavna tužba, pretpostavka za odlučivanje o ustavnoj tužbi u kojoj je istaknuta povreda ustavnog prava na suđenje u razumnom roku na temelju članka 63. Ustavnog zakona, u pravilu i ta da je podnositelj koristio sva dopuštena pravna sredstva protiv nerazumne duljine postupka.«

6.1. Sukladno citiranom stajalištu Ustavnog suda, jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona je prethodno korištenje dopuštenog pravnog sredstva protiv nerazumne duljine postupka.

6.2. Podnositeljica je koristila raspoloživo sredstvo za ubrzavanje postupka po Zakonu o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 148/13., 33/15., 56/15., 82/16. i 67/18.). Tako je 22. ožujka 2018. od predsjednice Općinskog suda u Splitu zatražila zaštitu prava na suđenje u razumnom roku. Taj je zahtjev usvojen rješenjem broj: Su-Gzp I-32/2018 od 18. svibnja 2018. te je naloženo uređujućem sucu da spis broj: P-6057/16 riješi u roku od 12 mjeseci.

Podnositeljica je zatražila i isplatu primjerene naknade zbog prekoračenja tog roka, no zahtjev je odbačen kao nepravodoban rješenjem Županijskog suda u Splitu broj: Gzp II-17/2020-11 od 19. veljače 2021. To je rješenje potvrđeno rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Gžzp II-11/2021-3 od 25. ožujka 2021.

6.3. Budući da je podnositeljica koristila pravno sredstvo koje joj je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

7. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

8. Postupak je pokrenut pred Općinskom sudu u Omišu tužbom podnositeljice od 30. srpnja 2007. protiv Ante Perišića iz Omiša radi naknade štete.

U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak je po drugi put u tijeku pred drugostupanjskim sudom te nije odlučeno o reviziji podnositeljice od 21. veljače 2017.

Ustavna tužba podnesena je 15. svibnja 2021.

Ustavni sud utvrđuje da se postupak u razmatranom razdoblju vodi od 30. srpnja 2007. (kada je podnositeljica podnijela tužbu Općinskom sudu u Omišu do dana donošenja ove odluke 25. studenoga 2021.) u trajanju od četrnaest (14) godina, tri (3) mjeseca i 26 dana i nije dovršen.

2) Složenost predmeta

8.1. Ustavni sud ocjenjuje da je u konkretnom slučaju riječ o složenijem predmetu jer se radi o odnosima bivših bračnih drugova na zajedničkoj i vlastitoj imovini, fiducijarnim osiguranjima, mjeničnom poslovanju i poslovanju trgovačkog društva u vezi dobiti i gubitka. Također predmet tužbenog zahtjeva u početku je bio i povrat pokretnina (kavezna baterija za uzgoj pilića).

3) Postupanje nadležnih sudova

9. Postupak se vodio pod brojem P-560/07 od 30. srpnja 2007. pred Općinskim sudom u Omišu, koji nije mogao dostaviti tužbu tuženiku jer nije bila navedena točna adresa. Zbog toga je 17. veljače 2010. došlo do mirovanja postupka. Podnositeljica je točnu adresu tuženika dostavila tek 9. listopada 2012., a nakon što je spis ustupljen na postupanje Općinskom sudu u Splitu (i dobiva broj: P-1784/09), tužba je dostavljena tuženiku koji je 30. rujna 2014. dostavio odgovor na tužbu i postupak je tek tada mogao započeti.

Nakon održanog ročišta 22. listopada 2014. podnositeljica je tri puta dopunjavala i mijenjala tužbeni zahtjev. Rasprava je zaključena na ročištu održanom 16. prosinca 2014., a presuda je objavljena 28. siječnja 2015.

Županijski sud u Splitu je spis vratio prvostupanjskom sudu radi donošenja dopunske presude koja je donesena 16. ožujka 2016.

Prvostupanjska presuda je djelomično ukinuta drugostupanjskim rješenjem broj: Gž-584/15 od 12. prosinca 2016.

U dijelom ponovljenom postupku (pod brojem P-6057/16) pribavljeni su spisi sa drugih sudova i izvršeno je financijsko vještačenje. Vještačenje je naloženo 29. listopada 2018., no prvi vještak je preminuo, te je vještačenje izrađeno po drugom vještaku 1. veljače 2021.

Na ročištu održanom 8. travnja 2021. raspravljanje je zaključeno, a presuda je objavljena 5. svibnja 2021.

U tijeku je žalbeni postupak, iako revizija podnositeljice od 23. veljače 2017. nije dostavljena na odlučivanje Vrhovnom sudu.

9.1. U razmatranom razdoblju prvostupanjski sud je imao više neaktivnih razdoblja. Tako od 9. listopada 2012. kada je podnositeljica dostavila točnu adresu tuženika do rujna 2014. sud tužbu nije dostavio na odgovor tuženiku. Isto tako prvostupanjski sud nije u prvoj presudi odlučio o svim dijelovima tužbenog zahtjeva te je spis vraćen s drugostupanjskog suda radi donošenja dopunske presude (razdoblje od početka 2015. do 16. ožujka 2016.). Osim toga, prvostupanjski sud je od 29. listopada 2018. do 15. travnja 2020. čekao izradu vještačkog nalaza i mišljenja, bez da je za takvo kašnjenje vještak dao ikakve razloge.

4) Ponašanje podnositeljice ustavne tužbe

10. Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljica pridonijela duljini trajanja postupka u razdoblju od 30. srpnja 2007. do 9. listopada 2012. jer u tužbi nije naznačila točnu adresu tuženika.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

11. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u razmatranom razdoblju trajao dulje od 14 godina. Imajući u vidu duljinu trajanja postupanje podnositeljice koja je dijelom doprinijela duljini trajanja postupka, ali i neaktivnosti prvostupanjskog suda u tri navrata i da je u tom razdoblju ovaj složeniji predmet po dva puta bio pred dva nadležna suda, te da prvostupanjski sud reviziju podnositeljice od 23. veljače 2017. nije dostavio na odlučivanje Vrhovnom sudu, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo na pošteno suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

VII. IZREKA ODLUKE I NALOG ŽUPANIJSKOM SUDU U SPLITU

12. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Županijskog suda u Splitu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Županijskog suda u Splitu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki III. izreke ove odluke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki IV. izreke ove odluke.

13. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj kao i doprinos podnositeljice duljini trajanja postupka za razdoblje od pet (5) godina.

14. Objava ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka VII. izreke).

Broj: U-IIIA-2908/2021

Zagreb, 25. studenoga 2021.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.