Ustavni sud Republike Hrvatske

2486

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, u postupku koji su ustavnom tužbom pokrenuli Dragoslav Mihajlović iz Osijeka, Svjetlana Rakić iz Vukovara, Sandra Rakić iz Vukovara, Slobodanka Rakić-Papadeas iz Vukovara, Gordana Petaković iz Valjeva, Republika Srbija, Tatjana Tasić iz Zrenjanina, Republika Srbija, i Milica Dautović iz Zrenjanina, Republika Srbija, koje zastupa Dinko Matijašević, odvjetnik u Osijeku, na sjednici održanoj 1. prosinca 2021. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba Dragoslava Mihajlovića, Svjetlane Rakić, Sandre Rakić, Slobodanke Rakić-Papadeas i Gordane Petaković se usvaja.

II. Općinski sud u Osijeku dužan je, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri (3) mjeseca, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama« donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem: Pn-372/2019 (ranije broj: P-2279/00, P-1931/07).

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede prava zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i to:

– Dragoslavu Mihajloviću iz Osijeka, Vj. I. Meštrovića 88 u iznosu od 24.700,00 kuna,

– Svjetlani Rakić iz Vukovara, Hrvatskog zrakoplovstva 25/3 u iznosu od 8.233,33 kuna,

– Sandri Rakić iz Vukovara, Hrvatskog zrakoplovstva 25/3 u iznosu od 8.233,33 kuna,

– Slobodanki Rakić-Papadeas iz Vukovara, Vijenac kneza Branimira 14 u iznosu od 8.233,33 kuna i

– Gordani Petaković iz Valjeva, Republika Srbija, Milovana Glišića 84 u iznosu od 24.700,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

i

RJEŠENJE

I. Ustavna tužba Tatjane Tasić i Milice Dautović se odbacuje.

II. Ovo rješenje objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje odluke

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Dragoslav Mihajlović iz Osijeka, Svjetlana Rakić iz Vukovara, Sandra Rakić iz Vukovara, Slobodanka Rakić-Papadeas iz Vukovara, Gordana Petaković iz Valjeva, Republika Srbija, Tatjana Tasić iz Zrenjanina, Republika Srbija, i Milica Dautović iz Zrenjanina, Republika Srbija (u daljnjem tekstu: podnositelji), koje u postupku pred Ustavnim sudom zastupa Dinko Matijašević, odvjetnik u Osijeku, podnijeli su 23. srpnja 2021. Ustavnom sudu ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon), radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava, povrijeđenog nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka koji se u trenutku podnošenja ustavne tužbe vodi pred Općinskim sudom u Osijeku (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem Pn-214/2019 (ranije broj: P-2279/00).

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis predmeta prvostupanjskog suda broj: Pn-214/2019 (ranije broj: P-2279/00, P-1931/07).

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. B. M. (prednik podnositelja, tužitelj u parničnom postupku) podnio je 24. studenoga 2000. prvostupanjskom sudu tužbu protiv tuženika D. J. i T. M. radi naknade imovinske i neimovinske štete uzrokovane počinjenjem na njegovu štetu kaznenih djela iznude i prijevare.

Nakon podnošenja tužbe pred prvostupanjskim sudom održana su dva (2) ročišta: 20. ožujka 2002. i 26. ožujka 2002., na kojem je rješenjem prvostupanjskog suda broj: P-2279/00-12 postupak prekinut do dovršetka kaznenog postupka protiv tuženika.

Nisu održana ročišta zakazana za 26. veljače 2002. zbog neuredne dostave za tužitelja i 14. ožujka 2002. zbog spriječenosti punomoćnika tužitelja.

4. Podneskom od 10. kolovoza 2005. Dragoslav Mihajlović, S. R., R. L., Gordana Petaković i D. N. obavijestili su prvostupanjski sud da su oni nasljednici preminulog tužitelja B. M., proširili su tužbeni zahtjev na način da su uz tuženike tužili i Republiku Hrvatsku i povukli su tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske štete.

Podneskom od 4. listopada 2005. Dragoslav Mihajlović, S. R., R. L., Gordana Petaković i D. N. predložili su prvostupanjskom sudu da nastavi postupak.

Navedeni prijedlog prvostupanjski sud odbacio je rješenjem broj: P-2279/00-15 od 2. studenoga 2005.

Potom su podneskom od 12. veljače 2007. Dragoslav Mihajlović, S. R., R. L., Gordana Petaković i D. N. ponovno predložili prvostupanjskom sudu da nastavi postupak.

Prvostupanjski sud je rješenjem broj: P-2279/00-17 od 18. lipnja 2007. nastavio postupak.

5. Pred prvostupanjskim sudom je nakon toga održano devet (9) ročišta: 7. ožujka 2008., 27. svibnja 2008. – na kojem je utvrđeno da su Dragoslav Mihajlović, S. R., R. L., Gordana Petaković, Tatjana Tasić i Milica Dautović-Tul (sljednici preminulog tužitelja B. M.), te je povučena tužba u odnosu na Republiku Hrvatsku, 15. siječnja 2009., 7. svibnja 2009., 7. prosinca 2009., 28. listopada 2010., 13. siječnja 2011., 22. ožujka 2011. i 6. travnja 2011. – na kojem je donesena i objavljena presuda broj: P-1931/07-59 (čiji pisani otpravak ima broj: P-1931/07-60).

Prvostupanjski sud je 19. ožujka 2009. pribavio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo na okolnost tržišne vrijednosti nekretnine oduzete kaznenim djelom B. M., te je potom 25. svibnja 2009. pribavio dopunu tog nalaza i mišljenja i 31. siječnja 2011. pisano očitovanje vještaka.

Protiv gore navedene presude prvostupanjskog suda žalbe su podnijeli: tuženici po punomoćniku 7. srpnja 2011. i tuženik T. M. osobno 11. srpnja 2011.

Sljednica preminulog tužitelja R. L. podnijela je 20. srpnja 2011. prvostupanjskom sudu prijedlog za određivanje privremene mjere zabranom tuženicima otuđenja i opterećenja njihovih nekretnina.

Prvostupanjski sud je rješenjem broj: P-1931/07-66 od 21. srpnja 2011. prihvatio navedeni prijedlog.

Protiv tog rješenja tuženici su 2. rujna 2011. podnijeli žalbu, koju je Županijski sud u Osijeku (u daljnjem tekstu: drugostupanjski sud) prihvatio rješenjem broj: Gž x-99/11-3 od 25. listopada 2012.

Prvostupanjski sud je rješenjem broj: Ovr-2102/11-5 od 20. srpnja 2011., prihvatio prijedlog Dragoslava Mihajlovića, S. R., Gordane Petaković, Tatjane Tasić i Milice Dautović-Tul za određivanje prethodne mjere pljenidbom mirovine tuženika D. J.

6. Drugostupanjski sud presudom broj: Gž x-99/11-2 od 25. listopada 2012. odbio je žalbe tuženika i potvrdio presudu prvostupanjskog suda broj: P-1931/07-60 od 6. travnja 2011.

Protiv navedene presude drugostupanjskog suda tuženici su 28. prosinca 2012. podnijeli reviziju.

Potom su 8. ožujka 2013. podnijeli prijedlog za ponavljanje postupka.

U povodu prijedloga za ponavljanje postupka pred prvostupanjskim sudom održana su tri (3) ročišta 19. rujna 2013., 21. listopada 2013. i 5. studenoga 2013. – na kojem je doneseno i objavljeno rješenje broj: P-1931/07-105.

Protiv navedenog rješenja tuženici su 23. prosinca 2013. podnijeli žalbu, koju je drugostupanjski sud odbio rješenjem broj: Gž x-29/2015-7 od 21. travnja 2015.

Protiv navedenog rješenja tuženici su 2. lipnja 2015. podnijeli tzv. »izvanrednu« reviziju.

Rješenjem prvostupanjskog suda broj: P-1931/2007-117 od 17. studenoga 2014. odbijen je prijedlog tuženika D. J. za delegaciju nadležnosti.

7. Vrhovni sud Republike Hrvatske rješenjem broj: Rev-x 941/15-2 od 10. studenoga 2015. odbacio je kao nedopuštenu reviziju tuženika podnesenu protiv rješenja drugostupanjskog suda broj: Gž x-29/2015-7 od 21. travnja 2015.

Ustavni sud je odlukom broj: U-III-4634/2016 od 9. listopada 2016. usvojio ustavnu tužbu D. J. i ukinuo gore navedeno rješenje Vrhovnog suda.

8. Vrhovni sud je rješenjem broj: Rev 3255/2018-5 od 3. rujna 2019. ukinuo presudu drugostupanjskog suda broj: Gž x-99/11-2 od 25. listopada 2012. i presudu prvostupanjskog suda broj: broj: P-1931/07-60 od 6. travnja 2011. i predmet je vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

9. Potom su pred prvostupanjskim sudom održana ročišta 18. studenoga 2019. – na kojem je tuženik D. J. podnio zahtjev za izuzeće uredujuće sutkinje, 23. rujna 2020., 3. studenoga 2020., 26. siječnja 2021. i 28. travnja 2021. – na kojem je utvrđeno da je tužitelj S. R. preminuo.

Nisu održana ročišta zakazana za 19. svibnja 2020. na molbu punomoćnika Dragoslava Mihajlovića, S. R., Gordane Petaković, Tatjane Tasić i Milice Dautović, te 16. lipnja 2020. zbog neuredne dostave za tuženika D. J.

Rješenjem predsjednice prvostupanjskog suda broj: Su-1010/2019-2 od 6. prosinca 2015. prihvaćen je zahtjev tuženika D. J. za izuzeće uredujuće sutkinje.

Rješenjem predsjednice prvostupanjskog suda broj: Su-1057/2019-2 od 10. prosinca 2019. prihvaćen je zahtjev sutkinje (kojoj je dodijeljen predmet) za otklon od postupanja.

Rješenjem prvostupanjskog suda broj: Pn-214/2019-41 od 28. travnja 2021. određen je prekid postupka (zbog smrti S. R.). U obrazloženju navedenog rješenja istaknuto je da je S. R. preminuo 2. veljače 2021.

Podneskom od 4. lipnja 2021. Svjetlana Rakić, Sandra Rakić i Slobodanka Rakić-Papadeas (sljednice preminulog S. R.) obavijestili su prvostupanjski sud da preuzimaju postupak.

Rješenjem prvostupanjskog suda broj: Pn-214/2019-50 od 13. srpnja 2021. postupak je nastavljen.

Do donošenja odluke Ustavnog suda parnični postupak nije dovršen.

Korištenje sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku

10. Odlukom broj: U-IIIA-2432/2006 od 10. travnja 2008. Ustavni sud usvojio je ustavnu tužbu Dragoslava Mihajlovića, S. R. (prednika Svjetlane Rakić, Sandre Rakić i Slobodanke Rakić-Papadeas), R. L., Gordane Petaković i D. N, naložio je prvostupanjskom sudu da u roku ne duljem od osam mjeseci donese odluku u predmetu koji se vodi pod brojem P-1931/07 i svakom od navedenih podnositelja odredio primjerenu naknadu u iznosu od 3.400,00 kn.

III. MJERODAVNO PRAVO

11. U odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016., u točkama 4. – 11. (»Narodne novine« broj 50/16.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.) sve do 14. ožujka 2013., kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. – Uredba, 67/18. i 126/19. – rješenje USRH broj: U-I-4658/2019 i dr.; u daljnjem tekstu: ZoSud: 28/13-126/19).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

12. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.), jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da su podnositelji prethodno koristili dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

13. U konkretnom slučaju podnositelji Dragoslav Mihajlović, S. R. (prednik Svjetlane Rakić, Sandre Rakić i Slobodanke Rakić-Papadeas) i Gordana Petaković koristili su pravna sredstva koja su im bila na raspolaganju na temelju Ustavnog zakona (vidi točku 8. obrazloženja ove odluke). Njihovu ustavnu tužbu usvojio je Ustavni sud odlukom broj: U-IIIA-2432/2006 od 10. travnja 2008.

14. Budući da su podnositelji Dragoslav Mihajlović, S. R. (prednik Svjetlane Rakić, Sandre Rakić i Slobodanke Rakić-Papadeas) i Gordana Petaković prije podnošenja ustavne tužbe koristili dopuštena pravna sredstva u svrhu ubrzanja sudskog postupka, Ustavni sud utvrđuje da je njihova ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

15. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

16. Prednik podnositelja je pred prvostupanjskim sudom tužbom podnesenom 24. studenoga 2000. protiv D. J. i T. M. pokrenuo parnični postupak radi naknade imovinske i neimovinske štete uzrokovane počinjenjem na njegovu štetu kaznenih djela iznude i prijevare.

Prvostupanjski sud je presudom broj: P-1931/07-59 od 6. travnja 2011. prihvatio tužbeni zahtjev radi naknade imovinske štete.

Drugostupanjski sud presudom broj: Gž x-99/11-2 od 25. listopada 2012. odbio je žalbe tuženika i potvrdio presudu prvostupanjskog suda broj: P-1931/07-60 od 6. travnja 2011.

Vrhovni sud je rješenjem broj: Rev 3255/2018-5 od 3. rujna 2019. ukinuo presudu drugostupanjskog suda broj: Gž x-99/11-2 od 25. listopada 2012. i presudu prvostupanjskog suda broj: P-1931/07-60 od 6. travnja 2011. i predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Odlukom Ustavnog suda broj: U-IIIA-2432/2006 od 10. travnja 2008. usvojena je ustavna tužba podnositelja Dragoslava Mihajlovića, S. R. (prednika Svjetlane Rakić, Sandre Rakić i Slobodanke Rakić-Papadeas) i Gordane Petaković, te je naloženo prvostupanjskom sudu da u roku ne duljem do osam mjeseci donese odluku u predmetu koji se vodi pod brojem P-1931/07 i svakom od navedenih podnositelja određena je primjerena naknada u iznosu od 3.400,00 kn.

Do donošenja odluke Ustavnog suda parnični postupak pred prvostupanjskim sudom nije dovršen.

17. Ustavni sud utvrđuje da je postupak od njegova pokretanja 24. studenoga 2000. do donošenja odluke Ustavnog suda u ovom ustavnosudskom predmetu 1. prosinca 2021. trajao ukupno dvadeset jednu (21) godinu i sedam (7) dana, a od 10. travnja 2008. (dana donošenja odluke Ustavnog suda broj: U-IIIA-2432/2006) do 1. prosinca 2021. (dana donošenja odluke Ustavnog suda u ovom ustavnosudskom predmetu) ukupno trinaest (13) godina, sedam (7) mjeseci i dvadeset jedan (21) dan.

2) Složenost sudskog predmeta

18. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju radi o složenijem predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

19. Tijekom parničnog postupka pred prvostupanjskim sudom donesena je 6. travnja 2011. presuda, potvrđena presudom drugostupanjskog suda donesenom 25. listopada 2012.

Obje navedene sudske odluke ukinute su rješenjem Vrhovnog suda broj: Rev 3255/2018-5 od 3. rujna 2019. i predmet je vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Do donošenja odluke Ustavnog suda parnični postupak pred prvostupanjskim sudom nije dovršen.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

20. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelji ustavne tužbe nisu pridonijeli duljini trajanja parničnog postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

21. Ustavni sud utvrđuje da se parnični postupak vodi dulje od dvadeset (20) godina.

Zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava, odlukom Ustavnog suda broj: U-IIIA-2432/2006 od 10. travnja 2008. usvojena je ustavna tužba, Dragoslava Mihajlovića, S. R. (prednika Svjetlane Rakić, Sandre Rakić i Slobodanke Rakić-Papadeas) i Gordane Petaković, te je naloženo prvostupanjskom sudu da u roku ne duljem do osam mjeseci donese odluku u predmetu koji se vodi pod brojem: P-1931/07 i svakom od navedenih podnositelja određena je primjerena naknadu u iznosu od 3.400,00 kn.

Slijedom svega navedenog, Ustavni sud ocjenjuje da je trajanjem parničnog postupka gore navedenim podnositeljima povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njihovim pravima i obvezama zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

22. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 3. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke ove odluke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednica Općinskog suda u Osijeku dužna dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja odluke u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem Pn-214/2019 (ranije broj: P-2279/00, P-1931/07), u roku od osam (8) dana od dana donošenja navedene odluke, a najkasnije u roku od osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

23. U skladu s člankom 63. stavkom 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke odluke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

24. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke odluke).

Obrazloženje rješenja

25. Tatjana Tasić iz Zrenjanina, Republika Srbija i Milica Dautović iz Zrenjanina, Republika Srbija (u daljnjem tekstu: podnositeljice) zajedno s drugim podnositeljima navedenim u točki 1. obrazloženja ove odluke podnijele su 23. srpnja 2021. Ustavnom sudu ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona radi zaštite prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava povrijeđenog nerazumno dugim trajanjem parničnog postupka koji se u trenutku podnošenja ustavne tužbe vodi pred prvostupanjskim sudom pod brojem Pn-214/2019 (ranije broj: P-2279/00, P-1931/07).

Ustavna tužba Tatjane Tasić i Milice Dautović nije dopuštena.

26. Članak 72. Ustavnog zakona propisuje:

»Članak 72.

Ustavni sud će rješenjem odbaciti ustavnu tužbu: … ako je ustavna tužba … nedopuštena. Tužba je nedopuštena: … ako podnositelj tužbe u prethodnom postupku nije koristio dopušteno pravno sredstvo …«

27. Ustavni sud je u rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) utvrdio pravila vezana uz svoju nadležnost u zaštiti ustavnog prava na suđenje u razumnom roku nakon 14. ožujka 2013., dana stupanja na snagu ZoSud-a: 28/13-126/19.

28. Pretpostavka za odlučivanje o ustavnoj tužbi u kojoj je istaknuta povreda prava na suđenje u razumnom roku je ta da je podnositelj prethodno koristio dopuštena pravna sredstva protiv nerazumne duljine postupka.

29. Iz spisa predmeta razvidno je da su podnositeljice stupile u parnični postupak 27. svibnja 2008. (vidi točku 5. obrazloženja ove odluke), međutim nije razvidno da su nakon toga koristile pravna sredstva protiv nerazumne duljine postupka. Također, podnositeljice u ustavnoj tužbi nisu dokazale da su u prethodnom postupku iskoristile dopuštena pravna sredstva protiv nerazumne duljine postupka.

Stoga, njihova ustavna tužba nije dopuštena.

30. Slijedom navedenog, na temelju članka 72. Ustavnog zakona riješeno je kao u točki I. izreke rješenja.

Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka II. izreke rješenja).

Broj: U-IIIA-4403/2021

Zagreb, 1. prosinca 2021.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.