VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

504

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, mr. sc. Inge Vezmar Barlek, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, Dijane Vidović, Senke Orlić Zaninović i Ante Galića, članova vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u povodu zahtjeva S. J. iz P., kojeg zastupa opunomoćenik G. R. odvjetnik u P., radi ocjene zakonitosti općeg akta, na sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2022.

presudio je

Ukida se Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o visini lučkih pristojbi od 30. studenoga 2016., koja je stupila na snagu 8. prosinca 2016.

Obrazloženje

1. Podnositelj zahtjeva je 28. prosinca 2020. Sudu podnio zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o visini lučkih pristojbi od 30. studenoga 2016. koja je stupila na snagu 8. prosinca 2016. (dalje: Odluka od 8. prosinca 2016.).

1.2. Navodi da Odluka o visini lučkih pristojbi od 28. travnja 2015., 8. studenoga 2016. i 8. prosinca 2016. (dalje: Odluka o visini lučkih pristojbi) sadrži dva članka 10. Odlukom od 8. prosinca 2016. mijenja se članak 10., ali na stranicama Lučke uprave nije moguće pronaći Odluku od 8. studenoga 2016., a Odluka od 28. travnja 2015. sadrži članak 10. nakon članka 9. i nakon članka 11. pa nije jasno koji se mijenja.

1.3. Navodi da se Prilog 3 Odluke od 8. prosinca 2016. osporava u odnosu na luku M. P. koja je kategorizirana u prvu kategoriju s propisanom pristojbom.

1.4. Smatra da je Odluka od 8. prosinca 2016. suprotna kogentnim odredbama Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, način plaćanja veza, uvjete korištenja, te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda (»Narodne novine«, broj 94/07., 79/08., 114/12. i 47/13., dalje: Pravilnik). Navodi odredbu članka 18. stavka 3. i upućuje na Prilog 3 Pravilnika koji određuje da je maksimalni iznos lučkih pristojbi za stalni vez na komunalnom dijelu luke 200,00 kn godišnje u prvoj zoni, a luka M. P. nije podijeljena u zone. Prema odredbi članka 19. stavka 1. Pravilnika lučka uprava je dužna kategorizirati luku i njezine pojedine dijelove u zone. Ističe da nisu ispunjene obveze propisane odredbama članaka 20. i 21. Pravilnika.

1.5. U dokaz svojih navoda o kategorizaciji luka dostavlja studiju Pomorskog fakulteta u R. iz koje proizlazi da je na kategorizaciju nužno primijeniti kriterije iz članka 19. Pravilnika. Navodi da se kao korisnik veza, s ostalim korisnicima, u prosincu 2019. godine obratio Ministarstvu pomorstva, koje se očitovalo samo na zoniranje luka u odnosu na ostale luke, dok se na ponovljeni upit iz svibnja nije očitovalo. Prije obraćanja Sudu htjelo se tražiti provođenje upravnog nadzora, a Ministarstvo se ne želi očitovati jesu li ispunjeni uvjeti iz Pravilnika.

1.6. Ako Sud smatra da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 83. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, Narodne novine, broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i 110/21., dalje: ZUS), predlaže postupiti po članku 83. stavak 2. ZUS-a.

2. Donositelj Odluke u očitovanju ističe prigovor zastare, prigovor neosnovanosti zahtjeva te prigovor neurednosti i nedefiniranosti zahtjeva.

2.1. Ističe kako nije vidljiva pravna osnova pokretanja postupka, budući da se radi o aktu o kojem je nadležno Ministarstvo mora, prometa infrastrukture, na upit istog predlagatelja, već dalo svoje očitovanje i na određeni način provelo postupak ocjene zakonitosti spornih odredbi Odluke. Predlaže izvršiti uvid u očitovanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture klasa: 342-21/19-01/84, urbroj: 530-03-2-2-2-20-4 od 3. ožujka 2020.

2.2. U očitovanju Ministarstva stoji: »Pravilnikom o kategorizaciji luka otvorenih za javni promet Lučka uprava D.-n. županije rabila je kriterije iz gore spomenutog članka 19. Pravilnika, a kod kategorizacije komunalnih dijelova luke kao najvrjednije mjerilo naveden je stupanj zaštićenosti luke, zatim povezanost na cestovnu infrastrukturu, parking u blizini luke, razina uređenosti podgradnje i nadgradnje te blizina gradskog središta. U nastavku se detaljno opisuju razlozi koji dokazuju da je sporna Odluka zakonita. Predlaže Sudu da zahtjev kao neosnovan odbije.

2.3. Po pozivu Suda donositelj Odluke nije dostavio Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o visini lučkih pristojbi od 8. studenoga 2016. nego je dostavio osporenu Odluku od 8. prosinca 2016. i dopis Ministarstva mora, prometa i infrastrukture klasa: 342-21/19-01/84, urbroj: 530-03-2-2-2-20-4 od 3. ožujka 2020.

3. Podnositelj je zahtjevu priložio ugovor broj 54060 o stalnom vezu u komunalnom dijelu Luke M. P. – P. i uplatnicu na temelju koje do 30. prosinca 2020. donositelju općeg akta treba platiti 1.200,00 kn za 2020. godinu. Prema već izraženoj sudskoj praksi, koju je prihvatio i Ustavni sud Republike Hrvatske (odluka broj: U-III-5917/2016 od 5. studenoga 2019.) račun izdan na temelju osporenog općeg akta može se smatrati pojedinačnom odlukom u smislu odredbe članka 83. stavka 1. ZUS-a pa su ispunjeni uvjeti za postupanje Suda po zahtjevu.

4. Odluka propisuje:

Članak 1.

Odluka o visini lučkih pristojbi koju je Upravno vijeće usvojilo na svojim sjednicama od 28.04.2015. i 08.11.2016., mijenja se na način da članak 10 glasi:

Sukladno kriterijima predviđenim »Pravilnikom o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke, načinu dodjele i plaćanju veza« luke u nadležnosti Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije se dijele u dvije kategorije.

Luke prve kategorije su: Cavtat, Mlini, Srebreno, Slano, Doli, Mali Ston, Ston, Broce, Drače, Žuljana, Trstenik, Trpanj, Lovište, Brna, Lumbarda, Zaklopatica, Ubli, Pomena, Okuklje, Prožura, Blace, Mala Pošta, Metković.

Luke druge kategorije su sve ostale luke.

Člankom 2. mijenja se PRILOG 3.

Člankom 3. mijenja se PRILOG 4.

Članak 4.

Ova odluka stupa na snagu osam dana od dana objave na oglasnoj tabli Lučke uprave Dubrovačko-neretvanske županije.

5. S obzirom na to da se člankom 1. Odluke od 8. prosinca 2016. mijenja članak 10. Odluke o visini lučkih pristojbi od 28. travnja 2015. i 8. studenoga 2016., a na mrežnim stranicama donositelja općeg akta ne postoji Odluka od 8. studenoga 2016. niti ju je po pozivu Suda od 27. siječnja 2022. donositelj akta dostavio, Sud nije mogao osporenu Odluku od 8. prosinca 2016. ocijeniti zakonitom.

6. Naime, bez uvida u cjeloviti tekst Odluke o visini lučkih pristojbi, čije odredbe se mijenjaju Odlukom od 8. prosinca 2016., nije moguće ocijeniti zakonitost osporenog općeg akta. Očitovanje Ministarstva mora, prometa i infrastrukture koje je dostavio donositelj akta, odnosi se na materijalnopravnu zakonitost osporene Odluke od 8. prosinca 2016., koje prigovore Sud nije ni ispitivao budući da to nije moguće bez cjelovitog teksta općeg akta.

7. Stoga je Sud odgovarajućom primjenom članka 32. stavka 4. ZUS-a, na temelju odredbe članka 86. stavka 3. ZUS-a presudio kao u izreci.

8. Sukladno odredbi članka 86. stavka 4. ZUS-a ukinuta Odluka prestaje važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama«.

Poslovni broj: Usoz-160/20-7

Zagreb, 1. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća
mr. sc. Inga Vezmar Barlek, v. r.