USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

533

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Nikola Tijardović iz Splita, kojeg zastupa Jelena Ćurković Gošović, odvjetnica u Splitu, na sjednici održanoj 9. veljače 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Splitu dužan je, u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od tri (3) mjeseca računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama« donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem P-76/2022.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Nikoli Tijardoviću, Jurja Šižgorića 5, Split, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 19.000,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Nikola Tijardović iz Splita (u daljnjem tekstu: podnositelj), kojeg zastupa Jelena Ćurković Gošović, odvjetnica u Splitu, podnio je ustavnu tužbu smatrajući da mu je zbog dugotrajnosti parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem P-76/2022 (prije broj: Pst-284/2011), povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) Ustavnom sudu dostavljen je spis prvostupanjskog suda broj: Pst-284/2011 (sada: P-76/2022).

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Podnositelj je 10. ožujka 2011. podnio prvostupanjskom sudu tužbu protiv tuženika radi iseljenja iz posebnog dijela nekretnine (stana pobliže opisanog u izreci presude) te predaje istog (slobodnog od osoba i stvari) u posjed podnositelju. Predmet spora je, zahtjev podnositelja (tužitelja – protutuženika) za iseljenje tuženika iz predmetnog stana, te protutužbeni zahtjev tuženika za utvrđenje da je raskinut ugovor – predugovor o kupoprodaji spornog stana od 14. srpnja 2008. sklopljen između podnositelja kao prodavatelja i tuženika kao kupca zbog neispunjenja obveze podnositelja kao i zahtjev tuženika za isplatu 84.000,00 eura u kunama s kamatama na ime vraćanja plaćene kupoprodajne cijene.

4. Prvostupanjski sud je 12. lipnja 2012. i 15. srpnja 2014. zaprimio dopise podnositelja kojim traži zakazivanje ročišta.

Prvostupanjski sud je 10. rujna 2015. zaprimio dopis punomoćnika podnositelja kojim obavještava sud da vraća poziv za ročište zakazano za 2. rujna 2015. jer mu je podnositelj otkazao punomoć za zastupanje.

Prvostupanjski sud uputio je poziv za glavnu raspravu za 15. listopada 2015. koja je i održana te je iduća rješenjem zakazana za 13. studenoga 2015.

Prvostupanjski sud održao je ročište 13. studenoga 2015. i rješenjem zakazao iduće za 23. prosinca 2015.

Prvostupanjski sud održao je ročište 23. prosinca 2015. i rješenjem zakazao iduće za 16. veljače 2016.

Prvostupanjski sud održao je ročište 16. veljače 2016. i rješenjem zakazao iduće za 23. ožujka 2016. (pripremno ročište).

Iz uredovne bilješke uredujućeg suca od 23. ožujka 2016. proizlazi da saslušanje parničnih stranaka u predmetnom stanu nije održano zbog spriječenosti punomoćnika podnositelja.

Prvostupanjski sud održao je ročište 12. srpnja 2016. i rješenjem zakazao iduće za 15. rujna 2016.

Prvostupanjski sud održao je ročište 15. rujna 2016., zaključio glavnu raspravu i rješenjem zakazao ročište za objavu presude za 7. listopada 2016. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku-protutužitelju iseliti iz spornog stana i predati stan slobodan od osoba i stvari podnositelju. Istom presudom utvrđeno je da je ugovor-predugovor o kupoprodaji nekretnine sklopljen između podnositelja i tuženika raskinut, odbijen je protutužbeni zahtjev te je naloženo tuženiku platiti podnositelju troškove parničnog postupka.

5. Tuženik – protutužitelj je 21. listopada 2016. podnio žalbu protiv presude prvostupanjskog suda, a podnositelj je 22. studenoga 2016. dao odgovor na žalbu tuženika.

6. Spis predmeta prvostupanjskog suda broj: Pst-284/11 otpremljen je 11. siječnja 2017. drugostupanjskom sudu.

7. Županijski sud u Zadru presudom i rješenjem broj: Gž-20/17-2 od 14. ožujka 2019. odbio je žalbu tuženika – protutužitelja kao neosnovanu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

8. Tuženik – protutužitelj je 10. listopada 2019. podnio reviziju protiv presude drugostupanjskog suda.

9. Spis predmeta prvostupanjskog suda broj: Pst-284/11 otpremljen je 22. siječnja 2020. Vrhovnom sudu radi donošenja odluke u povodu revizije.

10. Podnositelj je 30. lipnja 2021. podnio predsjedniku Vrhovnog suda zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

11. Rješenjem predsjednika Vrhovnog suda broj: Su-Gzp I-66/2021-4 od 15. srpnja 2021. utvrđen je osnovanim podnositeljev zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku te je nadležnom vijeću Vrhovnog suda naloženo donošenje odluke u predmetu koji se vodi pod brojem Rev-349/2020 u roku od 6 (šest) mjeseci.

12. Vrhovni sud donio je presudu i rješenje broj: Rev-349/2020-5 od 7. prosinca 2021. kojom je prihvatio reviziju tuženika – protutužitelja te djelomično ukinuo presudu drugostupanjskog suda i prvostupanjskog suda te predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

13. Prvostupanjski sud zakazao je ročište za 25. ožujka 2022.

III. MJERODAVNO PRAVO

14. U odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016., u točkama 4. – 11. (»Narodne novine« broj 50/16.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.) sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15., 82/15., 82/16. – Uredba, 67/18. i 126/19. – rješenje USRH broj: U-I-4658/2019 i dr.; u daljnjem tekstu: ZoSud: 28/13-126/19).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

15. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (www.usud.hr), jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da su podnositelji prethodno koristili dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

16. U konkretnom slučaju podnositelj je koristio pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju na temelju ZoSuda:28/13-126/19. Zahtjev podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku predsjednik Vrhovnog suda prihvatio je rješenjem broj: Su-Gzp I-66/21 od 15. srpnja 2021. i odredio rok od šest (6) mjeseci u kojem je nadležno vijeće dužno donijeti odluku u predmetu tog suda broj: Rev-349/2020.

17. Budući da je podnositelj prije podnošenja ustavne tužbe koristio dopušteno pravno sredstvo u svrhu ubrzanja sudskog postupka, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

18. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

19. Podnositelj je 10. ožujka 2011. podnio prvostupanjskom sudu tužbu protiv tuženika radi iseljenja iz posebnog dijela nekretnine.

Postupak pred prvostupanjskim sudom u trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi nije okončan.

20. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u razmatranom razdoblju od 10. ožujka 2011. (dana podnošenja tužbe prvostupanjskom sudu) do 9. veljače 2022. (dana donošenja odluke Ustavnog suda), trajao ukupno deset (10) godina, deset (10) mjeseci i trideset (30) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

21. Ustavni sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenijem predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

22. Postupak se u razmatranom razdoblju vodio pred prvostupanjskim sudom od 10. ožujka 2011. do 7. listopada 2016., dakle, pet (5) godina i sedam (7) mjeseci.

Tijekom trajanja postupka pred prvostupanjskim sudom vidljivo je dulje razdoblje neaktivnosti suda između podnošenja tužbe i prvog ročišta od četiri (4) godine i šest (6) mjeseci, a sve unatoč podnescima podnositelja za zakazivanje ročišta.

Drugostupanjski sud donio je odluku u povodu žalbe u roku od dvije (2) godine, dok je Vrhovni sud donio odluku u povodu revizije u roku od jedne (1) godine i šest (6) mjeseci.

Nakon usvajanja podnositeljevog zahtjeva za suđenje u razumnom roku, nadležno vijeće Vrhovnog suda donijelo je odluku u roku od šest (6) mjeseci, određenom rješenjem predsjednika Vrhovnog suda broj: Su-Gzp I-66/21 od 15. srpnja 2021.

Predmet nije okončan i vodi se pred prvostupanjskim sudom pred kojim je zakazano ročište za 25. ožujka 2022.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

23. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelj ustavne tužbe nije pridonio duljini postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

24. Ustavni sud utvrđuje da se postupak u razmatranom razdoblju vodio dulje od deset (10) godina. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neaktivnost prvostupanjskog suda od preko četiri (4) godine u vidu nezakazivanja ročišta što je nerazumno dugo, činjenicu da podnositelj svojim ponašanjem nije pridonio duljini postupka, da nije riječ o složenijoj pravnoj stvari, te da do donošenja odluke Ustavnog suda parnični postupak nije pravomoćno dovršen, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjednici Općinskog suda u Splitu

25. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 3. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednica Općinskog suda u Splitu dužna dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

26. U skladu s člankom 63. stavkom 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

27. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-6807/2021

Zagreb, 9. veljače 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.