VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

588

PRESUDA

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dijane Vidović, predsjednice vijeća, dr. sc. Sanje Otočan, mr. sc. Inge Vezmar Barlek, Senke Orlić-Zaninović i Ante Galića, članova vijeća, te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u postupku ocjene zakonitosti općeg akta pokrenutom u povodu zahtjeva T. H. d.o.o., Z., i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, na sjednici vijeća održanoj 1. ožujka 2022.

presudio je

Ukida se članak 33. stavak 4. Odluke o komunalnom redu (Službeni glasnik Grada Dubrovnika broj: 12/20.).

Obrazloženje

1. Protiv odredbe članka 33. stavak 4. Odluke o komunalnom redu koju je donijelo Gradsko vijeće Grada D. na 32. sjednici, klasa: 363-01/20-09/08, urbroj: 2117/01-09-20-09, objavljene u Službenom glasniku Grada Dubrovnika broj: 12/20. – dalje: Odluka, zahtjeve su podnijela dva naprijed označena podnositelja. Budući da oba podnositelja osporavaju zakonitost iste odredbe istog općeg akta, spis ovoga suda poslovni broj: Usoz-125/21, pod kojim je zaprimljen zahtjev Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, pripojen je na ranije zaprimljeni spis radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja jedne odluke u oba predmeta, sukladno odredbama Sudskog poslovnika (»Narodne novine«, 37/14., 49/14., 8/15., 35/15., 123/15., 45/16., 29/17., 33/17., 34/17., 57/17., 101/18., 119/18., 81/19., 128/19., 39/20., 47/20., 138/20. i 147/20.).

2. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske navodi da je svojom odlukom klasa: 344-03/21-01/3, urbroj. 530-07-21-4 od 2. studenoga 2021. djelomično obustavilo od primjene Odluku u dijelu koji se odnosi na odredbu članka 33. stavak 4. Obrazlaže da je u postupku nadzora zakonitosti utvrdilo da ta odredba nije u skladu s člancima 3., 25. i 31. Zakona o elektroničkim komunikacijama (»Narodne novine«, 73/08., 90/11., 133/12., 80/13., 71/14. i 72/17.) – dalje: ZEK, kao i odredbi članka 5. stavak 1. i 9. Uredbe o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme (Narodne novine, 131/12., 92/15. i 10/21.) – dalje: Uredba. Nakon toga dalo je uputu donositelju da u roku od 15 dana otkloni nedostatke, a budući da ovaj nije postupio, obustavilo je od primjene nezakonitu odredbu Odluke.

3. T. H. d.o.o., uz ispunjenje uvjeta iz članka 83. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (»Narodne novine«, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) – dalje: ZUS, u svome zahtjevu navodi iste ili slične razloge zbog kojih osporava zakonitost Odluke, pa sud ne nalazi potrebe iste ponavljati. Predlaže sudu da ukine osporenu odredbu Odluke.

4. Donositelj nije dostavio očitovanje na zahtjeve, nego je to učinio Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada D., koji navodi da je osporena odredba Odluke obustavljena od primjene odlukom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture od 2. studenoga 2021.

5. Zahtjevi su osnovani.

6. Odluka je donesena pozivom na odredbe članka 104. stavak 1. Zakona o komunalnom gospodarstvu (»Narodne novine«, 68/18., 110/18. i 32/20.) i članka 32. Statuta Grada Dubrovnika (Službeni glasnik Grada Dubrovnika, 4/09., 6/10., 311., 14/12., 5/13., 6/13., 9/15. i 5/18.). Zadnje spomenuta zakonska odredba propisuje da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnom redu kojom se određuje obuhvat i način uređenje naselja, površina javne namjene i zemljišta u vlasništvu jedinice lokalne samouprave, kao i javnih parkirališta, javnih garaža i nerazvrstanih cesta. Statutarna odredba odnosi se na mjerodavnost Gradskog vijeća.

7. Polazeći od načela vladavine prava i radi ostvarenja sigurnosti objektivnog pravnog poretka, sud je utvrdio da odredbe na koje se pozvao donositelj ne daju valjanu osnovu za donošenje osporene odredbe općeg akta, koja glasi: »Zabranjeno je postavljanje baznih stanica i komunikacijskih antena mobilnih operatera na vanjskim dijelovima zgrada bez odobrenja upravnog odjela nadležnog za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje«.

8. Opći akti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, moraju biti u skladu s Ustavom, zakonom i drugim propisom, odnosno, u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske. To, konkretno, znači da osporena odredba općeg akta treba biti i u suglasnosti s pravnim propisima kojima se regulira planiranje elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme.

9. Sukladno odredbi članka 3. ZEK-a, elektronička komunikacijska infrastruktura, obavljanje djelatnosti, prostorno planiranje, gradnja, održavanje, razvoj i korištenje mreža, infrastrukture i druge povezane opreme te upravljanje i uporaba spektra i prostora, kao prirodno ograničenih općih dobara, od interesa su za Republiku Hrvatsku.

10. Operator ima pravo postaviti, upotrebljavati i davati na korištenje elektroničku komunikacijsku mrežu te pružati elektroničke komunikacijske usluge na području Republike Hrvatske bez pribavljanja posebnog ovlaštenja, uz uvjete utvrđene ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Na temelju općeg ovlaštenja operator ima pravo: obavljati djelatnost elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga; graditi, postavljati i upotrebljavati elektroničku komunikacijsku infrastrukturu u skladu s odredbama ovoga Zakona; pregovarati i dogovarati se o pristupu i međupovezivanju na nacionalnoj i međunarodnoj razini; biti određen operatorom jedne ili više univerzalnih usluga u skladu s odredbama ovoga Zakona (članak 31. ZEK-a).

11. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezne su planirati u svojim dokumentima prostornog uređenja elektroničku komunikacijsku infrastrukturu i drugu povezanu opremu, koja osobito obuhvaća samostojeće antenske stupove, tornjeve i kabelsku kanalizaciju, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i elektroničke komunikacijske infrastrukture, pri čemu se osobito moraju zadovoljiti zahtjevi zaštite ljudskog zdravlja, zaštite prostora i očuvanja okoliša. (članak 25. stavak 3. ZEK-a).

12. Odredbom članka 5. stavak 9. Uredbe, za razliku od propisanih mjerila za planiranje komunikacijske mreže za pružanje usluga uz uporabu radiofrekvencijskog spektraplaniranja položaja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme u pokretnim komunikacijskim mrežama (samostojećih antenskih stupova), propisano je da se antenski prihvati, koji se postavljaju na postojeće građevine, ne planiraju u dokumentima prostornog uređenja.

13. Termine »bazne stanice« i »komunikacijske antene« upotrebljene u osporenoj odredbi Odluke, ZEK ne koristi. Može se osnovano pretpostaviti da je donositelj imao na umu postavljanje antenskih prihvata (na postojeće građevine). Sukladno pravnom stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženom u rješenju broj: U-II-2392/2014 od 27. ožujka 2018., jedinice lokalne samouprave pitanja koja se odnose na potrebe građana na njenom području, kao što je između ostalog i uređenje naselja i stanovanja te prostorno i urbanističko planiranje, moraju regulirati na način da vode računa o na interesima od općeg značenja za sve građane i građanke Republike Hrvatske za koje je, sukladno Ustavu, nadležan zakonodavac. Ustavom osigurane ovlasti jedinica vlasti lokalne samouprave moraju biti u ravnoteži s općim interesom svih građana i građanki Republike Hrvatske.

14. Antenski prihvati na postojećim građevinama nisu prostorno-pravna kategorija, a jedinica lokalne samouprave obvezna je planirati EKI i drugu povezanu opremu na način koji ne odstupa od Uredbe (presuda ovoga suda poslovni broj: Usoz-77/18 od 27. rujna 2019.).

15. Slijedom navedenog, imajući na umu citirane odredbe ZEK-a, Uredbe kao i stajalište Ustavnog suda i Visokog upravnog suda, sud je ukinuo odredbu Odluke jer je utvrdio da nije suglasna sa zakonom.

16. Trebalo je stoga, na temelju odredbe članka 86. stavka 3. ZUS-a, odlučiti kao u izreci, a osporeni dio odredbe općeg akta, na temelju odredbe članka 86. stavka 4. ZUS-a, prestaje važiti danom objave ove presude u »Narodnim novinama«.

Poslovni broj: Usoz-41/21-7

Zagreb, 1. ožujka 2022.

Predsjednica vijeća
Dijana Vidović, v. r.