USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

753

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnio Zoran Dragosavljević iz Matulja, kojeg zastupa Vlado Vladika, odvjetnik u Rijeci, na sjednici održanoj 13. travnja 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Rijeci dužan je donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem Gž-1854/21 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositelju ustavne tužbe Zoranu Dragosavljeviću iz Matulja, Crnčići 65b, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), u iznosu od 15.200,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Zoran Dragosavljević iz Matulja (u daljnjem tekstu: podnositelj), podnio je 15. listopada 2021. ustavnu tužbu smatrajući da mu je zbog dugotrajnosti postupka koji se vodio pred Općinskim sudom u Rijeci, Stalna služba u Opatiji (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem P-1886/17 (ranije: P-457/13) i Županijskim sudom u Rijeci (u daljnjem tekstu: drugostupanjski sud) pod brojem Gž-1854/21 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) Ustavnom sudu dostavljen je spis prvostupanjskog suda broj: P-1886/17.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Parnični postupak pred prvostupanjskim sudom pokrenut je 26. kolovoza 2013. tužbom tužitelja Franca Zadela protiv podnositelja, radi utvrđenja prava vlasništva i isplate.

Tužba je dostavljena podnositelju na odgovor 25. rujna 2013.

Podnositelj je dostavio odgovor na tužbu 17. listopada 2013.

Ročište je održano 10. prosinca 2013. te je tužitelju naložena dostava dokumentacije.

Na ročištu održanom 6. svibnja 2014. sud je donio rješenje broj: P-457/13 kojim je utvrđeno da se tužba smatra povučenom.

Rješenjem drugostupanjskog suda broj: Gž-2190/2014 od 12. srpnja 2016. ukinuto je navedeno prvostupanjsko rješenje.

Nakon toga ročišta su održana 9. veljače 2017., 23. ožujka 2017., 11. listopada 2017. i 31. siječnja 2018.

Na ročištu održanom 27. veljače 2018. saslušane su stranke.

Na ročištu održanom 13. travnja 2018. saslušani su svjedoci te je određeno provođenje grafološkog vještačenja.

Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja »Ivan Vučetić« (u daljnjem tekstu: Centar) dostavio je nalaz i mišljenje 24. listopada 2018.

Centar je dostavio dopunu nalaza i mišljenja 12. prosinca 2018.

Na ročištima održanim 6. lipnja 2019. i 10. rujna 2019. saslušani su svjedoci.

Dopisom od 10. rujna 2019. pozvan je Centar na dopunu nalaza i mišljenja.

Dopisom od 19. rujna 2019. Centar je obavijestio sud da vještak ostaje pri danom mišljenju jer nije moguće izvršiti sigurnu identifikaciju potpisa.

Ročište je održano 24. veljače 2020. te je određeno provođenje novog grafološkog vještačenja po drugom vještaku.

Podnositelj je 2. ožujka 2020. podnio zahtjev za suđenje u razumnom roku.

Rješenjem broj: Su Gzp I-12/2020-4 od 22. svibnja 2020. prihvaćen je zahtjev podnositelja te je uređujućem sucu naloženo rješavanje predmeta u roku od šest mjeseci.

Vještak je nalaz i mišljenje dostavio 7. rujna 2020. U navedenom nalazu vještak je naveo da nije moguće izvršiti sigurnu identifikaciju potpisa.

Podnescima od 16. prosinca 2020. i 29. siječnja 2021. vještak je dostavio dopunu nalaza i mišljenja.

Na ročištu održanom 10. veljače 2021. saslušan je vještak te je glavna rasprava zaključena.

Na ročištu održanom 22. ožujka 2021. objavljena je presuda broj: P-1886/2017 kojom je u većem dijelu odbijen tužiteljev tužbeni zahtjev.

Rješenjem drugostupanjskog suda broj: Gž Gzp II-19/2020 od 30. travnja 2021. odbijen je zahtjev podnositelja za isplatu primjerene naknade.

Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Gžzp II-29/2021-3 od 22. srpnja 2021.

Postupak se vodi pred drugostupanjskim sudom pod brojem Gž-1854/21.

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

5. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. do 2013. godine (stupanja na snagu ZoSud-a/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

6. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

6.1. U konkretnom slučaju podnositelj je 2. ožujka 2020. podnio zahtjev za suđenje u razumnom roku.

Rješenjem broj: Su Gzp I-12/2020-4 od 22. svibnja 2020. prihvaćen je zahtjev podnositelja te je uređujućem sucu naloženo rješavanje predmeta u roku od šest mjeseci.

Rješenjem drugostupanjskog suda broj: Gž Gzp II-19/2020 od 30. travnja 2021. odbijen je zahtjev podnositelja za isplatu primjerene naknade.

Navedeno rješenje potvrđeno je rješenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Gžzp II-29/2021-3 od 22. srpnja 2021.

7. Budući da je podnositelj koristio pravno sredstvo koje mu je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

8. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

U konkretnom slučaju Ustavni sud razmatra postupanje nadležnih sudova i podnositelja od 25. rujna 2013. do dana donošenja ove odluke (razmatrano razdoblje).

1) Duljina sudskog postupka

9. Parnični postupak pred prvostupanjskim sudom pokrenut je 26. kolovoza 2013. tužbom tužitelja Franca Zadela protiv podnositelja, utvrđenja prava vlasništva i isplate. Tužba je dostavljena podnositelju na odgovor 25. rujna 2013. U trenutku odlučivanja o ovoj ustavnoj tužbi parnični postupak se u povodu žalbe vodi pred drugostupanjskim sudom pod brojem Gž-1854/21. Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak u konkretnom slučaju od zaprimanja tužbe na odgovor do donošenja ove odluke traje ukupno osam (8) godina, šest (6) mjeseci i devetnaest (19) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

10. Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

11. Postupak se u razmatranom razdoblju gotovo cijelo vrijeme vodio pred prvostupanjskim sudom koji je 22. ožujka 2021. donio presudu broj: P-1886/2017. Navedeni sud je odredio provođenje drugog vještačenja iako je Centar u nalazu i mišljenju naveo da nije moguće izvršiti sigurnu identifikaciju potpisa

Postupak se u povodu žalbe vodi pred drugostupanjskim sudom pod brojem Gž-1854/21.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

12. Ocjena je Ustavnog suda da podnositelj u razmatranom razdoblju nije pridonio duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

13. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, neučinkovito postupanje prvostupanjskog suda kao i okolnost da postupak još uvijek nije okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositelju povrijeđeno pravo da sud u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, koje je zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

1) Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

14. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik drugostupanjskog suda dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

15. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

16. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-5428/2021

Zagreb, 13. travnja 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.