Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja

1004

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, OIB: 54882480048, temeljem članka 30. točke 2., članka 31. i članka 58. stavka 1. točke 1. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21.), u upravnom postupku utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma, pokrenutom po službenoj dužnosti protiv poduzetnika Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, OIB: 72415651667, kojeg zastupaju opunomoćenici […], poduzetnika Agrodalm d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, OIB: 80649374262, kojeg zastupa opunomoćenik […], poduzetnika Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, OIB: 00089952586, kojeg zastupa opunomoćenik […] i poduzetnika Marino-Lučko d.o.o. sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b, OIB: 35484380586, kojeg zastupa direktorica Sonja Pavlić Marinović, na temelju odluke Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja u sastavu: dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur., predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, Vesna Patrlj, dipl. iur., zamjenica predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, mr. sc. Ljiljana Pavlic i Denis Matić, dipl. iur., članovi Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja, sa sjednice 18/2022., održane 28. travnja 2022., donosi sljedeće

RJEŠENJE

I. Utvrđuje se da su poduzetnici Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, Agrodalm d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13 i Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, u postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine koji su tijekom 2012. provedeni od strane Ustanove »Dobri dom« Grada Zagreba, sa sjedištem u Zagrebu, Kruge 44/2, prethodnim utvrđivanjem i usklađivanjem cijena njihovih ponuda radi utjecaja na ishod predmetnih postupaka javne nabave i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od 4. lipnja 2012. do 1. siječnja 2014. narušili tržišno natjecanje u istim postupcima javne nabave, odnosno sklopili zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 8. stavka 1. točke 1. i 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21.).

II. Utvrđuje se da je poduzetnik Marino-Lučko d.o.o., sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b, naknadno pristupio zabranjenom sporazumu iz točke I. izreke ovoga rješenja i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s poduzetnicima Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, Agrodalm d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13 i Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014. narušio tržišno natjecanje u predmetnim postupcima javne nabave, odnosno sklopio zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 8. stavka 1. točke 3. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21.).

III. Zabranjeni horizontalni sporazum iz točke I. izreke ovoga rješenja je ex lege ništetan, u smislu članka 8. stavka 4. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21.).

IV. Poduzetnicima iz točke I. i II. izreke ovoga rješenja izriču se sljedeće novčane kazne:

– Agro-Vir d.o.o. u iznosu od 789.000,00 kn

– Agrodalm d.o.o. u iznosu od 871.000,00 kn

– Diljexport d.o.o. u iznosu od 424.000,00 kn

– Marino-Lučko d.o.o. u iznosu od 71.000,00 kn.

Rok izvršenja: 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, uračunavajući u iznos novčane kazne i zakonske zatezne kamate od dana pravomoćnosti rješenja do dana plaćanja.

V. Ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja.

Obrazloženje

1. Pokretanje postupka

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: AZTN) pokrenula je zaključkom klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/74-2017-002 od 23. studenog 2017. (dalje u tekstu: Zaključak) postupak protiv poduzetnika Agro-Vir d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska Avenija 7, kojeg zastupaju opunomoćenici […] (dalje u tekstu: Agro-Vir), poduzetnika Agrodalm d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, kojeg zastupa opunomoćenik […] (dalje u tekstu: Agrodalm), poduzetnika Diljexport d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, kojeg zastupa opunomoćenik […] (dalje u tekstu: Diljexport), poduzetnika Marino-Lučko d.o.o. sa sjedištem u Lučkom, Franje Puškarića 102/b (dalje u tekstu: Marino-Lučko) i poduzetnika Trgoplod d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Šeferova 4 (dalje u tekstu: Trgoplod), radi utvrđivanja narušavanja tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma u smislu članka 8. Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja (»Narodne novine«, br. 79/09., 80/13. i 41/21., dalje u tekstu: ZZTN).

Postojanje indicija dostatnih za pokretanje postupka protiv predmetnih poduzetnika AZTN je utvrdio temeljem provedenog prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu u predmetu KLASA: 034-08/15-01/176.

AZTN je u navedenom predmetu zaprimio 5. listopada 2015. dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe gospodarskog kriminaliteta (dalje u tekstu: MUP), u prilogu kojega je dostavljena dokumentacija koja se odnosila na postupke javne nabave više grupa prehrambenih proizvoda koji su tijekom 2012. godine provedeni od strane Ustanove »Dobri dom« Grada Zagreba, sa sjedištem u Zagrebu, Kruge 44/2 (dalje u tekstu: UDD), radi provođenja mjera i radnji iz djelokruga AZTN-a, a u cilju utvrđivanja eventualnih nezakonitosti. Na zahtjev AZTN-a, MUP je 26. studenog 2015. dostavio dodatnu dokumentaciju i podatke vezano uz navedene postupke javne nabave.

Rezultati prethodnog ispitivanja stanja na mjerodavnom tržištu ukazivali su na mogućnost da ponude Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave, a posebice kasnije odustajanje navedenih poduzetnika od sklapanja jednogodišnjih ugovora za 2013. i 2014., nisu rezultat tržišnog natjecanja između istih poduzetnika, već upravo suprotno, rezultat njihovog međusobnog dogovora.

Stoga je AZTN, temeljem podataka i dokumentacije koja je dostavljena u predmetu klasa: 034-08/15-01/176, utvrdio postojanje dostatnih indicija za pokretanje predmetnog postupka utvrđivanja zabranjenog sporazuma iz članka 8. ZZTN-a protiv gore navedenih poduzetnika u smislu članka 38. i 39. ZZTN-a.

U odnosu na poduzetnika MHS d.o.o., sa sjedištem u Zagrebu, Samoborska cesta 134 (dalje u tekstu: MHS) i indicije koje su ukazivale na njegovo moguće sudjelovanje u zabranjenom sporazumu, utvrđeno je kako je prije pokretanja predmetnog postupka AZTN-a, rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu, poslovni broj Tt-16/41808-1 od 21. studenog 2016., navedeni poduzetnik brisan iz sudskog registra nakon zaključenja stečajnog postupka.

Poduzetnik Trgoplod brisan je 25. travnja 2018. iz sudskog registra rješenjem Trgovačkog suda, poslovni broj Tt-18/14141-1 od 6. travnja 2018., nakon provedenog stečajnog postupka. Stoga je AZTN rješenjem (klasa: UP/I 034-03/17-01/021, urbroj: 580-09/114-2019-037 od 30. prosinca 2019.) obustavio predmetni postupak pokrenut protiv navedenog poduzetnika.

2. Stranke u postupku

2.1. Agro-Vir

Agro-Vir d.o.o. za unutrašnju i vanjsku trgovinu, sa sjedištem u Zagrebu, Slavonska avenija 7, upisan je pod MBS: 080139985 i OIB: 72415651667 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za kupnju i prodaju robe te poljoprivrednu djelatnost.

Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Danijela Topić Rogin, koja zastupa društvo samostalno i pojedinačno.

2.2. Agrodalm

Agrodalm d.o.o. za unutarnju i vanjsku trgovinu, sa sjedištem u Zagrebu, Blizno 13, upisan je pod MBS: 080132092 i OIB: 80649374262 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za kupnju i prodaju robe, uzgoj voća, oraha i sl. za začine i napitke te uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnog bilja i rasada.

Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktor Ivica Mitrović, koji zastupa društvo samostalno i pojedinačno.

2.3. Diljexport

Diljexport d.o.o. za proizvodnju, trgovinu i usluge, sa sjedištem u Zagrebu, Zlatka Šulentića 9, upisan je pod MBS: 080298832 i OIB: 00089952586 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za proizvodnju, preradu i konzerviranje mesa i mesnih proizvoda, proizvodnju ostalih prehrambenih proizvoda, djelatnost maloprodaje, veleprodaje, uzgoja, prerade i/ili skladištenja ribe i drugih morskih organizama te poljoprivrednu djelatnost.

Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Iva Crnelić, koja zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

2.4. Marino-Lučko

Marino-Lučko d.o.o. za trgovinu, ugostiteljstvo, prijevoz i usluge, sa sjedištem u Lučkom (Grad Zagreb), Franje Puškarića 102/b, upisan je pod MBS: 080025360 i OIB: 35484380586 u sudski registar Trgovačkog suda u Zagrebu. Između ostalih djelatnosti, registriran je za proizvodnju kruha, peciva, svježe tjestenine i kolača te kupnju i prodaju robe.

Osoba ovlaštena za zastupanje društva jest direktorica Sonja Pavlić Marinović, koja zastupa društvo pojedinačno i samostalno.

3. Primijenjeni propisi

AZTN je u provedbi predmetnog upravnog postupka primijenio odredbe ZZTN-a kojim su uređena pravila i sustav mjera za zaštitu tržišnog natjecanja, zatim odredbe Uredbe o načinu i kriterijima utvrđivanja mjerodavnog tržišta (»Narodne novine«, broj 9/11., dalje u tekstu: Uredba o mjerodavnom tržištu), Uredbe o sporazumima male vrijednosti (»Narodne novine«, broj 9/11.; dalje u tekstu: Uredba o sporazumima male vrijednosti) i Uredbe o skupnom izuzeću horizontalnih sporazuma između poduzetnika (»Narodne novine«, broj 72/11., dalje u tekstu: Uredba o horizontalnim sporazumima).

AZTN je prilikom izricanja novčanih kazni strankama i određivanja njihove visine primijenio odredbe Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere (»Narodne novine«, br. 129/10. i 23/15., dalje u tekstu: Uredba o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere), zamjenivši riječi »upravno-kaznena mjera« u određenom broju i padežu s riječima »novčana kazna«.

U dijelu kojim se uređuju pitanja provedbe postupka pred AZTN-om koji nije propisan odredbama ZZTN-a, kao posebnog zakona, u smislu članka 35. stavka 1. ZZTN-a te članka 3. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (»Narodne novine«, br. 47/09. i 110/21., dalje u tekstu: ZUP), AZTN je primijenio odredbe ZUP-a.

Člankom 74. ZZTN-a propisano je kako se u primjeni ZZTN-a, a osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, u skladu s člankom 1. Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/12.), primjenjuju na odgovarajući način kriteriji koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU).

Slijedom navedenog, cjelokupna pravna stečevina EU (acquis communautaire), koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo EU, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa.

Stoga je AZTN u predmetnom upravnom postupku na odgovarajući način primjenjivao kriterije koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU:

• Priopćenje Europske komisije – Smjernice o primjeni članka 101. Ugovora o funkcioniranju EU na horizontalne sporazume o suradnji, (Službeni list C 11, od 14. siječnja 2011., dalje u tekstu: Smjernice o horizontalnim sporazumima)

• Obavijest Europske komisije o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave i smjernicama za primjenu s time povezane osnove za isključenje (Službeni list C 91/1, od 18. ožujka 2021., dalje u tekstu: Obavijest o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave)

Nadalje, AZTN je u konkretnom slučaju na odgovarajući način primjenjivao kriterije koji proizlaze iz sudske prakse Suda EU:

• presuda Suda EU od 11. rujna 2014. u predmetu CB/Komisija, C‑67/13 P, ECLI:EU:C:2014:2204, točka 51. (dalje u tekstu: presuda CB)

• presuda Suda EU od 19. ožujka 2015. u predmetu Dole Food i Dole Fresh Fruit Europe/Komisija, C‑286/13 P, ECLI:EU:C:2015:184, točka 115. i 120. (dalje u tekstu: presuda Dole Food)

• presuda Suda EU od 19. prosinca 2013. u predmetu Siemens i dr./Komisija, C 239/11 P, C 489/11 P i C 498/11 P, ECLI:EU:C:2013:866, točka 128. i 218. (dalje u tekstu: presuda Siemens)

• presuda Općeg suda od 8. srpnja 2004. u predmetu Mannesmannröhren‑Werke/Komisija, T-44/00, ECLI:EU:T:2004:218, točka 132. (dalje u tekstu: presuda Mannesmannröhren‑Werke)

• presuda Suda EU od 15. srpnja 1970. u predmetu ACF Chemiefarma/Komisija, 41/69, ECLI: ECLI:EU:C:1970:71, točka 112. (dalje u tekstu: presuda ACF Chemiefarma)

• presuda Suda EU od 13. srpnja 2006. u predmetu Komisija/Volkswagen, C 74/04 P, ECLI:EU:C:2006:460, točka 37. (dalje u tekstu: presuda Volkswagen)

• presuda Suda EU od 8. srpnja 1999. u predmetu Komisija/Anic Partecipazioni, C 49/92 P, ECLI:EU:C:1999:356, točka 112. i 116. (dalje u tekstu: presuda Anic)

• presuda Suda EU od 4. lipnja 2009. u predmetu T Mobile Netherlands i dr., C 8/08, ECLI:EU:C:2009:343, točka 23. i 33. (dalje u tekstu: presuda T-mobile Netherlands)

• presuda Suda EU od 16. prosinca 1975. u spojenim predmetima Suiker Unie i dr./Komisija, 40 do 48, 50, 54 do 56, 111, 113 i 114-73, ECLI: ECLI:EU:C:1975:174, točka 173. i 174. (dalje u tekstu: presuda Suiker Unie)

• presuda Suda EU od 31. ožujka 1993. u spojenim predmetima A. Ahlström Osakeyhtiö i dr./Komisija, C-89/85, C-104/85, C-114/85, C-116/85, C-117/85 and C-125/85 do C-129/85., ECLI: ECLI:EU:C:1993:120, točka 63. (dalje u tekstu: presuda Ahlström)

• presudu Suda EU od 17. prosinca 1998. u predmetu Baustahlgewebe/Komisija, C-185/95 P, ECLI:EU:C:1998:608, točka 58. (dalje u tekstu: presuda Baustahlgewebe)

• presuda Općeg suda od 27. rujna 2006. u spojenim predmetima Dresdner Bank i dr./Komisija, T‑44/02 OP, T‑54/02 OP, T‑56/02 OP, T‑60/02 OP i T‑61/02 OP, ECLI:EU:T:2006:271, točka 59., 64. i 65. (dalje u tekstu: presuda Dresdner Bank)

• presuda Suda EU od 1. srpnja 2010. u predmetu Knauf Gips/Komisija, C 407/08 P, ECLI:EU:C:2010:389, točka 47. (dalje u tekstu: presuda Knauf Gips)

• presuda Suda EU od 7. siječnja 2004. u spojenim predmetima Aalborg Portland i dr./Komisija, C-204/00 P, C-205/00 P, C-211/00 P, C-213/00 P, C-217/00 P i C-219/00 P, ECLI:EU:C:2004:6, točke 55. do 57. i 86. (dalje u tekstu: presuda Aalborg Portland)

• presuda Suda EU od 4. rujna 2014. u predmetu YKK i dr./Komisija, C 408/12 P, ECLI:EU:C:2014:2153, točka 26. (dalje u tekstu: presuda YKK)

• presuda Suda EU od 20. siječnja 2016. u predmetu Toshiba Corporation/Komisija, C 373/14 P, ECLI:EU:C:2016:26, točka 25., (dalje u tekstu: presuda Toshiba)

• presuda Suda EU od 17. lipnja 2010. u predmetu Lafarge/Komisija, C 413/08 P, ECLI:EU:C:2010:346, točka 29. (dalje u tekstu: presuda Lafarge)

• presuda Suda EU od 14. siječnja 2021. u predmetu Kilpailu-ja kuluttajavirasto, C 450/19, ECLI:EU:C:2021:10, točka 35. (dalje u tekstu: presuda Kilpailu-ja kuluttajavirasto)

• Presuda Općeg suda od 15. lipnja 2005. u spojenim predmetima Tokai Carbon Co. Ltd i dr./Komisija, T-71/03, T-74/03, T-87/03 i T-91/03, ECLI:EU:T:2005:220, točka 74. i 297. (dalje u tekstu: presuda Tokai).

AZTN je izvršio uvid u odredbe Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, broj 90/11., dalje u tekstu: ZJN), kao posebnog propisa kojim su u promatranom razdoblju bili uređeni tijek otvorenog postupka javne nabave (članak 31.), sklapanje okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata (članak 38.), postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma (članak 39.) i kriteriji za odabir ponude (članak 82.) te odredbe Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (»Narodne novine«, broj 10/2012., dalje u tekstu: Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama) kao podzakonskog propisa kojim su u istom razdoblju između ostalog bili uređeni način izrade dokumentacije za nadmetanje (članak 2.), sadržaj dokumentacije za nadmetanje (članak 3.) i način određivanja cijene ponude (članak 8.).

4. Mjerodavno tržište

Mjerodavno tržište, u smislu članka 7. ZZTN-a, određuje se kao tržište određene robe i/ili usluga koje su predmet obavljanja djelatnosti poduzetnika na određenom zemljopisnom području.

Svrha utvrđivanja mjerodavnog tržišta jest određivanje robe i/ili usluga s kojima se poduzetnici tržišno natječu te zemljopisnog područja na kojem se natječu (članak 3. stavak 2. Uredbe o mjerodavnom tržištu).

Mjerodavno tržište utvrđuje se na način da se utvrdi njegova proizvodna dimenzija (mjerodavno tržište u proizvodnom smislu) i zemljopisna dimenzija (mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu) (članak 4. Uredbe o mjerodavnom tržištu).

Mjerodavno tržište u proizvodnom smislu obuhvaća sve proizvode za koje potrošači smatraju da su međusobno zamjenjivi s obzirom na njihove bitne značajke, cijenu ili način uporabe, odnosno navike potrošača. Mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu obuhvaća zemljopisno područje na kojem poduzetnici sudjeluju u ponudi ili nabavi proizvoda (članak 5. i 6. Uredbe o mjerodavnom tržištu).

S obzirom na to da se postupanje stranaka koje je predmet ovog postupka odnosilo isključivo na postupke javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, za nabavu 14 grupa prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom 2012. godine na području Grada Zagreba provedeni od strane UDD-a, AZTN je u ovom predmetu promatrao navedene postupke javne nabave kao jedinstveno mjerodavno tržište u proizvodnom smislu, dok je kao mjerodavno tržište u zemljopisnom smislu utvrđeno područje Grada Zagreba.

Vezano uz činjenicu da je u predmetnom postupku utvrđeno postojanje zabranjenog sporazuma između dva ili više neovisnih poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazum), koji je za cilj imao ograničiti tržišno natjecanje u predmetnim postupcima javne nabave, prethodnim utvrđivanjem i usklađivanjem cijena ponuda sudionika sporazuma radi utjecaja na ishod navedenih postupaka javne nabave i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, AZTN ističe kako precizno definiranje mjerodavnog tržišta i tržišne snage poduzetnika nije potrebno kada je cilj zabranjenog sporazuma sam po sebi protutržišni, kao u konkretnom slučaju.

Naime, za određena koluzivna ponašanja, koja vode do toga da karteli horizontalno određuju cijene, može se smatrati toliko vjerojatnim da će imati negativne učinke, osobito na cijenu, količinu ili kvalitetu proizvoda i usluga, da se može smatrati nepotrebnim, u svrhu primjene članka 101. stavka 1. UFEU‑a, dokazivati da imaju konkretan učinak na tržište. Naime, iskustvo pokazuje da takvo ponašanje uzrokuje smanjenje proizvodnje i povećanje cijena, koje dovodi do loše raspodjele sredstava osobito na štetu potrošača (presude CB, točka 51. i Dole Food, točka 115.)

Sporazumi o podjeli tržišta sami po sebi imaju za cilj ograničiti tržišno natjecanje te su obuhvaćeni kategorijom koja je izričito zabranjena člankom 101. stavkom 1. UFEUa, s obzirom na to da se takav cilj ne može opravdati analizom ekonomskog konteksta u kojem je smješteno predmetno protutržišno postupanje (presuda Siemens, točka 218.).

Ako je sam cilj sporazuma ograničiti tržišno natjecanje »podjelom tržišta«, nije stoga, potrebno točno definirati predmetna tržišta jer je stvarno ili potencijalno tržišno natjecanje zasigurno ograničeno (presuda Mannesmannröhren‑Werke, točka 132.).

5. Postupak utvrđivanja zabranjenog sporazuma

5.1. Nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka

Temeljem odredbe članka 42. ZZTN-a, AZTN ima ovlast provođenja nenajavljene pretrage poslovnih prostorija, zemljišta i prijevoznih sredstava, dokumenata, isprava i stvari koje se tamo nalaze, kao i pečaćenje te privremeno oduzimanje predmeta, osobito ako postoji opasnost od skrivanja ili uništenja dokaza, koji su nužni za utvrđivanje narušavanja tržišnog natjecanja u smislu članka 8. ZZTN-a, a razumno je pretpostaviti da se oni nalaze u određenom prostoru ili kod određene osobe. Prije provođenja nenajavljene pretrage AZTN je dužan od Visokog upravnog suda Republike Hrvatske zatražiti nalog za provedbu iste.

AZTN je 5. prosinca 2017. proveo nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta na temelju rješenja Visokog upravnog suda Republike Hrvatske pod poslovnim brojem: UrII-239/17-2, UrII-240/17-2 i UrII-241/17-2 od 30. studenog 2017. kojima je naložena provedba nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija navedenih poduzetnika.

5.2.     Očitovanja stranaka prije Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama

5.2.1. Očitovanja Agro-Vira

Agro-Vir u svojem očitovanju od 5. siječnja 2018. navodi kako nije sklapao bilo kakve zabranjene sporazume u smislu članka 8. ZZTN-a pa tako niti u predmetnom postupku javne nabave koji je tijekom 2012. godine proveden od strane UDD-a.

Agro-Vir ističe kako je UDD u svibnju 2012. samostalno sastavio dokumentaciju za nadmetanje i započeo otvoreni postupak javne nabave za nabavu raznih prehrambenih proizvoda radi sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine. UDD je samostalno odlučio da će sklopiti okvirni sporazum (način nabave) s tri gospodarska subjekta, umjesto primjerice s 5 ili više gospodarskih subjekata te da će okvirni sporazum sklopiti na rok od 4 godine koji rok je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan, s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a pogotovo promjene cijena tijekom više godina (u konkretnom slučaju 4 godine).

Slijedom navedenog, Agro-Vir smatra kako je u predmetnom postupku javne nabave koji je tijekom 2012. proveden od strane UDD-a očit potpuno pogrešan odabir načina nabave (okvirni sporazum), broja gospodarskih subjekata s kojima se sklapa okvirni sporazum (3 umjesto veći broj) i roka na koji se sklapa okvirni sporazum (4 godine za robu koja ima iznimno velike fluktuacije cijena na tržištu). Dokaz fluktuacije cijena (promjena cijena) na tržištu predstavljaju javno objavljena izvješća Tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi Ministarstva poljoprivrede (dalje u tekstu: TISUP). Nije potrebno naglašavati koliki utjecaj na fluktuaciju cijena voća i povrća imaju vremenske prilike tijekom samo jedne godine (mraz u proljeće, suša, nedostatak padavina, pretjerana količina padavina, slaba zima i druge slične vremenske nepogode). Nemoguće je pretpostaviti i procijeniti niti u jednoj godini, a pogotovo u razdoblju od 4 godine kakve će vremenske prilike prevladavati. Kontinuirane značajne promjene (fluktuacije) cijena pojavljivale su se tijekom cijelog razdoblja trajanja okvirnog sporazuma.

Vezano uz način sklapanja ugovora o javnoj nabavi u konkretnom slučaju, Agro-Vir navodi kako je UDD svojevoljno odredio da će ugovore o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapati neposredno na temelju izvornih uvjeta za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi s ponuditeljem. Pri tome je odredio da će se, »ukoliko najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum«. U dokumentaciji za nadmetanje niti u okvirnom sporazumu UDD nije definirao što znači »najpovoljniji gospodarski subjekt«, odnosno nije odredio je li to ponuditelj koji je podnio najpovoljniju ponudu za cjelokupni predmet nabave (4 godine) ili ponuditelj koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapao okvirni sporazum.

Dakle, UDD kao naručitelj nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim.

Agro-Vir navodi kako je UDD, nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da je istim smatrao onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma, neovisno o tome je li u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran. Na taj je način UDD samovoljno i svojevoljno tumačio odredbe dokumentacije za nadmetanje i okvirnog sporazuma.

Prema mišljenju Agro-Vira, UDD prilikom odabira načina nabave, roka sklapanja okvirnog sporazuma i načina sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma za predmet nabave roba (prehrambeni proizvodi), nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske (dalje u tekstu: RH) kod obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi i kupaca koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi. Većina naručitelja nije sklapala okvirne sporazume (sklapala je ugovore), a ako ih je sklapala onda je sklapala iste na razdoblje kraće od 4 godine.

Nadalje, ukoliko su sklapali okvirne sporazume na više godina, iste su sklapali sa što većim brojem ponuditelja. U tom su slučaju ugovore o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklapali na kraće razdoblje (uvažavajući sezonski karakter primjerice svježeg voća i povrća – 3 mjeseca ili 6 mjeseci) i najčešće na temelju ponovne provedbe prikupljanja ponuda (mini nadmetanje) između potpisnika okvirnih sporazuma. Budući da nije konzultirao najbolju praksu na tržištu jasno je da je UDD kao naručitelj svjesno, namjerno i svojevoljno prouzročio iznimno teško premostive prepreke i zapreke kvalitetnoj provedbi i primjeni Okvirnog sporazuma za cijelo vrijeme njegova trajanja.

Agro-Vir navodi i kako je UDD u dokumentaciji za nadmetanje (članak 1. stavak 2. prijedloga Okvirnog sporazuma) odredio da okvirni sporazum ne predstavlja obvezu naručitelja na kupnju robe od ponuditelja. Obveza pri tome nastaje tek kad se zaključi ugovor o javnoj nabavi na temelju Okvirnog sporazuma. Agro-Vir naglašava iznimno nekorektnu odredbu iz dokumentacije za nadmetanje (ne navodeći o kojoj točno odredbi je riječ) koja naručitelju daje za pravo, neovisno o sklopljenom okvirnom sporazumu, temeljem istoga sklapati ugovore i nabavljati robu, ili provesti u bilo kom trenutku novi postupak javne nabave radi sklapanja novog okvirnog sporazuma ili novog ugovora. Za ponuditelja je takav okvirni sporazum iznimno nepovoljan i nepredvidiv. Takvim okvirnim sporazumom Agro-Vir je u potpunosti ovisio o samovolji i interesima naručitelja. Takva odredba, premda iznimno nepovoljna za ponuditelje, pruža mogućnost naručitelju da u bilo kojem trenutku u kojem uoči da cijene roba nisu realne, odnosno tržišne (lako moguće provjeriti iz izvješća TISUP-a), može pokrenuti novi postupak javne nabave radi sklapanja novog ugovora odnosno okvirnog sporazuma.

Agro-Vir ističe kako nitko nije prisiljavao UDD kao naručitelja na sklapanje niti jednog ugovora temeljem okvirnog sporazuma. Upitno je koji bi uopće bio interes ponuditelju sklapati bilo kakav sporazum s bilo kim radi maksimizacije cijena, kada naručitelj nije obvezan sklapati ugovore na temelju okvirnog sporazuma i kada u bilo kojem trenutku može pokrenuti novi postupak javne nabave radi sklapanja novog ugovora odnosno okvirnog sporazuma.

Dapače, pokušajem nuđenja većih cijena ponuditelj sebi smanjuje mogućnost i vjerojatnost da će s naručiteljem sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma jer naručitelj može u bilo kojem trenutku odlučiti provesti novi postupak javne nabave. Ukoliko je naručitelj smatrao da je između potpisnika okvirnog sporazuma došlo do nedozvoljenog sporazuma koji je uzrokovao veće cijene roba od tržišnih odnosno realnih, zbog čega je uopće sklapao s ponuditeljima ugovore na temelju okvirnog sporazuma, umjesto da je provodio nove postupke javne nabave. Postupanje naručitelja potpuno je nejasno i nerealno.

Agro-Vir dodaje kako je predajom svoje ponude dao pisanu izjavu volje da će isporučiti robe u skladu s uvjetima i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje, uz napomenu kako nije odredio uvjete koje ponuda mora sadržavati niti je bio u mogućnosti u svojoj ponudi odrediti uvjete koji ne odgovaraju uvjetima koje je odredio naručitelj. Vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, UDD je kao jedinu mogućnost odredio da se jedinične cijene predmeta nabave mogu mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro. U slučaju promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/-3 %, jedinične cijene mijenjaju se u odnosu na ponuđene u troškovniku prilikom sklapanja okvirnog sporazuma za odgovarajući postotak promjene tečaja. Ovako dobivene cijene fiksne su i nepromjenjive do isteka roka pojedinog ugovora za ugovoreno razdoblje na koje se ugovor sklapa.

Ponuđene cijene za prvu godinu bile su fiksne i nepromjenjive. Slijedom navedenog, UDD nije, vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, uvažio sezonski karakter robe (voća i povrća), već je mogućnost promjene cijene vezao isključivo uz promjene tečaja eura, iako dobar dio voća i povrća nije iz uvoza već je riječ o proizvodima porijeklom iz RH. UDD je mogao odrediti mogućnost promjene jediničnih cijena i na gore i na dolje sukladno sezonskim oscilacijama jediničnih cijena tijekom 4 godine trajanja okvirnog sporazuma. Mogao je primjerice mogućnost promjene cijena vezati uz postotke porasta cijene javno objavljenih u TISUP-u. UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena.

Prema očitovanju Agro-Vira, uvjeti dokumentacije za nadmetanje moraju biti jasni, nedvojbeni, potpuni i neutralni te moraju omogućiti formiranje cijena bez preuzimanja neuobičajenih rizika i dodatnih predradnji od strane ponuditelja. Definirajući uvjete na predmetni način, UDD je onemogućio ponuditeljima predaju kvalitetnih ponuda koje ne traže preuzimanje nerealnih rizika za ponuditelja.

U skladu s uvjetima i zahtjevima postavljenima u dokumentaciji za nadmetanje, Agro-Vir je morao sastaviti svoju ponudu vodeći računa o postavljenim uvjetima i zahtjevima (kako mu ponuda ne bila odbijena), o konkurenciji na tržištu kako bi ponuda bila odabrana za sklapanje okvirnog sporazuma (kako bi bio minimalno jedan od tri najpovoljnija ponuditelja na temelju cijene kao jedinog kriterija za odabir), ali i o svojim mogućnostima, interesima i ciljevima.

Budući da je dobro poznavao sezonski karakter cijena robe (voća i povrća) te nemogućnost bilo kakve pouzdane procjene kretanja cijena tijekom naredne četiri godine, Agro-Vir si je postavio prioritetan cilj ponuditi što realnije i povoljnije cijene za prvu godinu za koju je mogao s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena kako bi bilo odabran za sklapanje ugovora prvu godinu. Za ostale tri godine trajanja okvirnog sporazuma, bio je prisiljen prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji) prvenstveno vodeći računa da bude odabran za sklapanje okvirnog sporazuma kao najpovoljniji. Agro-Vir navodi kako je znao da okvirni sporazum ne obvezuje te je sukladno tome znao da ukoliko ponudi najpovoljnije uvjete za naredne godine, a cijene se na tržištu tako promijene (što ni u kom slučaju nije mogao pouzdano predvidjeti) da mu postane neisplativo isporučivati robe prema uvjetima iz ponude dane za drugu, treću ili četvrtu godinu, nije obvezan sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma isto kao što to nije bio obvezan niti UDD kao naručitelj.

Takva se praksa upravo i ostvarila te je Agro-Vir ostvario svoj prioritetni cilj – sklopio je prvi ugovor na temelju okvirnog sporazuma, dok mu je sklapanje ugovora za drugu, treću ili četvrtu godinu godinu postalo neisplativo pa nije niti htio sklapati ugovore. Agro-Vir ponovno naglašava da niti naručitelj nije morao sklapati takve ugovore, ukoliko je smatrao da su isti neisplativi za njega već je mogao pokrenuti nove postupke javne nabave i sklopiti nove ugovore ili okvirne sporazume po povoljnijim uvjetima za sebe.

Zaključno, Agro-Vir navodi kako se s ostalim strankama u predmetnom postupku susreće na gotovo svim nadmetanjima, uvijek mu predstavljaju žestoku konkurenciju na tržištu prehrambenih proizvoda i nikada se ne dogovaraju radi narušavanja tržišnog natjecanja. Agro-Vir odbija bilo kakve navode ili bilo kakve mogućnosti da je s ostalim strankama u predmetnom postupku sklopio zabranjeni sporazum u smislu članka 8. ZZTN-a.

AZTN je dopisom od 14. svibnja 2018. zatražio od Agro-Vira očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom 2012. godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća te konditorskih proizvoda.

Agro-Vir u svojem očitovanju od 14. lipnja 2018. navodi kako je cijene, kao i svi drugi ponuditelji, za prvu godinu trajanja Okvirnog sporazuma, formirao na osnovi nabavnih ulaznih cijena od strane raznih dobavljača od kojih je nabavljao predmetne robe, troškova radne snage i rizika od promjena stopa doprinosa iz i na plaće, poreza na dohodak, poreznih olakšica, minimalne plaće, troškova energenata i goriva koje se mijenjaju tijekom jednog mjeseca više puta, najma poslovnih prostora i promjena cijena najma, najma (leasinga) za dostavna vozila, troškova uprave, zavisnih troškova (računovodstveni servis, pravne usluge, porezno savjetovanje i slične intelektualne usluge), troškova dostave i isporuke robe, broja mjesta isporuke, specifičnosti pojedinih mjesta isporuke, trajanja isporuke, troškovima povrata robe zbog kala, rastepa, kvara i loma, troškovima financiranja zaliha, financiranja dobavljača (razlike u rokovima plaćanja prema dobavljačima u odnosu na rokove naplate od kupaca), rizicima u poslovanju koji se mogu dogoditi (ulazak RH u EU, porast/smanjenje cijena određenih roba (šećera primjerice, ulja i slično), porast konkurencije stranih dobavljača, promjena zakonske regulative o tržištu prehrambenih proizvoda) te raznih drugih nepredviđenih i teško predvidivih troškova (marže).

Agro-Vir dodaje kako je cijene za drugu, treću i četvrtu, te petu godinu formirao na način da je, osim o elementima kalkulacije za prvu godinu, promišljao i pretpostavljao kretanje cijena na tržištu u narednih 4-5 godina, te o mogućim rizicima, promjenama zakonske regulative, promjenama tržišta, promjenama na mikro planu i na makro planu (ulazak u EU, izlazak Velike Britanije iz EU i drugo), te je tako formirao cijene vodeći računa o svojim ciljevima (sklapanje okvirnog sporazuma i ugovora za prvu godinu).

Sukladno naručiteljevoj nejasnoj odredbi iz Dokumentacije za nadmetanje (Dio V. PODACI O PONUDI, točka 3. stranica 7.) cit» ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive, promjene cijene za svaki sljedeći godišnji ugovor utvrdit će se u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda«, Agro-Vir je namjeravao formirati cijene za 2013., 2014., 2015. i 2016. godinu izradom kalkulacija u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda. Iz navedene netočne i nejasne formulacije iz dokumentacije za nadmetanje proizlazilo je da će UDD za svaki godišnji ugovor provesti poziv za dostavu ponuda (tzv. mini nadmetanje) u kojem će Agro-Vir kao jedan od ponuditelja poslati novu ponudu s cijenama koje su tržišne, ali za taj slijedeći period za koji se sklapa godišnji ugovor ili ugovor na kraće razdoblje.

Budući da mu UDD nije omogućio nuđenje novih cijena za drugi i svaki sljedeći ugovor, sukladno gore navedenoj odredbi Dokumentacije za nadmetanje, već mu je samo ponudio ugovor s cijenama koje je Agro-Vir ponudio prilikom sklapanja okvirnog sporazuma, Agro-Vir smatra da je UDD samovoljno i nezakonito izmijenio uvjete dokumentacije za nadmetanje i sklopljenog okvirnog sporazuma.

UDD nije postupio u skladu s uvjetima koje je propisao u natječajnoj dokumentaciji, a to je bio jedan od važnih faktora pri izrade kalkulacija cijena za drugu, treću, četvrtu i petu godinu. Iz navedenog je evidentno da je UDD nejasno sastavio dokumentaciju za nadmetanje i doveo u zabludu Agro-Vir i ostale ponuditelje. UDD je samovoljno i proizvoljno tumačio nejasne i netočne odredbe takve dokumentacije za nadmetanje kako je htio, pa je isključivo i jedino odgovoran za sve što se kasnije u tijeku izvršenja okvirnog sporazuma događalo, a nikako Agro-Vir kao jedan od ponuditelja, koji je na temelju takve nejasne i netočne dokumentacije za nadmetanje predao ponudu, najbolje što je znao i mogao.

Vezano uz zahtjev AZTN-a za dostavom detaljnih i točnih kalkulacija, Agro-Vir naglašava kako zbog predmetnog otvorenog postupka javne nabave te namjere sklapanja okvirnog sporazuma na četiri godine, a osobito zbog karaktera robe koja se nabavljala i koja ima izuzetno sezonski karakter te iznimnu cjenovnu fluktuaciji tijekom jedne godine, a pogotovo tijekom četiri godine, jasno je da nije mogao definirati točne i pouzdane kalkulacije 4-5 godina unaprijed.

Osim navedenog nije bio u mogućnosti formirati točne i pouzdane kalkulacije i zbog uvjeta mikro i makro okruženja, te konstantnih i ubrzanih promjena (primjerice ulazak u EU, višestruke promjene zakonske regulative prilagodbe propisa EU zakonodavstvu, više suša, poplava, elementarnih nepogoda i slično), a koje promjene su utjecale na okolnost da je Agro-Viru postalo neisplativo poslovati po cijenama iz okvirnog sporazuma, te je bilo nužno odustajanje od sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma.

Slijedom navedenog, a osobito jer nije imao točne i pouzdane kalkulacije niti ih je kao takve izrađivao za drugu do pete godine trajanja okvirnog sporazuma jer je formiranje cijena 4-5 godina unaprijed samo rizik i lutrija, Agro-Vir navodi kako nije u mogućnosti dostaviti AZTN-u takve kalkulacije, odnosno podatke koje su dovele do određivanja cijena odnosno do odustajanja od sklapanja ugovora, uz napomenu da godišnje preda više stotina ponuda kako u postupcima javne nabave javnim i sektorskim naručiteljima, tako i privatnim naručiteljima koji nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi, te zbog toga nije u mogućnosti, niti ima praksu, čuvati kalkulacije na temelju kojih je izradio svaku od navedenih više stotina ponuda godišnje.

Među razlozima za odustajanje od sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, Agro-Vir navodi više okolnosti. Budući da nije provedeno mini nadmetanje, odnosno nije dobio poziv za dostavu ponuda u ponovljenom postupku, kako je to naveo naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje, Agro-Vir nije bio u mogućnosti ponuditi korigirane, tržišne cijene u vrijeme davanja ponude za sklapanje godišnjeg ugovora za drugu do petu godinu okvirnog sporazuma.

Agro-Vir dodaje kako nitko ne može predvidjeti elemente koji se mijenjaju iz godine u godinu, a uvelike utječu na kalkulaciju cijena, kao što su: promjene stope PDV-a s 23 % na 25 %, promjene stope obračuna dohotka, podizanje trošarine na dizelska i benzinska goriva, povećanje cijene električne energije ili poremećaji cijena sirovina na tržištu zbog karaktera robe. Svi troškovnici za sve godine morali su biti unaprijed popunjeni za svih 5 godina unaprijed jer inače dokumentacija ponude odnosno sama ponuda ne bi bila pravovaljana.

S tim u vezi, Agro-Vir ističe kako ima pravo donositi slobodne poslovne odluke kada će i od kojeg posla odustati (pogotovo kada niti njega niti naručitelja ništa ne obvezuje na sklapanje ugovora), a kada će i koji posao ugovoriti i realizirati. S obzirom na to da je nezakonito sklapati ugovore i isporučivati robe kada je kalkulacija u minusu, osobito kada je ispod nabavne cijene ulazne robe (Zakon o porezu na dodanu vrijednost), Agro-Vir navodi da bi nezakonito postupao u slučaju da je prihvaćao ugovore u kojima bi ostvarivao gubitak, odnosno fakturirao robe ispod njihove nabavne cijene, odnosno da kao poduzetnik apsolutno ima slobodu formirati cijene prema svojoj procjeni i prema svojem iskustvu, pogotovo što je u konkretnom slučaju morao formirati cijene više godina unaprijed bez da mu je naručitelj omogućio korekcije istih u slučaju sezonskih odstupanja i promjena.

Agro-Vir navodi kako je kalkulacija cijena za konzervirano i smrznuto povrće nemoguća nekoliko godina unaprijed, jer ima isti kriterij kao i svježe voće i povrće, s obzirom na to da je sirovina koja je potrebna za te proizvode svježeg karaktera i uvelike ovisi o urodu i cijeni koja će biti u sezoni, te se tek nakon toga uopće može formirati cijena za slijedeću godinu. Kalkulacija za navedenu grupu proizvoda ne može se napraviti pet godina unaprijed, jer čak da se radi kalkulacija na osnovi zaliha, maksimalni rok trajanja konzerviranog povrća je dvije godine, uz napomenu da se u ovoj specifičnoj grupi nalazi i artikl obrađeni svježi krumpir čiji je rok trajanja 3 dana.

Ponudu za konditorske proizvode Agro-Vir je bazirao na dobavljačima […] i […]. S obzirom na to da je […] izbacila iz svog asortimana artikle koji su s Agro-Virom bili dogovoreni za ponude u 2013. i 2014. godini., Agro-Vir je morao odustati od ponude za te navedene godine. Kalkulacija za navedenu grupu proizvoda ne može se napraviti pet godina unaprijed, jer čak da se radi kalkulacija na osnovi zaliha, maksimalni rok trajanja konditorskih proizvoda je 6 mjeseci.

5.2.2. Očitovanja Diljexporta

Diljexport u svojem očitovanju od 2. siječnja 2018. navodi kako iz Tablice 1. Pregled ponuda tri najpovoljnija ponuditelja po godinama i grupama proizvoda koja je sastavni dio Zaključka, niti iz dokumentacije koja se navodi u istom Zaključku, nije razvidno postojanje zabranjenog sporazuma u smislu članka 8. ZZTN-a. Također, iz Zaključka nije razvidno koji ugovori se konkretno odnose na Diljexport i zbog čega mu se na stavlja na teret sklapanje zabranjenog sporazuma u smislu odredbi ZZTN-a.

Diljexport navodi kako je u pogledu djelatnosti koje je obavljao tijekom 2012., a i kasnije, potrebno uzeti u obzir gospodarski kontekst i suradnju s mnogim drugim poslovnim partnerima ([…] i druge ustanove na području RH za koje je opće poznato da su ugovarali rok dospijeća plaćanja računa čak i do 240 dana, dok je uobičajeno bilo plaćanje ugovorenih roba ili usluga izvršiti i nakon […] dana), a ne samo poslovnu suradnju s UDD-om.

U takvim okolnostima, Diljexportu je bilo izuzetno teško poslovati, a pogotovo u razdoblju od 2012. godine i kasnije, kada je učinak dugotrajne recesije najviše došao do izražaja na način da se poslovalo u uvjetima izuzetno otežane likvidnosti, pa je bilo potrebno s osobitom pažnjom koristiti kapital kojim se raspolaže i isti oprezno ulagati, odnosno koristiti za nabavu roba i usluga koje su neophodne za obavljanje djelatnosti, kako bi se osigurao opstanak na tržištu.

Upravo zbog toga Diljexport je tijekom 2012. godine odustajao od određenih ponuda, odnosno ugovora s UDD-om jer je u određenim slučajevima bilo nemoguće ispuniti obvezu koju bi takvim ugovorom Diljexport preuzeo. Naime, nekada bi zbog nedostatka obrtnog kapitala bilo nemoguće isporučiti onu vrstu i količinu robe na koju bi se ugovorom obvezao, a isto tako je bilo situacija u kojima bi u vrijeme kada bi se ugovor s UDD-om trebao sklopiti, došlo do poslovnih prilika u kojima se, imajući u vidu obrtni kapital i robu na raspolaganju, moglo upustiti u kudikamo lukrativnije poslovne poduhvate od onih kakvi bi bili s UDD-om.

Slijedom navedenog, Diljexport otklanja bilo kakvu odgovornost za sudjelovanje u zabranjenom sporazumu sukladno članku 8. ZZTN-a.

AZTN je dopisom od 14. svibnja 2018. zatražio od Diljexporta očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom 2012. godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda te konditorskih proizvoda.

Diljexport u svojem očitovanju od 11. lipnja 2018. pojašnjava kako je u predmetnom postupku javne nabave polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda, za 2014. ponudio iznos koji je za 1.505.838,13 kn bio manji od iznosa koji je ponudio za 2013., iz razloga što je prilikom izrade ponude za UDD u 2012. godini očekivao u 2014. plaćanja […] koja je imala valutu od 240 dana uz plaćanje nakon […], a koja plaćanja su i realizirana u 2014. za obveze iz 2012. i 2013.

Polazeći od pretpostavke da navedena plaćanja ne budu realizirana, da se nabava roba mora platiti s najdužom odgodom od njegovih dobavljača od 30 dana, kao i od pretpostavke da mu se umjesto novčanih sredstava ponudi ugovor o cesiji kao 2008. od strane […] pa da dobije drugi oblik načina plaćanja, čime bi mu se dodatno produžila valuta plaćanja tko zna do kada, Diljexportu su u takvim slučajevima bili bitni kupci od kojih se može što prije naplatiti, kao što je u konkretnom slučaju bio UDD koji je plaćao u valuti od 30 dana. Stoga je, kako bi zadržao ostale dobre kupce, podnio UDD-u ponudu s tako niskom cijenom za 2014. samo zbog toga što je UDD plaćao u roku od 30 dana, što je za Diljexport značilo osiguranje priliva sredstava u što kraćem roku kako bi preživio.

Vezano uz predmetni postupak javne nabave konditorskih proizvoda, Diljexport navodi kako je tu bila riječ o proizvodima iz uvoza i domaće proizvodnje. Stoga je postupao kalkulativno po godinama i pretpostavkama. Ako bi nabavljao robu iz uvoza u 2013. i 2015. koja je znatno jeftinija od domaće, takvu robu morao bi odmah platiti pa mu je tada bio bitan brzi dotok obrtnog kapitala. Za 2014. je pretpostavio da će kupovati robu iz domaće proizvodnje po znatno višim cijenama, te da će dobiti očekivana sredstva iz dugotrajnih valuta i da će mu domaći dobavljač dati i dužu odgodu plaćanja pa je njegova ponuda za 2014. bila s većom cijenom.

Diljexport navodi i kako se, imajući u vidu velike promete, morao snalaziti na razne načine da kupci ne ostanu bez robe. Glede troškova, bilo mu je lakše isporučivati na jedno mjesto više vrsta robe i na taj način povećavati produktivnost svojeg poslovanja, nego tisuće manjih.

5.2.3. Očitovanje Agrodalma

AZTN je dopisom od 14. svibnja 2018. zatražio od Agrodalma očitovanje i obrazloženje o načinu formiranja cijena koje je ponudio u predmetnim postupcima javne nabave raznih prehrambenih proizvoda, a koji su tijekom 2012. godine provedeni od strane UDD-a (uz prikaz svih troškova i drugih elemenata koji su sačinjavali strukturu cijena proizvoda koji su bili dio ponude predmetnih postupaka javne nabave), o razlozima zbog kojih je u istim postupcima javne nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za pojedinu godinu na temelju ranije sklopljenog okvirnog sporazuma (uz dostavu dokumentacije iz koje bi bili vidljivi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja godišnjeg ugovora) i o razlikama u iznosu ponuda za pojedine godine u predmetnim postupcima javne nabave svježeg mesa (svinjetina i junetina) i konditorskih proizvoda.

Agrodalm u svojem podnesku od 4. srpnja 2018. navodi kako je od provedbe predmetnih postupaka javne nabave prošlo dosta vremena, što uvelike otežava njegovo očitovanje u predmetnom postupku, osobito uzimajući u obzir da godišnje sudjeluje na mnoštvu javnih i inih natječaja, u prosjeku cca […] mjesečno.

Agrodalm dodaje kako je otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, vrlo složen postupak javne nabave. Primjenjivao se nekoliko godina, a kada su uočeni nedostaci, primjenjuju se drugi oblici sklapanja okvirnih sporazuma i to u pravilu na kraće vremensko razdoblje.

Nedostaci okvirnih sporazuma sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine jesu poglavito predugo vremensko razdoblje i previše gospodarskih subjekata. Bilo je vrlo teško i komplicirano utvrditi cijene ponuđene robe za razdoblje od četiri godine. Stanje na tržištu stalno se mijenja, mogućnosti nabave ponuđene robe što povoljnije nije moguće planirati na duži vremenski period.

Događalo se da su ostali gospodarski subjekti pronašli bolje i povoljnije načine nabave ponuđene robe. To su razlozi da se nekada odustaje od ponude, jer se ne može tržišno opravdati dostava robe za cijelu godinu ili onu slijedeću za koju Agrodalm još ne zna kako će robu nabaviti i pod kojim uvjetima. Financijsko stanje tvrtke nije uvijek isto. Najčešće se posluje s vrlo malom dobiti, a nekad dobiti nije ni bilo. Bilo je i razdoblja kada se i pozitivna nula smatrala uspjehom.

Najveći broj odluka koje je Agrodalm donosio bile su vezane uz konkretni trenutak kada se odluka donosila, a često na osnovi trenutne procjene. Agrodalm posebno napominje da zbog proteka vremena dokumentacija nije čuvana, ali sva financijska dokumentacija je uredno čuvana i može po potrebi dostaviti već pregledanu i dostavljenu dokumentaciju.

Vezano uz zahtjev AZTN-a za dostavom detaljnih kalkulacija za predmetne postupke javne nabave koje je u 2012. proveo UDD, Agrodalm navodi kako u svojem poslovanju ne čuva nikakve tragove kalkulacija na papiru, jer je uglavnom riječ o promjeni cijena »iz glave«. Tako je formirao i cijene za period od četiri godine unaprijed predviđajući otprilike kretanje cijena za svaku godinu, shodno određenim informacijama koje je tražio od dobavljača o kretanju cijena. Stoga je na temelju informacija dobavljača i vlastitih saznanja i iskustava formirao cijene i radio kalkulacije za četiri godine.

5.3 Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku

Sukladno odredbi članka 48. stavka 1. ZZTN-a, AZTN je strankama u postupku dostavio Obavijest o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku od 30. prosinca 2019. (dalje u tekstu: Obavijest) kako bi im se osigurala mogućnost izjašnjavanja o svim činjenicama i okolnostima kojima je preliminarno utvrđeno da su ponude Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda koje je 2012. proveo UDD te njihovo odustajanje od sklapanja jednogodišnjih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. u slučajevima kada su bili najpovoljniji ponuditelj, rezultat njihovog međusobnog dogovora koji predstavlja zabranjeni sporazum u smislu članka 8. stavka 1. točki 1. i 3. ZZTN-a. Stranke su imale pravo u roku od mjesec dana od dana primitka Obavijesti dostaviti primjedbe na Obavijest te predložiti saslušanje dodatnih svjedoka i izvođenje dodatnih dokaza.

5.4.     Očitovanja stranaka nakon Obavijesti o preliminarno utvrđenim činjenicama u postupku

5.4.1. Očitovanje Agro-Vira

Agro-Vir u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. navodi kako je AZTN u potpunosti pogrešno odnosno nepotpuno utvrdio sve relevantne činjenice u provedenom ispitnom postupku, iz čega se izvlače pogrešni zaključci o postojanju okolnosti koje bi ukazivale na to da su poduzetnici Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko međusobno sklopili zabranjeni sporazum u smislu članka 8. stavka 1. točki 1. i 3. ZZTN-a prilikom sudjelovanja u ponovljenim postupcima javne nabave za 14 grupa proizvoda koje je 2012. godine proveo UDD. Razlozi utvrđivanja takvih pogrešnih zaključaka prvenstveno se mogu tražiti u nedovoljnoj upoznatosti AZTN-a s konkretnim postupcima javne nabave te načinom njihove provedbe od strane UDD-a kao javnog naručitelja.

Kako bi se opisao način provedbe tih ponovljenih postupaka javne nabave koji su bili predmet ispitnog postupka AZTN-a, ključno je sagledati kriterije te pravila javne nabave koje je propisao naručitelj UDD.

Agro-Vir navodi da je naručitelj UDD propisao uvjete sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma i to na temelju izvornih uvjeta, tj. troškovnika predanih naručitelju prije sklapanja okvirnog sporazuma. Namjera naručitelja je ovdje očito bila da se ugovori o javnoj nabavi sklapaju bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, što je potpuno različito od postupaka javne nabave koji su šest mjeseci prije provedeni za istu grupu proizvoda, a gdje se od ponuditelja, naknadno tražila dostava novih ponuda za svaku pojedinu godinu trajanja okvirnog ugovora (tzv. mini nadmetanje).

Međutim, prema tada važećem ZJN, sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, i to na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, se mogao sklopiti samo kada su u okvirnom sporazumu određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi (čl. 39. Zakona), što ovdje nije bio slučaj.

Naime, niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma, a primarno nije bio određen kriterij za sklapanje pojedinačnih ugovora o nabavi za određenu grupu proizvoda, tj. hoće li se ugovor sklopiti s ponuditeljem koji je ponudio najpovoljniju cijenu za određenu grupu proizvoda za ukupno vrijeme trajanja okvirnog sporazuma, ili pak s onim ponuditeljem koji je ponudio najpovoljniju cijenu za točno određenu godinu unutar četverogodišnjeg razdoblja, neovisno o njegovoj ukupnoj ponudi za ukupno razdoblje trajanja okvirnog ugovora.

Osim toga, a kako je Agro-Vir već naveo u svojem očitovanju AZTN-u od 8. siječnja 2018., za ovakvu vrstu robe nemoguće je prognozirati kako će se kretati cijene u razdoblju od 4 godine, što ovisi o raznim promjenjivim faktorima, a prvenstveno vremenskim prilikama i kretanjima tržišta. S druge strane, UDD u okvirnim sporazumima nije predvidio elemente na temelju kojih bi se cijene proizvoda mogle prilagoditi te povezati s tržišnima u predstojećim razdobljima trajanja okvirnog ugovora. Jedini predviđeni mehanizam za korekciju cijene bila je promjena cijene tečaja eura u odnosu na kunu, što je potpuna besmislica imajući u vidu da se većina robe nabavljala u tuzemstvu.

Agro-Vir ističe kako je UDD tek kasnije, kada su okvirni sporazumi s odabranim ponuditeljima već bili sklopljeni te nisu bile moguće daljnje izmjene upućenih ponuda i troškovnika, proizvoljno, bez podloge u objavljenoj dokumentaciji za nadmetanje te okvirnom sporazumu, jednostrano počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg ponuditelja na način da bi to bio onaj subjekt koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu, a ne za ukupno razdoblje trajanja okvirnog sporazuma za konkretnu grupu proizvoda, što prethodno nigdje nije bilo propisano od strane naručitelja.

Stoga je UDD kao javni naručitelj očito djelovao nezakonito te u potpunoj suprotnosti s odredbama ZJN-a o mogućnostima sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma (čl. 39. ZJN-a). To posebice važi, kako je gore objašnjeno, iz razloga što je odlučio sklapati ugovore o javnoj nabavi na temelju izvornih uvjeta ponuda i troškovnika predanih prije sklapanja okvirnih sporazuma, a bez da je prethodno propisao sve jasne kriterije i uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, kao što je bilo propisano zakonom i što je bio dužan napraviti. Osim toga, zbog različitosti kriterija izvornih postupaka javne nabave iz prosinca 2011. u odnosu na ponovljene postupke iz svibnja 2012. za isti predmet nabave, nije se moglo jasno zaključiti na koji način će UDD pristupati ocjeni ponuda za godišnje ugovore o javnoj nabavi te hoće li ipak naknadno pozivati stranke okvirnih sporazuma na naknadna tzv. mini nadmetanja te prilagodbu troškovnika kao što je prethodno bilo učinjeno.

Vezano uz posljedice za ponuditelje zbog takvog nezakonitog postupanja naručitelja koji je djelovao suprotno odredbama ZJN-a te način na koji je Agro-Vir kao ponuditelj prilagodio svoje postupanje u predmetnim postupcima javne nabave, Agro-Vir ističe kako se primarna posljedica za ponuditelje sastojala u tome da su ponuditelji mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu 2012. godine, u kojem slučaju je bilo moguće s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena robe te ih prikazati realno radi osiguranja odabira takve ponude od strane naručitelja.

Iz Tablice 1. Obavijesti pod nazivom »Pregled ponuda tri najpovoljnija ponuditelja po godinama i grupama proizvoda«, vidljivo je kako su u prvoj godini odabirani ponuditelji s najpovoljnijim cijenama, gdje je Agro-Vir potpisao čak šest ugovora o javnoj nabavi za 2012. godinu kao najpovoljniji ponuditelj. Ovu činjenicu AZTN u potpunosti zanemaruje, jer su ove okolnosti u očitoj suprotnosti s cijelom konstrukcijom o navodno sklopljenom zabranjenom sporazumu između Agro-Vira i ostalih ponuditelja.

Ako su stranke zaista sklopile zabranjeni sporazum iz članka 8. ZZTN-a, Agro-Vir postavlja pitanje zašto ga nisu primjenjivale u prvoj godini sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma, te zašto AZTN to propušta objasniti. AZTN je sukladno odredbama ZUP-a na temelju kojeg djeluje i postupa, dužan utvrđivati sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari, i to prema načelu utvrđivanja materijalne istine (članak 8. ZUP-a), što u više navrata nije bio slučaj u Obavijesti.

Prema očitovanju Agro-Vira, druga glavna posljedica nezakonitog postupanja UDD-a i to u dijelu gdje u dokumentaciji za nadmetanje i okvirnim sporazumima nisu bili jasno predviđeni kriteriji za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, odnosno hoće li odlučivati ukupna vrijednost okvirnog sporazuma, ili će se gledati samo tko je dao najpovoljniju cijenu za točno određenu godinu unutar tog razdoblja, te hoće li naručitelj naknadno provoditi tzv. mini nadmetanja, izniman je oprez na temelju kojeg su ponuditelji pristupali formiranju ukupne vrijednosti okvirnih sporazuma, što uključuje i cijenu pojedinačnih ugovora za vrijeme trajanja okvirnih sporazuma.

Naime, Agro-Viru je prvenstveni cilj sudjelovanja u predmetnim postupcima javne nabave bilo dobivanje ugovora za 2012. godinu, gdje se moglo voditi računa o cijenama na tržištu i isplativosti sklapanja ugovora o javnoj nabavi. Međutim, za ostale tri godine bio je prisiljen prognozirati cijene, bez mogućnosti realne procjene, prvenstveno vodeći računa o tome da uopće bude odabran za sklapanje okvirnog ugovora, bez čega ne bi niti bilo moguće sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi pa čak niti za »ciljanu« prvu godinu. Drugim riječima, što niže je bila formirana ukupna cijena okvirnog ugovora prema dostavljenim troškovnicima, to su bile veće šanse za dobivanje barem jednog od pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi.

Stoga je Agro-Vir morao, vodeći primarno računa o cijenama iz prethodnih postupaka javne nabave za istu grupu proizvoda (riječ je o ponovljenim postupcima javne nabave s razmakom od nešto više od 6 mjeseci) te općenito usporednim cijenama na tržištu u odnosu na konkurente, formirati cijenu i troškovnik za cijeli okvirni ugovor vodeći pri tom računa da se osigura barem dobivanje ugovora za prvu godinu njegova važenja, što nije bilo moguće bez da se ukupni troškovnik kao podloga za sklapanje okvirnog ugovora ne odabere kao najpovoljniji.

Dokaz tome je upravo Tablica br. 1. iz Obavijesti te posljednja kategorija »Ukupno« iz koje je vidljivo da su ukupne vrijednosti okvirnih sporazuma u četverogodišnjim razdobljima približno jednake za sve ponuditelje u svakoj grupi proizvoda. Dakle, Agro-Vir je u postupak javne nabave ulazio s kalkulacijom da mora ponuditi što manju ukupnu vrijednost okvirnih ugovora u odnosu na svoje konkurente kako bi bio odabran za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi. Pri tom su za pojedine godine postavljene više cijene kako bi se osigurala financijska isplativost i po potrebi snižavanje iste cijene u slučaju dobivanja ugovora (nejasni kriteriji iz Dokumentacije za nadmetanje), dok su za neke godine stavljene cijene čiji je jedini cilj bilo sniziti ukupnu vrijednost okvirnog ugovora, bez čega ne bi bilo moguće potpisati ugovor o javnoj nabavi barem za jednu godinu važenja okvirnog sporazuma.

Pojašnjavajući gore navedeno na konkretnom primjeru, Agro-Vir dodaje kako je u predmetnom postupku javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma o nabavi ribe i ribljih prerađevina, u 2012. ponudio iznos od 662.511,25 kn, u 2013. cijenu od 972.068,75 kn, a u 2014. cijenu od 191.875,00 kn. Na taj način nastojao je osigurati da okvirni sporazum s naručiteljem za tu grupu proizvoda bude cjenovno povoljan, a s druge strane je za 2012. formirana najrealnija moguća tržišna cijena kako bi Agro-Vir dobio barem ugovor za 2012.

Ostale godine važenja ugovora stoga nisu bile primarni cilj Agro-Vira, no opreza radi je u 2013. formirana viša cijena (972.068,75 kn) koja bi mogla biti podložna naknadnom snižavanju (jer se smatralo da će naručitelj pozvati subjekte na dostavu novih ponuda) pa je zato formirana u višem iznosu, dok je u 2014. ponuđena nekonkurentna cijena za koju se niti nije očekivalo da je isplativa za sklapanje ugovora s naručiteljem, već je služila samo za snižavanje ukupne cijene okvirnog ugovora. U toj godini, Agro-Vir je očekivano odbio sklopiti godišnji ugovor o javnoj nabavi zbog neisplativosti.

To je zasigurno bio slučaj i kod drugih ponuditelja, jer su uvjeti javne nabave, a ne zabranjeni sporazum Agro-Vira i ostalih ponuditelja, diktirali postupanje ponuditelja. Zato su i u drugim takvim slučajevima, prema svemu sudeći, ponuditelji očekivano odbijali sklapati ugovore s naručiteljem, jer im to nije bilo cjenovno isplativo, a kao što proizlazi iz obrazloženja koja su dana naručitelju o odbijanju sklapanja ugovora.

Upravo u prethodno iznesenim činjenicama može se tražiti razlog amplituda u ponuđenim cijenama za uzastopne godine trajanja okvirnog ugovora te odbijanje sklapanja pojedinačnih ugovora od strane ponuditelja. Stoga nema govora o navodnom »obrascu ponašanja« o kojemu govori AZTN te tvrdnjama da su Agro-Vir i ostali ponuditelji međusobno odlučili da će najpovoljniji od njih redovno odustajati od ugovora o javnoj nabavi s naručiteljem da bi se ugovor o javnoj nabavi morao sklopiti s najskupljim ponuditeljem, kako to već tvrdi AZTN, već su uvjeti javne nabave diktirali takvo postupanje ponuditelja.

Uostalom, takav zaključak AZTN-a u potpunosti je nelogičan imajući i u vidu da je samom dokumentacijom za nadmetanje propisano da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (VI. OSTALE ODREDBE, točka 4.). Dakle, koja bi uopće bila svrha odnosno cilj postizanja takve vrste zabranjenog sporazuma ako naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi u svakome trenutku te primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda. AZTN u svojoj Obavijesti propušta odgovoriti na ovo ključno pitanje. Osim toga, iz pregleda sklopljenih ugovora s UDD-om vidljivo je kako između ponuditelja postoji očiti nesrazmjer po broju ugovora (Agro-Vir je sklopio 13 sporazuma, dok je primjerice MHS d.o.o. sklopio 6 sporazuma), što očito govori o odsutnosti bilo kakvog dogovora Agro-Vira i ostalih ponuditelja.

Agro-Vir napominje i kako je u grupi nabave »mesa peradi piletina puretina« sklopio za 2013. ugovor o javnoj nabavi iako nije bio »najskuplji« ponuditelj, što dodatno govori o vjerodostojnosti »obrasca ponašanja« koji identificira AZTN, a posebno govori o odsutnosti postojanja bilo kakvog zabranjenog sporazuma u kojemu bi Agro-Vir sudjelovao.

Dakle, prilikom formiranja troškovnika i cijena ponuda za svaku pojedinu godinu trajanja okvirnog ugovora, pa zatim i kod sklapanja ugovora na temelju takvih ponuda, nije bilo nikakvog zabranjenog dogovora između Agro-Vira i ostalih ponuditelja prema članku 8. ZZTN-a kako to nastoji prikazati AZTN, već su obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama prouzrokovala nejasna i za ovaj slučaj nezakonita pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja, kojima su se ponuditelji morali prilagoditi.

Stoga su i zaključci AZTN-a iz analize »Tablice s prikazom ponuda odabranih ponuditelja po okvirnom sporazumu« u potpunosti bespredmetni i promašeni, jer uspostavljeni »obrazac ponašanja« o odustajanju od pojedinih ponuda isključivo treba promatrati u odnosu na iznesene činjenice o predmetnom postupku javne nabave i poteškoćama koje su pri tom postojale za ponuditelje, nakon čega cijela situacija dobiva logično i pravno utemeljeno obrazloženje.

Agro-Vir navodi i kako nije jasno na koji način AZTN povezuje »materijalne dokaze« koji su pronađeni kod pojedinih ponuditelja, u vidu e-mail korespondencije te određenih excel tablica, s njegovim postupanjem prilikom sudjelovanja u predmetnim postupcima javne nabave, pogotovo što Agro-Vir nije niti primatelj i/ili pošiljatelj i/ili sudionik istih e-mailova te komunikacije, niti je izradio i/ili sudjelovao u izradi tablica koje u svojoj obavijesti opisuje AZTN. Stoga s pozicije Agro-Vira nema niti smisla ulaziti u sadržaj istih dokumenata niti bi AZTN-u bilo pravno dopušteno izvoditi određene zaključke iz tih dokumenata u odnosu na Agro-Vir, kao što se do tada nastojalo učiniti.

5.4.2. Očitovanje Agrodalma

Agrodalm u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. navodi kako ga AZTN tereti da je narušio tržišno natjecanje sklapanjem nedopuštenog sporazuma, međutim niti jedan materijalni dokaz ne upućuje na isto. Naime, okolnosti koje AZTN opisuje i materijalni dokazi izuzeti prilikom nenajavljenih pretraga prostorija Agrodalma ne upućuju na postojanje zabranjenog sporazuma, a ni u detalju ne pokazuju da je Agrodalm bio strana takvog.

Na strani Agrodalma nije postojala suglasnost volje i očitovanja, a što jasno proizlazi iz činjenice kako na računalima i poslovnim prostorijama poduzetnika nije, tijekom nenajavljenih pretraga, nađen bilo kakav kompromitirajući materijalni dokaz. Također, izuzeta korespondencija tumačena je od strane AZTN-a selektivno te su fragmenti e-mail prepiski izvučeni iz konteksta i tumačeni kako bi opravdali konačni zaključak oko postojanja navodnog zabranjenog sporazuma. Međutim, čak i kada bi se korespondencija izvučena iz konteksta doslovno i slijepo tumačila, jasno je kako na strani poduzetnika nije postojala nikakva volja da sklopi zabranjeni sporazuma, a isto proizlazi iz činjenice kako ne postoji nikakav pojedini dio komprimitirajuće korespondencije sastavljen od Agrodalma, odnosno zaposlenika istoga.

Polazeći od pogrešnih zaključaka temeljenih na spletu okolnosti, poremećajima na tržištu i vrhuncu globalne ekonomske krize u RH, pogrešno je AZTN zaključio da je riječ o sporazumu koji kao cilj ili posljedicu ima narušavanje tržišnog natjecanja u smislu odredbe članka 8. ZZTN-a.

Suprotno takvoj polazišnoj točki, koju je AZTN pogrešno postavio i propustio kritički preispitati, Agrodalm ističe kako u tom pogledu, »rotacija ponuditelja – dogovoreno nadmetanje (bid rigging)« nije postojalo, pa tako nije postojao niti zabranjeni sporazum ili razumijevanje između poduzetnika.

Da je AZTN sukladno odredbi članka 74. stavka 1. ZZTN-a izvršio uvid u sudsku praksu EU, zaključio bi da poduzetnici nisu ni na koji način, ni stvarno niti potencijalno, narušili tržišno natjecanje. Naime, pojam »sporazuma« u smislu odredbe članka 101. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje u tekstu: UFEU), koji odgovara članku 8. ZZTN-a, nije definiran u UFEU-u već svoje značenje dobiva upravo kroz praksu Europske komisije i sudova EU.

Nadalje, a sve kad bi sporazum i postojao, okolnosti ovog slučaja nipošto ne ukazuju na zabranjeni sporazum, tj. na sporazum koji bi kao cilj ili posljedicu imao narušavanje tržišnog natjecanja u smislu odredaba članka 8. ZZTN-a. Ono što AZTN u Obavijesti kvalificira kao potencijalni zabranjeni sporazum, odnosno splet okolnosti koje se proizašle iz zakonito provedenih postupaka javne nabave, uopće ne predstavljaju sporazum.

Da nije riječ o »sporazumu« ili »ugovoru« u smislu važećih propisa, jasno proizlazi iz nekoliko činjenica koje je AZTN propustio utvrditi: nije postojala suglasnost volja stranaka – poduzetnika, iz izuzetih dokaza, tablica i korespondencije ne proizlazi bilo kakav dogovor između stranaka, strane okvirnih sporazuma koristili su svoje zakonsko pravo da ne sklapaju ugovore po pojedinim grupama nabave (ZJN).

Agrodalm ističe kako je osnovno pravilo nastanka i postojanja bilo kakvog sporazuma suglasnost volja ugovornih strana. Dakle, da bi sporazum nastao, svaka ugovorna strana mora to htjeti i, povrh toga, to svoje htjenje manifestirati, izričito ili konkludentnom radnjom. Riječ je o kogentnoj normi propisanoj općim odredbama Zakona o obveznim odnosima, razrađenoj i potvrđenoj u praksi sudova.

U odnosu na postojanje sporazuma i navode AZTN-a u spornoj Obavijesti o tome kako »Tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom« pronađena je prilikom nenajavljene pretrage prostorija na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je M. Z., uputila Ivici Mitroviću, a sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexporta, Agrodalm, Agro-Vir isporučivati proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« UDD-u u vremenskom razdoblju 2012- 2016 te M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića na dogovor vezano uz navedene ponude. U tekstu M. Z. također navodi da joj je Danijela Topić Rogin, direktorica Agro-Vira, citat: »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«...Komunikacija elektroničkom poštom između M. Z. i Ivice Mitrovića koja se odvijala u vremenskom razdoblju od 11. rujna do 13. rujna 2013. pokazuje da je Ivica Mitrović vezano za pritužbe M. Z. na postupanje Agro-Vira naveo, citat: »....Jutros sam bio s T., ništa konkretno nisam postigao, postupi prema vlastitom nagodjenju«, na što M. Z. odgovara kako joj je žao sto Ivica Mitrović nije to u mogućnosti riješiti, citat: »jer ti si taj posao i organizirao, a ne ja prema vlastitom nahodjenju. Glede toga moraš Ivice, to sada i riješiti, a ne mene ostaviti da se ja, gombam sa agrovirom, i to sve na svoju štetu.«...Navedena dokumentacija predstavlja dodatni dokaz postojanja dogovora između stranaka u ovom postupku..«, Agrodalm ističe kako se iz citiranog upravo može iščitati kako između poduzetnika nema sporazuma jer između istih postoje očite nesuglasice te je jasno kako ne nastupaju zajednički prema UDD-u i tržištu.

Agrodalm dodaje kako se u tom smislu obilno očitovala i sudska praksa, kako ona domaća, tako i europska, i to ne samo glede sporazuma kao općeg instituta, već i glede zabranjenog sporazuma u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Tako se prema sudskoj praksi EU te praksi Europske komisije, pojam »sporazuma« u smislu odredbe članka 101. stavka 1. UFEU-a, a koji odgovara članku 8. ZZTN-a, temelji na postojanju suglasnosti volja (eng. concurrence of wills) između najmanje dvije strane, pri čemu je oblik u kojem se manifestira irelevantan sve dok postoji vjerno izražavanje namjera stranaka (eng. faithful expression of the parties’ intention).

Prema mišljenju Agrodalma, u konkretnom slučaju nije ni pokazana ni dokazna suglasnost volja između stranaka u postupku, a što se posebice očituje u činjenici kako su stranke međusobno bile u sukobu koji se jasno može iščitati iz izuzete korespondencije.

Vezano uz Tablicu 18. u Obavijesti, izuzetu prilikom nenajavljene pretrage, Agrodalm navodi kako navedena tablica, prema neosnovanom mišljenju AZTN-a, upućuje u nezakonit sporazum poduzetnika. Jednostavnom usporedbom iznosa iz izuzete tablice s cijenama iz ugovora i stvarnom stanju vidljiva su znatna odstupanja. Stoga, za pretpostaviti je, s obzirom na to da nije poznato tko je predmetnu tablicu sastavio, da ista predstavlja očekivane cijene konkurenata.

Vezano uz Tablicu 17. u Obavijesti, izuzetu prilikom nenajavljene pretrage, Agrodalm navodi kako ista također sadrži samo predviđanja koje grupe prehrambenih proizvoda bi mogle pripasti određenom poduzetniku.

Korespondencija između poduzetnika, izuzeta prilikom nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija, prema očitovanju Agrodalma, ne upućuje na kartelski dogovor među poduzetnicima, već je ista izvučena iz konteksta i tumačena jednostrano bez podrobnije analize.

Agrodalm navodi kako okolnosti da su poduzetnici odustajali od sklapanja jednogodišnjih ugovora, odnosno da bi na kraju preostali poduzetnik sklopio jednogodišnji ugovor po većoj cijeni, nije dovoljna za utvrđivanja postojanja nedopuštenog sporazuma ukoliko se ne dokaže da su stranke prethodno uskladile uzorak ponašanja i to još i prije sklapanja okvirnog sporazuma.

Također, u predmetnom slučaju nije došlo do suglasnosti volja stranaka, pa time ni do zabranjenog sporazuma, što između ostalog potvrđuje i sama korespondencija izuzeta od strane AZTN-a, koja je gore citirana i iz koje je razvidno da se poduzetnici ponašaju upravo kao konkurencija odnosno da ne postoji suglasje nego sukob.

Vezano uz navode u Obavijesti o tome kako su »na ovaj način, kombiniranjem niskih i visokih ponuda za pojedine godine, odabrani ponuditelji postigli to da ukupan zbroj ponuda odabranih ponuditelja bude najpovoljniji prilikom izbora za sklapanje okvirnih sporazuma, ali bi godišnje ugovore pristao sklopiti samo ponuditelj koji je u pojedinoj godini dao najvišu ponudu. Kao razloge odustajanja od sklapanja ugovora poduzetnici su navodili prilično štura obrazloženja...Agencija nije mogla pokloniti vjeru da su navedeni razlozi doista i bili motiv za odustajanje poduzetnika od sklapanja jednogodišnjih ugovora s UDDD-om s obzirom na to da poduzetnici navedene razloge nisu niti argumentirano obrazložili niti su dostavili dokaze kojim bi se navedeno moglo nedvojbeno utvrditi.«, Agrodalm navodi kako prije svega ne postoji obveza poduzetnika odnosno sudionika okvirnog sporazuma da detaljno obrazlažu zašto nisu u mogućnosti sklopiti ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem. Ne može se očekivati od gospodarskih subjekata koji su strana okvirnog sporazuma i to više okvirnih sporazuma, da detaljno obrazlažu svoje poslovne odluke i da obrazlažu pravo koje im je zakonodavac stavio na raspolaganje, a oni odlučili koristiti, a to je da prema okvirnom sporazumu ne sklapaju ugovor s naručiteljem.

Ponuditelji s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi koristili su svoje zakonsko pravo i obavijestili su UDD kao naručitelja da nisu u mogućnosti izvršiti predmet ugovora, stoga je UDD iskoristio svoju zakonsku mogućnost i sklopio ugovor sa slijedećim raspoloživim gospodarskim subjektom. Pravo nesklapanja ugovora nakon sklapanja okvirnog sporazuma je prepoznato i regulirano odredbama ZJN. Agrodalm i drugi poduzetnici koristili su pravo koje im je zakonodavac stavio na dispoziciju.

AZTN u spornoj Obavijesti navodi i kako se ponuditeljima nije slao ponovljeni poziv za dostavu ponuda nego poziv najpovoljnijem ponuditelju na sklapanje ugovora koji se morao pridržavati jediničnih cijena ponuđenih u četverogodišnjim troškovnicima. UDD kao naručitelj mogao je pozvati strane okvirnog sporazuma na podnošenje novih ponuda i time dodatno sniziti cijene svih strana okvirnog sporazuma.

Naime, u članku 3. svih Okvirnih sporazuma utvrđeno je kako će naručitelj (UDD) prije sklapanja pojedinih godišnjih ugovora o javnoj nabavi, temeljem Okvirnog sporazuma, donijeti odluku o odabiru temeljem pisanog zahtjeva Ponuditelju da dostavi ponudu na temelju izvornih uvjeta iz Okvirnog sporazuma, ili dopunjenih uvjeta za sklapanje ugovora iz Okvirnog sporazuma i nebitnih izmjena uvjeta koje bitno ne mijenjaju uvjete Okvirnog sporazuma.

UDD, nije tražio dostavu ponuda, već je pozivao strane Okvirnog sporazuma na sklapanje ugovora, a pritom je prepoznao pravo pojedinog ponuditelja da ne sklopi ugovor o javnoj nabavi te je ugovor sklopio sa sljedećim ponuditeljem koji je mogao izvršiti predmet nabave.

lako je iz gornjih navoda razvidno da u odnosu na okolnosti i tijek poslovne suradnje Agrodalma i UDD-a, sporazum kao takav između stranaka nije postojao, pa se posljedično ne može kvalificirati ni kao zabranjeni sporazum, Agrodalm ističe da, sve kad bi između stranaka i postojao sporazum (što ne postoji i nije postojao), takav sporazum svejedno ne bi predstavljao zabranjeni sporazum s obzirom da nisu ispunjene pretpostavke propisane relevantnim odredbama ZZTN-a.

Naime, već iz same dikcije odredbe članka 8. stavka 1. ZZTN-a proizlazi da je osnovni uvjet za ocjenu o tome da li je neki sporazum »zabranjen« u smislu zaštite tržišnog natjecanja taj da konkretni sporazum »kao cilj ili posljedicu ima narušavanje tržišnog natjecanja.«

Agrodalm navodi kako postupanja poduzetnika i okolnosti proizašle iz postupaka javne nabave ne ispunjavaju ovaj uvjet ni u jednom pogledu, stoga se isto ne može ocijeniti zabranjenim sporazumom. Potpuno je nesporno kako, a čak i da je postojao dogovor, isti nije imao nikakvu posljedicu na tržišno natjecanje niti je takav (hipotetski) dogovor imao štetan učinak na potrošače u vidu povećanja cijena. Cijene su jasno naznačene u ponudama poduzetnika koje su prethodile sklapanju Okvirnih sporazuma. Cijene se nisu mijenjale u odnosu na cijene navedene u ponudama, a koje ponude je UDD ocijenio najprihvatljivijim primjenjujući kriterij najniže cijene u odnosu na druge ponuditelje.

Štoviše, UDD nije koristio mogućnost koja mu je stavljena na raspolaganje odredbama ZJN-a i samim Okvirnim sporazumima i tražio od ponuditelja dostavljanje novih ponuda koje su mogle biti niže od ponuda u postupku prije sklapanja Okvirnih sporazuma.

Zaključno, Agrodalm navodi kako iz opisa zabranjenog sporazuma u smislu odredbe članka 8. ZZTN-a proizlazi da zabranjeni sporazum mora sadržavati i određeno uvjetovanje pozitivnog postupanja stranaka (utvrđivanje cijena, primjenjivanje nejednakih uvjeta, uvjetovanje sklapanja ugovora, itd.) kojim se uzrokuje narušavanje tržišnog natjecanja, a što kod svih postupanja poduzetnika također nije slučaj.

Stoga, a čak i da je postojao nekakav sporazum, razumijevanje između poduzetnika, isti se ne može okarakterizirati kao kartelski sporazum niti je isti imao bilo kakav utjecaj na tržišno natjecanje. Štoviše, moglo bi se argumentirati kako je tržišno natjecanje završilo sklapanjem okvirnih sporazuma te kako bilo kakvo daljnje dogovaranje/sporazumijevanje nema i ne može imati utjecaj na tržišno natjecanje s obzirom na to da je maksimalna prihvatljiva cijena utvrđena i unaprijed dogovorena.

5.4.3. Očitovanje Diljexporta

Diljexport u svojem očitovanju od 28. veljače 2020. navodi kako se iz Dokumentacije za nadmetanje provedbom otvorenog postupka javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma iz 2012. koja je istoobrazna u promatranom razdoblju, može primijetiti nedorečenost same Dokumentacije za nadmetanje, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeljima, bez obzira na mogućnosti ili nemogućnost prvorangiranog odnosno bez mogućnosti i prilike da se u okviru odabranih ponuditelja provede prikupljanje ponuda za sklapanje jednogodišnjih ugovora.

Diljexport ističe neodređenost kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu 2012. s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora.

Iako je tada važećom Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama u članku 8. stavku 2. naznačeno kako »naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje određuje je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva«, općenito, neprecizno i neodređeno utvrđivanje samog pojma cijene, njezinog određenja a u kontekstu definiranja što je UDD u stvari odredio pojmom »najpovoljnije ponude« stavljalo je, općenito rečeno, ponuditelje u izazovnu situaciju određivanja cijena u međusobnoj tržišnoj utakmici generiranja ponuda koje bi bile dovoljno povoljne za odabir od strane UDD-a.

Diljexport dodatno ističe i ukazuje na Dokumentaciju za nadmetanje u dijelu koji se odnosio na postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma (Poglavlje VI Ostale odredbe, točka 3. na stranici 8.). Naime, Dokumentacijom za nadmetanje bilo je predviđeno kako naručitelj »Ako u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu sklopit će okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi...«.

Međutim, Diljexport napominje kako je točkom 4. na stranici 8. UDD ostavio sebi pravo i slobodu da ne bude obvezan potencijalnim ishodom postupka javne nabave te je tako naveo kako »Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta«.

Prema navodu Diljexporta, da je okolnost bila upravo onakva kakvom ju u svojoj Obavijesti opisuje AZTN, odnosno da je ishod provedenog otvorenog postupka javne nabave kroz promatrano razdoblje bio takav da je UDD imao ikakvog temelja za drukčije postupanje od onoga kako je postupao, ZJN odnosno pravni okvir tada na snazi, UDD-u je davao mogućnost poništenja postupka javne nabave, prije isteka roka za dostavu ponuda ili zahtjeva za sudjelovanje u određenim uvjetima. Međutim, Dokumentacijom za nadmetanje (Poglavlje l. Opći podaci, točka 6. stranica 2.) UDD adresira zainteresirane ponuditelje isključivo opcijom kako »U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum.«

Usporedbom sa važećim Zakonom o javnoj nabavi (»Narodne novine, broj 120/2016.), Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata nikada ne obvezuje strane okvirnog sporazuma na izvršenje odnosno na sklapanje pojedinačnih ugovora. Navedeno logično proizlazi iz okolnosti da kod okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata nije moguće stvoriti obvezu na sklapanje pojedinačnih ugovora sa svim gospodarskim subjektima koji su stranke okvirnog sporazuma već je način sklapanja pojedinačnih ugovora (način odabira ugovaratelja između više gospodarskih subjekata s kojima je sklopljen okvirni sporazum) definiran u okvirnom sporazumu (npr. ponovna provedba nadmetanja – tzv. mini nadmetanja, kaskadna metoda sklapanja ugovora itd.).

Na razini teoretskog, stručnog i znanstvenog razmatranja zabranjenih sporazuma između poduzetnika odnosno kartela, Diljexport navodi kako se u stručnom članku pod nazivom »Karteli – suradnja sudionika zabranjenih sporazuma s antimonopolnim tijelima kao preduvjet za oslobađanje ili ublažavanje kazne«, objavljenom u rujnu 2002. u Hrvatskoj pravnoj reviji, 9/2002, Inženjerski biro, Zagreb, u točki 3. naslova »Problemi u otkrivanju i procesuiranju hard-core kartela«, navodi kako »Za ostvarivanje tog cilja antimonopolna tijela moraju raspolagati relevantnim dokazima. Takve će dokaze, kao što je već rečeno, biti izuzetno teško ili nemoguće pribaviti.«

Vezano uz izazove antimonopolnih tijela u otkrivanju i dokazivanju postojanja kartela odnosno zabranjenih sporazuma, u istom stručnom članku navodi se kako se »...da bi se takav tajni sporazum mogao uspješno provoditi, moraju ispuniti određeni uvjeti. Prije svega, članovi kartela moraju pristajati na njegovo provođenje i djelovati usklađeno… Kad antimonopolno tijelo ima saznanja o postojanju nekog kartela, to će saznanje najčešće biti jedva dovoljno za pokretanje postupka utvrđivanja narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja protiv njegovih članova.«

U tom smislu, Diljexport navodi da je AZTN, provevši 5. prosinca 2017. nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka u postupku temeljem članka 42. ZZTN-a, izuzeo »značajnu količinu dokumentacije u materijalnom i elektroničkom smislu«, uz napomenu kako je AZTN 5. listopada 2015. zaprimio dopis Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Zagrebačke, Sektora kriminalističke policije, Službe gospodarskog kriminaliteta, pune dvije godine prije nenajavljene pretrage poslovnih prostorija stranaka. U međuvremenu, AZTN i stranke u postupku razmijenili su pisanim putem nekoliko krugova međusobnih upita i očitovanja. Diljexport posebno upućuje na tzv. dokaze na kojima AZTN temelji utvrđivanje postojanja zabranjenog sporazuma a koji su izuzeti iz poslovnih prostorija Diljexporta u materijalnom i elektroničkom obliku.

Naime, tijekom dvije godine od zaprimanja dopisa Ministarstva unutarnjih poslova do izvršene nenajavljene pretrage poslovnih prostora stranaka, pri čemu je odgovorna osoba Diljexporta također dala iskaz gore navedenoj Službi Ministarstva unutarnjih poslova, tzv. »dokazni materijal« mogao je u međuvremenu biti uklonjen, uništen, a praksa navodnog zabranjenog sporazuma »prekinuta«. Međutim, poslovanje stranaka na tržištu, uključujući Diljexport, nastavljeno je u redovnim uvjetima.

Diljexport ističe kako AZTN na stranici 27. Obavijesti navodi da je tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Diljexporta, provedene 5. prosinca 2017., sa računala zaposlenice Diljexporta izuzet dokument »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« sa zadnjom izmjenom učinjenom 4. lipnja 2012.u 10:05 sati. U Obavijesti se nalazi Tablica 17 za koju AZTN navodi da se »...može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«.

S tim u vezi, Diljexport navodi kako je posve legalno prilagoditi se »inteligentno« postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata. U tom smislu upućuje na praksu Suda EU u predmetu Suiker Unie v Commission [1975] i praksu Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske, posebno u predmetu pod poslovnim brojem Usll-39/15-10 u kojemu je navedeni Sud poništio rješenje AZTN-a u predmetu sklapanja zabranjenog sporazuma, navodeći između ostalog, u obrazloženju, priklanjajući se tužiteljima u navođenju, kako je bilo potrebno razjasniti sva sporna pitanja odnosno »...da li navedeno činjenično stanje daje podlogu za izvedeni zaključak o počinjenoj povredi ZZTN-a«. Da je tomu tako, jasno proizlazi i iz samog utvrđenja AZTN-a na stranici 28. Obavijesti gdje navodi da »...Iz Tablice 17. se može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«, dok istovremeno ističe kako je »Tablica 17. nastala najkasnije 4. lipnja 2012....«. Međutim, dokument je prvi put kreiran 24. veljače 2012. u 13:03 sati što je prilikom pretrage prostorija i izuzimanja dokumenta moglo biti istovremeno i bez odgode utvrđeno korištenjem opcije »Properties«.

Prema navodu Diljexporta, AZTN se koncentrirao na datum 4. lipnja 2012. iz razloga što je 5. lipnja bio rok za podnošenje ponuda no, u potpunosti je propustio utvrditi nastanak dokumenta od 24. veljače 2012., što je moglo upućivati na druge okolnosti i potrebe nastanka ovog dokumenta skoro 4 mjeseca ranije te bi možebitno iz predmetnog, lako utvrdivog podatka, izveo drukčiji zaključak. Primjerice, onoga koji tržišnim konkurentima u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, dozvoljava poslovnu procjenu, usporedbu potencijalne konkurencije kao i anticipiranje ishoda a samim time i ocjenu potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude.

Diljexport navodi i kako AZTN na stranici 25. Obavijesti naglašava da su ponuditelji odustajali odnosno odbijali sklapanje jednogodišnjih ugovora, koristeći pritom »...prilično štura obrazloženja«. Diljexport ističe kako je uvidom u tada važeći pravni okvir a posebno u odnosu na članak 99. Zakona o javnoj nabavi iz 2011., UDD kao naručitelj imao pravo, ukoliko ponuditelj odustane od svoje ponude ili odbije potpisati ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum, »...ponovo izvršiti rangiranje ponuda prema kriteriju za odabir ne uzimajući u obzir ponudu odabranog ponuditelja te donijeti odluku o odabiru nove najpovoljnije valjane ponude ili ako postoje razlozi poništiti postupak javne nabave.«

Ne ulazeći u izvorište zaključka AZTN-a, Diljexport napominje kako pravni okvir nije propisivao »sadržaj« niti »broj riječi« odnosno davao ikakvu uputu koje bi se ponuditelji morali pridržavati prilikom obrazloženja odbijanja potpisivanja ugovora i/ili odustanka od svojih ponuda. Nije razvidno temeljem koje kvantifikacije kao niti kvalitativnog benchmarka odnosno usporednog primjera, AZTN ne samo da nije poklonio vjeru očitovanjima ponuditelja, već isto koristi kao argumentaciju dokaza međusobnog usklađivanja ponuditelja u tzv. zabranjenom sporazumu.

Predmetno tim više izaziva dvojbu s obzirom na to da sam AZTN na stranici 10. Obavijesti navodi poduzetnika koji je kao najpovoljniji ponuditelj odustao od sklapanja okvirnog sporazuma a riječ je o poduzetniku koji nije stranka u ovom postupku. Isto upućuje na jednostavnu okolnost da je svaki poduzetnik za sebe od godine do godine vršio tržišnu procjenu vlastitih sposobnosti sklapanja ugovora za što su ulazni razlozi, okolnosti u kojima su donošene odluke, bile samostalne procjene s osnove financijske mogućnosti i sposobnosti svakog ponuditelja. Logikom AZTN-a, ako odustajanje od sklapanja okvirnog sporazuma spomenutog poduzetnika predstavlja »obrazac«, postavlja se pitanje zašto na jednak način kojim je AZTN kvalitativno i kvantitativno procjenjivao predmetnog poduzetnika, nije postupano prema strankama u postupku.

Diljexport navodi kako AZTN kao ključni dokaz postojanja dogovora odnosno zabranjenog sporazuma navodi email komunikaciju […] i […] Diljexporta upućenu direktoru Agrodalma Ivici Mitroviću sadržaja koji se nalazi na stranicama 28./29. i 33. Obavijesti. Iz navedene email komunikacije, prema navodu Diljexporta, može se zaključiti jedino da je između osoba (sudionika komunikacije) došlo do takvog sukoba koji je u svojoj prirodi suprotan dogovornom, usklađenom, sporazumnom odnosu jer, u protivnom, zabranjeni sporazum ne bi pretpostavio ovakvu komunikaciju između »partnera« odnosno koordiniranih i usklađenih članova kartela. Ono što se može zaključiti iz navedene komunikacije jest ogorčenost poduzetnika koju je, iz neutvrđenih razloga, na ljutnju i ovakav oblik komunikacije mogao izazvati potez nekih od odabranih ponuditelja unutar Okvirnog sporazuma s tri poduzetnika / ponuditelja. Njihovi međusobni odnosi toliko su narušeni da je izvan svake sumnje kako među akterima ovakve komunikacije, adresatima rječnika takve vrste, teško može postojati partnerstvo, dogovor a kamoli zabranjeno udruživanje u kartel.

Slijedom navedenog, Diljexport ističe kako AZTN svojom Obavijesti nije nedvojbeno utvrdio da je došlo do »dogovora stranaka« niti jasno izveo dokaze kako su sve stranke predmetnog postupka imale za cilj postići takav dogovor, jer bi se u suprotnom sve strane navedenog »sporazuma« ipak morale pridržavati takvog dogovora, što ovdje svakako nije slučaj. Osnova svakog građanskopravnog sporazuma jest da svaka strana pristane na sadržaj istog te da postupa u skladu s takvim sporazumom. Sudska praksa smatra da je koncept »zabranjenog sporazuma« usmjeren prvenstveno na postojanje volje između najmanje dvije strane.

Diljexport dodaje kako sama AZTN na stranici 32. Obavijesti utvrđuje kako u »...7 od 14 grupa navedeni poduzetnici u potpunosti odgovaraju poduzetnicima koji su u predmetnim postupcima koje je proveo UDD odabrani kao tri najpovoljnija ponuditelja.«

Međutim, AZTN nije naveo koji točno postotak ishoda postupka javne nabave predstavlja zadovoljavajući kriterij dokaza postojanja zabranjenog sporazuma odnosno dogovora između stranaka. AZTN, nadalje, ne tvrdi niti dokazuje niti pokazuje ikakav napor utvrđivanja da je među stranama došlo do fizičkog, usmenog, pisanog i dokazivog dogovora osim dvije, prethodno navedene Tablice (17. i 18.) čiji konačni sadržajni ishod nakon provedenog postupka, AZTN sam navodi da je podudaran tek 50 % te email komunikaciju takvog sadržaja da ga tijekom dvije godine (2015 – 2017) nitko u Diljexportu kao niti u Agrodalu nije držao potrebnim niti izbrisat.

U tom smislu, Diljexport ističe kako AZTN zaključuje postojanje zabranjenog sporazuma, unatoč očitovanju poduzetnika čija pojedinačna očitovanja nije prihvatio, obrazlažući to da iz svega navedenog proizlazi zaključak »...da su odabrani ponuditelji dogovarali i usklađivali iznose ponuda po grupama, ali i da je u određenim trenucima između sudionika zabranjenog sporazuma dolazilo do neslaganja i odstupanja od planirane podjele čime su objašnjena odstupanja od utvrđenog obrasca postupanja poduzetnika.« Prema sudskoj praksi Suda EU važno je utvrditi istinsku namjeru stranaka i činjenicu primjenjuju li odredbe sporazuma.

Zaključno, Diljexport u svojem očitovanju od 28. veljače 2020. navodi kako način formiranja predmetnih spornih zaključaka daje pogrešnu sliku o predmetnoj dokumentaciji, izuzetim dokumentima i elektroničkoj komunikacije te, završno, ponašanju samih sudionika, uključujući Diljexport, te da bi u ovom slučaju trebalo napraviti detaljnu analizu tržišta kako bi se utvrdilo eventualno sklapanje zabranjenog sporazuma. Uvidom u natječaje koje je AZTN uzeo u obzir, jasno proizlazi kako nije bilo odstupanja od uobičajene prakse Diljexporta prilikom nastupanja u postupcima javne nabave (posebice vidljivo iz ishoda provedenog postupka nabave putem okvirnog sporazuma iz 2012. godine).

Diljexport u svojem očitovanju od 14. prosinca 2021., slijedom činjenice da se u Obavijesti polemizira s razlozima zbog kojih u pojedinim godinama nije zaključio pojedine ugovore za pojedinu grupu proizvoda, koji se u Obavijesti ocjenjuju »paušalnima« i »jednoobraznima«, ističe kako niti jednim propisom, a niti dokumentacijom o nabavi nije propisan sadržaj obavijesti kojom odabrani ponuditelj obavještava naručitelja o nemogućnosti sklapanja jednogodišnjeg ugovora za pojedinu skupinu proizvoda za pojedinu godinu, a nastavno na zaključeni Okvirni ugovor.

S tim u vezi, Diljexport navodi kako je točno da je samo kratko obavijestio UDD o tome da nije u mogućnosti isporučivati određenu vrstu proizvoda u određenoj godini zbog objektivnog razloga, uz napomenu da UDD u niti jednoj od navedenih situacija nije tražio dodatna pojašnjenja od Diljexporta, nego je koristio mogućnost propisanu u članku 39. ZJN-a: »u slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi za predmet, grupu ili dio predmeta nabave može se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum«.

U nastavku svojeg očitovanja od 14. prosinca 2021. Diljexport navodi dodatne okolnosti iz kojih će, prema njegovom mišljenju, biti razvidno da odustajanje od isporuke određene vrste proizvoda u određenoj godini predstavlja njegovu nužnu poslovnu odluku, koja je svoju podlogu imala uvijek isključivo u objektivnim činjenicama, vezanim kako za Diljexport, tako i za tržišna kretanja, kao i određene globalne okolnosti koje su se u promatranom razdoblju nužno reflektirale na njegovo poslovanje, odnosno, koje su u suprotnosti s preliminarnim zaključkom AZTN-a o tome da bi odustajanje od zaključenja pojedinačnih ugovora i isporuke pojedinih vrsta proizvoda bilo u bilo kakvoj vezi s narušavanjem tržišnog natjecanja sklapanjem zabranjenog sporazuma.

Diljexport navodi kako je prije apliciranja u predmetni postupak javne nabave UDD-a, dominantnu poslovnu suradnju ostvarivao sa […], u kojem poslovnom odnosu su plaćanja za isporučene proizvode vršena protekom prosječno 240 dana. U 2012. godini, kada je sastavljao natječajnu dokumentaciju, Diljexport je imao početno stanje potraživanja prema […] […]kn, koje je zatvoreno tek na dan 25. rujna 2012. godine (valuta od 240-342 dana). Ukupna potraživanja od istog kupca s 31. prosincem 2012. godine iznosila su ukupno […] kn, a plaćana su protekom 240 do 340 dana. Ukupna potraživanja od istog kupca u 2013. godini iznosila su […] kn, a plaćanje je vršeno protekom 240 do 330 dana. Kao potvrdu svojih navoda, Diljexport je u privitku svojeg očitovanja od 14. prosinca 2021. dostavio relevantne knjigovodstvene kartice.

Jedan od razloga zbog kojih je Diljexport aplicirao u predmetni postupak javne nabave UDD-a, jest legitimno očekivanje Diljexporta da će UDD svoje obveze (podmirenja računa) izvršavati najkasnije u roku od 45 dana od dana izdavanja računa, a kako je i predviđeno natječajnom dokumentacijom.

Međutim, tijekom 2012., 2013. i 2014. godine, tijekom suradnje s UDD-om, Diljexport je uspijevao naplatiti isporučene proizvode, dinamikom kako slijedi. U 2012. godini računi su naplaćivani u razdoblju od 11 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 71 dan, 53 dana, 51 dan, 69 dana, 55 dana, 49 i 56 dana od dana izdavanja računa)). U 2013. godini računi su naplaćivani u razdoblju od 31 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 72 dana, 65 dana, 58 dana, 53 dana, 52 dana, od dana izdavanja računa)), dok su u 2014. godini plaćanja u najvećem dijelu vršena u valuti (izuzev 1 računa, koji je plaćen 98 dana od dana izdavanja, tri u roku od 64 dana od dana izdavanja, te po jedan u roku od 57 odnosno 56 dana od dana izdavanja).

Ova okolnost bila je od znatnog utjecaja na nemogućnost Diljexporta da u pojedinim godinama zaključi ugovor za pojedinu vrstu proizvoda, jer je knjigovodstveno i financijski bio onemogućen za daljnju izloženost prema svim svojim kupcima, uključujući UDD.

S druge strane, Diljexport navodi da je svoje dobavljače, da bi uopće mogao isporučiti proizvode, morao plaćati avansno, odnosno, u kraćim rokovima nego što se je uspio naplatiti od UDD-a, što je bilo od nemalog utjecaja na odluku o nezaključenju ugovora za pojedine vrste proizvoda i određene godine koje su predmetom ovog postupka.

Diljexport dalje navodi kako su 2012., 2013. i 2014. bile na razini RH izuzetno nepovoljne za obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se bavi Diljexport, s obzirom na kretanje cijena hrane, na koje cijene su utjecali razni čimbenici; od povećanja opće stope PDV-a (2012. godine), ulaska RH u punopravno članstvo EU (1. srpnja 2013.), vremenskih nepogoda (enormna suša u SAD-u 2012. godine), ali i velika suša koja je pogodila RH 2012. godine, kao i sveprisutan problem enormnih kašnjenja u plaćanju dospjelih obveza u trgovini, a što su sve okolnosti koje su bile osnova za donošenje poslovnih odluka Diljexporta o mogućnosti ili nemogućnosti da isporuči pojedine proizvode u promatranom razdoblju.

Vezano uz navedeno, Diljexport je u svojem očitovanju naveo poveznice na objavljene dnevne članke na portalima o »ekstremnim vremenskim nepogodama« i »dramatičnom rastu cijena hrane«, službene podatke Državnog zavoda za statistiku u odnosu na indekse potrošačkih cijena u razdoblju od 2012. – 2016. te stručne analize ekonomskih pokazatelja odnosno izvješća Hrvatske gospodarske komore.

Sve prethodno navedeno (financijsko i operativno poslovanje Diljexporta, kretanja cijena hrane te opća gospodarska kretanja koja uključuju i kašnjenja u plaćanju), prema stajalištu Diljexporta, predstavlja valjane razloge za donošenje poslovnih odluka koje mu se od strane AZTN-a neosnovano osporavaju, a koje razloge Diljexport nije bio dužan pojašnjavati UDD-u kada ga je obavještavao o nemogućnosti zaključenja pojedinačnih ugovora za pojedinu vrstu proizvoda i pojedinu godinu.

Diljexport navodi kako se, vezano uz navode AZTN-a iz Obavijesti u pogledu navodnog postojanja zabranjenog sporazuma između stranaka i »dokaza« prikupljenih od strane AZTN-a, detaljno očitovao u svom ranijem podnesku, kod kojeg očitovanja ostaje u cijelosti. »Dokazni materijal« na koji se AZTN poziva svodi se na 3 tablice i nekoliko poruka elektroničke pošte (od 10. do 13. rujna 2013.), koje se pritom pogrešno tumače od strane AZTN-a kao dokaz o postojanju zabranjenog sporazuma između stranaka. Naime, nije riječ o dokumentima koji bi u kvalitativnom smislu (sadržajno) nudili bilo kakav dokaz o postojanju zabranjenog sporazuma, a niti se ukazuju u kvantitativnom smislu dostatnim za takav zaključak.

Diljexport ističe kako u odnosu na »Tablicu 17.« iz Obavijesti za koju AZTN navodi da se »može zaključiti kako ista predstavlja podjelu grupa proizvoda među poduzetnicima...«, AZTN ispušta iz vida da je navedeni dokument prvi put kreiran 24. veljače 2012. godine, u 13:03 sati, dakle, puna 4 mjeseca prije roka za dostavu ponuda UDD-u, što prema stavu Diljexporta jasno upućuje na druge okolnosti i potrebe nastanka ovog dokumenta (tržišnim konkurentima u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, dozvoljeno je vršiti poslovnu procjenu, usporedbu potencijalne konkurencije kao i procjenu ishoda i ocjenu potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude). Okolnost da je predmetna Tablica zadnji puta mijenjana dana 4. lipnja 2012., protivno zaključku AZTN-a nije sama po sebi pokazatelj, a kamoli »dokaz« o postojanju zabranjenog sporazuma.

Zaključno, Diljexport u svojem očitovanju od 14. prosinca 2021. navodi kako elektroničku komunikaciju […] i […] Diljexporta i direktora Agrodalma, AZTN ocjenjuje ključnim dokazom o postojanju zabranjenog sporazuma, uz nedopuštene presumpcije o identitetu pojedinih osoba koje se spominju u predmetnoj komunikaciji. Međutim, iz sadržaja te komunikacije, prema mišljenju Diljexporta, takav zaključak ne proizlazi, već iz sadržaja te komunikacije, jedino proizlazi da između osoba – sudionika komunikacije, postoji sukob koji je nespojiv s bilo kakvim dogovornim, usklađenim, sporazumnim postupanjem, odnosno, koji ne da ne potvrđuje, nego upravo demantira postojanje bilo kakvog zabranjenog sporazuma.

To stoga što se objektivnim sagledavanjem elektroničke komunikacije, može iščitati ljutnja poduzetnika koja je mogla biti izazvana potezima nekih od odabranih ponuditelja unutar Okvirnog sporazuma s tri poduzetnika/ponuditelja. Njihovi međusobni odnosi toliko su narušeni da je izvan svake sumnje kako među akterima ovakve komunikacije, teško može postojati partnerstvo, dogovor a kamoli zabranjeno udruživanje u kartel, koje predmnijeva postojanje volje članova kartela, a koja ovdje nije dokazana niti u stupnju indicija, jer ne postoje niti indicije o postizanju, niti indicije o provedbi zabranjenog sporazuma.

5.5. Usmena rasprava

Kako bi se strankama omogućilo iznošenje obrane, te u svrhu izvođenja dokaza radi utvrđivanja predmetne povrede ZZTN-a i utvrđivanja postojanja uvjeta za izricanje novčane kazne, odnosno olakotnih i otegotnih okolnosti kao kriterija za određivanje visine novčane kazne propisane odredbama ZZTN-a, AZTN je sukladno odredbi članka 52. stavka 1. ZZTN-a, nakon isteka roka za dostavu pisane obrane stranaka na Obavijest, dostavio strankama pozive za usmenu raspravu.

Navedena usmena rasprava održana je i zaključena 13. siječnja 2022. s prisutnim strankama (Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport).

Na usmenoj raspravi u svojstvu svjedoka saslušan je T. B., zaposlenik UDD-a, čije je saslušanje predložio Agro-Vir u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. na Obavijest.

Svjedok je uvodno naveo kako je u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda koje je UDD kao naručitelj proveo tijekom 2012., sudjelovao kao ovlašteni predstavnik UDD-a. U okviru svojih ovlasti, sudjelovao je u pripremi navedenih postupaka pri izboru pet predstavnika naručitelja za provedbu istih postupaka, izradi dokumentacije kao i u kontroli odnosno nadzoru kako bi navedeni postupci bili provedeni u skladu s posebnim propisima o javnoj nabavi.

Vezano uz navode Agro-Vira u njegovom podnesku od 5. siječnja 2018. o tome kako »pri odabiru načina nabave, roka sklapanja okvirnog sporazuma i načina sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma za predmet nabave roba (prehrambeni proizvodi), UDD nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske kod obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi i kupaca koji nisu obveznici primjene Zakona o javnoj nabavi…većina naručitelja nije sklapala okvirne sporazume (sklapala je ugovore), a ako ih je sklapala onda je sklapala iste na kraće razdoblje od 4 godine. Nadalje, ukoliko su sklapali okvirne sporazume na više godina, iste su sklapali sa što većim brojem ponuditelja. U tom su slučaju ugovore na temelju okvirnog sporazuma sklapali na kraće razdobljerok od 4 godine je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a kamoli promjene cijena tijekom više godina…rok od 4 godine je za neke robe, među koje definitivno spada svježe voće i povrće, nerealan s obzirom na promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a kamoli promjene cijena tijekom više godina… očit je potpuno pogrešan odabir načina nabave – okvirni sporazum, broja gospodarskih subjekata s kojima se sklapa okvirni sporazum (3 umjesto veći broj) i roka na koji se sklapa okvirni sporazum«, svjedok je naveo kako je UDD sukladno posebnim propisima o javnoj nabavi odabrao predmetni način provedbe ponovljenih postupaka javne nabave prema vlastitoj procjeni. Svim ponuditeljima u predmetnom natječaju bilo je omogućeno poslovanje s UDD-om. Teoretski, UDD je mogao odabrati drugi model, međutim način provedbe predmetnih postupaka javne nabave bila je njegova samostalna odluka.

Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, izjavili žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje (sukladno uputi o izjavljivanju žalbe koja je bila navedena u istoj dokumentaciji), te je li bilo koja od stranaka u ovom postupku, u odnosu na sve druge žalbene razloge propisane odredbama ZJN-a, izjavila žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, radi ocjene zakonitosti postupaka, radnji, eventualnih propuštanja radnji i odluka UDD-a donesenih u predmetnim postupcima javne nabave, svjedok je odgovorio da nisu.

U pogledu uvjeta za sklapanje ugovora o javnoj nabavi koji moraju biti određeni u okvirnom sporazumu sklopljenom s više gospodarskih subjekata, kako bi se ugovor o javnoj nabavi mogao sklopiti neposredno na temelju tih izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma, bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda, svjedok je naveo kako je nakon analize predmetne dokumentacije za nadmetanje, unutar UDD-a ocijenjeno da ista sadrži sve uvjete za sklapanje ugovora o javnoj nabavi temeljem dokumentacije u kojoj su između ostalih bili utvrđeni kriteriji načina odabira, cijene, troškovnici sa specificiranim količinama prema potrebama UDD-a, u kojima je ponuditelj trebao navesti pojedinačne cijene.

Vezano uz navod Agro-Vira u njegovom podnesku od 2. ožujka 2020. o tome kako »niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma«, svjedok je naveo kako su nakon ponovljenih postupaka javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine, u kojima su bili određeni »svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi«.

U svojem očitovanju na navode Agro-Vira u podnesku od 14. lipnja 2018. o tome kako »UDD nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim. Nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, UDD je samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da istim smatra onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma neovisno da li je u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran« i navode Diljexporta u podnesku od 28. veljače 2020. o »nedorečenosti same Dokumentacije za nadmetanje, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeljima…neodređenosti kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu 2012. s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora… općenito, neprecizno i neodređeno utvrđivanje samog pojma cijene, njezinog određenja a u kontekstu definiranja što je UDD u stvari odredio pojmom »najpovoljnije ponude« stavljalo je, općenito rečeno, ponuditelje u izazovnu situaciju određivanja cijena u međusobnoj tržišnoj utakmici generiranja ponuda koje bi bile dovoljno povoljne za odabir od strane UDD-a…«, svjedok je naveo da su način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i kriteriji bili jasno navedeni u dokumentaciji za nadmetanje te da je sukladno zakonskim propisima kriterij odabira bila najniža cijena. UDD je strankama okvirnog sporazuma za svaku godinu dostavljao poziv za sklapanje pojedinačnih ugovora prema istim kriterijima kao u prethodnim godinama okvirnog sporazuma.

Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir, Diljexport i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, za vrijeme roka za dostavu ponuda, vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, zahtijevali od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, na što su imali pravo temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, svjedok je naveo da nisu.

Prema navodu svjedoka, određene uzance odnosno poslovni običaji korišteni su kao kriteriji temeljem kojih je UDD dozvolio promjenu cijene ponude u konkretnom slučaju, ali u propisanim okvirima, na način da je u dokumentaciji za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, kao način i uvjet promjene cijene ponude, odredio da se »jedinične cijene predmeta nabave mogu mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem Okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/- 3 %… ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive …«.

Vezano uz navode Agro-Vira u njegovim podnescima od 5. siječnja 2018., 14. lipnja 2018. i 2. ožujka 2020. o tome kako »UDD nije, vezano uz mogućnost promjene jediničnih cijena, uvažio sezonski karakter robe (voća i povrća), već je mogućnost promjene cijene vezao isključivo uz promjene tečaja eura, iako dobar dio voća i povrća nije iz uvoza već se radi o proizvodima porijeklom iz Hrvatske…UDD je mogao odrediti mogućnost promjene jediničnih cijena i na gore i na dolje sukladno sezonskim oscilacijama jediničnih cijena tijekom 4 godine trajanja okvirnog sporazuma. Mogao je primjerice mogućnost promjene cijena vezati uz postotke porasta cijene javno objavljenih u Tržišnom informacijskom sustavu u poljoprivredi (TlSUP)…UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena…Na taj je način onemogućio pripremu kvalitetnijih ponuda nama kao Ponuditelju (i drugima ponuditeljima) koje bolje odgovaraju tržišnim uvjetima i zakonitostima te koje bi umanjile rizike za naručitelja tijekom trajanja Okvirnog sporazuma…Ponuditelji su mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu 2012. godine…Za 2., 3. ili 4 godinu trajanja okvirnog sporazuma smo bili prisiljeni prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji) prvenstveno vodeći računa da budemo odabrani za sklapanje okvirnog sporazuma kao najpovoljniji«, svjedok je naveo da je UDD mogao možda drukčije formirati mogućnost promjene cijena u predmetnim postupcima javne nabave, međutim nakon utvrđivanja kriterija u dokumentaciji za nadmetanje to više nije bilo moguće niti je UDD to smio učiniti.

Na upit voditelja postupka je li u dokumentaciji za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, pogrešno navedeno da će se »promjene cijene za svaki sljedeći godišnji ugovor utvrdit u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda«, budući da je u istoj dokumentaciji UDD odredio da će se ugovori o javnoj nabavi sklapati neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma, bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda, svjedok je naveo kako je vjerojatno bila riječ o pogreški.

Na upit voditelja postupka jesu li Agro-Vir i/ili bilo koja druga stranka u ovom postupku, za vrijeme roka za dostavu ponuda, vezano uz način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD, zahtijevali objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, na što su imali pravo temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, svjedok je naveo da nisu.

Vezano uz navode Agro-Vira iz njegovog podneska od 2. ožujka 2020. o tome kako »imajući u vidu da je samom dokumentacijom za nadmetanje propisano da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi u svakome trenutku te primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda« i navode Diljexporta iz njegovog podneska od 28. veljače 2020. o tome kako je »UDD ostavio sebi pravo i slobodu da ne bude obvezan potencijalnim ishodom postupka javne nabave te je tako naveo kako..Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta«, svjedok je naveo kako smatra da je odredba u dokumentaciji za nadmetanje o tome da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi osim u slučaju da naručitelj dobije jednog gospodarskog subjekta, bila u skladu s odredbama tada važećeg ZJN-a.

Na upit voditelja postupka o tome koji su pravni učinci i razlozi sklapanja okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata, s obzirom na to da isti ne obvezuje stranke na sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma, da je prema zakonskoj definiciji svrha svakog okvirnog sporazuma (neovisno o tome je li sklopljen s jednim ili više gospodarskih subjekata) »utvrditi uvjete pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene i, prema potrebi, predviđenih količina« i da se, prema Direktivi 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi s kojom su usklađene odredbe trenutno važećeg Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine« broj 120/16.), instrument okvirnih sporazuma široko koristi te se smatra učinkovitom tehnikom nabave diljem Europe pa bi se stoga i dalje trebao široko koristiti, svjedok je naveo da je u konkretnom slučaju UDD odlukom o provedbi postupka javne nabave radi sklapanje okvirnog sporazuma s tri subjekta htio pojednostaviti postupak nabave za predmetne grupe proizvoda i to za četiri godine okvirnog sporazuma radi ubrzanja samih postupaka, uštede i slično.

Sukladno odredbi članka 52. stavka 2. ZUP-a, strankama je omogućeno neposredno sudjelovanje u izvođenju dokaza saslušavanjem svjedoka i postavljanje pitanja svjedoku.

Opunomoćenik Agro-Vira uvodno je istaknuo kako okolnosti oko možebitnih ulaganja žalbi na sadržaj dokumentacije za nadmetanje kao i eventualno traženje objašnjenja iste dokumentacije od naručitelja nije bitno za predmet ovog postupka s obzirom da se u ovom postupku ne utvrđuje zakonitost provedenih postupaka javne nabave već je cilj iznesene argumentacije ukazati na koji način su propisani uvjeti javne nabave diktirali ponašanje ponuditelja u istim postupcima.

Na upit opunomoćenika Agro-Vira je li UDD, s obzirom na vrstu postupaka javne nabave koje je proveo u prosincu 2011. u kojima su pojedinačni ugovori sklapani temeljem mini nadmetanja za pojedine grupe kao i s obzirom na otvorene postupke javne nabave bez sklapanja okvirnog sporazuma koje je provodio nakon završetka okvirnih postupaka, ocijenio takav način provedbe postupka primjerenijim u odnosu na predmetne postupke iz 2012., svjedok je naveo da je UDD s obzirom na vremenski odmak sam utvrdio da gore navedene primjedbe stoje te je poništio predmetne okvirne sporazume za 2014. i proveo pojedinačne postupke javne nabave za svaku grupu proizvoda ocijenivši da je svrsishodnije ići na pojedinačne ugovore nego na okvirne sporazume na duže vremensko razdoblje. Odluka o provedbi predmetnih postupaka javne nabave sklapanjem okvirnih sporazuma nije imala namjeru dovesti ponuditelje u nepovoljan položaj.

Na upit opunomoćenika Agro-Vira o tome koja je bila svrha odredbe u dokumentaciji za nadmetanje o promjeni jediničnih cijena jedino u slučaju fluktuacije tečaja kn u odnosu na euro, kada se roba koja je bila predmet javne nabave većinom nabavljala u tuzemstvu bez da je dolazilo do vanjsko-trgovinske razmjene koja bi opravdala postojanje ovakve klauzule, svjedok je naveo da je odluka UDD-a u predmetnoj dokumentaciji o mogućnosti promjene cijene samo uslijed promjene tečaja bila donesena s obzirom na mogućnost da proizvođači promjene cijene te uzimajući u obzir da su sredstva UDD-a ograničena i ovise o Gradskom proračunu. Svrha navedene odredbe o promjenjivosti cijena nije bila usmjerena da prouzroči bilo kakve probleme ili štetu.

Na upit opunomoćenika Agro-Vira može li se iz rečenice iz točke 3. Dokumentacije za nadmetanje u dijelu 6. Ostale odredbe koja glasi: »Ugovor će se sklopiti neposredno na temelju izbornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda«, nedvojbeno zaključiti da iskazana vrijednost okvirnog sporazuma za pojedinačni predmet nabave ni na koji način ne utječe na odabir za sklapanje ugovora za pojedinu godinu unutar važenja okvirnog sporazuma, svjedok je naveo kako je u Dokumentaciji za nadmetanje jasno bio naznačen način sklapanja pojedinačnih ugovora kao i odabir najpovoljnijeg ponuditelja.

Na upit opunomoćenika Agro-Vira je li UDD, pa čak i s vremenskim odmakom, utvrdio bilo kakve nepravilnosti u predmetnim postupcima nabave ili bilo kakve nedostatke u istima, svjedok je naveo da UDD nije utvrdio nikakve nepravilnosti u provedenim predmetnim postupcima javne nabave. S vremenskim odmakom UDD je prihvatio da postupak sklapanje okvirnih sklapanja na razdoblje od četiri godine ima nedostatke te su zbog toga okvirni predmetni sporazumi poništeni za 2014. U vrijeme izrade dokumentacije u predmetnim postupcima javne nabave tada važeći Zakon o javnoj nabavi bio je na snazi tek nekih šest mjeseci pa su navedeni nedostaci čak i razumljivi.

Na upit opunomoćenika Agrodalma je li kao ovlašteni predstavnik UDD-a, a prilikom provedbe ponovljenih postupaka javne nabave za 14 predmetnih proizvoda, nadzirao ispunjenje pojedinih uvjeta iz ugovora te da li su bili uočeni bilo kakvi prigovori na kvalitetu isporučene robe, svjedok je naveo kako nije sudjelovao u nadzoru ispunjenja pojedinih uvjeta iz ugovora, uz napomenu kako prema njegovim saznanjima, nije bilo nikakvih problema, nepravilnosti ili prigovora u odnosu na kvalitetu isporučene robe UDD-u.

Na upit opunomoćenice Diljexporta može li se, s obzirom na vremenski odmak, očitovati o tome je li vršeno javno otvaranje ponuda pristiglih u postupak nabave iz prosinca 2011., a koji je naknadno poništen, svjedok je naveo da se u svim otvorenim postupcima javne nabave ponude javno otvaraju, a tako je bilo i u konkretnom slučaju.

Na upit opunomoćenice Diljexporta je li UDD, u slučaju kada ga je ponuditelj pozvan na zaključenje pojedinačnog ugovora za određenu vrstu robe u određenoj godini, obavijestio da nije u mogućnosti istu isporučiti, tražio dodatna pojašnjenja takvih navoda ponuditelja, svjedok je naveo kako je UDD, u slučaju da je ponuditelj odbio sklopiti pojedinačni ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, tražio od ponuditelja nekakvo dodatno pojašnjenje ili obrazloženje razloga zbog kojih je isti odbio sklopiti pojedinačni ugovor. U pravilu je dobivao očitovanje ili obrazloženje u par rečenica koje je na kraju i prihvaćao.

Nakon saslušanja svjedoka, pozvane su stranke da se izjasne o činjenicama i okolnostima o kojima im u dotadašnjem tijeku predmetnog postupka, prema njihovom mišljenju, nije bila dana mogućnost izjašnjavanja, odnosno o činjenicama i okolnostima za koje smatraju da su bitne za rješavanje predmetne upravne stvari.

Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, navela je kako Agro-Vir u cijelosti ostaje kod svih navoda u dotadašnjem tijeku postupka te da nema ništa dodatno za izjaviti.

Na upit voditelja postupka Danijeli Topić-Rogin zašto Agro-Vir, s obzirom na njegove navode u ovome postupku (»UDD nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske…niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma… očito je potpuno pogrešan bio odabir načina nabave… UDD nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim… UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena…nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, UDD je samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da istim smatra onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma neovisno da li je u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran… samovoljno i nezakonito izmijenio uvjete dokumentacije za nadmetanje i sklopljenog okvirnog sporazuma…UDD nije postupio u skladu s uvjetima koje je propisao u natječajnoj dokumentaciji…doveo ponuditelje u zabludu… UDD kao javni naručitelj očito je djelovao nezakonito te u potpunoj suprotnosti s odredbama ZJN 2011 o mogućnostima sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma……da su obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama prouzrokovala nejasna i za ovaj slučaj nezakonita pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja«), u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, nije izjavio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje, sukladno uputi o izjavljivanju žalbe koja je bila navedena u istoj dokumentaciji, nije za vrijeme roka za dostavu ponuda, temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, zahtijevao od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje (vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta, način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma), niti je u odnosu na sve druge žalbene razloge određene odredbama ZJN-a, izjavio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, radi ocjene zakonitosti postupaka, radnji, eventualnih propuštanja radnji i odluka UDD-a donesenih u predmetnim postupcima javne nabave, opunomoćenik Agro-Vira istaknuo je prigovor jer navedeno nije smatrao bitnim za ovaj postupak. Danijela Topić-Rogin dodatno je istaknula kako nakon sklapanja ugovora o javnoj nabavi ponuditelj nema razloga niti interes osporavati odluku naručitelja putem koje je predmetni ponuditelj i izabran kao ugovorni partner, pa se u narednom periodu na njihov odnos jedino primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima.

S obzirom na navode Agro-Vira u njegovim podnescima od 14. lipnja 2018. i 2. ožujka 2020. o tome kako su »ponuditelji mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu 2012. godine, u kojem slučaju je bilo moguće s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena robe te ih prikazati realno radi osiguranja odabira takve ponude od strane naručitelja…Budući da smo dobro poznavali sezonski karakter cijena robe (voća i povrća, zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća te konditorskih proizvoda) te nemogućnost bilo kakve pouzdane procjene kretanja cijena tijekom naredne četiri godine, postavili smo si prioritetan cilj ponuditi što realnije i povoljnije cijene za prvu godinu za koju smo mogli sa velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena kako bismo bili odabrani za sklapanje Okvirnog sporazuma i ugovora za prvu godinu, odnosno prvu polovicu godine. Za ostale tri godine trajanja okvirnog sporazuma smo bili prisiljeni, jer nismo s nikakvom pouzdanošću mogli procijeniti kretanje cijena, prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji)«, voditelj postupka pozvao je Danijelu Topić-Rogin da se očituje na činjenicu da se u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira i Agrodalma za razdoblje od 2012. do 2016. razlikuju u grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« tek za 47,00 kn, u grupi »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano) za 66,00 kn i u grupi »Nabava konditorskih proizvoda« za 21,00 kn, kao i na činjenicu da su ukupne vrijednosti okvirnih sporazuma u četverogodišnjim razdobljima približno jednake za sve ponuditelje u svakoj grupi proizvoda.

Danijela Topić-Rogin navela je kako je primarni cilj Agro-Vira u predmetnim postupcima javne nabave bio dobiti okvirni sporazum te je u skladu s tim bila procjena cijena. Ponuđene cijene Agro-Vira na natječaju koji je provodio UDD krajem 2011. bile su puno više u odnosu na ostale ponuditelje, uz pojašnjenje da je Agro-Vir uzeo u obzir ostale javne nabave i za druge naručitelje te su cijene Agro-Vira u predmetnom natječaju bile projektirane da dobije okvirni sporazum budući da je jedini kriterij odabira bila najniža cijena.

Voditelj postupka pozvao je Danijelu Topić-Rogin da pojasni navod Agro-Vira u njegovom podnesku od 2. ožujka 2020. o tome da su »za pojedine godine postavljene više cijene kako bi se osigurala financijska isplativost i po potrebi snižavanje iste cijene u slučaju dobivanja ugovora«, s obzirom na to da je, prema navodu Agro-Vira u istom podnesku, njegov prvenstveni cilj sudjelovanja u predmetnim postupcima javne nabave bilo dobivanje ugovora za 2012. pa je za ostale tri godine bio prisiljen prognozirati cijene, bez mogućnosti realne procjene, prvenstveno vodeći računa o tome da uopće bude odabran za sklapanje okvirnog ugovora, bez čega ne bi niti bilo moguće sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi pa čak niti za »ciljanu« prvu godinu, drugim riječima, »što niže je bila formirana ukupna cijena okvirnog ugovora prema dostavljenim troškovnicima, to su bile veće šanse za dobivanje barem jednog od pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi«, a osobito uzimajući u obzir da je u predmetnoj dokumentaciji za nadmetanje, kao način i uvjet promjene cijene ponude, UDD jasno odredio da se »jedinične cijene predmeta nabave mogu mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem Okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/- 3 %«, što je Agro-Vir smatrao spornim u ovome postupku ističući da UDD nije kvalitetno definirao mogućnost promjena jediničnih cijena odnosno nije predvidio elemente na temelju kojih bi se cijene proizvoda mogle prilagoditi te povezati s tržišnima u predstojećim razdobljima trajanja okvirnog ugovora.

Danijela Topić-Rogin navela je kao i prethodno da je primarni cilj Agro-Vira bio dobivanje okvirnog sporazuma i tako su se radile kalkulacije.

M. Z., […] Diljexporta, navela je kako Diljexport ostaje u cijelosti kod svih navoda i izjava u dotadašnjem tijeku postupka, a u kratkom sažetku istaknula je razloge zbog kojih je Diljexport u predmetnim postupcima javne nabave odustao od svojih pojedinih ponuda u pojedinim godinama.

Osnovni razlozi za to bili su neuredna plaćanja strateških kupaca u valuti 240-342 dana s jedne strane te obveze avansnog plaćanja dobavljača s druge strane. Također i ostali pokazatelji ekonomske prirode kao primjerice ulazak RH u EU, povećanje cijena i drugo.

Na upit voditelja postupka zašto Diljexport u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, za vrijeme roka za dostavu ponuda, vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta, način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, nije zahtijevao od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje, ako je smatrao, kako je to naveo u ovome postupku, da je »sama Dokumentacija za nadmetanje bila nedorečena, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeljima…uz isticanje neodređenosti kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu 2012. s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora… općenito, neprecizno i neodređeno utvrđivanje samog pojma cijene, njezinog određenja a u kontekstu definiranja što je UDD u stvari odredio pojmom »najpovoljnije ponude« stavljalo je, općenito rečeno, ponuditelje u izazovnu situaciju određivanja cijena u međusobnoj tržišnoj utakmici generiranja ponuda koje bi bile dovoljno povoljne za odabir od strane UDD-a«, M. Z. navela je kako Diljexport nije smatrao potrebnim tražiti bilo kakva objašnjenja i izmjene predmetne dokumentacije za nadmetanja jer je njegov osnovni kriterij bila nova likvidnost Diljexporta koja je bila neophodna za opstanak, a UDD je u predmetnoj dokumentaciji za nadmetanje predvidio valutu od 30 dana.

Voditelj postupka pozvao je M. Z. da se očituje na sadržaj poruke elektroničke pošte, izuzete tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija s računala S. M., zaposlenice Agrodalma i […] Ivice Mitrovića, koju poruku je M. Z. uputila 10. rujna 2013. u 17:21 Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, a koja u privitku sadrži dokument naslovljen »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri Dom«. U navedenom dokumentu između ostaloga, navodi se, cit: «Ivice, podsjećam – došao si i rekao »M., prebaci margarine iz 2015 u 2013, jer je prazna, vozimo ti i ja« nespominjajući Danijelu i tako je sklopljen Ugovor. No, nakon mjesec dana pojavi se gosp.Danijela i kaže da su margarini njezini, ispada da ste se vi prethodno dogovorili, a mene po običaju doveli pred gotov čin. Ivice ja da sam to znala nebih se micala iz 2015 god. Jer iz pouzdanih izvora doznajem da 2015 ostaje, prema tome nisam se trebala micati.«

M. Z. navela je da se iz gore navedenog sadržaja poruke elektroničke pošte može zaključiti da je između sudionika predmetne komunikacije došlo do nezadovoljstva u svezi dobivanja posla, koja je komunikacija po svojoj prirodi suprotna onome što bi se vidjelo u dogovornom usklađenom sporazumnom odnosu, jer zabranjeni sporazum ne bi pretpostavio ovakvu komunikaciju između partnera odnosno koordinirah i usklađenih članova kartela.

Na upit voditelja postupka, M. Z. navela je da je osoba koja se spominje u gore navedenoj komunikaciji, Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira.

Voditelj postupka naveo je da Tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom«, koja je pronađena prilikom nenajavljene pretrage prostorija na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je M. Z., uputila Ivici Mitroviću, sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexport, Agrodalm i Agro-Vir isporučivati proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« UDD-u u vremenskom razdoblju od 2012. do 2016. te M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića na dogovor vezano uz navedene proizvode. U tekstu M. Z. također navodi da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, cit.: »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«

M. Z. navela je da se gore navedena komunikacija može objasniti pojašnjavanjem i pozivanjem na tablicu br. 17 u Obavijesti iz koje je razvidno da nije riječ o nikakvim podjelama roba za pojedinu godinu. Nisu radili podjelu roba već je tablica služila kao tabelarni pregled konkurencije kako bi Diljexport mogao lakše određivati svoju cijenu.

Vezano uz navod iz elektroničke komunikacije o tome da joj je »Danijela Topić-Rogin ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«, M. Z. navela je da nije riječ o krađi već o »šatro« izrazu kojim je htjela reći da je Danijela Topić-Rogin dobila ribe kao najpovoljniji ponuđač.

Vezano uz navodnu podjelu ulja, M. Z. istaknula je kako nije bila riječ o nikakvoj podjeli ulja. U odnosu na zadnji dio rečenice o tome da je Ivica Mitrović navodno bio nosilac dogovara, M. Z. navela je da nije bilo nikakvog dogovaranja.

Voditelj postupka naveo je kako iz komunikacije elektroničkom poštom između M. Z. i Ivice Mitrovića koja se odvijala u vremenskom razdoblju od 11. rujna do 13. rujna 2013. proizlazi da je Ivica Mitrović vezano za pritužbe M. Z. na postupanje Agro-Vira naveo, cit: »...jutros sam bio sa T., ništa konkretno nisam postigao, postupi prema svom vlastitom nahodjenju«, na što M. Z. odgovara kako joj je žao što Ivica Mitrović nije to u mogućnosti riješiti, citat: »Jer ti si taj posao i organizirao, a ne ja prema vlastitom nahodjenju. Glede toga moraš Ivice, to sada i riješiti, a ne mene ostaviti da se ja, gombam sa Agrovirom, i to sve na svoju štetu«.

S tim u vezi, M. Z. navela je kako nema komentara.

Ivica Mitrović, direktor Agrodalma, naveo je kako Agrodalm ostaje u cijelosti kod svih navoda u dotadašnjem tijeku postupka i nema ništa dodatno za izjaviti.

Voditelj postupka pozvao je Ivicu Mitrovića da se očituje na činjenicu da se u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira i Agrodalma za razdoblje od 2012. do 2016. razlikuju u grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« tek za 47,00 kn, u grupi »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano) za 66,00 kn i u grupi »Nabava konditorskih proizvoda« za 21,00 kn.

Ivica Mitrović naveo je kao mu je teško očitovati se na gore navedene činjenice s obzirom na vremenski odmak uz napomenu da kada bi se pogledali drugi postupci javne nabave takvo što je u praksi definitivno moguće odnosno svakodnevno se događa.

Voditelj postupka pozvao je Ivicu Mitrovića da se očituje na sadržaj poruke elektroničke pošte, izuzete tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija s računala S. M., zaposlenice Agrodalma i […], koju poruku mu je M. Z. uputila 10. rujna 2013. u 17:21, a koja u privitku sadrži dokument naslovljen »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri Dom«. U navedenom dokumentu između ostaloga, navodi se, cit: «Ivice, podsjećam – došao si i rekao »M., prebaci margarine iz 2015 u 2013, jer je prazna, vozimo ti i ja« nespominjajući Danijelu i tako je sklopljen Ugovor. No, nakon mjesec dana pojavi se gosp.Danijela i kaže da su margarini njezini, ispada da ste se vi prethodno dogovorili, a mene po običaju doveli pred gotov čin. Ivice ja da sam to znala nebih se micala iz 2015 god. Jer iz pouzdanih izvora doznajem da 2015 ostaje, prema tome nisam se trebala micati.« M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića na dogovor vezano uz navedene proizvode i navodi da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, cit.: »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...« Ivica Mitrović je vezano za pritužbe M. Z. na postupanje Agro-Vira naveo, cit: »...jutros sam bio sa T., ništa konkretno nisam postigao, postupi prema svom vlastitom nahodjenju«, na što M. Z. odgovara kako joj je žao što Ivica Mitrović nije to u mogućnosti riješiti, citat: »Jer ti si taj posao i organizirao, a ne ja prema vlastitom nahodjenju. Glede toga moraš Ivice, to sada i riješiti, a ne mene ostaviti da se ja, gombam sa agrovirom, i to sve na svoju štetu«.

Ivica Mitrović naveo je da se vezano uz gore citirani sadržaj komunikacije putem elektroničke pošte izuzete tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostora s računala […], ne može precizno sjetiti ili se sjeća jako malo ili ničega, uz napomenu kako mu je totalno strana takva komunikacija iz razloga jer se ne može prisjetiti, a iz njezine šturosti proizlazi njegova nezainteresiranost za odgovor na mail M. Z.

5.6.     Utvrđene činjenice i okolnosti koje su odlučne za rješavanje predmetne upravne stvari

UDD je u prosincu 2011. donio odluku o početku otvorenog postupka javne nabave za 20 grupa proizvoda s namjerom sklapanja okvirnih sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine. Svi predmeti nabave objavljeni su u Elektroničkom oglasniku javne nabave (dalje u tekstu: EOJN) 27. i 28. prosinca 2011., a provedeni su sukladno odredbama Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 110/07. i 125/08.) na način da se nakon sklapanja okvirnog sporazuma ponuditeljima slao ponovljeni poziv za dostavu ponuda koji je sadržavao troškovnik za jednu godinu temeljem kojeg se sklapao godišnji ugovor, pri čemu su se gospodarski subjekti morali pridržavati jediničnih cijena ponuđenih u troškovniku za četverogodišnje razdoblje. Iznosi navedeni u okvirnom sporazumu predstavljali su gornju granicu za nadmetanja po ponovljenom pozivu.

Prema očitovanju UDD-a, broj: 02-11/12-36/1448 od 7. studenog 2012., zaprimljenom u predmetu KLASA: 034-08/15-01/176, gospodarski subjekti s kojima su sklopljeni Okvirni sporazumi za 14 od navedenih 20 grupa proizvoda, nisu se pridržavali cijena iz Okvirnih sporazuma, nego su u ponudama za sklapanje jednogodišnjih ugovora nudili višestruko više cijene od onih iz okvirnih sporazuma.

Stoga UDD za navedenih 14 grupa proizvoda nije sklapao godišnje ugovore na temelju sklopljenih okvirnih sporazuma već je ponovno objavio pozive za nadmetanje u EOJN 14. svibnja 2012. te su sukladno odredbama ZJN-a provedeni otvoreni postupci javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine.

Rok za dostavu ponuda bio je 5. lipnja 2012.

Ponovljeni pozivi na nadmetanje odnosili su se na sljedeće grupe proizvoda:

1. Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina);

2. Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda;

3. Nabava zamrznutih mesnih proizvoda, nezamrznutih konzerviranih mesnih proizvoda i gotovih jela s mesnim proizvodima;

4. Nabava mesa peradi piletina i puretina (zamrznuta);

5. Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta i panirana);

6. Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine polu obrađene punjene;

7. Nabava svježeg povrća;

8. Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća;

9. Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano);

10. Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje) riže i ječmene kaše;

11. Nabava koncentrata u prahu (juha, pudinga, pire krumpira, sokova), začina, dodataka jelima i pahuljica od žitarica;

12. Nabava kokošjih jaja;

13. Nabava konditorskih proizvoda;

14. Nabava margarina i maslaca.

Dokumentacija za nadmetanje u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda sadržavala je između ostalog sljedeće podatke:

»Vrsta postupka javne nabave: Otvoreni postupak javne nabave s namjerom sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta za razdoblje od četiri godine na temelju čl. 25., 38. i 39. Zakona o javnoj nabavi.

Nakon provedenog postupka sklapa se – okvirni sporazum s tri gospodarska subjekta za razdoblje od 4 godine u kojem će biti određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovor će se sklopiti neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda. U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum.

Količina predmeta nabave i tehničke specifikacije: specifikacija predmeta nabave i okvirne količine navedene su u troškovniku, koji čini sastavni dio dokumentacije za nadmetanje. Količine su okvirne i neobvezujuće.

Trajanje godišnjeg ugovora sklopljenog na temelju okvirnog sporazuma: od dana zaključenja ugovora do konca kalendarske godine, a prema potrebi Naručitelja i za kraće razdoblje.

Način određivanja cijene ponude – Cijena ponude obuhvaća sve stavke Troškovnika i piše se brojkama.

U cijenu ponude bez poreza na dodanu vrijednost moraju biti uračunati svi troškovi i popusti. Ponuditelji su dužni ponuditi, tj. upisati jedinične cijene i ukupne cijene za svaku stavku Troškovnika na način kako je to određeno u troškovniku u suprotnom ponuda neće biti prihvatljiva.

Cijena je promjenjiva – Jedinične cijene predmeta nabave mogu se mijenjati kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, a koji će biti sklopljen temeljem Okvirnog sporazuma, ukoliko je došlo do promjene tečaja kn u odnosu na euro. Pri tome će se koristiti srednji tečaj Hrvatske narodne banke. U slučaju promjene tečaja kn u odnosu na euro za +/- 3 %, jedinične cijene mijenjaju se u odnosu na ponuđene u troškovniku prilikom sklapanja Okvirnog sporazuma za odgovarajući postotak promjene tečaja. Ovako dobivene cijene fiksne su i nepromjenjive do isteka roka pojedinog ugovora za ugovoreno razdoblje na koje se ugovor sklapa. Ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive.

Kriterij za odabir ponude – najpovoljnija ponuda jest prihvatljiva ponuda s najnižom cijenom.

Broj gospodarskih subjekata koje će biti strane okvirnog sporazuma – 3 gospodarska subjekta, osim u slučaju ako naručitelj dobije manji broj sposobnih gospodarskih subjekata, odnosno i s jednim.

Postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma – u okvirnom sporazumu su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi. Ugovor će se sklopiti neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda. U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum. Ako naručitelj u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu sklopit će okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor se sklapa neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponude dostavljene prije sklapanja okvirnog sporazuma.

Okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta.

Javni naručitelj u roku od 7 dana od dana sklapanja ugovora dostavlja svim gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma.

Izvršenje ugovora o javnoj nabavi odnosno okvirnog sporazuma – Ugovor o javnoj nabavi, odnosno okvirni sporazum mora biti u skladu s uvjetima određenima u dokumentaciji za nadmetanje i odabranom ponudom. Izmjene ugovora o javnoj nabavi za vrijeme njegova trajanja smatraju se novim ugovorom za koji se provodi novi postupak javne nabave ako su te izmjene bitne u odnosu na sadržaj osnovnog ugovora i predstavljaju namjeru ugovornih strana da ponovo određuju osnovne elemente toga ugovora. Bitne izmjene ugovora o javnoj nabavi određene su u čl. 105. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11).

Rok način i uvjeti plaćanja – Virmanom, 30 dana od dana ispostave računa i izvršene isporuke.

Podaci o pravnom lijeku – Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje, u odnosu na sadržaj poziva za nadmetanje i dokumentaciju za nadmetanje.

Predmet i trajanje okvirnog sporazuma – Predmet Okvirnog sporazuma je utvrđivanje uvjeta za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi s Ponuditeljem za nabavu …, prema predviđenim količinama u troškovniku Naručitelja navedenom u dokumentaciji za nadmetanje kod okvirnog sporazuma, ponudi Ponuditelja te uvjetima utvrđenim Okvirnim sporazumom. Okvirni sporazum sklapa se s tri gospodarska subjekta, osim ako naručitelj dobije manji broj sposobnih gospodarskih subjekata, odnosno s jednim, za razdoblje od četiri godine i predviđa se sklapanje pojedinih godišnjih ugovora o javnoj nabavi, a prema potrebi Naručitelja i za kraće razdoblje.

Uvjeti provedbe okvirnog sporazuma – Ugovor će se sklopiti neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda. U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum. Ako naručitelj u postupku javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma dobije samo jednu valjanu ponudu sklopit će okvirni sporazum s jednim gospodarskim subjektom u kojem su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor se sklapa neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponude dostavljene prije sklapanja okvirnog sporazuma.

Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma – Nakon provedenog postupka za sklapanje okvirnog sporazuma provedbom otvorenog postupka javne nabave za nabavu … za … godinu, evidencijski broj: …, temeljem članka 39, 96. i 97. Zakona o javnoj nabavi (NN 90/11), Naručitelj je donio Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja neposredno na temelju izvornih uvjeta za sklapanje ugovora iz okvirnog sporazuma, kojom se utvrđuje … kao najpovoljniji ponuditelj za predmetnu nabavu.«

U Tablici 1. prikazane su ponude tri najpovoljnija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, po godinama i grupama proizvoda te ukupan iznos njihovih ponuda za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma. Osjenčani su iznosi ponuda temeljem kojih su određeni ponuditelji sklopili pojedinačne ugovore o javnoj nabavi s UDD-om.

Ugovor o javnoj nabavi za 2012. UDD je sklopio s najpovoljnijim ponuditeljem (Diljexport, 91.500,00).

Jednogodišnji ugovor za 2013. također je sklopljen s Diljexportom čija je ponuda u iznosu 230.000,00 kn bila gotovo dvostruko viša od ponude Agrodalma (115.350,00 kn), koji nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje jednogodišnjeg ugovora za 2013. zbog, citat: »poskupljenja sirovina i poremećaja na tržištu«.

Najpovoljniji ponuditelj za 2014. (Diljexport, 81.000,32 kn) odbio je sklapanje jednogodišnjeg ugovora za 2014. zbog, citat: »objektivnih razloga« pa je UDD jednogodišnji ugovor sklopio s jedinim preostalim ponuditeljem (Agrodalm, 207.556,25 kn), čija je ponuda za 2014. bila gotovo dvostruko viša od njegove ponude za 2013.

5.7. Primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja

5.7.1. Pojmovi zabranjenog sporazuma i usklađenog djelovanja

Kako bi bili obuhvaćeni zabranom propisanom člankom 8. stavkom 1. ZZTN-a, sporazum ili usklađeno djelovanje između dva ili više neovisnih poduzetnika mora imati za cilj ili posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja na mjerodavnom tržištu.

Sporazumima u smislu članka 8. stavka 1. ZZTN-a smatraju se osobito ugovori, pojedine odredbe ugovora, usmeni ili pisani dogovori među poduzetnicima te usklađena praksa koja je posljedica takvih dogovora, odluke poduzetnika ili udruženja poduzetnika, opći uvjeti poslovanja i drugi akti poduzetnika koji jesu ili mogu biti sastavni dio ugovora i slično, neovisno o tome jesu li takvi sporazumi sklopljeni između poduzetnika koji djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (horizontalni sporazumi) ili između poduzetnika koji ne djeluju na istoj razini proizvodnje, odnosno distribucije (vertikalni sporazumi).

Sukladno članku 74. ZZTN-a, u primjeni ZZTN-a, a osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, primjenjuju se na odgovarajući način kriteriji koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU.

Slijedom navedenog, cjelokupna pravna stečevina EU (acquis communautaire) koju čini primarno i sekundarno zakonodavstvo EU, ali i sudska praksa, prvenstveno praksa Suda EU, važan je interpretativni instrument za primjenu hrvatskih propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u slučaju pravnih praznina ili dvojbi u tumačenju tih propisa.

U skladu s ustaljenom praksom Suda EU, da bi postojao »sporazum«, u smislu članka 101. stavka 1. UFEUa (koji sadržajno odgovora članku 8. stavku 1. ZZTN-a), dovoljno je da su predmetni poduzetnici izrazili zajedničku volju da se na tržištu ponašaju na određeni način (presuda ACF Chemiefarma, točka 112.), dok oblik u kojem se ta sukladnost ispoljava nije sam po sebi od odlučujućeg značenja (presuda Volkswagen, točka 37.).

Pojam »usklađenog djelovanja« razlikuje se od pojmova »sporazuma« i »odluke udruženja poduzetnika« s isključivom namjerom da obuhvati različite oblike suradnje među poduzetnicima koji, sa subjektivnog gledišta, imaju istu narav te se razlikuju samo po svojem intenzitetu i oblicima u kojima se očituju. (presude Anic, točka 112. i TMobile Netherlands, točka 23.)

Kriterije koordinacije i suradnje koji su konstitutivni za »usklađeno djelovanje« treba tumačiti u skladu s koncepcijom inherentnom odredbama ugovora koje se odnose na tržišno natjecanje, prema kojoj svaki gospodarski subjekt mora samostalno odrediti politiku koju namjerava slijediti na zajedničkom tržištu. (presude Anic, točka 116., Suiker Unie, točka 173. i Ahlström, točka 63.)

Iako taj zahtjev samostalnosti ne isključuje pravo gospodarskih subjekata da se na razuman način prilagode utvrđenom ili predviđenom ponašanju konkurenata, on se ipak snažno protivi svakom izravnom ili neizravnom kontaktu između takvih subjekata koji bi mogao kako utjecati na tržišno ponašanje sadašnjih ili potencijalnih konkurenata tako i otkriti jednom takvom konkurentu ponašanje za koje se poduzetnik odlučio ili koje namjerava provoditi na tržištu, kada je cilj ili posljedica tih kontakata stvaranje uvjeta tržišnog natjecanja koji ne odgovaraju normalnim uvjetima na predmetnom tržištu, uz vođenje računa o naravi proizvoda ili pruženih usluga, o važnosti i broju poduzetnika te o veličini navedenog tržišta. (presude TMobile Netherlands, točka 33., Dole Food, točka 120. i Suiker Unie, točka 174.)

5.7.2. Načela ocjene dokaza

U skladu s ustaljenom praksom Suda EU, Europska komisija mora dokazati povredu koju utvrđuje te ponuditi dokaze koji mogu, s dovoljnim stupnjem izvjesnosti, dokazati postojanje činjenica koje čine povredu. (presude Baustahlgewebe, točka 58. i Dresdner Bank, točka 59.)

Kako bi se dokazalo postojanje povrede članka 101. stavka 1. UFEUa, Europska komisija treba ponuditi ozbiljne, precizne i usklađene dokaze. Međutim, svaki od dokaza koje je Europska komisija podnijela ne mora nužno zadovoljiti te kriterije u odnosu na svaki element povrede. Dovoljno je da skup indicija na koje se poziva institucija, ocijenjenih zajedno, odgovara tom zahtjevu. (presuda Knauf Gips, točka 47.)

Budući da su zabrana sudjelovanja u protutržišnim djelovanjima i sporazumima kao i sankcije koje mogu snaći prekršitelja općepoznati, uobičajeno je da se radnje obuhvaćene takvim djelovanjima i sporazumima odvijaju potajno, da se sastanci održavaju daleko od očiju javnosti i da je dokumentacija s tim u vezi svedena na minimum. Stoga se ne može zahtijevati od Europske komisije da dostavi dokumente koji izričito dokazuju uspostavljanje kontakta gospodarskih subjekata o kojima je riječ. Čak i ako Europska komisija pronađe takve dokumente, oni su nepotpuni i malobrojni, zbog čega je često potrebno određene detalje rekonstruirati dedukcijom. O postojanju protutržišnog djelovanja ili sporazuma može se stoga zaključiti iz određenog broja podudarnosti i indicija koje, promatrane kao cjelina i u nedostatku drugog dosljednog objašnjenja, mogu tvoriti dokaz povrede pravila tržišnog natjecanja. (presude Aalborg Portland, točke 55. do 57. i Dresdner Bank, točke 64. i 65.)

5.7.3. Zabranjeni sporazumi u području javne nabave

Europska komisija u Obavijesti o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave, navodi kako se pojam tajni sporazum u području javne nabave odnosi na nezakonite sporazume između gospodarskih subjekata s ciljem narušavanja tržišnog natjecanja u postupcima dodjele ugovora. Takvi sporazumi mogu imati različite oblike, kao što su prethodno utvrđivanje sadržaja ponuda (osobito cijena) kako bi se utjecalo na ishod postupka, suzdržavanje od podnošenja ponuda, podjela tržišta prema geografskim područjima, javnom naručitelju ili predmetu nabave ili uspostavljanje sustava naizmjeničnog dobivanja ugovora za neke postupke. Cilj je svih tih praksi da se unaprijed utvrđenom ponuditelju omogući sklapanje ugovora uz stvaranje dojma da je postupak uistinu konkurentan.

Otkrivanje tajnog sporazuma u javnoj nabavi posebno je zahtjevno za nacionalna tijela. Nezakoniti sporazumi između gospodarskih subjekata po definiciji su tajni i, u većini slučajeva, sklapaju se i provode vrlo pažljivo i sofisticirano. Postoje naznake da u brojnim slučajevima (a možda i u većini) tajni sporazum ostaje neotkriven tijekom postupka dodjele, a na kraju ga otkrivaju i kazneno progone (ako uopće) nadležna tijela, obično dugo nakon što je ugovor u potpunosti izvršen. Dugoročni sustavi tajnih sporazuma mogu čak postati način poslovanja u nekim gospodarskim sektorima jer gospodarski subjekti dolaze u iskušenje ili su skloni pridružiti se takvim sporazumima kako bi im se »zajamčio« pristup tržištu i udio na njemu.

Tržišta javne nabave imaju posebne značajke, što ih čini podložnijima tajnim sporazumima u odnosu na druga tržišta. Javni naručitelji obično slijede relativno stabilne obrasce nabave, pri čemu se postupci dodjele često ponavljaju, količine su slične, a specifikacije proizvoda ili usluga standardne i bez većih promjena u usporedbi s prethodnim postupcima. Ta predvidljivost potražnje olakšava nezakonitu podjelu tržišta među subjektima jer jamči »pravedan« povrat za svakog od njih.

5.7.4. Postojanje predmetnog zabranjenog sporazuma

U nastavku se navode indikativne činjenice i okolnosti koje promatrane kao cjelina ukazuju na zaključak da je postupanje Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda bilo rezultat zabranjenog horizontalnog sporazuma u smislu članka 8. stavka 1. točke 1. i 3. ZZTN-a.

a) Približno jednake ukupne ponude za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma

Činjenica da su ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave, bile približno jednake u gotovo svih 14 grupa nabave, iako su, prema navodima Agrovira, »ponuditelji mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu 2012. godine, u kojem slučaju je bilo moguće s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena robe te ih prikazati realno radi osiguranja odabira takve ponude od strane naručitelja…Za 2., 3. ili 4 godinu trajanja okvirnog sporazuma bio je prisiljen prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji)…cijene za drugu, treću i četvrtu, te petu godinu formirao je na način da je, osim o elementima kalkulacije za prvu godinu, promišljao i pretpostavljao kretanje cijena na tržištu u narednih 4 – 5 godina, te o mogućim rizicima, promjenama zakonske regulative, promjenama tržišta, promjenama na mikro planu i na makro planu (ulazak u EU, izlazak Velike Britanije iz EU i drugo), te je tako formirao cijene vodeći računa o svojim ciljevima (sklapanje okvirnog sporazuma i ugovora za prvu godinu)…nitko ne može predvidjeti elemente koji se mijenjaju iz godine u godinu, a uvelike utječu na kalkulaciju cijena, kao što su: promjene stope PDV-a s 23 % na 25 %, promjene stope obračuna dohotka, podizanje trošarine na dizelska i benzinska goriva, povećanje cijene električne energije ili poremećaji cijena sirovina na tržištu zbog karaktera robe), ukazuje na zaključak da su navedeni ponuditelji prethodno uskladili iznose svojih ponuda kako bi utjecali na ishod predmetnih postupaka javne nabave, primarno vodeći računa da budu odabrani za sklapanje okvirnih sporazuma.

Agro-Vir je u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. istaknuo kako je »prvenstveno vodio računa o tome da uopće bude odabran za sklapanje okvirnog ugovora, bez čega ne bi niti bilo moguće sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi pa čak niti za »ciljanu« prvu godinu. Drugim riječima, što niže je bila formirana ukupna cijena okvirnog ugovora prema dostavljenim troškovnicima, to su bile veće šanse za dobivanje barem jednog od pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi.«

Vezano uz činjenicu da se u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira i Agrodalma za razdoblje od 2012. do 2016. razlikuju u grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« tek za 47,00 kn, u grupi »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano) za 66,00 kn i u grupi »Nabava konditorskih proizvoda« za 21,00 kn, Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, na usmenoj raspravi navela je kako je »primarni cilj Agro-Vira bio dobivanje okvirnog sporazuma i tako su se radile kalkulacije«, dok je Ivica Mitrović, direktor Agrodalma, naveo kako mu je »teško očitovati se na gore navedenu činjenicu s obzirom na vremenski odmak, a kada bi se pogledali drugi postupci javne nabave takvo što je u praksi definitivno moguće odnosno svakodnevno se događa.«

Gore citirani navod Ivice Mitrovića, direktora Agrodalma, AZTN nije prihvatio s obzirom na očitovanja samih stranaka o tome kako je »bilo vrlo teško i komplicirano utvrditi cijene ponuđene robe za razdoblje od četiri godine… cijene za period od četiri godine unaprijed formirao predviđajući otprilike kretanje cijena za svaku godinu« (Agrodalm), »cijene za drugu, treću i četvrtu, te petu godinu formirao na način da je, osim o elementima kalkulacije za prvu godinu, promišljao i pretpostavljao kretanje cijena na tržištu u narednih 4-5 godina, te o mogućim rizicima, promjenama zakonske regulative, promjenama tržišta, promjenama na mikro planu i na makro planu (ulazak u EU, izlazak Velike Britanije iz EU i drugo)… za ovakvu vrstu robe nemoguće prognozirati kako će se kretati cijene u razdoblju od 4 godine, što ovisi o raznim promjenjivim faktorima, a prvenstveno vremenskim prilikama i kretanjima tržišta (Agro-Vir) te o »…neodređenosti kriterija i definiranja cijena proizvoda koje na tržištu 2012. s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora…« (Diljexport).

S tim u vezi, ispravnim se i logičnim nameće zaključak da su približno jednake ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave, u gotovo svih 14 grupa nabave, rezultat prethodnog usklađivanja iznosa njihovih ponuda, jer isti nisu mogli unaprijed predvidjeti sve činjenice i okolnosti (osobito one na koje se pozivaju u svojim očitovanjima) koje su na tržištu mogle utjecati na kretanje cijena u razdoblju od četiri godine i formirati ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma u približno jednakim iznosima, a osobito ne u predmetnim postupcima javne nabave robe koja je imala sezonski karakter.

Iako je Agro-Vir u svojim očitovanjima istaknuo »promjene cijena svježeg voća i povrća tijekom jedne godine a pogotovo promjene cijena tijekom više godina (u konkretnom slučaju 4 godine)… utjecaj na fluktuaciju cijena voća i povrća koje imaju vremenske prilike tijekom samo jedne godine (mraz u proljeće, suša, nedostatak padavina, pretjerana količina padavina, slaba zima i druge slične vremenske nepogode)«, da je »nemoguće pretpostaviti i procijeniti niti u jednoj godini, a pogotovo u razdoblju od 4 godine kakve će vremenske prilike prevladavati«, da je »dobro poznavao sezonski karakter cijena robe (voća i povrća) te nemogućnost bilo kakve pouzdane procjene kretanja cijena tijekom naredne četiri godine«, da je »kalkulacija cijena za konzervirano i smrznuto povrće nemoguća nekoliko godina unaprijed, jer ima isti kriterij kao i svježe voće i povrće, s obzirom na to da je sirovina koja je potrebna za te proizvode svježeg karaktera i uvelike ovisi o urodu i cijeni koja će biti u sezoni, te se tek nakon toga uopće može formirati cijena za slijedeću godinu« te da se »kalkulacija za navedenu grupu proizvoda (konditorskih) ne može napraviti pet godina unaprijed, jer čak da se radi kalkulacija na osnovi zaliha, maksimalni rok trajanja konditorskih proizvoda je 6 mjeseci«, iz Tablice 1. proizlazi da su u grupi »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano)«, ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira, Agrodalma i Trgoploda za razdoblje od 2012. do 2016. iznosile 1.561.203,10 kn, 1.561.268,75 kn i 1.562.418,35 kn. U grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira i Agrodalma za isto razdoblje iznosile su 3.715.908,75 kn i 3.715.861,87 kn, dok su u grupi »Nabava konditorskih proizvoda« ukupne vrijednosti ponuda Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta iznosile 1.373.455,62 kn, 1.373.476,56 kn i 1.374.217,50 kn. Navedeno ukazuje na zaključak da su ukupne vrijednosti ponuda navedenih poduzetnika bile rezultat prethodnog i međusobnog usklađivanja njihovih iznosa.

b) Približno jednake ponude za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012.

Prema podacima iz Tablice 1., ponuđene cijene za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. tri najpovoljnjija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnih sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave, bile su približno jednake u 11 od 12 grupa nabave u kojima su sva tri najpovoljnija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnih sporazuma bili Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport, Trgoplod i MHS.

Jedino značajnije odstupanje u iznosu ponuda za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. bilo je u grupi »Nabava svježeg povrća« u kojoj je ponuda Marino-Lučkog (za kojeg je utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu) iznosila 351.582,00 kn dok su ponude Trgoploda i Agro-Vira bile približno jednake (596.640,00 kn i 596.745,00 kn).

Indikativna je činjenica da su odstupanja u iznosu ponuda za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. utvrđena još jedino u preostale dvije grupe proizvoda (od 14 ukupno) u kojima sva tri najpovoljnija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnog sporazuma nisu bili Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport, Trgoplod i MHS.

U grupi »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene«, ponuda poduzetnika Žitoproizvod iznosila je 334.241,25 kn, dok su ponude Agrodalma i Agro-Vira bile približno jednake (657.268,75 kn i 657.718,75 kn). U grupi »Nabava margarina i maslaca«, ponuda Stanića iznosila je 45.251,25 kn, dok su ponude Diljexporta i Agrodalma bile približno jednake (91.500,00 kn i 92.062,50 kn). Poduzetnici Žitoproizvod i Stanić odustali su od sklapanja okvirnih sporazuma s UDD-om.

Približno jednake ponude za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. u gotovo svih 14 predmetnih grupa proizvoda, najpovoljnijih ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi za pojedinu grupu nabave (Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport, Trgoplod, MHS), ukazuju na zaključak da su isti prethodno uskladili iznose svojih ponuda kako bi utjecali na ishod predmetnih postupaka javne nabave, primarno vodeći računa o tome da budu odabrani za sklapanje okvirnih sporazuma za pojedinu grupu nabave.

c) Potpuno identične ponude različitih ponuditelja unutar iste grupe proizvoda

Činjenica da su ponude pojedinih ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave, bile potpuno identične unutar određenih grupa proizvoda za iste ili različite godine nakon 2012., također ukazuje na zaključak da su navedeni ponuditelji prethodno uskladili iznose svojih ponuda kako bi utjecali na ishod predmetnih postupaka javne nabave.

Vezano uz navod Agro-Vira o tome da su »ponuditelji mogli realno procijeniti cijene i troškovnike za predmet nabave samo u odnosu na prvu godinu, tj. prvi ugovor o javnoj nabavi za polovicu 2012. godine, u kojem slučaju je bilo moguće s velikom vjerojatnošću predvidjeti kretanje cijena robe te ih prikazati realno radi osiguranja odabira takve ponude od strane naručitelja... za ostale tri godine bio je prisiljen prognozirati cijene (gotovo kao na lutriji)…bez mogućnosti realne procjene«, iz Tablice 1. proizlazi da su ponude pojedinih ponuditelja za ostale godine okvirnog sporazuma, u pojedinim grupama nabave, bile u potpuno identičnim iznosima.

U grupi »Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina)«, ponude Agrodalma u 2014. i MHS-a u 2013. te njihove ponude u 2015., bile su potpuno identične (1.478.616,25 kn).

U grupi »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje) riže i ječmene kaše«, ponude Agro-Vira za 2014. i 2015. i Trgoploda za 2013. i 2015. bile su potpuno identične (579.993,00 kn), kao i njihove ponude za 2016. (326.776,20 kn).

U grupi »Nabava koncentrata u prahu (juha, pudinga, pire krumpira, sokova), začina, dodataka jelima i pahuljica od žitarica«, ponude Agro-Vira za 2013. i 2015. i MHS-a za 2013. i 2014. bile su potpuno identične (657.584,37 kn), kao i njihove ponude za 2016. (350.881,25 kn).

U grupi »Nabava kokošjih jaja«, ponude Diljexporta za 2013. i Agrodalma za 2014. bile su potpuno identične (118.125,00 kn), kao i njihove ponude za 2015. (94.500,00 kn).

d) Nerealno iskazane ponude istog ponuditelja za pojedinačne godine unutar iste grupe

Pojedinačni ugovori o javnoj nabavi za 2012. koji su temeljem okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave, odnosili su se na isporuku robe u petomjesečnom razdoblju (od srpnja do prosinca 2012.).

Iz Tablice 1. proizlazi kako su, u određenim grupama proizvoda, ponude pojedinih ponuditelja za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. bile niže (neke i višestruko) od njihovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012.

U grupi »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana), ponude Diljexporta za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. iznosile su gotovo 6 odnosno 5 puta manje od njegove ponude za petomjesečno razdoblje 2012. Ponuda Agro-Vira u istoj grupi za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2014. iznosila je gotovo 3.5 puta manje od njegove ponude za petomjesečno razdoblje 2012.

U grupi »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene«, ponude Agro-Vira i Agrodalma za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2013. odnosno 2014. iznosile su gotovo 2 puta manje od njihovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012.

U grupama »Nabava konditorskih proizvoda«, »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano)«, »Nabava zamrznutih mesnih proizvoda, nezamrznutih konzerviranih mesnih proizvoda i gotovih jela s mesnim proizvodima« i »Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda«, ponude Agro-Vira za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. bile su manje od njegovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012.

U grupama »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano)« i »Nabava zamrznutih mesnih proizvoda, nezamrznutih konzerviranih mesnih proizvoda i gotovih jela s mesnim proizvodima«, ponude Agrodalma za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2013. bile su manje od njegovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012. U grupama »Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina)« i »Nabava konditorskih proizvoda«, ponude Agrodalma za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2014. bile su manje od njegovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012.

U grupama »Nabava konditorskih proizvoda« i »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje) riže i ječmene kaše«, ponude Diljexporta za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2013. bile su manje od njegovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012. U grupama »Nabava margarina i maslaca«, »Nabava mesa peradi piletina puretina (zamrznuta)« i Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda«, ponude Diljexporta za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi za 2014. bile su manje od njegovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012.

Također, iz Tablice 1. proizlazi kako su ponude određenih ponuditelja za 2013. i 2014. unutar iste grupe proizvoda varirale, često i na način da je ponuda za 2014. bila u višestruko većem ili manjem iznosu u odnosu na iznos ponude istog ponuditelja za 2013.

U grupama »Nabava mesa peradi piletina puretina (zamrznuta)« i »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća«, ponude Agro-Vira za 2014. bile su gotovo tri puta odnosno dva puta niže od njegovih ponuda za 2013. u istim grupama nabave. U grupama »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava svježeg povrća« i »Nabava koncentrata u prahu (juha, pudinga, pire krumpira, sokova), začina, dodataka jelima i pahuljica od žitarica« ponude Agrovira za 2014. bile su redom tri odnosno dva i pol odnosno dva puta veće od njegovih ponuda za 2013. u istim grupama nabave.

U grupama »Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina)«, »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava konditorskih proizvoda«, ponude Agrodalma za 2014. bile su redom dva odnosno tri odnosno četiri puta niže od njegovih ponuda za 2013. u istim grupama nabave. U grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća«, ponuda Agrodalma za 2014. bila je dva puta veća od njegove ponude za 2013. u istoj grupi nabave.

U grupama »Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda«, »Nabava mesa peradi piletina puretina (zamrznuta)« i »Nabava margarina i maslaca«, ponude Diljexporta za 2014. bile su redom tri odnosno tri odnosno gotovo tri puta niže od njegovih ponuda za 2013. u istim grupama nabave. U grupama »Nabava kokošjih jaja« i »Nabava konditorskih proizvoda«, ponude Diljexporta za 2014. bile su dva odnosno tri puta veće od njegovih ponuda za 2013. u istim grupama nabave.

Činjenica da su ponude za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. pojedinih ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi, bile niže (neke i višestruko) od njihovih ponuda za petomjesečno razdoblje 2012. te činjenica da su ponude određenih ponuditelja za 2013. i 2014. unutar iste grupe proizvoda varirale, često i na način da je ponuda za 2014. bila u višestruko većem ili manjem iznosu u odnosu na iznos ponude istog ponuditelja za 2013., ukazuju na zaključak da ponude istog ponuditelja za pojedinačne godine unutar iste grupe proizvoda u predmetnim postupcima javne nabave nisu bile realno iskazane. Primarni cilj ponuditelja bilo je sklapanje okvirnog sporazuma pa su ponude za pojedinačne godine kalkulirane i usklađivane prema cijeni koju su ponuditelji ponudili za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma.

U prilog navedenom zaključku o nerealno iskazanim ponudama za pojedinačne godine unutar iste grupe proizvoda u predmetnim postupcima javne nabave, govore i navodi Agro-Vira u njegovom očitovanju od 2. ožujka 2020. o tome kako su »za pojedine godine postavljene više cijene kako bi se osigurala financijska isplativost i po potrebi snižavanje iste cijene u slučaju dobivanja ugovora (nejasni kriteriji iz Dokumentacije za nadmetanje), dok su za neke godine stavljene cijene čiji je jedini cilj bilo sniziti ukupnu vrijednost okvirnog ugovora, bez čega ne bi bilo moguće potpisati ugovor o javnoj nabavi barem za jednu godinu važenja okvirnog sporazuma«.

e) Podjela izvršavanja ugovora o javnoj nabavi

Iz Tablice 1. proizlazi kako su u grupi »Nabava margarina i maslaca«, tri najpovoljnjija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnog sporazuma bili Stanić (ukupno ponuđena cijena 378.155,76 kn), Diljexport (ukupno ponuđena cijena 521.558,45 kn) i Agrodalm (ukupno ponuđena cijena 521.593,75 kn). Stanić nije prihvatio poziv UDD-a za potpisivanje okvirnog sporazuma, pa je okvirni sporazum sklopljen s Diljexportom i Agrodalmom.

Godišnji ugovor o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013. UDD je sklopio s Diljexportom čija je ponuda za 2013. iznosila 230.000,00 kn, gotovo dvostruko više od ponude Agrodalma za 2013. (115.350,00 kn) koji nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje godišnjeg ugovora za 2013. zbog »poskupljenja sirovina i poremećaja na tržištu«.

Tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Agrodalma, na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, poslala M. Z., […] Diljexporta, pronađena je tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom« koja sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexport, Agrodalm i Agro-Vir isporučivati UDD-u proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« u vremenskom razdoblju od 2012. do 2016.

U predmetnoj poruci elektroničke pošte M. Z. navodi »Ivice, podsjećam – došao si i rekao »M., prebaci margarine iz 2015 u 2013, jer je prazna, vozimo ti i ja« nespominjajući Danijelu i tako je sklopljen Ugovor. No, nakon mjesec dana pojavi se gosp.Danijela i kaže da su margarini njezini, ispada da ste se vi prethodno dogovorili, a mene po običaju doveli pred gotov čin. Ivice ja da sam to znala nebih se micala iz 2015 god. Jer iz pouzdanih izvora doznajem da 2015 ostaje, prema tome nisam se trebala micati.«

Na usmenoj raspravi M. Z. navela je da je osoba koja se spominje u gore navedenoj komunikaciji, Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira.

Vezano uz navod iz iste elektroničke komunikacije o tome da joj je »Danijela Topić-Rogin ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«, M. Z. navela je da nije riječ o krađi već o »šatro« izrazu kojim je htjela reći da je Danijela Topić-Rogin dobila ribe kao najpovoljniji ponuđač. Vezano uz navodnu podjelu ulja, M. Z. istaknula je kako nije bila riječ o nikakvoj podjeli ulja. U odnosu na zadnji dio rečenice o tome da je Ivica Mitrović navodno bio nosilac dogovara, M. Z. navela je da nije bilo nikakvog dogovaranja.

Suprotno navodima M. Z. na usmenoj raspravi o tome kako se iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte može zaključiti da je »između sudionika predmetne komunikacije došlo do nezadovoljstva u svezi dobivanja posla, koja je komunikacija po svojoj prirodi suprotna onome što bi se vidjelo u dogovornom usklađenom sporazumnom odnosu, jer zabranjeni sporazum ne bi pretpostavio ovakvu komunikaciju između partnera odnosno koordiniranih i usklađenih članova kartela« te da »da nije bilo nikakvog dogovaranja«, iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. M. Z. poslala Ivici Mitroviću, proizlazi da je postojao dogovor Diljexporta i Agrodalma da Diljexport isporuku margarina i maslaca UDD-u umjesto u 2015. obavlja u 2013., koji dogovor je i realiziran s obzirom na činjenicu da je godišnji ugovor o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013. UDD sklopio s Diljexportom, nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje navedenog ugovora.

Također, iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte proizlazi i da je postojao dogovor da isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013. »voze i Diljexport i Agrodalm«, koji dogovor, prema sadržaju predmetne poruke elektroničke pošte, nije realiziran jer je umjesto Agrodalma, Agro-Vir s Diljexportom vršio isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013., što proizlazi iz tri dokumenta izuzeta sa službenih računala Diljexporta tijekom nenajavljene pretrage njegovih poslovnih prostorija:

– Dokument »agrovir troškovnik.xlsx« pronađen na računalu S. Š., zaposlenice Diljexporta (datum dokumenta / zadnje izmjene 4. ožujka 2013. u 12:11, MD5: 583d575c29b76dd37c69148838ab219e) kojim Diljexport dostavlja Agro-Viru cjenik margarina i maslaca za 2013. godinu za UDD;

– Dokument »maslaci agrovir.doc« pronađen na računalu M. Z. (datum dokumenta / zadnje izmjene 16. rujna 2013. u 18:32,MD5: 9d4fe7a6a145ab4ab2bd92b4b4c8ba2d), kojim se specificira isporuka margarina UDD-u od strane Diljexporta i Agro-Vira;

– Dokument »agrovir narudžba.docx« pronađen na računalu S. Š. (datum dokumenta / zadnje izmjene 27. studenog 2013. u 08:33, MD5: b4284d9fe7a6c467d1fffa5bc241 a6d1), kojim Diljexport naručuje od Agro-Vira margarin i maslac sa mjestom isporuke »franco Ustanova Dobri Dom, Termički blok Kosnica.

AZTN je dopisom od 15. lipnja 2018. zatražio od UDD-a dostavu očitovanja i dokumentacije vezano uz isporuku margarina i maslaca u 2013. AZTN je 4. srpnja 2018. zaprimio očitovanje UDD-a u kojemu se u bitnome navodi da je UDD sklopio ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma za nabavu margarina i maslaca za 2013. s Diljexportom te da je od istog naručivao navedenu robu u toj godini.

Dakle, Diljexport je formalno opskrbljivao UDD margarinom i maslacem u 2013., a dijelom je naručivao margarin i maslac od Agro-Vira.

Slijedom svega navedenog, proizlazi da je postupanje Agrodalma, Diljexporta i Agro-Vira u predmetnom postupku javne nabave margarina i maslaca bilo rezultat njihovog dogovora, kako u pogledu sklapanja tako i u pogledu izvršavanja ugovora o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma za isporuku margarina i maslaca u 2013. koji je UDD sklopio s Diljexportom, nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje navedenog ugovora.

Izravni kontakt odnosno dogovor između Diljexporta i Agrodalma na koji M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića u predmetnoj poruci elektroničke pošte, utjecao je na njihovo tržišno ponašanje (nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013., UDD je isti ugovor sklopio s Diljexportom, čija je ponuda za 2013. iznosila gotovo dvostruko više od ponude Agrodalma) i otkrivanje konkurentu ponašanja za koje su se odlučili ili koje namjeravaju provoditi na tržištu (zajednička isporuka margarina i maslaca UDD-u u 2013.).

Sporazumi o podjeli tržišta predstavljaju posebno teške povrede tržišnog natjecanja (presuda YKK, točka 26.). Sporazumi o podjeli tržišta sami po sebi imaju za cilj ograničiti tržišno natjecanje te su obuhvaćeni kategorijom koja je izričito zabranjena člankom 101. stavkom 1. UFEUa, s obzirom na to da se takav cilj ne može opravdati analizom ekonomskog konteksta u kojem je smješteno predmetno protutržišno postupanje. (presuda Siemens, točka 218.)

Kada je utvrđen protutržišni cilj nekog sporazuma, nije potrebno istraživati njegove učinke na tržišno natjecanje. (Smjernice o horizontalnim sporazumima, točka 24., presuda Toshiba, točka 25.)

Stoga činjenica da dogovor Diljexporta i Agrodalma o tome da isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013. izvršavaju zajednički, nije realiziran odnosno proveden u praksi, jer Agrodalm nije postupao u skladu s dogovorom, zbog čega je M. Z. (Diljexport) izrazila svoje nezadovoljstvo Ivici Mitroviću (Agrodalm), ne isključuje postojanje njihovog dogovora o podjeli tržišta u predmetnom postupku javne nabave margarina i maslaca.

Navod M. Z. u predmetnoj poruci elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. poslala Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, o tome kako joj je Danijela Topić Rogin, direktorica Agro-Vira »…ukrala…ulje koje smo ja i ti dijelili…« te dokument »MEMORANDUM DOBRI DOM DOGOVOR ZA 2012-2016.doc« pronađen na računalu M. Z., (datum dokumenta / zadnje izmjene 9. rujna 2013. u 07:56, MD5: caa1c63f44efc11aaefd754ccc2839fc) koji sadrži tablicu u kojoj je u stupcu »Agrodalm«, u odnosu na 2013. kao godinu isporuke, između ostalog navedeno »SVJ. MESO-vozi Dilj«, ukazuju na zaključak da podjela izvršavanja ugovora o javnoj nabavi između stranaka ovog postupka nije bila ograničena u predmetnim postupcima javne nabave samo na grupu »Nabava maslaca i margarina« već i na druge grupe.

Sukladno Obavijesti o alatima za borbu protiv tajnih sporazuma u području javne nabave, činjenica da odabrani ponuditelj podugovara posao s neuspješnim ponuditeljima za isti ugovor ili odabrani ponuditelj ne prihvati potpisivanje ugovora, a kasnije se utvrdi da je podugovaratelj ponuditelja kojem je naposljetku dodijeljen ugovor, mogu se smatrati dovoljno vjerodostojnim pokazateljima o postojanju tajnog sporazuma.

f) Obrazac postupanja stranaka u svezi odustanka od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi

Mjerodavne odredbe ZJN-a kojima je u promatranom razdoblju bio uređen postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma s više gospodarskih subjekata u kojemu su bili određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, u slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije bio u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave, glasile su:

Članak 39.

(3) Ako je okvirni sporazum sklopljen s više gospodarskih subjekata i u njemu su određeni svi uvjeti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi, ugovor se može sklopiti neposredno na temelju tih izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma bez ponovljenog poziva na dostavu ponuda. U slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave, ugovor o javnoj nabavi za predmet, grupu ili dio predmeta nabave može se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum. Javni naručitelj u roku sedam dana od dana sklapanja ugovora dostavlja svim gospodarskim subjektima iz okvirnog sporazuma odluku o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma.

S tim u vezi, AZTN prihvaća argumentaciju stranaka da je zakonodavac gospodarskom subjektu s kojim je sklopljen okvirni sporazum, priznao pravo da ne sklapa ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem, bez obveze detaljnog obrazloženja naručitelju o razlozima zbog kojih nije bio u mogućnosti sklopiti navedeni ugovor.

Međutim, u okolnostima konkretnog slučaja, određene činjenice i okolnosti koje se navode u nastavku, promatrane kao cjelina, ukazuju na zaključak da je odustanak Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog od sklapanja pojedinih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. bio rezultat njihovog prethodnog dogovora s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku zabranjenog sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu.

U predmetnim postupcima javne nabave, UDD je radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi za određenu grupu i godinu nabave, pozivao gospodarskog subjekta iz okvirnog sporazuma koji je u ponudi za sklapanje okvirnog sporazuma dostavio najnižu cijenu za tu grupu i godinu nabave.

Indikativna je činjenica da je u 11 od 12 predmetnih grupa nabave u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri ponuditelja, UDD sklopio ugovore o javnoj nabavi za 2013. i 2014. s ponuditeljem iz okvirnog sporazuma koji je za određenu grupu i godinu nabave ponudio najvišu cijenu, nakon što bi druga dva ponuditelja iz okvirnog sporazuma, čije su ponude bile povoljnije od njegove za istu grupu i godinu nabave, odustala od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, kao i činjenica da je u preostale 2 predmetne grupe nabave (Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene i Nabava margarina i maslaca), u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva ponuditelja, UDD sklopio ugovore o javnoj nabavi za 2013. i 2014. s ponuditeljem iz okvirnog sporazuma koji je za određenu grupu i godinu nabave ponudio višu cijenu, nakon što je drugi ponuditelj iz okvirnog sporazuma, čija je ponuda bila niža od njegove za istu grupu i godinu nabave, odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

Suprotno navodima stranaka, gore opisano postupanje ponuditelja u 11 od 12 predmetnih grupa nabave (okvirni sporazumi s tri ponuditelja), predstavlja obrazac postupanja koji se nakon 2013. ponovio i prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi u istim grupama nabave za 2014.

Jedino odstupanje od navedenog obrasca bilo je u grupi »Nabava mesa peradi piletina i puretina (zamrznuta)« u kojoj je ponuditelj s najnižom ponudom (MHS) odbio sklapanje ugovora o javnoj nabavi za 2013. te je ugovor sklopljen s Agro-Virom kao drugim najpovoljnijim ponuditeljem čija je ponuda iznosila gotovo tri puta više od ponude MHS-a i bila neznatno niža od najnepovoljnije ponude (Diljexport). U istoj grupi proizvoda, prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi za 2014., svi gospodarski subjekti s kojima je sklopljen okvirni sporazum, odbili su sklopiti godišnji ugovor te je UDD ponovno proveo postupak javne nabave.

Suprotno navodima Agro-Vira u njegovom očitovanju od 2. ožujka 2020., činjenica da stranke u 1 od ukupno 12 predmetnih grupa nabave, u dvogodišnjem razdoblju (2013. i 2014.), nisu u potpunosti postupale u skladu s utvrđenim obrascem postupanja (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave), ne govori o »vjerodostojnosti« obrasca ponašanja koji identificira AZTN, a posebno ne govori o »odsutnosti postojanja bilo kakvog zabranjenog sporazuma«.

Utvrđeni obrazac postupanja postojao je i u preostale 2 predmetne grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«) u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva ponuditelja (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave), a nakon 2013. ponovio se i prilikom sklapanja ugovora o javnoj nabavi u istim grupama nabave za 2014.

Indikativna je i činjenica da niti jedna od stranaka u ovome postupku, na zahtjev AZTN-a, nije dostavila niti jednu kalkulaciju, analizu troškova, promjene u nabavnim cijenama i slično, iz kojih bi bili stvarno vidljivi njihovi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave.

AZTN nije prihvatio navode Agro-Vira u njegovom očitovanju od 14. lipnja 2018. o tome da su »uvjeti javne nabave, a ne zabranjeni sporazum Agro-Vira i ostalih ponuditelja, diktirali postupanje ponuditelja. Zato su i u drugim takvim slučajevima, prema svemu sudeći, ponuditelji očekivano odbijali sklapati ugovore s naručiteljem, jer im to nije bilo cjenovno isplativo, a kao što proizlazi iz obrazloženja koja su dana naručitelju o odbijanju sklapanja ugovora…obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama prouzrokovala su nejasna i za ovaj slučaj nezakonita pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja, kojima su se ponuditelji morali prilagoditi… odustajanje od pojedinih ponuda isključivo treba promatrati u odnosu na iznesene činjenice o predmetnom postupku javne nabave i poteškoćama koje su pri tom postojale za ponuditelje, nakon čega cijela situacija dobiva logično i pravno utemeljeno obrazloženje…«

Naime, u istom očitovanju Agro-Vir navodi kako su »…za neke godine stavljene cijene čiji je jedini cilj bilo sniziti ukupnu vrijednost okvirnog ugovora, bez čega ne bi bilo moguće potpisati ugovor o javnoj nabavi barem za jednu godinu važenja okvirnog sporazuma…u 2014. (u grupi »Nabava ribe i ribljih prerađevina«) ponuđena je nekonkurentna cijena za koju se niti nije očekivalo da je isplativa za sklapanje ugovora s naručiteljem, već je služila samo za snižavanje ukupne cijene okvirnog ugovora. U toj godini, Agro-Vir je očekivano odbio sklopiti godišnji ugovor o javnoj nabavi zbog neisplativosti…«

Iz gore citiranih navoda Agro-Vira (koji govore u prilog ocjeni AZTN-a o tome da ponude istog ponuditelja za pojedinačne godine unutar iste grupe proizvoda u predmetnim postupcima javne nabave, nisu bile realno iskazane) i sadržaja predmetne Dokumentacije za nadmetanje, ispravnim se nameće zaključak da postupanje ponuditelja i obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama nisu prouzrokovala pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja, kojima su se ponuditelji »morali prilagoditi«, već odluka samih ponuditelja da za pojedine godine unutar iste grupe proizvoda, ponude »nekonkurentne« cijene za koje se »niti nije očekivalo da su isplative za sklapanje ugovora s naručiteljem«, već su služile samo za snižavanje ukupne cijene okvirnog ugovora pa bi u toj godini ponuditelj »očekivano« odbio sklopiti godišnji ugovor o javnoj nabavi zbog »neisplativosti«.

Takav način formiranja cijena za pojedine godine unutar iste grupe proizvoda, koje su služile samo za snižavanje ukupne cijene okvirnog ugovora, uz utvrđeni obrazac ponašanja o odustanku dva najpovoljnija ponuditelja od sklapanja ugovora o javnoj nabavi u 11 od 12 predmetnih grupa nabave odnosno odustanku povoljnijeg ponuditelja od sklapanja ugovora o javnoj nabavi u preostale 2 predmetne grupe nabave (Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene i Nabava margarina i maslaca), u 2013. i 2014., potrebno je razmatrati u zajedničkom kontekstu s načinom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u okolnostima konkretnog slučaja i obilježjima cijena trećeg, najnepovoljnijeg ponuditelja u 11 od 12 grupa nabave, odnosno drugog, nepovoljnijeg ponuditelja u navedene 2 grupe nabave, s kojima je UDD kao naručitelj sklopio pojedinačne ugovore o javnoj nabavi za 2013. i 2014.

U smislu članka 39. stavka 3. ZJN-a, Dokumentacija za nadmetanje u predmetnim postupcima javne nabave sadržavala je odredbu da će se ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, u slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum.

Nakon što su dva najpovoljnija ponuditelja u 11 od 12 predmetnih grupa nabave u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri ponuditelja, odustala od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, UDD je navedene ugovore u 2013. i 2014. sklopio s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem u istim grupama nabave.

Indikativna je činjenica da su cijene trećeg, najnepovoljnijeg ponuditelja u 11 od 12 predmetnih grupa nabave, u većini navedenih grupa, u istoj godini bile višestruko više od ponuda druga dva ponuditelja koji su odustali od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, kao i činjenica da treći, najnepovoljniji ponuditelj u navedenim grupama nabave, u dvogodišnjem razdoblju (2013. i 2014.), nije niti jednom odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om, unatoč svim činjenicama i okolnostima koje su stranke u ovome postupku navele kao odlučne za njihov odustanak od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om (ulazak RH u EU, višestruke promjene zakonske regulative, prilagodbe propisa EU zakonodavstvu, više suša, poplava, elementarnih nepogoda, promjene stope PDV-a s 23 % na 25 %, promjene stope obračuna dohotka, podizanje trošarine na dizelska i benzinska goriva, povećanje cijene električne energije ili poremećaji cijena sirovina na tržištu zbog karaktera robe).

U dvije preostale grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«) u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva ponuditelja, nakon što je povoljniji ponuditelj za određenu grupu nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, UDD je navedeni ugovor u 2013. i 2014. sklopio s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu nabave.

Indikativna je činjenica da su cijene nepovoljnijeg ponuditelja u obje grupe nabave, u istoj godini, bile višestruko više od ponude povoljnijeg ponuditelja koji je u istim grupama nabave odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, kao i činjenica da nepovoljniji ponuditelj u navedenim grupama nabave, u dvogodišnjem razdoblju (2013. i 2014.), nije niti jednom odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om, unatoč svim činjenicama i okolnostima koje su stranke u ovome postupku navele kao odlučne za njihov odustanak od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om.

Također, indikativna je i činjenica da se u obje predmetne grupe nabave, ponude istog ponuditelja za 2013. i 2014. višestruko razikuju u iznosima, pa je u istoj grupi, u jednoj godini bio povoljniji ponuditelj koji bi odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi za tu godinu, a u drugoj godini nepovoljniji ponuditelj koji bi sklopio ugovor o javnoj nabavi s UDD-om nakon odustanka povoljnijeg ponuditelja u istoj godini od sklapanja ugovora o javnoj nabavi.

Vezano uz činjenicu da su u predmetnim postupcima javne nabave, ponude određenih ponuditelja za 2013. i 2014. unutar iste grupe proizvoda varirale, često i na način da je ponuda za 2014. bila u višestruko većem ili manjem iznosu u odnosu na iznos ponude istog ponuditelja za 2013., što je detaljnije analizirano pod točkom 5.7.4. podtočkom d) obrazloženja ovoga rješenja, AZTN nije prihvatio navode Agro-Vira u njegovom očitovanju od 2. ožujka 2020. o tome kako su »za pojedine godine postavljene više cijene kako bi se osigurala financijska isplativost i po potrebi snižavanje iste cijene u slučaju dobivanja ugovora (nejasni kriteriji iz Dokumentacije za nadmetanje)… opreza radi je u 2013. (u grupi Nabava ribe i ribljih prerađevina) formirana viša cijena (972.068,75 kn) koja bi mogla biti podložna naknadnom snižavanju (jer se smatralo da će naručitelj pozvati subjekte na dostavu novih ponuda) pa je zato formirana u višem iznosu…«

Naime, Dokumentacijom za nadmetanje u predmetnim postupcima javne nabave bila je predviđena mogućnost promjene ponuđenih jediničnih cijena predmeta nabave kod sklapanja svakog godišnjeg ugovora, jedino u slučaju promjene tečaja kn u odnosu na euro, i to za odgovarajući postotak promjene tečaja (+/- 3 %), koju mogućnost je upravo Agro-Vir isticao u ovome postupku kao spornu jer »UDD nije kvalitetno definirao mogućnost promjena jediničnih cijena odnosno nije predvidio elemente na temelju kojih bi se cijene proizvoda mogle prilagoditi te povezati s tržišnima u predstojećim razdobljima trajanja okvirnog ugovora…«

Vezano uz navod Agro-Vira u njegovom očitovanju od 14. lipnja 2018. o tome da je »sukladno naručiteljevoj nejasnoj odredbi iz Dokumentacije za nadmetanje (Podaci o ponudi, točka 3., stranica 7.) cit» ponuđene cijene za prvu godinu su fiksne i nepromjenjive, promjene cijene za svaki sljedeći godišnji ugovor utvrdit će se u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda«, namjeravao formirati cijene za 2013., 2014., 2015. i 2016. izradom kalkulacija u ponovljenom pozivu za dostavu ponuda, AZTN smatra kako je u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, (Opći dio, točka 6. i Ostale odredbe, točka 3.) i Prijedlogu okvirnog sporazuma (članak 3.) bilo jasno navedeno da će se Ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma sklopiti neposredno na temelju izvornih uvjeta i ponuda dostavljenih prije sklapanja okvirnog sporazuma, bez ponovljenog poziva za dostavu ponuda.

Uzimajući u obzir iskaz svjedoka na usmenoj raspravi o tome da je navedena odredba iz Dokumentacije za nadmetanje (Podaci o ponudi, točka 3., stranica 7.), na koju se poziva Agro-Vir, vjerojatno bila pogreška, AZTN smatra kako su Agro-Vir i ostali ponuditelji, eventualne nejasnoće u pogledu iste odredbe (ili drugih kriterija u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje) mogli otkloniti temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, na način da su za vrijeme roka za dostavu ponuda zahtijevali od UDD-a objašnjenja ili izmjene Dokumentacije za nadmetanje, ili su mogli u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje izjaviti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje, sukladno uputi o izjavljivanju žalbe koja je bila navedena u istoj Dokumentaciji, što nisu učinili.

Na poseban upit Agro-Viru na usmenoj raspravi o tome zašto u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, nije izjavio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, niti je za vrijeme roka za dostavu ponuda, temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, zahtijevao od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje, opunomoćenik Agro-Vira istaknuo je kako okolnosti oko možebitnih ulaganja žalbi na sadržaj dokumentacije za nadmetanje kao i eventualno traženje objašnjenja iste dokumentacije od naručitelja nije bitno za predmet ovog postupka s obzirom na to da se u ovom postupku ne utvrđuje zakonitost provedenih postupaka javne nabave već je cilj iznesene argumentacije ukazati na koji način su propisani uvjeti javne nabave diktirali ponašanje ponuditelja u istim postupcima.

AZTN ističe kako gore navedeni upit Agro-Viru nije niti bio usmjeren na utvrđivanje zakonitosti predmetnih postupaka javne nabave, već na utvrđivanje činjenica i okolnosti u svezi postupanja Agro-Vira u istim postupcima, što je bitno za predmet ovog postupka.

Ako je Agro-Vir smatrao da »niti u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, niti u Okvirnom sporazumu koji je sastavni prilog istoj dokumentaciji, nisu niti približno bili određeni svi uvjeti za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u razdoblju trajanja okvirnog sporazuma…UDD nije ispravno i jasno i nedvojbeno odredio način sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, odnosno nije jasno i nedvojbeno odredio kojeg ponuditelja smatra najpovoljnijim… UDD kao javni naručitelj očito je djelovao nezakonito te u potpunoj suprotnosti s odredbama ZJN 2011 o mogućnostima sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma……obrazac ponašanja o odustajanju od ponuda s najnižim cijenama prouzrokovala su nejasna i za ovaj slučaj nezakonita pravila javne nabave propisana od strane UDD-a kao javnog naručitelja«, logičnim se nameće pitanje zašto u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, nije izjavio žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje, niti je za vrijeme roka za dostavu ponuda, zahtijevao od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje, vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta, način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma, uslijed čega bi nastala obveza UDD-a da odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za objašnjenjem ili izmjenom vezanom za dokumentaciju za nadmetanje.

Navedeno pitanje primjenjivo je i u odnosu na Diljexport i njegove navode u očitovanju od 28. veljače 2020. o »nedorečenosti same Dokumentacije za nadmetanje, posebno u dijelu koji se odnosi na sklapanje ugovora o javnoj nabavi neposredno s ponuditeIjima, bez obzira na mogućnosti ili nemogućnost prvorangiranog odnosno bez mogućnosti i prilike da se u okviru odabranih ponuditelja provede prikupljanje ponuda za sklapanje jednogodišnjih ugovor… neodređenosti kriterija te definiranja cijena proizvoda koje na tržištu 2012. godine s perspektivom isporuke kroz četverogodišnje razdoblje, u segmentu hrane i prehrambenih proizvoda, poglavito u segmentu svježih namirnica – fluktuiraju, sezonski su definirane i ovisne o nizu tržišnih faktora… općenitom, nepreciznom i neodređenom utvrđivanju samog pojma cijene…«

M. Z., […] Diljexporta, navela je na usmenoj raspravi kako Diljexport nije smatrao potrebnim tražiti bilo kakva objašnjenja i izmjene predmetne Dokumentacije za nadmetanje jer je njegov osnovni kriterij bila nova likvidnost Diljexporta koja je bila neophodna za opstanak, a UDD je u istoj Dokumentaciji predvidio valutu od 30 dana.

AZTN je uzeo u obzir kako je sastavni prilog predmetne Dokumentacije za nadmetanje, uz Izjavu ponuditelja da su tehnički opremljeni i raspolažu potrebnom opremom, uređajima, sredstvima, osobljem, kapacitetima te da su u mogućnosti osigurati potrebnu kakvoću sukladno potrebama navedenim u Dokumentaciji za nadmetanje, bila i Izjava ponuditelja da prihvaćaju uvjete navedene u istoj Dokumentaciji.

S obzirom na utvrđeni obrazac ponašanja stranaka o odustanku od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., činjenicu da je u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, sukladno Uredbi o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, bilo navedeno kako okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta) te prava koja su strankama bila zajamčena u predmetnim postupcima javne nabave temeljem odredbi ZJN-a (zahtjev naručitelju za objašnjenje i izmjenu dokumentacije za nadmetanje (članak 31. stavak 3.), pravo žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u odnosu na: sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje te postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda (članak 146.), postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovor (članak 152.) te radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje UDD-a, koje je na temelju ZJN-a trebalo obaviti odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno njihovo subjektivno pravo (članak 153.) i pravo stranaka da ne sklapaju ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem, za predmet, grupu ili dio predmeta nabave u slučaju da nisu u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave (članak 39. stavak 3.)), navod Agro-Vira o tome da su »uvjeti javne nabave, a ne zabranjeni sporazum Agro-Vira i ostalih ponuditelja, diktirali postupanje ponuditelja«, AZTN smatra potpuno neosnovanim.

U prilog navedenoj ocjeni AZTN-a o tome da uvjeti javne nabave u konkretnom slučaju nisu diktirali postupanje ponuditelja, osobito ne u pogledu odustanka ponuditelja od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., govori i navod Agro-Vira u njegovom očitovanju od 5. siječnja 2018. o tome kako je »znao da okvirni sporazum ne obvezuje te je sukladno tome znao da ukoliko ponudi najpovoljnije uvjete za naredne godine, a cijene se na tržištu tako promijene (što ni u kom slučaju nije mogao pouzdano predvidjeti) da mu postane neisplativo isporučivati robe prema uvjetima iz ponude dane za drugu, treću ili četvrtu godinu, nije obvezan sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma isto kao što to nije bio obvezan niti UDD kao naručitelj. Takva se praksa upravo i ostvarila te je Agro-Vir ostvario svoj prioritetni cilj – sklopio je prvi ugovor na temelju okvirnog sporazuma, dok mu je sklapanje ugovora za drugu, treću ili četvrtu godinu godinu postalo neisplativo pa nije niti htio sklapati ugovore…«

AZTN je ispitao i navode Diljexporta o razlozima zbog kojih je u predmetnim postupcima javne nabave odustao od sklapanja pojedinih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014.

Diljexport je u svojem očitovanju od 14. prosinca 2021. između ostalog naveo kako je prije apliciranja u predmetni postupak javne nabave UDD-a, dominantnu poslovnu suradnju ostvarivao sa […], u kojem su poslovnom odnosu plaćanja za isporučene proizvode vršena protekom prosječno 240 dana.

Jedan od razloga zbog kojih je Diljexport aplicirao u predmetni postupak javne nabave bilo je »legitimno očekivanje Diljexporta da će UDD svoje obveze (podmirenja računa) izvršavati najkasnije u roku od 45 dana od dana izdavanja računa, a kako je i predviđeno natječajnom dokumentacijom«. Međutim, prema navodu Diljexporta, tijekom suradnje s UDD-om, u 2012. uspijevao je naplatiti isporučene proizvode u razdoblju od 11 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 71 dan, 53 dana, 51 dan, 69 dana, 55 dana, 49 i 56 dana od dana izdavanja računa)), u 2013. u razdoblju od 31 do 72 dana od dana izdavanja računa (od čega pojedini računi izvan valute od 45 dana (konkretno: 72 dana, 65 dana, 58 dana, 53 dana, 52 dana, od dana izdavanja računa)), dok su u 2014. godini plaćanja u najvećem dijelu vršena u valuti (izuzev jednog računa koji je plaćen 98 dana od dana izdavanja, tri u roku od 64 dana od dana izdavanja, te po jedan u roku od 57 odnosno 56 dana od dana izdavanja). Ova okolnost, prema navodu Diljexporta, bila je od znatnog utjecaja na njegovu nemogućnost da u pojedinim godinama zaključi ugovor za pojedinu vrstu proizvoda, jer je knjigovodstveno i financijski bio onemogućen za daljnju izloženost prema svim svojim kupcima, uključujući UDD. S druge strane, Diljexport je istaknuo kako je svoje dobavljače, da bi uopće mogao isporučiti proizvode, morao plaćati avansno, odnosno, u kraćim rokovima nego što se uspio naplatiti od UDD-a, što je bilo od nemalog utjecaja na odluku o nezaključenju ugovora za pojedine vrste proizvoda i određene godine koje su predmetom ovog postupka.

Vezano uz navedeno, AZTN je izvršio uvid u podatke o računima Diljexporta izdanim UDD-u tijekom 2012., 2013. i 2014., koje je Diljexport dostavio u privitku svojeg očitovanja od 14. prosinca 2021.

Analizom datuma izdavanja i plaćanja navedenih računa, utvrđeno je da je od 83 izdana računa u 2012., 48 plaćeno unutar roka od 45 dana (58 %), a prosječan rok plaćanja na godišnjoj razini iznosio je 46 dana po računu. Od 140 izdanih računa u 2013., 83 plaćeno je unutar roka od 45 dana (59 %), a prosječan rok plaćanja na godišnjoj razini iznosio je 46 dana po računu. Od 127 izdanih računa u 2014., 117 plaćeno je unutar roka od 45 dana (92 %), a prosječan rok plaćanja na godišnjoj razini iznosio je 37 dana po računu.

Slijedom navedenog, AZTN nije prihvatio argumentaciju Diljexporta da je »od znatnog utjecaja« na njegovu nemogućnost da u pojedinim godinama zaključi ugovor za pojedinu vrstu proizvoda bila okolnost da su tijekom poslovne suradnje s UDD-om u 2012., 2013. i 2014., »pojedini računi« plaćeni izvan valute od 45 dana. Diljexport je u svojem očitovanju od 14. prosinca 2021., kao jedan od razloga zbog kojih je aplicirao u predmetni postupak javne nabave, naveo »legitimno očekivanje da će UDD svoje obveze (podmirenja računa) izvršavati najkasnije u roku od 45 dana od dana izdavanja računa«, što potvrđuju rezultati gore navedene analize za većinu računa Diljexporta izdanih UDD-u tijekom 2012., 2013. i 2014.

AZTN nije prihvatio niti ostale okolnosti koje je Diljexport naveo u svojim očitovanjima kao razloge zbog kojih je u predmetnim postupcima javne nabave odustao od sklapanja pojedinih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014. (poslovna suradnja s […] s valutom od 240 dana, realizacija plaćanja od strane istog […] u 2014. za obveze iz 2012. i 2013. što je Diljexport očekivao prilikom izrade ponude za UDD u 2012., učinci dugotrajne recesije u razdoblju nakon 2012. i poslovanje u uvjetima izuzetno otežane likvidnosti, izuzetno nepovoljne 2012., 2013. i 2014. na razini RH za obavljanje gospodarske djelatnosti kojom se bavi Diljexport, s obzirom na kretanje cijena hrane, na koje cijene su utjecali razni čimbenici: povećanje opće stope PDV-a (2012.), ulazak RH u punopravno članstvo EU (1. srpnja 2013.), vremenske nepogode (enormna suša u Sjedinjenim Američkim Državama u 2012.), velika suša koja je u 2012. pogodila RH, kao i sveprisutan problem enormnih kašnjenja u plaćanju dospjelih obveza u trgovini).

Naime, Diljexport, na zahtjev AZTN-a u dopisu od 14. svibnja 2018., nije dostavio niti jednu kalkulaciju, analizu troškova, promjene u nabavnim cijenama i slično iz kojih bi bili stvarno vidljivi njegovi razlozi za svaki pojedini odustanak od sklapanja ugovora o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave i kojima bi potkrijepio svoje navode iz očitovanja od 14. prosinca 2021. o tome da su se gore navedene okolnosti »nužno reflektirale« na njegovo poslovanje pa je odustajanje od isporuke određene vrste proizvoda u određenoj godini predstavljalo njegovu »nužnu poslovnu odluku«.

Indikativna je činjenica da je postupanje Diljexporta u svezi odustanka od sklapanja pojedinih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014. bilo potpuno identično utvrđenom obrascu ponašanja ostalih ponuditelja koji su odustajali od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om u 11 od 12 predmetnih grupa nabave u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri ponuditelja (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i u preostale 2 grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«) u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva ponuditelja (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave).

Dakle, Diljexport je odustajao od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om jedino u slučaju kada je bio jedan od dva najpovoljnija ponuditelja (okvirni sporazumi zaključeni s tri ponuditelja) odnosno povoljniji ponuditelj (okvirni sporazumi zaključeni s dva ponuditelja) u određenoj grupi nabave za 2013. (»Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina«), »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana)«, »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše«, »Nabava kokošjih jaja« i »Nabava konditorskih proizvoda)« i 2014. (»Nabava svježeg mesa (svinjetina i junetina)«, »Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda«, »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana)«, »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« i »Nabava margarina i maslaca«).

Drugim riječima, Diljexport je pristao sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi s UDD-om jedino u slučaju kada je bio najnepovoljniji ponuditelj (okvirni sporazumi zaključeni s tri ponuditelja) odnosno nepovoljniji ponuditelj (okvirni sporazumi zaključeni s dva ponuditelja) u određenoj grupi nabave za 2013. (»Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda« i »Nabava margarina i maslaca«) i za 2014. (»Nabava kokošjih jaja« i »Nabava konditorskih proizvoda«).

S tim u vezi, indikativna je činjenica da Diljexport nije niti jednom odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om u slučaju kada je bio najnepovoljniji odnosno nepovoljniji ponuditelj u gore navedene četiri grupe javne nabave za 2013. i 2014., unatoč svim činjenicama i okolnostima koje je naveo u svojem očitovanju od 14. prosinca 2021. (financijsko i operativno poslovanje Diljexporta, kretanja cijena hrane te opća gospodarska kretanja koja uključuju i kašnjenja u plaćanju), koje, prema mišljenju Diljexporta, predstavljaju »valjane razloge za donošenje poslovnih odluka koje mu se od strane AZTN-a neosnovano osporavaju, a koje razloge Diljexport nije bio dužan pojašnjavati UDD-u kada ga je obavještavao o nemogućnosti zaključenja pojedinačnih ugovora za pojedinu vrstu proizvoda i pojedinu godinu«.

Dakle, u okviru njegovog »financijskog i operativnog poslovanja, kretanja cijena hrane te općih gospodarskih kretanja koja su uključivala i kašnjenja u plaćanju«, koje su postojale u vrijeme donošenja odluke o pozivu UDD-a na sklapanje pojedinačnog ugovora o javnoj nabavi za 2013. (prosinac 2012.) i 2014. (prosinac 2013.), Diljexport je postupao različito, na način da je pristao na sklapanje ugovora o javnoj nabavi za određenu godinu jedino u grupama nabave u kojima je bio najnepovoljniji odnosno nepovoljniji ponuditelj, a odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi u grupama nabave u kojima je bio jedan od dva najpovoljnija ponuditelja odnosno povoljniji ponuditelj, sukladno utvrđenom obrascu ponašanja ostalih ponuditelja u 11 od 12 predmetnih grupa nabave (okvirni sporazumi s tri ponuditelja) i preostale dvije grupe nabave (okvirni sporazumi s dva ponuditelja).

AZTN ističe kako je Diljexport u očitovanju od 2. siječnja 2018. naveo kako je »u pogledu djelatnosti koje je obavljao tijekom 2012., a i kasnije, potrebno uzeti u obzir gospodarski kontekst i suradnju s mnogim drugim poslovnim partnerima ([…] i druge ustanove na području RH za koje je opće poznato da su ugovarali rok dospijeća plaćanja računa čak i do 240 dana, dok je uobičajeno bilo plaćanje ugovorenih roba ili usluga izvršiti i nakon godinu i pol dana), a ne samo poslovnu suradnju s UDD-om. U takvim okolnostima, Diljexportu je bilo izuzetno teško poslovati, a pogotovo u razdoblju od 2012. godine i kasnije, kada je učinak dugotrajne recesije najviše došao do izražaja na način da se poslovalo u uvjetima izuzetno otežane likvidnosti, pa je bilo potrebno s osobitom pažnjom koristiti kapital kojim se raspolaže i isti oprezno ulagati, odnosno koristiti za nabavu roba i usluga koje su neophodne za obavljanje djelatnosti, kako bi se osigurao opstanak na tržištu…«

Indikativna je činjenica da je Diljexport, u okviru poslovne suradnje sa UDD-om i drugim subjektima koji su za razliku od UDD-a ugovarali rok dospijeća plaćanja računa čak i do 240 dana, (»dok je uobičajeno bilo plaćanje ugovorenih roba ili usluga izvršiti i nakon godinu i pol dana«), zbog čega je Diljexportu (prema njegovom očitovanju) bilo izuzetno teško poslovati, odustao od sklapanja ukupno 10 ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014., iako je u svojem očitovanju od 11. lipnja 2018. naveo kako je »prilikom izrade ponude za UDD u 2012., očekivao u 2014. plaćanja […] koji je imao valutu od 240 dana uz plaćanje nakon godinu i pol, a koja plaćanja su i realizirana u 2014. za obveze iz 2012. i 2013…Polazeći od pretpostavke da navedena plaćanja ne budu realizirana, da se nabava roba mora platiti s najdužom odgodom od njegovih dobavljača od 30 dana, kao i od pretpostavke da mu se umjesto novčanih sredstava ponudi ugovor o cesiji kao 2008. od strane […] pa da dobije drugi oblik načina plaćanja, čime bi mu se dodatno produžila valuta plaćanja tko zna do kada, Diljexportu su u takvim slučajevima bili bitni kupci od kojih se može što prije naplatiti, kao što je u konkretnom slučaju bio UDD…«

Vezano uz navod Diljexporta u njegovom očitovanju od 2. siječnja 2018. o tome kako je »tijekom 2012. godine odustajao od određenih ponuda, odnosno ugovora s UDD-om jer je u određenim slučajevima bilo nemoguće ispuniti obvezu koju bi takvim ugovorom preuzeo. Naime, nekada bi zbog nedostatka obrtnog kapitala bilo nemoguće isporučiti onu vrstu i količinu robe na koju bi se ugovorom obvezao…«, indikativna je činjenica da je Diljexport odustao od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i svojih ponuda u primjerice grupama »Nabava konditorskih proizvoda« (178.387,50 kn), »Nabava kokošjih jaja« (118.125,00 kn) i »Nabava ribe i ribljih prerađevina – svježa, konzervirana, zamrznuta, panirana« (113.729,38 kn), a pristao sklopiti ugovor o javnoj nabavi s UDD-om za istu godinu u grupi »Nabava polutrajnih, trajnih kobasica i suhomesnatih proizvoda« (2.157.425,63 kn).

AZTN nije prihvatio navod Diljexporta u istom očitovanju o tome kako je »bilo situacija u kojima bi u vrijeme kada bi se ugovor s UDD-om trebao sklopiti, došlo do poslovnih prilika u kojima se, imajući u vidu obrtni kapital i robu na raspolaganju, moglo upustiti u kudikamo lukrativnije poslovne poduhvate od onih kakvi bi bili s UDD-om«, budući da Diljexport nije dostavio nikakav dokaz kao potvrdu istog navoda.

5.7.5. Materijalni dokazi

U nastavku se navode materijalni dokazi neposredno i izravno povezani s predmetom ovog postupka, koji potkrepljuju indikativne činjenice i okolnosti navedene pod točkom 5.7.4. obrazloženja ovoga rješenja, koje promatrane kao cjelina ukazuju na zaključak da je postupanje Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog u predmetnim postupcima javne nabave bilo rezultat zabranjenog horizontalnog sporazuma u smislu članka 8. stavka 1. točke 1. i 3. ZZTN-a.

U pogledu dokazne vrijednosti predmetnih materijalnih dokaza, AZTN ističe kako je riječ o dokumentaciji prikupljenoj tijekom nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija Agrodalma i Diljexporta, koje su provedene 5. prosinca 2017. temeljem odredbe članka 42. ZZTN-a.

Zakonitost navedenih nenajavljenih pretraga, sadržaj predmetnih materijalnih dokaza niti njihovu vjerodostojnost, stranke nisu osporavale u ovome postupku.

5.7.5.1. TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls

Tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Diljexporta, AZTN je prikupio dokument pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« pronađen na računalu I. K., zaposlenice Diljexporta (datum dokumenta / zadnje izmjene 4. lipnja 2012. u 10:05, MD5: 1565344038b0e114f2798a23eddbeebe). Riječ je o dokumentu koji sadrži više tablica, a prva tablica iz dokumenta (u Obavijesti označena kao Tablica 17.), prikazuje se u nastavku.

U Tablici 16. uz svakog poduzetnika po godinama skraćeno su navedeni određeni pojmovi koji odgovaraju nazivima predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda. Primjerice, »svježe voće« odgovara grupi »Nabava voća i proizvoda od voća (svježe i konzervirano)«, pojam »konditori« odgovara grupi »Nabava konditorskih proizvoda«, pojam »jaja« odgovara grupi »Nabava kokošjih jaja«, itd. Za grupu »Nabava zamrznutih mesnih proizvoda, nezamrznutih konzerviranih mesnih proizvoda i gotovih jela s mesnim proizvodima« pojavljuju se dva pojma »gotova jela« i »mesne konzerve«, ovisno o pojedinoj godini.

U nastavku se za svakog pojedinog poduzetnika navode rezultati usporedbe sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave za 2012., 2013. i 2014.

Agro-Vir

Usporedbom sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave, AZTN je utvrdio kako je Agro-Vir zaključio pojedinačne ugovore s UDD-om za 2012., 2013. i 2014. u 11 od ukupno 12 predmetnih grupa nabave koje se navode u Tablici 16.

Jedino odstupanje utvrđeno je u grupi »Nabava margarina i maslaca« za 2013., u kojoj grupi Agro-Vir nije niti sklopio okvirni sporazum s UDD-om. Obrazloženje za navedeno proizlazi iz činjenice da je u navedenoj grupi najpovoljniji ponuditelj za sve godine okvirnog sporazuma bio poduzetnik koji nije stranka u ovome postupku (Stanić) i koji nije prihvatio poziv UDD-a za potpisivanje okvirnog sporazuma za istu grupu nabave, pa je okvirni sporazum sklopljen s Diljexportom i Agrodalmom.

S tim u vezi, AZTN ističe kako je tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Agrodalma, na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, poslala M. Z., […] i […] Diljexporta, pronađena tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom« koja sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexport, Agrodalm i Agro-Vir isporučivati UDD-u proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« u vremenskom razdoblju od 2012. do 2016.

U predmetnoj poruci elektroničke pošte M. Z. navodi »Ivice, podsjećam – došao si i rekao »M., prebaci margarine iz 2015 u 2013, jer je prazna, vozimo ti i ja« nespominjajući Danijelu i tako je sklopljen Ugovor. No, nakon mjesec dana pojavi se gosp.Danijela i kaže da su margarini njezini, ispada da ste se vi prethodno dogovorili, a mene po običaju doveli pred gotov čin. Ivice ja da sam to znala nebih se micala iz 2015 god. Jer iz pouzdanih izvora doznajem da 2015 ostaje, prema tome nisam se trebala micati.« Na usmenoj raspravi M. Z. navela je da je osoba koja se spominje u gore navedenoj komunikaciji, Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira.

Dakle, iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. M. Z. poslala Ivici Mitroviću, proizlazi da je postojao dogovor Diljexporta i Agrodalma da Diljexport isporuku margarina i maslaca UDD-u umjesto u 2015. obavlja u 2013., koji dogovor je i realiziran s obzirom na činjenicu da je godišnji ugovor o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013. UDD sklopio s Diljexportom, nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje navedenog ugovora.

Agrodalm

Usporedbom sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave, AZTN je utvrdio kako je Agrodalm zaključio pojedinačne ugovore s UDD-om za 2012., 2013. i 2014. u 7 od ukupno 9 predmetnih grupa nabave koje se navode u Tablici 16.

Jedno odstupanje utvrđeno je u grupi »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« za 2012., u kojoj grupi Agrodalm nije niti sklopio okvirni sporazum s UDD-om.

S tim u vezi, indikativna je činjenica da je M. Z., […] Diljexporta, u predmetnoj poruci elektroničke pošte upućenoj Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, navela da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, cit.: »...ukrala…ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«, te činjenica da je UDD upravo s Agro-Virom sklopio godišnji ugovor o javnoj nabavi za 2012. u grupi »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše«.

Drugo odstupanje utvrđeno je u grupi »Nabava svježeg povrća« za 2013., u kojoj grupi Agrodalm nije niti sklopio okvirni sporazum s UDD-om. Obrazloženje za navedeno proizlazi iz činjenice da je u navedenoj grupi, uz Agro-Vir i Trgoplod, jedan od tri najpovoljnija ponuditelja s kojima je sklopljen okvirni sporazum bio poduzetnik Marino-Lučko, za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu. Ugovor o javnoj nabavi za 2013. u grupi »Nabava svježeg povrća« sklopljen je s poduzetnikom Marino-Lučko, nakon što su Agro-Vir i Trgoplod kao dva najpovoljnija ponuditelja za istu godinu i grupu nabave, odustala od sklapanja navedenog ugovora s UDD-om, sukladno utvrđenom obrascu ponašanja stranaka u svezi odustanka od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014.

Diljexport

Usporedbom sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave, AZTN je utvrdio kako je Diljexport zaključio pojedinačne ugovore s UDD-om za 2012., 2013. i 2014. u 4 od ukupno 6 predmetnih grupa nabave koje se navode u Tablici 16.

Jedno odstupanje utvrđeno je u grupi »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana)« za 2012.

Obrazloženje za navedeno odstupanje proizlazi iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte koju je M. Z., […] Diljexporta, uputila Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, u kojoj je navela da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, cit. »...ukrala, a to su ribe… ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...« Indikativna je činjenica da je UDD upravo s Agro-Virom sklopio godišnji ugovor o javnoj nabavi za 2012. u grupi »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana)«.

Drugo odstupanje utvrđeno je u grupi »Nabava mesa peradi piletina puretina (zamrznuta)« za 2014., u kojoj grupi (od 14 ukupno) jedino nije utvrđen obrazac ponašanja stranaka u svezi sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2013. i 2014. (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i u kojoj su sva tri ponuditelja s kojima je sklopljen okvirni sporazum odustala od sklapanja ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2014.

Trgoplod i MHS

Vezano uz preostala dva ponuditelja koji se navode u Tablici 16. u odnosu na koje je predmetni postupak obustavljen nakon provedenog stečajnog postupka u 2018. (Trgoplod) odnosno nije niti pokrenut zbog zaključenja stečajnog postupka u 2016. (MHS), usporedbom sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave, AZTN je utvrdio kako su Trgoplod i MHS zaključili pojedinačne ugovore s UDD-om za 2012., 2013. i 2014. u 9 od ukupno 12 predmetnih grupa nabave koje se navode u Tablici 16.

Jedina odstupanja utvrđena su u odnosu na Trgoplod u grupama »Nabava svježeg povrća« za 2012. i »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« (Trgoplod nije zaključio okvirni sporazum) za 2014., u kojima je jedan od tri najpovoljnija ponuditelja s kojima je sklopljen okvirni sporazum bio poduzetnik Marino-Lučko, za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu, te u odnosu na MHS u grupi »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« za 2013., u kojoj grupi MHS nije niti sklopio okvirni sporazum s UDD-om. Obrazloženje za navedeno proizlazi iz činjenice da je u navedenoj grupi najpovoljniji ponuditelj za sve godine okvirnog sporazuma bio poduzetnik koji nije stranka u ovome postupku (Žitoproizvod) i koji nije prihvatio poziv UDD-a za potpisivanje okvirnog sporazuma za istu grupu nabave, pa je okvirni sporazum sklopljen s Agro-Virom i Agrodalmom.

Dakle, osim odstupanja koja su prethodno obrazložena za grupe »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« za 2012. (Agrodalm), »Nabava ribe i ribljih prerađevina (svježa, konzervirana, zamrznuta panirana)« za 2012. (Diljexport) i »Nabava mesa peradi piletina puretina (zamrznuta) za 2014. (Diljexport), AZTN je utvrdio da je preostalih 5 (od ukupno 8) odstupanja sadržaja Tablice 16. u odnosu na sklopljene ugovore o javnoj nabavi u 14 predmetnih grupa nabave za 2012., 2013. i 2014., bilo posljedica ponuda ponuditelja koji nisu stranke u ovom postupku (Stanić i Žitoproizvod) odnosno ponuditelja za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu (Marino-Lučko), zbog kojih ponuda, Agro-Vir, Agrodalm, Trgoplod i MHS nisu sklopili okvirne sporazume u određenim grupama nabave pa posljedično nisu niti mogli sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi u istim grupama nabave za pojedine godine, kako je navedeno u Tablici 16.

Slijedom navedenog, ispravnim se nameće zaključak da Tablica 16. prikazuje međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave i godinama, koja podjela nije u cijelosti provedena u praksi s obzirom na gore navedena odstupanja Tablice 16. u odnosu na sklopljene pojedinačne ugovore o javnoj nabavi u 14 predmetnih grupa nabave za 2012., 2013. i 2014., kao rezultat ponuda odnosno sudjelovanja drugih poduzetnika u predmetnim postupcima javne nabave (koji nisu stranke u ovome postupku), ponuda Marino-Lučkog za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu i nepridržavanja dogovora od strane sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma u grupama »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« i »Nabava ribe i ribljih prerađevina – svježa, konzervirana, zamrznuta panirana« (M. Z., […] Diljexporta, u predmetnoj poruci elektroničke pošte koju je uputila Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, između ostalog navodi da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«

AZTN ističe kako je Tablica 16. nastala najkasnije 4. lipnja 2012. s obzirom na to da je kao datum zadnje izmjene dokumenta pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« (koji sadrži Tablicu 16. i koji je tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Diljexporta pronađen na računalu I. K., zaposlenice Diljexporta) utvrđen datum 4. lipnja 2012. Zadnji dan za podnošenje ponuda u predmetnim postupcima javne nabave bio je tek dan kasnije, 5. lipnja 2012. iz čega proizlazi da je Diljexport dan prije isteka roka za podnošenje ponuda imao saznanja o tome s kojim će ponuditeljima UDD sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi, za određene grupe nabave i godine.

AZTN nije prihvatio navode Agrodalma iz njegovog očitovanja od 2. ožujka 2020. o tome kako Tablica 16. (u Obavijesti označena kao Tablica 17.) »sadrži samo predviđanja koje grupe prehrambenih proizvoda bi mogle pripasti određenom poduzetniku« niti navode Diljexporta iz njegovog očitovanja od 28. veljače 2020. o tome da je, vezano uz predmetnu Tablicu, »posve legalno prilagoditi se »inteligentno« postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata. U tom smislu upućujemo na praksu Suda pravde Europske unije u slučaj, Suiker Unie v Commission i na praksu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske a posebno u slučaju pod Poslovnim brojem Usll-39/15-10 pri čemu je VUSRH poništio svojom presudom Rješenje AZTN-a u predmetu sklapanja zabranjenog sporazuma, navodeći između ostalog, u obrazloženju, priklanjajući se tužiteljima u navođenju kako je bilo potrebno razjasniti sva sporna pitanja odnosno »...da li navedeno činjenično stanje daje podlogu za izvedeni zaključak o počinjenoj povredi ZZTN-a.«…dokument prvi je put kreiran 24. veljače 2012.u 13:03 sati što je prilikom pretrage prostorija i izuzimanja dokumenta moglo biti istovremeno i bez odgode utvrđeno korištenjem opcije »Properties«. AZTN se koncentrirao na datum 4. lipnja 2012. iz razloga što je 5. lipnja bio rok za podnošenje ponuda no, u potpunosti je propustio utvrditi nastanak dokumenta od 24. veljače 2012. što je moglo upućivati na druge okolnosti i potrebe nastanka ovog dokumenta skoro 4 mjeseca ranije te bi možebitno iz predmetnog, lako utvrdivog podatka, izveo drukčiji zaključak. Primjerice, onoga koji tržišnim konkurentima u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, dozvoljava poslovnu procjenu, usporedbu potencijalne konkurencije kao i anticipiranje ishoda a samim time i ocjenu potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude…«

Naime, činjenica da je dokument pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« koji sadrži Tablicu 16., nastao 24. veljače 2012., ni na koji način ne dovodi u sumnju pravilnost zaključka AZTN-a o tome da je Diljexport dan prije isteka roka za podnošenje ponuda u predmetnim postupcima javne nabave (datum zadnje izmjene dokumenta 4. lipnja 2012.), imao saznanja o tome s kojim će ponuditeljima UDD sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi, za određene grupe nabave i godine, što proizlazi iz sadržaja predmetne Tablice 16.

Štoviše, kako bi ukazao na to da se »AZTN koncentrirao na datum 4. lipnja 2012. iz razloga što je 5. lipnja bio rok za podnošenje ponuda no, u potpunosti propustio utvrditi nastanak dokumenta od 24. veljače 2012.«, Diljexport samo nagađa da je utvrđivanje nastanka predmetnog dokumenta od 24. veljače 2012. »moglo upućivati na druge okolnosti i potrebe nastanka tog dokumenta skoro 4 mjeseca ranije« te bi AZTN »možebitno« iz predmetnog, lako utvrdivog podatka, izveo drukčiji zaključak.

AZTN ističe kako je jedini kriterij relevantan za ocjenu dokazne snage zakonito podnesenih dokaza njihova vjerodostojnost. (presuda Siemens, točka 128.)

Dokument pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« koji sadrži Tablicu 16. prikupljen je tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Diljexporta temeljem odredbe članka 42. ZZTN-a. Zakonitost navedene pretrage, sadržaj predmetne Tablice 16. niti njezinu vjerodostojnost, Diljexport, Agro-Vir i Agrodalm nisu u ovom postupku osporavali.

U presudi Suiker Unie (točka 173.), na koju se poziva Diljexport, Sud EU istaknuo je kako kriterije koordinacije i suradnje koji su konstitutivni za »usklađeno djelovanje« treba tumačiti u skladu s koncepcijom inherentnom odredbama ugovora koje se odnose na tržišno natjecanje, prema kojoj svaki gospodarski subjekt mora samostalno odrediti politiku koju namjerava slijediti na zajedničkom tržištu.

Iako taj zahtjev samostalnosti ne isključuje pravo gospodarskih subjekata da se na razuman način prilagode utvrđenom ili predviđenom ponašanju konkurenata, on se ipak snažno protivi svakom izravnom ili neizravnom kontaktu između takvih subjekata koji bi mogao kako utjecati na tržišno ponašanje sadašnjih ili potencijalnih konkurenata, tako i otkriti jednom takvom konkurentu ponašanje za koje se poduzetnik odlučio ili koje namjerava provoditi na tržištu, kada je cilj ili posljedica tih kontakata stvaranje uvjeta tržišnog natjecanja koji ne odgovaraju normalnim uvjetima na predmetnom tržištu, uz vođenje računa o naravi proizvoda ili pruženih usluga, o važnosti i broju poduzetnika te o veličini navedenog tržišta. (presude Suiker Unie, točka 174., TMobile Netherlands, točka 33. i Dole Food, točka 120.)

AZTN ističe kako je korištenje instituta »inteligentnog prilagođavanja postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata« ograničeno na oligopolna tržišta na kojima djeluje mali broj prodavatelja neke robe i/ili usluge, među kojima postoji odnos određene uzajamne međuovisnosti glede donošenja strateških odluka koje se odnose na cijene i kvalitetu proizvoda ili usluga, odnosno na obujam proizvodnje. Poduzetnici koji djeluju na oligopolnom tržištu svjesni su činjenice da će svaka promjena njihovog tržišnog ponašanja imati učinak na ponašanje njihovih tržišnih konkurenata.

U skladu s ustaljenom praksom Suda EU, na tijelu koje tvrdi da je došlo do povrede pravila o tržišnom natjecanju jest da iznese dokaze kojima se potvrđuje postojanje povrede, dok je na poduzetniku koji se poziva na sredstvo obrane protiv utvrđenja povrede tih pravila, da dokaže da su ispunjeni uvjeti potrebni za primjenu pravila iz kojeg proizlazi to sredstvo obrane tako da navedeno tijelo mora iznijeti druge dokaze. (presuda Lafarge/Komisija, točka 29.)

Diljexport nije ničim dokazao da su u konkretnom slučaju, vezano uz sadržaj Tablice 16., bili ispunjeni uvjeti potrebni za primjenu instituta »inteligentnog prilagođavanja postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata« niti je iznio dokaze o postojanju okolnosti nastanka Tablice 16. kako su navedene u njegovom očitovanju od 28. veljače 2020., kojima bi doveo u pitanje dokaznu vrijednost predmetne Tablice 16. na koju se AZTN poziva.

U pogledu argumentacije Diljexporta da su okolnosti i potreba nastanka predmetne Tablice 16. bile »dozvoljena poslovna procjena, usporedba potencijalne konkurencije kao i anticipiranje ishoda a samim time i ocjena potencijalnog uspjeha u podnošenju ponude«, tržišnih konkurenata u užem području djelovanja s ograničenim brojem aktera, odnosno »inteligentno prilagođavanje postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata«, nije sporno da je Diljexport, s obzirom na javno otvaranje ponuda te dostavu Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda i Odluka o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za sklapanje Okvirnih sporazuma svakom ponuditelju u postupcima javne nabave 20 grupa proizvoda iz prosinca 2011., imao saznanja o broju zaprimljenih ponuda, nazivima ponuditelja i iznosima njihovih ponuda u predmetnih 14 grupa proizvoda, prije poništenja i ponovne provedbe postupaka javne nabave u tih 14 grupa proizvoda.

Međutim, s obzirom na informacije koje su mu bile poznate, Diljexport nije mogao bez prethodnog dogovora s Agro-Virom, Agrodalmom, Trgoplodom i MHS-om o međusobnoj podjeli pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku dogovora omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, dan prije isteka roka za podnošenje ponuda u predmetnim postupcima javne nabave (5. lipnja 2012.), »poslovnom procjenom i usporedbom potencijalne konkurencije ili inteligentnim prilagođavanjem postojećim i očekivanim ponašanjima konkurenata« predvidjeti u kojim će pojedinim predmetnim grupama nabave (14 ukupno) i za koju godinu, UDD sklopiti čak 31 pojedinačni ugovor o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014. s Agro-Virom, Agrodalmom, Diljexportom, Trgoplodom i MHS-om, od ukupno 39 ugovora o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014. čija je podjela navedena u Tablici 16.

Također, Diljexport nije mogao predvidjeti da će UDD sklopiti 21 pojedinačni ugovor o javnoj nabavi za 2013. i 2014. s Agro-Virom, Agrodalmom, Diljexportom, Trgoplodom i MHS-om (od ukupno 26 ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. čija je podjela navedena u Tablici 16., u skladu s utvrđenim obrascem ponašanja stranaka prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. temeljem okvirnih sporazuma s tri gospodarska subjekta (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i okvirnih sporazuma s dva gospodarska subjekta (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave).

Osobito je indikativna činjenica da Tablica 16. ne sadrži navodnu »poslovnu procjenu i usporedbu odnosno inteligentno prilagođavanje postojećim i očekivanim ponašanjima« drugih konkurenata Diljexporta (osim Agro-Vira, Agrodalma, Trgoploda i MHS-a) koji su podnijeli ponude u 14 predmetnih grupa nabave prije njihova poništenja i ponovne provedbe, a čiji su nazivi i iznosi ponuda bili poznati Diljexportu s obzirom na javno otvaranje ponuda te dostavu Zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda i Odluka o odabiru najpovoljnijih ponuditelja za sklapanje Okvirnih sporazuma svakom ponuditelju u postupcima javne nabave 20 grupa proizvoda iz prosinca 2011.

Slijedom navedenog, AZTN nije prihvatio navode Diljexporta i Agrodalma o okolnostima nastanka Tablice 16., niti navod M. Z. (Diljexport) na usmenoj raspravi o tome kako je iz iste Tablice (označene kao Tablica 17. u Obavijesti) »razvidno da nije riječ o nikakvim podjelama roba za pojedinu godinu. Nisu radili podjelu roba već je tablica služila kao tabelarni pregled konkurencije kako bi Diljexport mogao lakše određivati svoju cijenu…«

Tablica 16., prema ocjeni AZTN-a, predstavlja dokaz u pisanom obliku kojim se potkrepljuje zaključak o međusobnoj podjeli pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave i godinama.

5.7.5.2.     MEMORANDUM DOBRI DOM DOGOVOR ZA 2012-2016.doc

Dokument »MEMORANDUM DOBRI DOM DOGOVOR ZA 2012-2016.doc« pronađen na računalu M. Z., […] Diljexporta (datum dokumenta / zadnje izmjene 9. rujna 2013. u 07:56, MD5: caa1c63f44efc11aaefd754ccc2839fc) – jest tablica koja sadržajno gotovo u cijelosti odgovara Tablici 16. pronađenoj u dokumentu »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« na računalu I. K., zaposlenice Diljexporta. Navedene dvije tablice sadrže manje razlike i to u odnosu na 2012. gdje u stupcu Diljexport stoji još i »- ULJE -SVJ. MESO«, u odnosu na 2013. gdje je u stupcu Agrodalm navedeno još i »SVJ. MESO-vozi Dilj« te za 2014. u stupcu MHS stoji još i »SVJ. MESO«.

Usporedbom gore citiranog sadržaja dokumenta »MEMORANDUM DOBRI DOM DOGOVOR ZA 2012-2016.doc« i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave za 2012., 2013. i 2014., AZTN je utvrdio kako je UDD sklopio ugovore o javnoj nabavi svježeg mesa (svinjetina i junetina) za 2012. s Diljexportom, za 2013. s Agrodalmom i za 2014. s MHS-om, kako je to i navedeno u predmetnom dokumentu.

Jedino odstupanje utvrđeno je u odnosu na grupu »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« u kojoj Diljexport nije sklopio ugovor o javnoj nabavi za 2012.

S tim u vezi, indikativna je činjenica da je M. Z., […] Diljexporta, u predmetnoj poruci elektroničke pošte upućenoj Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, navela da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, cit.: »...ukrala…ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...« te činjenica da je UDD upravo s Agro-Virom sklopio godišnji ugovor o javnoj nabavi prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše za 2012.

5.7.5.3. Predmetna poruka elektroničke pošte od 10. rujna 2013.

Tijekom nenajavljene pretrage poslovnih prostorija Agrodalma, na računalu S. M., zaposlenice Agrodalma, kao privitak poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, poslala M. Z., […] Diljexporta, pronađena je tablica pod nazivom »Isporuka margarina i maslaca vezano za ustanovu Dobri dom« koja sadrži razradu tko će od poduzetnika Diljexport, Agrodalm i Agro-Vir isporučivati UDD-u proizvode iz grupe »Nabava margarina i maslaca« u vremenskom razdoblju od 2012. do 2016. Sadržaj navedene poruke elektroničke pošte detaljnije je naveden pod točkom 5.7.4. e) obrazloženja ovoga rješenja.

Predmetna poruka predstavlja dokaz u materijalnom obliku kojim se potkrepljuje zaključak AZTN-a o tome da je postupanje Agrodalma, Diljexporta i Agro-Vira u predmetnom postupku javne nabave margarina i maslaca bilo rezultat njihovog dogovora, kako u pogledu sklapanja tako i u pogledu izvršavanja ugovora o javnoj nabavi temeljem okvirnog sporazuma za isporuku margarina i maslaca u 2013. koji je UDD sklopio s Diljexportom, nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje navedenog ugovora.

Izravni kontakt odnosno dogovor između Diljexporta i Agrodalma na koji M. Z. podsjeća Ivicu Mitrovića u predmetnoj poruci elektroničke pošte, utjecao je na njihovo tržišno ponašanje (nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje godišnjeg ugovora o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013., UDD je isti ugovor sklopio s Diljexportom, čija je ponuda za 2013. iznosila gotovo dvostruko više od ponude Agrodalma) i otkrivanje konkurentu ponašanja za koje su se odlučili ili koje namjeravaju provoditi na tržištu (zajednička isporuka margarina i maslaca UDD-u u 2013.).

Činjenica da dogovor Diljexporta i Agrodalma o tome da isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013. izvršavaju zajednički, nije realiziran odnosno proveden u praksi, jer Agrodalm nije postupao u skladu s dogovorom, zbog čega je M. Z. (Diljexport) izrazila svoje nezadovoljstvo Ivici Mitroviću (Agrodalm), ne isključuje postojanje njihovog dogovora o podjeli tržišta u predmetnom postupku javne nabave margarina i maslaca.

Naime, kada je utvrđen protutržišni cilj nekog sporazuma, nije potrebno istraživati njegove učinke na tržišno natjecanje. (Smjernice o horizontalnim sporazumima, točka 24., presuda Toshiba, točka 25.)

5.7.6. Trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma

AZTN je kao početak trajanja predmetnog zabranjenog sporazuma u odnosu na Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport utvrdio 4. lipnja 2012. odnosno datum zadnje izmjene dokumenta pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« koji sadrži Tablicu 16. o međusobnoj podjeli pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave i godinama.

Uzimajući u obzir da se u Tablici 16. koja prikazuje međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave i godinama i koja je sastavni dio dokumenta pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« koji je zadnji put izmijenjen 4. lipnja 2012. (zadnji dan za podnošenje ponuda u predmetnim postupcima javne nabave bio je tek dan kasnije, 5. lipnja 2012.), nigdje ne navodi Marino-Lučko, da su pojedina odstupanja sadržaja Tablice 16. od sklopljenih pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave upravo rezultat ponuda Marino-Lučkog, te da su za razliku od drugih ponuditelja, ponude Marino-Lučkog u usporedivim godinama bile identične kroz cijelo razdoblje okvirnog sporazuma, AZTN je utvrdio kako je Marino-Lučko naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu i pridonio ostvarivanju povrede članka 8. ZZTN-a u dijelu koji se odnosi na međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između sudionika sporazuma.

U skladu s utvrđenim obrascem ponašanja stranaka prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., Marino-Lučko je kao drugi najpovoljniji ponuditelj odustao od svojih ponuda u grupi »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća« za 2013. i 2014. i u grupi »Nabava svježeg povrća« za 2014. u korist drugih sudionika zabranjenog sporazuma kao najnepovoljnijih ponuditelja, s kojima je UDD sklopio ugovore o javnoj nabavi u istim grupama nabave i godinama. U grupi »Nabava svježeg povrća« drugi sudionici zabranjenog sporazuma kao dva najpovoljnija ponuditelja odustali su od svojih ponuda za 2013. u korist Marino-Lučkog kao najnepovoljnijeg ponuditelja za 2013. s kojim je UDD sklopio ugovor o javnoj nabavi svježeg povrća za 2013.

Slijedom navedenog, AZTN je kao početak trajanja predmetnog zabranjenog sporazuma u odnosu na Marino-Lučko utvrdio 1. siječnja 2013., odnosno datum sklapanja ugovora o javnoj nabavi svježeg povrća za 2013. između Marino-Lučkog i UDD-a.

Prilikom utvrđivanja završetka predmetnog zabranjenog sporazuma, AZTN je uzeo u obzir činjenicu da je UDD poništio okvirne sporazume sklopljene u ponovljenim postupcima javne nabave predmetnih 14 grupa prehrambenih proizvoda, u dijelu koji se odnosio na 2015. i 2016. i pokrenuo nove postupke javne nabave za 2015. s ciljem sklapanja jednogodišnjih ugovora o javnoj nabavi s jednim gospodarskim subjektom.

AZTN je u konkretnom slučaju kao povredu članka 8. ZZTN-a utvrdio postupanja stranaka koja su uključivala prethodno utvrđivanje i usklađivanje cijena njihovih ponuda radi utjecaja na ishod predmetnih postupaka javne nabave i međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu.

AZTN je kao posljednje postupanje stranaka koje je bilo obuhvaćeno predmetnim zabranjenim sporazumom, utvrdio odustajanje stranaka od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om za 2014., prema utvrđenom obrascu njihova ponašanja prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. temeljem okvirnih sporazuma s tri gospodarska subjekta (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i okvirnih sporazuma s dva gospodarska subjekta (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave).

Kada je riječ o zabranjenim sporazumima koji se sastoje u manipulaciji postupkom prikupljanja ponuda pokrenutog u okviru provedbe postupka javne nabave posredstvom sporazuma između tržišnih konkurenata o cijeni koja će se ponuditi u okviru tog postupka prikupljanja ponuda i/ili o dodjeli ugovora, kao što je to u konkretnom slučaju, učinci ograničavanja tržišnog natjecanja zabranjenog sporazuma načelno nestaju najkasnije u trenutku kada su ključni sastojci ugovora, a osobito ukupna cijena kao protučinidba za robu, radove ili usluge koji su predmet javne nabave, na konačni način utvrđeni, po mogućnosti sklapanjem ugovora između ponuditelja i javnog naručitelja, jer u tom trenutku potonji definitivno više nema mogućnost pribaviti predmetnu robu, radove ili usluge po uobičajenim tržišnim uvjetima. (presuda Kilpailu-ja kuluttajavirasto, točka 35.)

S tim u vezi, AZTN je utvrdio trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma do 1. siječnja 2014., kada su sklapanjem pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2014. između sudionika sporazuma i UDD-a, na konačan način utvrđeni ključni sastojci tih ugovora (najpovoljniji ponuditelj za predmetnu nabavu (isporučitelj), predmet nabave i isporuke, ukupna cijena robe koja će biti isporučena, način naručivanja robe, jamstvo plaćanja robe, isporuka robe sukladno cijenama navedenim u troškovniku ponude, rok i oblik plaćanja računa, stupanje na snagu i trajanje ugovora). Nakon sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2014. UDD više nije imao mogućnost pribaviti predmetnu robu u 2014. po uobičajenim tržišnim uvjetima.

Slijedom navedenog i s obzirom na činjenicu da je predmet sklopljenih okvirnih sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave s tri odnosno dva gospodarska subjekta bio utvrđivanje uvjeta za sklapanje godišnjih ugovora o javnoj nabavi s ponuditeljem za nabavu određene robe, prema predviđenim količinama u troškovniku naručitelja navedenom u Dokumentaciji za nadmetanje kod okvirnog sporazuma, ponudi ponuditelja te uvjetima utvrđenim okvirnim sporazumom, te činjenicu da sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave nisu predstavljali obvezu UDD-a kao naručitelja na kupnju robe od ponuditelja (»obveza nastaje tek kad se zaključi ugovor o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, osim u slučaju ako naručitelj dobije manji broj sposobnih gospodarskih subjekata, odnosno s jednim«), niti obvezu gospodarskih subjekata s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi na sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s UDD-om (»u slučaju da najpovoljniji gospodarski subjekt nije u mogućnosti izvršiti predmet nabave, ugovor će se sklopiti sa sljedećim raspoloživim najpovoljnijim gospodarskim subjektom s kojim je sklopljen okvirni sporazum«), AZTN nije u pogledu završetka predmetnog zabranjenog sporazuma prihvatio argumentaciju Agrodalma iz njegovog očitovanja od 2. ožujka 2020. o tome kako bi se »moglo argumentirati kako je tržišno natjecanje završilo sklapanjem okvirnih sporazuma te kako bilo kakvo daljnje dogovaranje/sporazumijevanje nema i ne može imati utjecaj na tržišno natjecanje s obzirom na to da je maksimalna prihvatljiva cijena utvrđena i unaprijed dogovorena«.

5.7.7. Način provedbe predmetnog zabranjenog sporazuma

Način provedbe predmetnog zabranjenog sporazuma od prosinca 2012. do 1. siječnja 2014. u skladu je s utvrđenim obrascem ponašanja stranaka prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. temeljem okvirnih sporazuma s tri gospodarska subjekta (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i okvirnih sporazuma s dva gospodarska subjekta (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave), što je detaljnije obrazloženo pod točkom 5.7.4. f) ovoga rješenja.

U nastavku se navode indikativne činjenice i okolnosti koje promatrane kao cjelina ukazuju na zaključak da su ponude Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta, Trgoploda i MHS-a za 2012. u predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda, bile rezultat prethodnog utvrđivanja i usklađivanja njihovog sadržaja (cijena) od strane navedenih poduzetnika radi utjecaja na ishod istih postupaka javne nabave i međusobne podjele pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012., prema pojedinim grupama nabave, odnosno zabranjenog horizontalnog sporazuma u smislu članka 8. stavka 1. točke 1. i 3. ZZTN-a, iako su pojedinačni ugovori o javnoj nabavi za 2012., za razliku od ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., sklopljeni s najpovoljnijim gospodarskim subjektom iz okvirnog sporazuma za pojedinu grupu nabave.

Indikativna je činjenica da su ponuđene cijene za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. tri najpovoljnjija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnih sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave, bile približno jednake u 11 od 12 grupa nabave u kojima su sva tri najpovoljnija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnih sporazuma bili Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport, Trgoplod i MHS.

Jedino značajnije odstupanje u iznosu ponuda za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. bilo je u grupi »Nabava svježeg povrća« u kojoj je ponuda Marino-Lučkog, za kojeg je utvrđeno kako je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu, iznosila 351.582,00 kn dok su ponude Trgoploda i Agro-Vira bile približno jednake (596.640,00 kn i 596.745,00 kn).

Također, indikativna je činjenica da su značajnija odstupanja u iznosu ponuda za sklapanje pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. utvrđena još jedino u preostale dvije grupe proizvoda (od 14 ukupno) u kojima sva tri najpovoljnija ponuditelja odabrana za sklapanje okvirnog sporazuma nisu bile stranke u ovome postupku. U grupi »Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene«, ponuda poduzetnika Žitoproizvod za 2012. iznosila je 334.241,25 kn, dok su ponude Agrodalma i Agro-Vira bile približno jednake (657.268,75 kn i 657.718,75 kn). U grupi »Nabava margarina i maslaca«, ponuda Stanića za 2012. iznosila je 45.251,25 kn, dok su ponude Diljexporta i Agrodalma bile približno jednake (91.500,00 kn i 92.062,50 kn). Poduzetnici Žitoproizvod i Stanić odustali su od sklapanja okvirnih sporazuma s UDD-om.

Gore navedene indikativne činjenice i okolnosti potkrepljuje predmetna Tablica 16. koja prikazuje međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave za 2012., 2013. i 2014.

Usporedbom sadržaja Tablice 16. i podataka o pojedinačnim ugovorima o javnoj nabavi koji su na temelju okvirnih sporazuma sklopljeni u predmetnim postupcima javne nabave za 2012., AZTN je utvrdio kako su Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport, Trgoplod i MHS zaključili pojedinačne ugovore s UDD-om za 2012. u 10 od ukupno 13 predmetnih grupa nabave koje se navode u Tablici 16.

Indikativna je činjenica da su jedina odstupanja sadržaja Tablice 16. od sklopljenih pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. rezultat ponude Marino-Lučkog u grupi »Nabava svježeg povrća«, za kojeg je utvrđeno kako je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu, te nepridržavanja dogovora od strane sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma u grupama »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« i »Nabava ribe i ribljih prerađevina – svježa, konzervirana, zamrznuta panirana« (M. Z., […] Diljexporta, u predmetnoj poruci elektroničke pošte koju je uputila Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, između ostalog navodi da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...«

Dokazna vrijednost Tablice 16. detaljnije je obrazložena pod točkom 5.7.5.1. obrazloženja ovoga rješenja.

AZTN ovdje dodatno ističe kako je radi pojašnjenja pojma »najpovoljnijih ponuditelja« s kojima su sklopljeni pojedinačni ugovori o javnoj nabavi za 2012., potrebno razmatrati njihove ponude za 2012. u zajedničkom kontekstu s ukupno ponuđenim cijenama za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma u predmetnim postupcima javne nabave i sadržajem predmetne Tablice 16.

Naime, sklapanju pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012. prethodio je odabir tri najpovoljnija ponuditelja za sklapanje okvirnih sporazuma u 14 predmetnih grupa nabave. Drugim riječima, ako ponuditelj ne bi bio odabran za sklapanje ili ne bi sklopio okvirni sporazum za određenu grupu nabave, nije niti mogao sklopiti pojedinačni ugovor o javnoj nabavi za 2012. (niti za druge godine okvirnog sporazuma) u istoj grupi nabave.

Agro-Vir je u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. naveo kako je »prvenstveno vodio računa o tome da uopće bude odabran za sklapanje okvirnog ugovora, bez čega ne bi niti bilo moguće sklopiti pojedinačne ugovore o javnoj nabavi pa čak niti za »ciljanu« prvu godinu.«

Kako je to već obrazloženo pod točkom 5.7.4. a) ovoga rješenja, činjenica da su ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave, bile približno jednake u gotovo svih 14 grupa nabave, ukazuje na zaključak da su navedeni ponuditelji prethodno uskladili iznose svojih ponuda kako bi utjecali na ishod predmetnih postupaka javne nabave, primarno vodeći računa da budu odabrani za sklapanje okvirnih sporazuma, budući da isti nisu mogli unaprijed predvidjeti sve činjenice i okolnosti (osobito one na koje se pozivaju u svojim očitovanjima) koje su na tržištu mogle utjecati na kretanje cijena u razdoblju od četiri godine i formirati ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma u približno jednakim iznosima, a osobito ne u predmetnim postupcima javne nabave robe koja je imala sezonski karakter.

S tim u vezi, indikativna je činjenica da su u predmetnim postupcima javne nabave, u 10 predmetnih grupa nabave, sva tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta, bili ponuditelji koji se navode u predmetnoj Tablici 16., u 2 grupe (»Nabava svježeg povrća« i »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća«) jedan od tri najpovoljnija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta (uz 2 ponuditelja koja se navode u predmetnoj Tablici 16.) bio je Marino-Lučko, za kojeg je utvrđeno kako je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu, dok su u preostale 2 predmetne grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«), u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva gospodarska subjekta, oba subjekta također bili ponuditelji koji se navode u predmetnoj Tablici 16.

Dakle, osim činjenice da su ukupno ponuđene cijene za sve četiri godine trajanja okvirnog sporazuma tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi u predmetnim postupcima javne nabave, bile približno jednake u gotovo svih 14 grupa nabave, što ukazuje na zaključak da su navedeni ponuditelji prethodno uskladili iznose svojih ponuda kako bi utjecali na ishod predmetnih postupaka javne nabave, primarno vodeći računa da budu odabrani za sklapanje okvirnih sporazuma, pojedinačni ugovori o javnoj nabavi za 2012. sklopljeni su s »najpovoljnijim ponuditeljima«, sukladno podjeli navedenih ugovora prema istim ponuditeljima (osim Marino-Lučkog) i grupama nabave za 2012. (uz neznatna odstupanja) kako je to navedeno u Tablici 16., koja je sastavni dio dokumenta pod nazivom »TABLICE DOBRI DOM ISPORUKE.xls« koji je zadnji put izmijenjen 4. lipnja 2012. Zadnji dan za podnošenje ponuda u predmetnim postupcima javne nabave bio je tek dan kasnije, 5. lipnja 2012.

Slijedom navedenog, AZTN nije prihvatio argumentaciju Agro-Vira iz njegovog očitovanja od 2. ožujka 2020. o tome kako je okolnost da su u prvoj godini (2012.) odabirani ponuditelji s najpovoljnijim cijenama, gdje je Agro-Vir potpisao čak šest ugovora o javnoj nabavi za 2012. kao najpovoljniji ponuditelj, »u očitoj suprotnosti s cijelom konstrukcijom o navodno sklopljenom zabranjenom sporazumu između Agro-Vira i ostalih ponuditelja…Ako su stranke zaista sklopile zabranjeni sporazum iz članka 8. ZZTN-a, zašto ga nisu primjenjivale u prvoj godini sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma«.

Činjenica da se način provedbe predmetnog zabranjenog sporazuma u prvoj godini sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma, razlikuje od načina provedbe istog sporazuma prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. (utvrđeni obrazac ponašanja stranaka), ni na koji način ne dovodi u sumnju pravilnost zaključka AZTN-a o postojanju predmetnog zabranjenog sporazuma.

Naime, način provedbe zabranjenog sporazuma, doprinos svih sudionika zabranjenog sporazuma njegovoj učinkovitosti, težina povrede prava tržišnog natjecanja, zemljopisni opseg povrede i sl. ne moraju biti isti tijekom cijelog razdoblja trajanja sporazuma.

Vezano uz gore citirani navod Agro-Vira i način provedbe predmetnog zabranjenog sporazuma u prvoj godini sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnih sporazuma, logičnim se nameće zaključak da pojedinačni ugovori o javnoj nabavi za 2012. nisu niti mogli biti sklopljeni u skladu s utvrđenim obrascem ponašanja stranaka prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. jer nije vjerojatno da dva najpovoljnija ponuditelja (okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta) odnosno povoljniji ponuditelj (okvirni sporazumi s dva gospodarska subjekta) u 13 od 14 predmetnih grupa nabave, u kratkom vremenskom periodu (nekoliko dana) nakon sklapanja okvirnog sporazuma s UDD-om za određenu grupu nabave, »ne bi bili u mogućnosti izvršiti predmet nabave za 2012.«

5.7.8. Ocjena ostalih prigovora stranaka

S obzirom na utvrđeni obrazac ponašanja stranaka o odustanku od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., činjenicu da je u predmetnoj Dokumentaciji za nadmetanje, sukladno Uredbi o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, bilo navedeno kako okvirni sporazum ne obvezuje na sklapanje ugovora o javnoj nabavi (osim u slučaju ako naručitelj dobije jednog sposobnog gospodarskog subjekta) te prava koja su strankama bila zajamčena u predmetnim postupcima javne nabave temeljem odredbi ZJN-a (zahtjev naručitelju za objašnjenje i izmjenu dokumentacije za nadmetanje (članak 31. stavak 3.), pravo žalbe Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u odnosu na: sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje te postupak pregleda, ocjene i odabira ponuda (članak 146.), postupak sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma i ugovor (članak 152.) te radnje, odluke, postupke i propuštanja radnje UDD-a, koje je na temelju ZJN-a trebalo obaviti odnosno druge radnje kojom je povrijeđeno njihovo subjektivno pravo (članak 153.) i pravo stranaka da ne sklapaju ugovor o javnoj nabavi s naručiteljem, za predmet, grupu ili dio predmeta nabave u slučaju da nisu u mogućnosti izvršiti predmet, grupu ili dio predmeta nabave (članak 39. stavak 3.)), AZTN smatra potpuno neosnovanom argumentaciju Agro-Vira o tome da su propisani uvjeti predmetne javne nabave diktirali ponašanje ponuditelja u istim postupcima jer »UDD nije konzultirao najbolju praksu vezanu uz način provođenja postupaka i načina ugovaranja na tržištu Republike Hrvatske…očito je potpuno pogrešan bio odabir načina nabave…UDD je propustio kvalitetno definirati mogućnost promjena jediničnih cijena…nakon sklapanja okvirnog sporazuma s tri gospodarska subjekta, UDD je samovoljno i svojevoljno počeo tumačiti pojam najpovoljnijeg gospodarskog subjekta na način da istim smatra onog subjekta koji je podnio najpovoljniju ponudu za pojedinu godinu za koju se sklapa ugovor na temelju okvirnog sporazuma neovisno da li je u ukupnom poretku za 4 godine navedeni gospodarski subjekt primjerice najskuplji, odnosno zadnje rangiran…samovoljno i nezakonito izmijenio uvjete dokumentacije za nadmetanje i sklopljenog okvirnog sporazuma…UDD nije postupio u skladu s uvjetima koje je propisao u natječajnoj dokumentaciji…doveo ponuditelje u zabludu…«

Agro-Vir nije ničim potkrijepio svoje navode o tome da je »UDD kao naručitelj svjesno, namjerno i svojevoljno prouzročio iznimno teško premostive prepreke i zapreke kvalitetnoj provedbi i primjeni Okvirnog sporazuma za cijelo vrijeme njegova trajanja« te da je »UDD samovoljno i proizvoljno tumačio nejasne i netočne odredbe takve dokumentacije za nadmetanje kako je htio, pa je isključivo i jedino odgovoran za sve što se kasnije u tijeku izvršenja okvirnog sporazuma događalo…«, niti argumentaciju da su uvjeti predmetne javne nabave »diktirali« njegovo ponašanje (ili drugih ponuditelja) u istim postupcima, a osobito ne u pogledu odustanka ponuditelja od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., što je detaljnije obrazloženo pod točkom 5.7.4. f) obrazloženja ovoga rješenja.

Suprotno navodu opunomoćenika Agro-Vira na usmenoj raspravi o tome kako »okolnosti oko možebitnih ulaganja žalbi na sadržaj dokumentacije za nadmetanje kao i eventualno traženje objašnjenja iste dokumentacije od naručitelja nije bitno za predmet ovog postupka«, (iako je prema njegovom navodu »cilj iznesene argumentacije ukazati na koji način su propisani uvjeti javne nabave diktirali ponašanje ponuditelja u istim postupcima), AZTN smatra kako je indikativna činjenica da Agro-Vir niti bilo koja druga stranka u ovome postupku, unatoč svim iznesenim prigovorima na postupanje UDD-a kao naručitelja i na provedbu predmetnih postupaka javne nabave, nisu u odnosu na sadržaj poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, izjavili žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave u roku od 5 dana od dana objave poziva na nadmetanje, sukladno uputi o izjavljivanju žalbe koja je bila navedena u istoj dokumentaciji, nisu za vrijeme roka za dostavu ponuda, temeljem odredbe članka 31. stavka 3. ZJN-a, zahtijevali od UDD-a objašnjenja i izmjene dokumentacije za nadmetanje (vezano uz kriterije za odabir ponude, tumačenje pojma najpovoljnijeg gospodarskog subjekta, način i uvjet promjene cijene ponude koje je odredio UDD ili postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma), niti su u odnosu na sve druge gore navedene žalbene razloge određene odredbama ZJN-a, izjavili žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave, radi ocjene zakonitosti postupaka, radnji, eventualnih propuštanja radnji i odluka UDD-a donesenih u predmetnim postupcima javne nabave.

Također, indikativna je činjenica da je sastavni prilog predmetne Dokumentacije za nadmetanje, uz Izjavu ponuditelja da su tehnički opremljeni i raspolažu potrebnom opremom, uređajima, sredstvima, osobljem, kapacitetima te da su u mogućnosti osigurati potrebnu kakvoću sukladno potrebama navedenim u Dokumentaciji za nadmetanje, bila i Izjava ponuditelja da prihvaćaju uvjete navedene u istoj Dokumentaciji.

AZTN je kao uvjerljiv prihvatio iskaz svjedoka na usmenoj raspravi o tome da je UDD odabrao predmetni način provedbe ponovljenih postupaka javne nabave prema vlastitoj procjeni, da je UDD teoretski, mogao odabrati i drugi model, međutim način provedbe predmetnih postupaka javne nabave bila je njegova samostalna odluka, da je odlukom o provedbi postupka javne nabave radi sklapanja okvirnog sporazuma s tri subjekta, UDD htio pojednostaviti postupak nabave za predmetne grupe proizvoda i to za četiri godine okvirnog sporazuma, radi ubrzanja samih postupaka, uštede i slično te da je UDD mogao možda drukčije formirati mogućnost promjene cijena u predmetnim postupcima javne nabave, međutim nakon utvrđivanja kriterija u dokumentaciji za nadmetanje to više nije bilo moguće.

Naime, u vrijeme provedbe predmetnih postupaka javne nabave, javni naručitelj je za sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma mogao slobodno birati između otvorenog i ograničenog postupka javne nabave (članak 25. ZJN-a) i sklapati okvirne sporazume i ugovore o javnoj nabavi na temelju sklopljenog okvirnog sporazuma s jednim ili više gospodarskih subjekata (članak 38. stavak 1. i 3. ZJN-a). Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata sklapao se s najmanje tri gospodarska subjekta, a ako javni naručitelj ne bi dobio unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda koje zadovoljavaju kriterije za odabir ponude, javni naručitelj smio je sklopiti okvirni sporazum s manjim brojem sposobnih gospodarskih subjekata odnosno i s jednim. (članak 38. stavak 5. ZJN-a). Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata smio se sklopiti na razdoblje do četiri godine, iznimno i na duže razdoblje (članak 38. stavak 6. ZJN-a). Naručitelj je u dokumentaciji za nadmetanje određivao je li cijena ponude promjenjiva ili nepromjenjiva (članak 8. Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama).

Činjenica da je UDD, prema iskazu svjedoka na usmenoj raspravi, s vremenskim odmakom u odnosu na predmetne postupke javne nabave u 2012., poništio predmetne okvirne sporazume za 2014. i proveo pojedinačne postupke javne nabave za svaku grupu proizvoda ocijenivši da je svrsishodnije ići na pojedinačne ugovore nego na okvirne sporazume na duže vremensko razdoblje, ne dovodi u sumnju pravilnost zaključka AZTN-a o tome da uvjeti predmetne javne nabave nisu »diktirali« ponašanje ponuditelja u istim postupcima.

Osim već navedenih razloga kojima je argumentiran takav zaključak, AZTN ističe kako je na upit opunomoćenika Agro-Vira na usmenoj raspravi o tome je li UDD, s vremenskim odmakom, utvrdio bilo kakve nepravilnosti u predmetnim postupcima nabave, svjedok naveo da UDD nije utvrdio nikakve nepravilnosti u provedenim predmetnim postupcima javne nabave.

S tim u vezi, indikativna je činjenica da Agro-Vir, Agrodalm, Diljexport i Marino-Lučko nisu u istim postupcima javne nabave ukazivali na nikakve nepravilnosti, a pogotovo nisu isticali primjedbe na postupanje UDD-a (naručitelja) i na provedbu predmetnih postupaka javne nabave kao u ovome postupku, niti su izjavili žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupka javne nabave zbog sadržaja poziva na nadmetanje i dokumentacije za nadmetanje, postupka pregleda, ocjene i odabira ponuda, postupka sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma, ili zbog radnji, odluka, postupaka i evntualnih propuštanja radnji UDD-a, koje je na temelju ZJN-a trebalo obaviti odnosno druge radnje kojom je eventualno bilo povrijeđeno njihovo subjektivno pravo.

AZTN nije prihvatio argumentaciju Agro-Vira u njegovom očitovanju od 5. siječnja 2018. o tome da je »UDD u dokumentaciji za nadmetanje (članak 1. stavak 2. prijedloga Okvirnog sporazuma) odredio da okvirni sporazum ne predstavlja obvezu naručitelja na kupnju robe od ponuditelja…Takvim okvirnim sporazumom Agro-Vir je u potpunosti ovisio o samovolji i interesima naručitelja«, budući da okvirni sporazum nije predstavljao niti obvezu ponuditelja na isporuku robe UDD-u kao naručitelju, što potvrđuju navodi Agro-Vira u istom očitovanju o tome kako je »znao da okvirni sporazum ne obvezuje te je sukladno tome znao da ukoliko ponudi najpovoljnije uvjete za naredne godine, a cijene se na tržištu tako promijene (što ni u kom slučaju nije mogao pouzdano predvidjeti) da mu postane neisplativo isporučivati robe prema uvjetima iz ponude dane za drugu, treću ili četvrtu godinu, nije obvezan sklopiti ugovor na temelju okvirnog sporazuma isto kao što to nije bio obvezan niti UDD kao naručitelj. Takva se praksa upravo i ostvarila te je Agro-Vir ostvario svoj prioritetni cilj – sklopio je prvi ugovor na temelju okvirnog sporazuma, dok mu je sklapanje ugovora za drugu, treću ili četvrtu godinu godinu postalo neisplativo pa nije niti htio sklapati ugovore…«, kao i utvrđeni obrazac ponašanja stranaka o odustanku od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014.

Agro-Vir u svojem očitovanju od 2. ožujka 2020. navodi kako »nema govora o navodnom »obrascu ponašanja« o kojemu govori AZTN te tvrdnjama da su Agro-Vir i ostali ponuditelji međusobno odlučili da će najpovoljniji od njih redovno odustajati od ugovora o javnoj nabavi s naručiteljem da bi se ugovor o javnoj nabavi morao sklopiti s najskupljim ponuditeljem… takav zaključak AZTN-a u potpunosti je nelogičan imajući i u vidu da je samom dokumentacijom za nadmetanje propisano da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi…Dakle, koja bi uopće bila svrha odnosno cilj postizanja takve vrste zabranjenog sporazuma ako naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi u svakome trenutku te primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda….Osim toga, iz pregleda sklopljenih ugovora s UDD-om vidljivo je kako između ponuditelja postoji očiti nesrazmjer po broju ugovora (Agro-Vir je sklopio 13 sporazuma, dok je primjerice MHS d.o.o. sklopio 6 sporazuma), što očito govori o odsutnosti bilo kakvog dogovora Agro-Vira i ostalih ponuditelja.«

AZTN ističe kako je postojanje utvrđenog obrasca ponašanja stranaka o odustanku od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. već obrazloženo pod točkom 5.7.4. f) obrazloženja ovoga rješenja. Oslanjajući se ciljano na činjenicu da okvirni sporazum ne obvezuje naručitelja na sklapanje ugovora o javnoj nabavi, Agro-Vir nije ničim potkrijepio svoj navod o tome da naručitelj može odbiti sklapanje ugovora o javnoj nabavi »u svakome trenutku« i primjerice provesti potpuno novi postupak javne nabave za istu grupu proizvoda.

Agro-Vir potpuno ignorira odlučnu činjenicu da su odredbama ZJN-a bili izričito propisani razlozi zbog kojih je naručitelj, nakon isteka roka za dostavu ponuda, mogao poništiti cjelokupan predmet nabave ili pojedinu grupu predmeta nabave (ako je cijena najpovoljnije ponude bila veća od osiguranih sredstava za nabavu ili ako nije dobio unaprijed određen broj sposobnih gospodarskih subjekata i/ili valjanih ponuda za sklapanje okvirnog sporazuma).

Suprotno navodu Agro-Vira o tome da je »iz pregleda sklopljenih ugovora s UDD-om vidljivo kako između ponuditelja postoji očiti nesrazmjer po broju ugovora (Agro-Vir je sklopio 13 sporazuma, dok je primjerice MHS d.o.o. sklopio 6 sporazuma), što očito govori o odsutnosti bilo kakvog dogovora Agro-Vira i ostalih ponuditelja«, činjenica da poduzetnik nije sudjelovao u svim sastavnim dijelovima zabranjenog sporazuma ili da je igrao manje važnu ulogu u aspektima u kojima je sudjelovao, nije relevantna za utvrđivanje povrede s njegove strane. Ti se elementi trebaju uzeti u obzir samo prilikom ocjenjivanja težine povrede i, prema potrebi, određivanja novčane kazne. (presuda Aalborg Portland, točka 86.)

Diljexport u svojem očitovanju od 28. veljače 2020. između ostalog navodi kako »AZTN na stranici 10. Obavijesti navodi poduzetnika koji je kao najpovoljniji ponuditelj odustao od sklapanja okvirnog sporazuma a riječ je o poduzetniku koji nije stranka u ovom postupku. Isto upućuje na jednostavnu okolnost da je svaki poduzetnik za sebe od godine do godine vršio tržišnu procjenu vlastitih sposobnosti sklapanja ugovora za što su ulazni razlozi, okolnosti u kojima su donošene odluke, bile samostalne procjene s osnove financijske mogućnosti i sposobnosti svakog ponuditelja. Logikom AZTN-a, ako odustajanje od sklapanja okvirnog sporazuma spomenutog poduzetnika predstavlja »obrazac«, postavlja se pitanje zašto na jednak način kojim je AZTN kvalitativno i kvantitativno procjenjivao predmetnog poduzetnika, nije postupano prema strankama u postupku.«

AZTN ističe kako Diljexport potpuno ignorira odlučnu činjenicu da je »obrazac ponašanja stranaka« o odustanku od sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014., utvrđen u 11 od 12 predmetnih grupa nabave u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri ponuditelja (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i u preostale 2 predmetne grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«), u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva ponuditelja (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave).

Slijedom navedenog, potpuno je promašeno i neutemeljno stajalište Diljexporta da odustanak predmetnog poduzetnika (Stanić) od sklapanja okvirnog sporazuma s UDD-om u jednoj predmetnoj grupi nabave (»Nabava margarina i maslaca«), »logikom AZTN-a predstavlja obrazac« i da je »na jednak način kojim je AZTN kvalitativno i kvantitativno procjenjivao predmetnog poduzetnika« trebalo postupiti prema strankama u ovome postupku.

Suprotno navodima Diljexporta u očitovanju od 28. veljače 2020. o tome kako se iz email komunikacije […] i […] Diljexporta M. Z. upućene direktoru Agrodalma Ivici Mitroviću može zaključiti »jedino da je između osoba (sudionika komunikacije) došlo do takvog sukoba koji je u svojoj prirodi suprotan dogovornom, usklađenom, sporazumnom odnosu jer, u protivnom, zabranjeni sporazum ne bi pretpostavio ovakvu komunikaciju između »partnera« odnosno koordiniranih i usklađenih članova kartela. Ono što se može zaključiti iz navedene komunikacije jest ogorčenost poduzetnika koju je, iz neutvrđenih razloga, na ljutnju i ovakav oblik komunikacije mogao izazvati potez nekih od odabranih ponuditelja unutar Okvirnog sporazuma s tri poduzetnika/ponuditelja. Njihovi međusobni odnosi toliko su narušeni da je izvan svake sumnje kako među akterima ovakve komunikacije, adresatima rječnika takve vrste, teško može postojati partnerstvo, dogovor a kamoli zabranjeno udruživanje u kartel«, iz sadržaja predmetne poruke elektroničke pošte koju je 10. rujna 2013. M. Z. poslala Ivici Mitroviću, proizlazi da je postojao dogovor Diljexporta i Agrodalma da Diljexport isporuku margarina i maslaca UDD-u umjesto u 2015. obavlja u 2013., koji dogovor je i realiziran s obzirom na činjenicu da je godišnji ugovor o javnoj nabavi margarina i maslaca za 2013. UDD sklopio s Diljexportom, nakon što Agrodalm nije prihvatio poziv UDD-a za sklapanje navedenog ugovora, kao i dogovor da isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013. »voze i Diljexport i Agrodalm«, koji dogovor, prema sadržaju predmetne poruke elektroničke pošte, nije realiziran jer je umjesto Agrodalma, Agro-Vir s Diljexportom vršio isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013., kako proizlazi iz tri dokumenta izuzeta sa službenih računala Diljexporta tijekom nenajavljene pretrage njegovih poslovnih prostorija, što je detaljnije navedeno pod točkom 5.7.4. e) obrazloženja ovoga rješenja.

Kada je utvrđen protutržišni cilj nekog sporazuma, nije potrebno istraživati njegove učinke na tržišno natjecanje. Stoga činjenica da dogovor Diljexporta i Agrodalma o tome da isporuku margarina i maslaca UDD-u u 2013. izvršavaju zajednički, nije realiziran odnosno proveden u praksi, jer Agrodalm nije postupao u skladu s dogovorom, zbog čega je M. Z. (Diljexport) izrazila svoje nezadovoljstvo Ivici Mitroviću (Agrodalm), ne isključuje postojanje njihovog dogovora o podjeli tržišta u predmetnom postupku javne nabave margarina i maslaca.

S tim u vezi, indikativna je činjenica da su jedina odstupanja sadržaja Tablice 16. od sklopljenih pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014., rezultat ponuda odnosno sudjelovanja drugih poduzetnika u predmetnim postupcima javne nabave (koji nisu stranke u ovome postupku), ponuda poduzetnika za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu (Marino-Lučko) i nepridržavanja dogovora od strane sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma u grupama »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« i »Nabava ribe i ribljih prerađevina – svježa, konzervirana, zamrznuta panirana« (M. Z., […] i […] Diljexporta, u predmetnoj poruci elektroničke pošte koju je uputila Ivici Mitroviću, direktoru Agrodalma, između ostalog navodi da joj je Danijela Topić-Rogin, direktorica Agro-Vira, »...ukrala, a to su ribe, pa zatim ulje koje smo ja i ti dijelili, ti si kao nosilac dogovaranja trebao reći to tako ne može...« Dokazna vrijednost Tablice 16. detaljnije je obrazložena pod točkom 5.7.5.1. obrazloženja ovoga rješenja.

Vezano uz navod Diljexporta iz očitovanja od 28. veljače 2020. o tome da bi u ovom slučaju trebalo napraviti detaljnu analizu tržišta kako bi se utvrdilo eventualno sklapanje zabranjenog sporazuma, AZTN ističe kako nije potrebno točno definirati mjerodavno tržište kada je cilj zabranjenog sporazuma sam po sebi protutržišni, kao u konkretnom slučaju, što je detaljnije obrazloženo pod točkom 4. obrazloženja ovoga rješenja.

5.7.9. Odluka Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja

5.7.9.1. Odluka o postojanju zabranjenog sporazuma

Na temelju provedenog postupka i utvrđenog činjeničnog stanja, Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja (dalje u tekstu: Vijeće) na sjednici 18/2022., održanoj 28. travnja 2022., sukladno ovlastima iz članka 30. ZZTN-a, utvrdilo je da su poduzetnici Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport, prethodnim utvrđivanjem i usklađivanjem cijena njihovih ponuda radi utjecaja na ishod predmetnih postupaka javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od 4. lipnja 2012. do 1. siječnja 2014. narušili tržišno natjecanje u istim postupcima javne nabave, odnosno sklopili zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 8. stavka 1. točke 1. i 3. ZZTN-a.

U odnosu na poduzetnika Marino-Lučko, Vijeće je utvrdilo kako je isti naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu i međusobnom podjelom pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi s Agro-Virom, Agrodalmom i Diljexportom u predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu, u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014. narušio tržišno natjecanje u istim postupcima javne nabave, odnosno sklopio zabranjeni horizontalni sporazum koji je za cilj imao sprječavanje, ograničavanje ili narušavanje tržišnog natjecanja u smislu članka 8. stavka 1. točke 3. ZZTN-a.

Predmetni postupak pokrenut je protiv Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Marino-Lučkog i Trgoploda, radi utvrđivanja jesu li njihove ponude u predmetnim postupcima javne nabave, a posebice njihovo kasnije odustajanje od sklapanja jednogodišnjih ugovora za 2013. i 2014. s UDD-om, rezultat zabranjenog horizontalnog sporazuma u smislu članka 8. ZZTN-a.

Činjenice i okolnosti koje je AZTN utvrdio u svezi provedbe predmetnih postupaka javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda, navedene su pod točkom 5.6. obrazloženja ovoga rješenja.

Primjenom na odgovarajući način kriterija koji proizlaze iz primjene pravila o tržišnom natjecanju u EU, a koji se sukladno članku 74. ZZTN-a primjenjuju u primjeni ZZTN-a, osobito u slučajevima postojanja pravnih praznina ili dvojbi pri tumačenju propisa, Vijeće je ocijenilo kako određene indikativne činjenice i okolnosti, detaljnije navedene i obrazložene pod točkom 5.7.4. obrazloženja ovoga rješenja, promatrane kao cjelina, ukazuju na postojanje predmetnog zabranjenog sporazuma i predstavljaju dokaz povrede pravila tržišnog natjecanja, konkretno članka 8. ZZTN-a koji uređuje zabranjene sporazume poduzetnika.

Materijalni dokazi prikupljeni tijekom nenajavljenih pretraga poslovnih prostorija Agrodalma i Diljexporta, detaljnije navedeni pod točkom 5.7.5. obrazloženja ovoga rješenja, potkrepljuju gore navedene indikativne činjenice i okolnosti o postojanju predmetnog zabranjenog sporazuma.

Vijeće je u konkretnom slučaju kao povredu članka 8. ZZTN-a utvrdilo postupanja stranaka koja su uključivala prethodno utvrđivanje i usklađivanje cijena njihovih ponuda radi utjecaja na ishod predmetnih postupaka javne nabave i međusobnu podjelu pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, s ciljem da se unaprijed utvrđenom sudioniku sporazuma omogući sklapanje ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog sporazuma, za određenu grupu nabave i godinu.

Dakle, riječ je o manipulaciji predmetnim postupcima javne nabave 14 grupa prehrambenih proizvoda, temeljem zabranjenog sporazuma između tržišnih konkurenata o cijenama koje će ponuditi u okviru tih postupaka i o podjeli ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama.

Način provedbe predmetnog zabranjenog sporazuma obrazložen je pod točkom 5.7.7. obrazloženja ovoga rješenja.

Vijeće ističe kako svaki pojedini poduzetnik mora samostalno donositi poslovne odluke i odrediti svoje ponašanje na tržištu na način da ne smije postojati koordinacija i dogovor među konkurentima kojima se smanjuje nesigurnost budućeg postupanja i posljedično rizik donošenja poslovnih odluka u kompetitivnom okruženju. U konkretnom slučaju, dogovorom o utvrđivanju cijena koje će ponuditi u predmetnim postupcima javne nabave i međusobnom podjelom ugovora o javnoj nabavi, prema pojedinim grupama nabave i godinama, stranke su unaprijed otklonile neizvjesnost oko njihovog postupanja u istim postupcima javne nabave i time uklonile rizike međusobnog konkuriranja.

Za određena koluzivna ponašanja, koja vode do toga da karteli horizontalno određuju cijene, može se smatrati toliko vjerojatnim da će imati negativne učinke, osobito na cijenu, količinu ili kvalitetu proizvoda i usluga, da se može smatrati nepotrebnim, u svrhu primjene članka 8. ZZTN-a, dokazivati da imaju konkretan učinak na tržište.

Sporazumi o podjeli tržišta predstavljaju posebno teške povrede tržišnog natjecanja i sami po sebi imaju za cilj ograničiti tržišno natjecanje te su obuhvaćeni kategorijom koja je izričito zabranjena člankom 8. stavkom 1. ZZTN-aa, s obzirom na to da se takav cilj ne može opravdati analizom ekonomskog konteksta u kojem je smješteno predmetno protutržišno postupanje.

Slijedom navedenog, Vijeće je zaključilo kako predmetni zabranjeni sporazum sadrži dovoljan stupanj štetnosti da se smatra ograničenjem tržišnog natjecanja »s obzirom na cilj« u smislu članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Osim »protutržišnog cilja« predmetnog zabranjenog sporazuma, Vijeće ističe kako su u ovome postupku utvrđeni i »protutržišni učinci« istog sporazuma zbog kojih je tržišno natjecanje u postupcima javne nabave 14 predmetnih grupa nabave bilo stvarno i značajno narušeno.

Naime, u 10 predmetnih grupa nabave, sva tri najpovoljnjija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta, bili su ponuditelji koji se navode u predmetnoj Tablici 16., u 2 grupe (»Nabava svježeg povrća« i »Nabava zamrznutog, konzerviranog i pakiranog povrća«) jedan od tri najpovoljnija ponuditelja s kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s tri gospodarska subjekta (uz 2 ponuditelja koja se navode u predmetnoj Tablici 16.) bio je Marino-Lučko, za kojeg je utvrđeno kako je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu, dok su u preostale 2 predmetne grupe nabave (»Nabava tjestenine suhe s jajima i tjestenine poluobrađene punjene« i »Nabava margarina i maslaca«), u kojima su sklopljeni okvirni sporazumi s dva gospodarska subjekta, oba subjekta također bili ponuditelji koji se navode u Tablici 16.

Nadalje, u predmetnom postupku utvrđeno je i da je UDD sklopio čak 31 pojedinačni ugovor o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014. s Agro-Virom, Agrodalmom, Diljexportom, Trgoplodom i MHS-om (od ukupno 39 ugovora o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014. čija je podjela navedena u Tablici 16.), te 21 pojedinačni ugovor o javnoj nabavi za 2013. i 2014. s Agro-Virom, Agrodalmom, Diljexportom, Trgoplodom i MHS-om (od ukupno 26 ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. čija je podjela navedena u Tablici 16.), u skladu s utvrđenim obrascem ponašanja stranaka prilikom sklapanja pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2013. i 2014. temeljem okvirnih sporazuma s tri gospodarska subjekta (dva najpovoljnija ponuditelja za određenu grupu i godinu nabave odustaju od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s trećim, najnepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave) i okvirnih sporazuma s dva gospodarska subjekta (povoljniji ponuditelj za određenu grupu i godinu nabave odustaje od sklapanja ugovora o javnoj nabavi, pa UDD sklapa ugovor o javnoj nabavi s nepovoljnijim ponuditeljem za istu grupu i godinu nabave).

Predmetna Tablica 16., prema ocjeni Vijeća, predstavlja dokaz u pisanom obliku kojim se potkrepljuje zaključak o međusobnoj podjeli pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi u predmetnim postupcima javne nabave između Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta, Trgoploda i MHS-a, prema pojedinim grupama nabave i godinama, što je detaljnije obrazloženo pod točkom 5.7.5.1. obrazloženja ovoga rješenja.

Jedina odstupanja sadržaja Tablice 16. od sklopljenih pojedinačnih ugovora o javnoj nabavi za 2012., 2013. i 2014., rezultat su ponuda odnosno sudjelovanja drugih poduzetnika u predmetnim postupcima javne nabave (koji nisu stranke u ovome postupku), ponuda poduzetnika za kojeg je u ovom postupku utvrđeno da je naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu (Marino-Lučko) i nepridržavanja dogovora od strane sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma u grupama »Nabava prerađevina industrijskog bilja (šećer, ulje), riže i ječmene kaše« i »Nabava ribe i ribljih prerađevina – svježa, konzervirana, zamrznuta panirana«.

Činjenica da se sudionici sporazuma ne pridržavaju zabranjenog sporazuma, ne ukazuje na to da isti ne postoji. Zabranjeni sporazum nije poništen samo zato što je sudionik sporazuma uspio prevariti ostale sudionike i iskoristiti sporazum u svoju korist nepridržavanjem u potpunosti dogovora. Štoviše, činjenica da sudionik zabranjenog sporazuma nije u cijelosti postupao u skladu s dogovorom, ne ukazuje na to da zabranjeni sporazum nije primjenjivan »u praksi«. Poduzetnik koji, unatoč tome što djeluje u dogovoru sa svojim konkurentima, slijedi više ili manje neovisnu poslovnu politiku na tržištu, možda samo nastoji iskoristiti zabranjeni sporazum u svoju korist. (presuda Tokai, točke 74. i 297.)

Vezano uz »postojanje« zabranjenog sporazuma koji sadrži dovoljan stupanj štetnosti da se smatra ograničenjem tržišnog natjecanja »s obzirom na cilj« u smislu članka 8. stavka 1. ZZTN-a, kao u konkretnom slučaju, Vijeće ističe kako je pravno stajalište Vrhovnog suda Republike Hrvatske da je »dovoljno da sporazum sadrži dogovor o cijenama te se smatra zabranjenim prema cilju te sukladno odredbi članka 8. stavka 1. ZZTN-a nije potrebno da nastane i posljedica (u tom se smislu osnovano pozivati i na Smjernice o horizontalnim sporazumima kojima je u točki 24. definirano ograničenje tržišnog natjecanja prema cilju u smislu da je ograničenje tržišnog natjecanja prema cilju ono koje po svojoj samoj suštini ima mogućnost ograničavanja tržišnog natjecanja te ispitivanje stvarnih ili potencijalnih učinaka sporazuma na tržištu nije potrebno kad se utvrdi njegov protutržišni cilj).« (presuda broj: U-zpz 16/2015-4 od 2. ožujka 2021.)

Sukladno članku 8. stavku 4. ZZTN-a, sporazumi kojima se narušava tržišno natjecanje iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a, a ne mogu se skupno izuzeti u smislu članka 10. ZZTN-a, ex lege su ništetni.

Uvjeti za skupno izuzeće sporazuma od primjene odredbi članka 8. stavka 1. ZZTN-a, pobliže su utvrđeni uredbama Vlade Republike Hrvatske o skupnom izuzeću određenih vrsta sporazuma iz članka 10. ZZTN-a. U konkretnom slučaju riječ je o primjeni Uredbe o horizontalnim sporazumima, čije se odredbe primjenjuju naročito na sporazume o istraživanju i razvoju i sporazume o specijalizaciji, ali se na odgovarajući način primjenjuju i na druge vrste horizontalnih sporazuma.

Člankom 11. stavkom 1. i člankom 13. stavkom 1. Uredbe o horizontalnim sporazumima, utvrđivanje cijena i podjela tržišta ili kupaca propisani su kao teška ograničenja tržišnog natjecanja. Na sporazume poduzetnika koji sadrže takva teška ograničenja tržišnog natjecanja ne mogu se ni u kojem slučaju primijeniti odredbe o skupnom izuzeću. Kako predmetni sporazum sadrži upravo dogovore o utvrđivanju cijena i podjeli tržišta, dakle sadrži teška ograničenja tržišnog natjecanja, isti ne ispunjava uvjete za skupno izuzeće u smislu članka 10. ZZTN-a.

U konkretnom slučaju ispitana je i moguća primjena Uredbe o sporazumima male vrijednosti. Naime, sukladno članku 1. stavku 2. navedene Uredbe, na sporazume male vrijednosti koji zadovoljavaju uvjete iz te Uredbe, ne primjenjuju se odredbe o zabranjenim sporazumima iz članka 8. stavka 1. ZZTN-a.

Člankom 6. stavkom 1. Uredbe o sporazumima male vrijednosti propisano je kako se sporazumi, koji unatoč neznatnom tržišnom udjelu sudionika sporazuma i njihovih povezanih poduzetnika sadrže odredbe koje se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja, ne smatraju sporazumima male vrijednosti. Članak 7. iste Uredbe kao teška ograničenja tržišnog natjecanja, u sporazumima male vrijednosti sklopljenim između stvarnih ili potencijalnih konkurenata, navodi ona ograničenja koja izravno ili neizravno, samostalno ili zajedno s ostalim čimbenicima pod kontrolom ugovornih strana, imaju za cilj utvrđivanje cijena i podjelu tržišta ili kupaca. Kako je u konkretnom slučaju upravo riječ o takvim teškim ograničenjima, na predmetni sporazum ne mogu se primijeniti niti odredbe Uredbe o sporazumima male vrijednosti.

Slijedom navedenog, temeljem odluke Vijeća, AZTN je odlučio kao u točkama I. i II. izreke ovoga rješenja.

5.7.9.2.     Odluka kojom je utvrđeno postojanje uvjeta za izricanje novčanih kazni strankama, njihova visina, rokovi i način izvršenja

Vijeće je prilikom donošenja odluke kojom se utvrđuje postojanje uvjeta za izricanje novčanih kazni strankama, njihova visina, rokovi i način izvršenja, uzelo u obzir sve činjenice i okolnosti utvrđene u ovoj upravnoj stvari, kako bi se u smislu članka 60. ZZTN-a ispunio propisani cilj novčane kazne (osiguravanje učinkovitog tržišnog natjecanja, kažnjavanje počinitelja povreda ZZTN-a, otklanjanje štetnih posljedica takvih povreda i odvraćanje drugih poduzetnika od kršenja odredbi ZZTN-a).

Članak 61. ZZTN-a propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu do najviše 10 % vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario na svjetskoj razini u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća, kaznit poduzetnik koji s namjerom ili nepažnjom sklopi zabranjeni sporazum ili na koji drugi način sudjeluje u sporazumu kojim je narušeno tržišno natjecanje, na način opisan odredbom članka 8. ZZTN-a.

Sukladno odredbi članka 64. stavka 1. ZZTN-a, najviši iznos novčane kazne koja se može izreći na temelju ZZTN-a, ne može niti u kojem slučaju premašiti iznos od 10 % vrijednosti ukupnoga prihoda koji je poduzetnik ostvario u posljednjoj godini za koju postoje zaključena godišnja financijska izvješća u smislu članka 61. ZZTN-a.

Sukladno odredbi članka 64. stavka 10. ZZTN-a, pri izricanju novčane kazne AZTN uzima u obzir sve olakotne i otegotne okolnosti kao što su težina povrede, vrijeme trajanja povrede i posljedice te povrede za druge poduzetnike na tržištu i potrošače. Pri tome se primjenjuje dvostupanjska metodologija izračuna novčane kazne na način da se utvrđuje osnovni iznos novčane kazne za poduzetnika, a zatim se tako utvrđeni iznos smanjuje ili povećava ovisno o utvrđenim olakotnim i/ili otegotnim okolnostima.

Sukladno članku 4. stavku 1. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, osnovni iznos novčane kazne AZTN izračunava određujući primjerenu visinu postotka od prihoda poduzetnika, a visina postotka ovisi o težini povrede ZZTN-a, te dobiveni iznos množi s brojem godina trajanja povrede. Prema članku 4. stavku 3. iste Uredbe, u pravilu, postotak od prihoda koji se uzima u izračun osnovnog iznosa novčane kazne AZTN utvrđuje u visini do najviše 30 % prihoda poduzetnika.

Prema članku 2. stavku 1. točki c) Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, prihod poduzetnika na osnovu kojeg se izračunava osnovni iznos novčane kazne predstavlja vrijednost prodaje robe i/ili usluga koji je poduzetnik ostvario isključivo od obavljanja djelatnosti na mjerodavnom tržištu na kojem je AZTN utvrdio povredu ZZTN-a, u koji nije uključen porez na dodanu vrijednost niti drugi porezi izravno vezani uz prodaju, i to, sukladno članku 5. stavku 2. iste Uredbe, tijekom posljednje poslovne godine u kojoj je poduzetnik povrijedio ZZTN, odnosno posljednje godine za koju postoje zaključena financijska izvješća.

U konkretnom slučaju, izračun prihoda ostvarenog isključivo od obavljanja djelatnosti na mjerodavnom tržištu na kojem je utvrđena povreda ZZTN-a, temelji se na podacima koje su stranke i UDD dostavili u predmetnom postupku na zahtjev AZTN-a.

Budući da je trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma u odnosu na Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport utvrđeno u razdoblju od 4. lipnja 2012. do 1. siječnja 2014., a u pogledu Marino-Lučkog u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014., AZTN je prilikom izračuna osnovnog iznosa novčanih kazni strankama, uzeo u obzir njihove prihode ostvarene tijekom 2013., kao posljednje poslovne godine u kojoj su stranke povrijedile ZZTN.

Prilikom utvrđivanja težine povrede ZZTN-a, sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, AZTN u svakom pojedinačnom slučaju utvrđuje treba li postotak od prihoda biti određen u gornjem ili donjem dijelu raspona. Pri tome je AZTN obvezan uzimati niz čimbenika, kao što su primjerice, vrsta povrede ZZTN-a, tržišni udjel poduzetnika-sudionika povrede ZZTN-a, zemljopisno područje na kojem povreda ZZTN-a ima ili može imati učinak, te je li povreda ZZTN-a u praksi izvršena ili je samo ostavljena otvorena mogućnost za izvršenje povrede.

Karteli su u pravilu tajni horizontalni sporazumi između dva ili više neovisnih poduzetnika ili odluke udruženja poduzetnika ili usklađeno djelovanje poduzetnika koji svi djeluju na istoj razini proizvodnje odnosno distribucije, a imaju za cilj narušavanje tržišnog natjecanja između konkurenata, putem međusobnog utvrđivanja kupovnih ili prodajnih cijena, podjele tržišta i kupaca, ograničavanjem proizvodnje i/ili prodaje i tehnološkog razvoja, dogovorom o sudjelovanju u postupcima javne nabave i slično, čija je posljedica štetan učinak na potrošače u vidu povećanja cijena i smanjivanju izbora robe i/ili usluga, smatraju se po svojoj vrsti najtežim oblicima ograničavanja tržišnog natjecanja, odnosno najtežim povredama ZZTN-a.

Sukladno odredbi članka 6. stavka 3. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, u slučaju kartelnih sporazuma, udio od prihoda poduzetnika koji se uzima u izračun osnovnog iznosa novčane kazne i utvrđuje u visini do najviše 30 % prihoda poduzetnika, AZTN će odrediti u pravilu u gornjem dijelu raspona, uzimajući u obzir sve gore navedene čimbenike iz članka 6. stavka 2. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere.

Prilikom utvrđivanja težine povrede ZZTN-a od strane Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta u konkretnom slučaju, Vijeće je uzelo u obzir da su isti sudjelovali u najtežoj povredi ZZTN-a odnosno zabranjenom sporazumu (kartelu) na način opisan člankom 8. stavkom 1. točkom 1. i 3. ZZTN-a (utvrđivanje cijena i podjela tržišta), koji je imao za cilj narušavanje tržišnog natjecanja u predmetnim postupcima javne nabave, da je navedena povreda imala učinak na području Grada Zagreba kao mjerodavnom tržištu u zemljopisnom smislu, te da je ista povreda izvršena u praksi, budući da su osim »protutržišnog cilja« predmetnog zabranjenog sporazuma, utvrđeni i njegovi »protutržišni učinci« zbog kojih je tržišno natjecanje u postupcima javne nabave 14 predmetnih grupa nabave bilo stvarno i značajno narušeno, što je detaljnije navedeno pod točkom 5.7.9.1. obrazloženja ovoga rješenja.

Gore navedene činjenice i okolnosti Vijeće je uzelo u obzir i prilikom utvrđivanja težine povrede ZZTN-a od strane Marino-Lučkog u konkretnom slučaju, s tom razlikom da je isti naknadno pristupio predmetnom zabranjenom sporazumu i sudjelovao u povredi samo na način opisan člankom 8. stavkom 1. točkom 3. ZZTN-a (podjela tržišta).

Prilikom utvrđivanja težine povrede ZZTN-a od strane Agro-Vira, Agrodalma, Diljexporta i Marino-Lučkog u konkretnom slučaju, Vijeće nije sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, uzelo u obzir i njihove tržišne udjele, budući da precizno definiranje mjerodavnog tržišta i tržišne snage poduzetnika nije potrebno kada je cilj zabranjenog sporazuma sam po sebi protutržišni, kao u konkretnom slučaju (što je detaljnije obrazloženo pod točkom 4. obrazloženja ovoga rješenja), niti kada zabranjeni sporazum sadrži ograničenja koja se smatraju teškim ograničenjima tržišnog natjecanja (utvrđivanje cijena i podjela tržišta ili kupaca), kao u konkretnom slučaju, pa se na takav sporazum ne mogu primijeniti odredbe Uredbe o sporazumima male vrijednosti niti u slučaju neznatnog tržišnog udjela sudionika sporazuma.

S obzirom na utvrđenu težinu povrede ZZTN-a u konkretnom slučaju, Vijeće je donijelo odluku da prilikom izračuna osnovnog iznosa novčane kazne sudionicima predmetnog sporazuma, postotak od njihovog prihoda na mjerodavnom tržištu u posljednjoj poslovnoj godini u kojoj su povrijedili ZZTN (2013.) iznosi 12 % za Agro-vir, Agrodalm i Diljexport i 10 % za Marino-Lučko.

Trajanje predmetnog zabranjenog sporazuma utvrđeno je u odnosu na Agro-Vir, Agrodalm i Diljexport u razdoblju od 4. lipnja 2012. do 1. siječnja 2014., a u pogledu Marino-Lučkog u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 1. siječnja 2014.

Pri utvrđivanju broja godina trajanja povrede, AZTN će sukladno članku 4. stavku 4. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere, razdoblja kraća od 6 mjeseci smatrati razdobljem od pola godine, a razdoblja dulja od 6 mjeseci, ali kraća od jedne godine, punom godinom povrede ZZTN-a.

S tim u vezi, AZTN je utvrdio da je u konkretnom slučaju povreda ZZTN-a od strane Agro-Vira, Agrodalma i Diljexporta, trajala dvije godine, a od strane Marino-Lučkog jednu godinu.

Slijedom navedenog, utvrđeni su osnovni iznosi novčane kazne za:

1. Agro-Vir u iznosu od […] kn

2. Agrodalm u iznosu od […] kn

3. Diljexport u iznosu od […] kn

4. Marino-Lučko u iznosu od […] kn.

Člankom 7. stavkom 1. Uredbe o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere propisano je kako u slučajevima kartelnih povreda ZZTN-a kojima se dogovaraju cijene, dijele tržišta i ograničava proizvodnja, neovisno od vremena sudjelovanja poduzetnika u povredi ZZTN-a, AZTN može osnovni iznos novčane kazne uvećati za dodatni iznos do najviše 25 % prihoda poduzetnika. Cilj uvećanja novčane kazne za navedeni dodatni iznos jest odvraćanje drugih poduzetnika od sklapanja kartelnih sporazuma kao najtežih oblika povrede ZZTN-a.

Kako je u konkretnom slučaju upravo riječ o kartelnom sporazumu o utvrđivanju cijena i podjeli tržišta, Vijeće je donijelo odluku o uvećanju osnovnog iznosa novčane kazne Agro-Viru, Agrodalmu, Diljexportu i Marino-Lučkom za dodatni iznos od 5 %.

Uredbom o kriterijima za izricanje upravno-kaznene mjere propisano je kako osnovni iznos novčane kazne AZTN može povećati, ukoliko utvrdi postojanje otegotnih okolnosti, odnosno smanjiti, ukoliko utvrdi postojanje olakotnih okolnosti.

Vijeće nije utvrdilo postojanje otegotnih okolnosti na strani niti jedne od stranaka u predmetnom postupku.

Kao olakotnu okolnost u odnosu na sve stranke, Vijeće je uzelo u obzir činjenicu da niti jedna od stranaka nije ranije kažnjavana za bilo koji oblik narušavanja tržišnog natjecanja.

Slijedom navedenog, Vijeće je donijelo odluku da se utvrđeni osnovni iznosi novčane kazne strankama smanje za […] %.

Razmatrajući sve činjenice i okolnosti relevantne za utvrđivanje visine novčane kazne, Vijeće je donijelo odluku o izricanju novčane kazne za:

1. Agro-Vir u iznosu od 789.000,00 kn

2. Agrodalm u iznosu od 871.000,00 kn

3. Diljexport u iznosu od 424.000,00 kn

4. Marino-Lučko u iznosu od 71.000,00 kn.

Vijeće smatra da će se izricanjem novčanih kazni u navedenim iznosima postići cilj primjerenog kažnjavanja sudionika predmetnog zabranjenog sporazuma (specijalni preventivni učinak) i odvraćanja drugih poduzetnika od kršenja odredaba ZZTN-a (opći preventivni učinak).

Rokovi i način izvršenja

Sukladno odredbi članka 70. stavka 2. ZZTN-a, novčane kazne uplaćuju se po pravomoćnosti rješenja AZTN-a, uračunavajući u iznos novčane kazne i zakonske zatezne kamate od dana pravomoćnosti rješenja AZTN-a do dana plaćanja.

Izrečeni iznos uplaćuje se u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske na račun broj: HR1210010051863000160, model HR64, poziv na broj odobrenja: 6092-20833-(OIB uplatitelja).

Nakon izvršene uplate, kao dokaz o obavljenoj uplati novčane kazne, stranke su dužne uplatnicu dostaviti AZTN-u najkasnije po isteku roka od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ovoga rješenja, s pozivom na poslovni broj KLASA: UP/I 034-03/17-01/021.

Ako stranka u roku od 15 (petnaest) dana od pravomoćnosti ovoga rješenja ne uplati novčanu kaznu koja joj je izrečena pod točkom IV. izreke ovoga rješenja, AZTN će sukladno odredbi članka 70. stavka 4. ZZTN-a obavijestiti Ministarstvo financija, Poreznu upravu, radi naplate novčane kazne prisilnim putem prema propisima o prisilnoj naplati poreza.

Slijedom navedenog, temeljem odluke Vijeća, AZTN je odlučio kao u točki IV. izreke ovoga rješenja.

6. Objava rješenja u »Narodnim novinama« i na internetskoj stranici AZTN-a

Sukladno odredbi članka 59. stavka 2. ZZTN-a, a u svezi s člankom 58. stavkom 1. točkom 1. ZZTN-a, ovo rješenje bit će objavljeno u »Narodnim novinama«, a na temelju članka 59. stavka 3. ZZTN-a i na internetskoj stranici AZTN-a.

Slijedom navedenog, temeljem odluke Vijeća, AZTN je odlučio kao u točki V. izreke ovoga rješenja.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja žalba nije dopuštena, ali nezadovoljna stranka može tužbom pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske u roku od 30 (trideset) dana, računajući od dana dostave ovoga rješenja.

Napomena:

Sukladno članku 59. stavku 4. ZZTN-a, podaci koji se smatraju poslovnom tajnom u smislu članka 53. ZZTN-a izuzeti su od objave. Navedeni podaci označeni su u tekstu s […], odnosno korištene su skraćenice naziva.

Klasa: UP/I 034-03/17-01/021

Urbroj: 580-09/84-2022-082

Zagreb, 28. travnja 2022.

Predsjednica
Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja
dr. sc. Mirta Kapural, dipl. iur., v. r.