Ustavni sud Republike Hrvatske

1037

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju su podnijeli Ivica Kelam, Ante Kelam, Anđelka Ivana Kelam, mldb. Nikola Kelam i Ana Marija Ivanković, svi iz Kaštel Gomilice, svi zastupani po Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, na sjednici održanoj 18. svibnja 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Splitu dužan je u predmetu broj: Pn-91/2022 (ranije: predmet Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Lukšiću broj: P1-1898/10) odlučiti u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od dvanaest (12) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon nastavka postupka.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) i to:

− Ivici Kelam iz Kaštel Gomilice, Vinkovačka 8, u iznosu od 22.800,00 kuna,

− Anti Kelam iz Kaštel Gomilice, Vinkovačka 8, u iznosu od 22.800,00 kuna,

− Anđelki Ivani Kelam iz Kaštel Gomilice, Vinkovačka 8, u iznosu od 22.800,00 kuna,

− mldb. Nikoli Kelam iz Kaštel Gomilice, Vinkovačka 8, u iznosu od 22.800,00 kuna i

− Ani Mariji Ivanković iz Kaštel Gomilice, Vinkovačka 8, u iznosu od 22.800,00 kuna.

IV. Naknade iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Ivica Kelam, Ante Kelam, Anđelka Ivana Kelam, mldb. Nikola Kelam i Ana Marija Ivanković, svi iz Kaštel Gomilice (u daljnjem tekstu: podnositelji), svi zastupani po Josipu Giljanoviću, odvjetniku u Splitu, podnijeli su 13. kolovoza 2021. ustavnu tužbu zbog duljine parničnog postupka vođenog radi naknade štete, smatrajući da im je povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) pribavljen je spis Općinskog suda u Splitu broj: Pn-91/2022 (ranije: P1-1898/2010).

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Parnični postupak radi naknade štete pokrenut je tužbom od 9. travnja 2010. koju su podnositelji i ostale tužiteljice, Marica Bralić, Ivanka Škrabatić i Anđelka Kelam (u daljnjem tekstu: ostale tužiteljice) podnijele protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb (u daljnjem tekstu: tuženik).

Podnescima od 16. travnja 2010., 14. svibnja 2010. i 26. srpnja 2010. podnositelji su predložili sudu žurno zakazivanje ročišta.

Rješenjem Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Kaštel Lukšiću (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) od 20. kolovoza 2010. tuženiku je dostavljena tužba radi podnošenja odgovora.

Tuženik je podnio pisani odgovor na tužbu 13. rujna 2010.

Podnositelji su podneskom od 2. prosinca 2010. uredili tužbeni zahtjev te se očitovali na navode iz odgovora na tužbu.

Prvostupanjski sud je 7. listopada 2010. dostavio strankama poziv za ročište određeno za 4. siječnja 2011.

Na ročištu održanom 4. siječnja 2011. određena je pribava kaznenog spisa broj: K – 713/10 te saslušanje svjedoka Stipana Pivca. Iduće ročište zakazano je za 22. veljače 2011.

Prvostupanjski sud je podneskom Općinskog suda u Splitu od 18. ožujka 2011. obaviješten o nemogućnosti dostave traženog kaznenog spisa broj: K-713/10, jer je glavna rasprava u tijeku.

Prvostupanjski sud nije održao ročite određeno za 22. veljače 2011.

Prvostupanjski sud je na ročištu održanom 24. svibnja 2011. utvrdio da nema dokaza da je pozvan svjedok Stipan Pivac. Sljedeće ročište zakazano je za 29. rujna 2011. te je određeno da će se od Općinskog suda u Splitu zatražiti dostava spisa kaznenog predmeta, ako isti bude pravomoćno riješen do 29. rujna 2011. ili dostava prvostupanjske presude, ako bude donesena. Također je određeno da će se na sljedeće ročište pozvati svjedok Stipan Pivac.

Prvostupanjski sud nije održao ročite određeno za 29. rujna 2011.

Podnositelji su podneskom od 10. studenoga 2011. dostavili prvostupanjskom sudu presliku pravomoćne presude donesene u predmetu Općinskog suda u Splitu broj: K-713/10 od 18. svibnja 2011.

Na idućem ročištu održanom 26. siječnja 2012., saslušan je svjedok Stipan Pivac te pročitana pravomoćna presuda Općinskog suda u Splitu broj: K-713/10, nakon čega je određeno da će se na idućem ročištu, zakazanom za 8. svibnja 2012., saslušati svjedoci Jozo Vidić i Ivan Dugeč.

Zbog službene spriječenosti raspravnog suca, rješenjem prvostupanjskog suda od 2. svibnja 2012. odgođeno je ročište zakazano za 8. svibnja 2012. na 31. svibnja 2012.

Na ročištu održanom 31. svibnja 2012., prvostupanjski sud je utvrdio da nisu pristupili uredno pozvani svjedoci Jozo Vidić i Ivan Dugeč. Prvostupanjski sud prihvatio je dokazni prijedlog podnositelja da se na idućem ročištu, pored navedenih svjedoka, saslušaju i podnositelji Ante Kelam, Ana Marija Kelam i Ivana Anđelka Kelam (na okolnost zajedničkog stanovanja). Iduće ročište određeno je za 10. listopada 2012.

Na idućem ročištu održanom 10. listopada 2012. saslušani su naprijed navedeni svjedoci i podnositelji. Iduće ročište zakazano je za 20. studenoga 2012.

Tuženik se podneskom od 19. studenoga 2012. očitovao na izjave saslušanih svjedoka i tužitelja.

Na ročištu održanom 20. studenoga 2012., čitan je podnesak podnositelja od 19. studenoga 2012. Određeno je da će se zatražiti novo prometno vještačenje te očitovanje od društva Etna d.o.o. o pitanju je li narudžba za podizanje nadgrobnog spomenika u prosječnoj ili iznadprosječnoj cijeni.

Prvostupanjski sud je 12. srpnja 2013. zaprimio nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Nevena Kralja.

Na idućem ročištu održanom 28. studenoga 2013. određeno je saslušanje vještaka prometne struke Nevena Kralja te je iduće ročište zakazano za 13. siječnja 2014.

Iduće ročište održano je 13. siječnja 2014. Saslušan je vještak Neven Kralj, te je određeno saslušanje podnositelja Ivice Kelama.

Na idućem ročištu održanom 25. veljače 2014. saslušan je Ivica Kelam. Podnositeljima je naloženo da dostave fotografije grobnice kako je izgledala u trenutku sahrane. Iduće ročište zakazano je za 6. ožujka 2014.

Na idućem ročištu održanom 6. ožujka 2014. čitan je podnesak tuženika kojim se očitovao na dosadašnji tijek rasprave, nakon čega je zaključena glavna rasprava. Ročište za objavu presude zakazano je za 17. travnja 2014.

Na ročištu održanom 17. travnja 2014. objavljena je presuda prvostupanjskog suda, protiv koje su tužitelji i tuženik 7. svibnja 2014. izjavili žalbe.

Podneskom Županijskog suda u Splitu od 15. travnja 2016., prvostupanjski sud je pozvan dostaviti punomoći za tužiteljice Ivanku Škrabatić i Maricu Bralić te mldb. podnositelja Nikolu Kelama.

Na poziv prvostupanjskog suda od 29. travnja 2016. za dostavu punomoći za zastupanje tužiteljica Ivanke Škrabatić i Marice Bralić te podnositelja mldb. Nikolu Kelama, punomoćnik podnositelja je podneskom od 17. svibnja 2016. dostavio tražene punomoći, dok je podneskom od 24. svibnja 2016. pojasnio da je mldb. Nikola Kelam zastupan po ocu Ivici Kelam, kao zakonskom zastupniku te da su obojica u predmetnom parničnom postupku zastupani po odvjetnicima odvjetničkog društva Par i Gradac, na temelju punomoći koja prileži spisu.

Spis predmeta dostavljen je Županijskom sudu u Splitu 17. lipnja 2016.

Presudom Županijskog suda u Splitu (u daljnjem tekstu: drugostupanjski sud) broj: Gžnš-146/2014 od 26. siječnja 2017. odbijena je žalba podnositelja i ostalih tužiteljica, dok je žalba tuženika dijelom odbijena, a dijelom prihvaćena te je prvostupanjska presuda preinačena u dijelu u kojem je odlučeno o parničnom trošku.

Podnositelji i ostale tužiteljice su 24. svibnja 2017., izjavili reviziju Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

Podnositelji su 16. kolovoza 2021. podnijeli Vrhovnom sudu Republike Hrvatske zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Rješenjem predsjednika Vrhovnog suda broj: Su-Gzp I-70/2021-4 od 16. rujna 2021. utvrđeno je da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnositelja osnovan (točka I. izreke), te je naloženo vijeću Vrhovnog suda donijeti odluku u roku od 6 (šest) mjeseci od dana dostave ove odluke sucu izvjestitelju.

Rješenjem Vrhovnog suda broj: Rev-1750/2017-5 od 2. veljače 2022. djelomično je prihvaćena revizija podnositelja i ostalih tužiteljica te su ukinute drugostupanjska presuda i prvostupanjska presuda u dijelovima pobliže navedenim u izreci rješenja. Predmet je u tom dijelu vraćen Općinskom sudu u Splitu na ponovno suđenje.

Rješenjem Općinskog suda u Splitu broj: Pn-91/2022 od 8. ožujka 2022. utvrđen je prekid postupka, jer je tužiteljica Anđelka Kelam (I. tužiteljica) preminula 3. lipnja 2019. (točka 1. izreke) te je određeno da će se postupak nastaviti kada nasljednici ili skrbnik ostavine pokojne Anđelke Kelam preuzme postupak ili kad ga sud, na prijedlog suprotne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učini (točka 2. izreke).

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

5. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. do 2013. godine (stupanja na snagu ZoSuda/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

6. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

6.1. U konkretnom slučaju podnositelji su koristili pravno sredstvo koje im je bilo na raspolaganju na temelju ZoSuda/13, odnosno 16. kolovoza 2021. podnijeli su kao predlagatelji zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Rješenjem predsjednika Vrhovnog suda broj: Su-Gzp I-70/2021-4 od 16. rujna 2021. utvrđeno je da je zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku podnositelja osnovan (točka I. izreke), te je naloženo vijeću Vrhovnog suda donijeti odluku u roku od 6 (šest) mjeseci od dana dostave ove odluke sucu izvjestitelju.

7. S obzirom na to da su podnositelji koristili pravno sredstvo koje im je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

8. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenost predmeta, ponašanje podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnost predmeta postupka za podnositelje.

U konkretnom slučaju Ustavni sud posebno razmatra postupanje nadležnih sudova i podnositelja od 9. travnja 2010. (podnošenja tužbe radi naknade štete) do dana donošenja ove odluke Ustavnog suda (razmatrano razdoblje).

1) Duljina sudskog postupka

9. Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositelja od 9. travnja 2010. radi naknade štete.

U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi podnositelja postupak je u prekidu pred Općinskim sudom u Splitu.

Ustavni sud utvrđuje da parnični postupak u konkretnom slučaju od podnošenja tužbe (9. travnja 2010.) do donošenja ove odluke (18. svibnja 2022.) traje ukupno dvanaest (12) godine, jedan (1) mjesec i devet (9) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

10. Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju radi o relativno složenom predmetu u kojem je provedeno prometno vještačenje.

3) Postupanje nadležnih sudova

11. Ustavni sud utvrđuje da je postupak pred prvostupanjskim sudom trajao četiri godina i sedam dana. Tijekom prvostupanjskog postupka razvidno je jedno razdoblje neaktivnosti suda. Naime, iako je prvostupanjski sud na ročištu održanom 4. siječnja 2011., odredio da će se na idućem ročištu, zakazanom za 22. veljače 2011., saslušati svjedok Stipan Pivac, navedeno ročište nije održano, dok je na idućem ročištu održanom 24. svibnja 2011. utvrđeno da »nema dokaza da je pozvan svjedok Stipan Pivac«. Iduće ročište, određeno za 29. rujna 2011., odgođeno je na 26. siječnja 2012., kada je navedeni svjedok saslušan.

Nakon što je 6. lipnja 2014. spis parničnog predmeta, povodom žalbi stanaka, otpremljen na Županijski sud u Splitu, navedeni drugostupanjski sud je 15. travnja 2016. vratio prvostupanjskom sudu spis predmeta te ga pozvao da utvrdi postoji li punomoć za zastupanje tužiteljica Marice Bralić i Ivanke Škrabatić te mldb. Nikole Kelama. Prvostupanjski sud je 17. lipnja 2016. ponovno dostavio Županijskom sudu u Splitu spis predmeta s traženom punomoći. Drugostupanjska presuda donesena je 26. siječnja 2017.

Nadalje je utvrđeno da je revizija podnesena 24. svibnja 2017., dok je rješenje Vrhovnog suda doneseno 2. veljače 2022., odnosno u okviru šestomjesečnog roka određenog rješenjem predsjednika Vrhovnog suda broj: Su-Gzp I-70/2021-4 od 16. rujna 2021. kojim je odlučeno u povodu zahtjeva podnositelja za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Nakon što je rješenjem Vrhovnog suda od 2. veljače 2022. predmet u ukidbenom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, rješenjem Općinskog suda u Splitu broj: Pn-91/2022 od 8. ožujka 2022. utvrđen je prekid postupka koji u vrijeme odlučivanja o ustavnoj tužbi i dalje traje.

4) Ponašanje podnositelja ustavnih tužbi

12. Ustavni sud utvrđuje da podnositelji u razmatranom razdoblju nisu pridonijeli duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

13. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka dulje od dvanaest (12) godina, kao i činjenicu da postupak nije pravomoćno okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno pravo podnositeljima da sud u razumnom roku odluči o njihovima pravima i obvezama, koje je pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Utvrdivši stoga da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

13.1. Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je Općinski sud u Splitu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluka u roku osam (8) dana od dana njihove otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

13.2. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

14. Visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, Ustavni sud je utvrdio uzimajući u obzir okolnosti konkretnog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

15. Objava ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona.

Broj: U-IIIA-4718/2021
Zagreb, 18. svibnja 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.