HRVATSKI SABOR
1171
Na temelju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću, koji je Hrvatski sabor donio na sjednici 1. srpnja 2022.
Klasa: 011-02/22-02/61
Urbroj: 71-10-01/1-22-2
Zagreb, 6. srpnja 2022.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Zoran Milanović, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOODVJETNIČKOM VIJEĆU
Članak 1.
U Zakonu o Državnoodvjetničkom vijeću (»Narodne novine«, br. 67/18. i 126/19.) u članku 5. iza stavka 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
»(6) Zamjenicima državnih odvjetnika izabranim u Državnoodvjetničko vijeće umanjuju se obveze u obavljanju državnoodvjetničke dužnosti, i to predsjedniku vijeća za 75 %, a članovima za 20 %.«.
Članak 2.
U članku 13. stavak 4. mijenja se i glasi:
»(4) Svaki kandidat za člana Vijeća mora dati pisani pristanak na kandidaturu i priložiti životopis.«.
Članak 3.
U članku 15. stavku 3. iza riječi: »liste« dodaju se riječi: »i životopise«.
Članak 4.
U članku 35. stavku 1. riječ: »izbora« zamjenjuje se riječima: »polaganja prisege«.
Članak 5.
U članku 48. iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:
»(4) Plan popunjavanja slobodnih mjesta zamjenika državnih odvjetnika i njegove izmjene objavljuju se na mrežnim stranicama ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa i Vijeća.«.
Članak 6.
Članak 49. mijenja se i glasi:
»(1) Najviše 30 % od planom predviđenih mjesta zamjenika državnih odvjetnika može se popuniti trajnim premještajem zamjenika državnih odvjetnika iz državnih odvjetništava istog stupnja i iste vrste.
(2) Nakon donošenja Plana iz članka 48. stavka 1. ovoga Zakona, a prije objave prvog oglasa za popunjavanje slobodnih mjesta predviđenih Planom, Vijeće na svojim mrežnim stranicama objavljuje poziv zamjenicima državnih odvjetnika da u roku od 30 dana podnesu prijavu za trajni premještaj.
(3) U drugo državno odvjetništvo trajno se mogu premjestiti zamjenici državnih odvjetnika koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost najmanje tri godine.
(4) Zamjenici državnog odvjetnika koji žele biti trajno premješteni u drugo državno odvjetništvo dostavljaju Vijeću pisanu prijavu, a Vijeće će za njih zatražiti ocjenu obnašanja državnoodvjetničke dužnosti te mišljenje državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u koje traže premještaj i iz kojeg se traži premještaj. Negativno mišljenje na premještaj kandidata mora se pisano obrazložiti.
(5) Nakon isteka roka za dostavu prijava iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će od nadležnih državnih odvjetnika zatražiti da u daljnjem roku od 30 dana utvrde potrebe i stanje popunjenosti mjesta zamjenika državnih odvjetnika te radnu opterećenost državnih odvjetništava u kojima kandidati obnašaju dužnost. Prijave zamjenika državnih odvjetnika koji dužnost obnašaju u državnim odvjetništvima u kojima bi u slučaju premještaja došlo do većih poteškoća u organizaciji rada neće se razmatrati.
(6) Ako se na poziv Vijeća javi više kandidata, Vijeće ih poziva na razgovor na kojem im se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihova motiviranost za trajan premještaj i obnašanje dužnosti u drugom državnom odvjetništvu.
(7) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom.
(8) Na temelju ocjene obnašanja državnoodvjetničke dužnosti iz stavka 4. ovoga članka i bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata, objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama te donosi obrazloženu odluku o premještaju.«.
Članak 7.
Članak 56. mijenja se i glasi:
»(1) Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu se imenovati kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost.
(2) U odnosu na kandidate iz stavka 1. ovoga članka koji su primljeni u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređeni na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima izbor mora biti utemeljen na ocjeni rada u svojstvu savjetnika, završnoj ocjeni koju su ostvarili u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem, a u odnosu na kandidate koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita na broju bodova ostvarenih na završnom ispitu u Državnoj školi i ostvarenim bodovima na razgovoru s Vijećem.
(3) Ocjenu rada savjetnika u pravosudnim tijelima u svrhu sudjelovanja u postupku imenovanja zamjenika općinskog državnog odvjetnika donosi čelnik pravosudnog tijela u koje su raspoređeni na zahtjev Vijeća sukladno metodologiji ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika odnosno metodologiji ocjenjivanja rada sudskih savjetnika, a na temelju ocjenjivanja kandidati mogu ostvariti najviše 100 bodova.
(4) Protiv odluke o ocjeni iz stavka 3. ovoga članka kandidat ima pravo u roku od osam dana od dana dostave izjaviti žalbu neposredno višem državnom odvjetniku odnosno predsjedniku neposredno višeg suda, koji su o žalbi dužni odlučiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja.
(5) Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike, a završnu ocjenu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike ostvarili su na temelju različitih mjerila, vrijednost završne ocjene tih kandidata usklađuje se tako da se završna ocjena svakog kandidata pomnoži koeficijentom koji se izračunava tako da se najviša moguća završna ocjena prema propisima koji su važili u vrijeme prijave na oglas o slobodnom mjestu zamjenika općinskog državnog odvjetnika podijeli najvišom mogućom završnom ocjenom koju je prema važećim propisima kandidat mogao ostvariti u vrijeme svoga ocjenjivanja.
(6) Na temelju ocjene rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završne ocjene u Državnoj školi odnosno broja bodova na završnom ispitu u Državnoj školi Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(7) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika donosi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.«.
Članak 8.
Iza članka 56. dodaje se članak 56.a koji glasi:
»Članak 56.a
(1) U postupcima iz članka 56. ovoga Zakona na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56. stavka 6. ovoga Zakona i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(2) Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća. Kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad, specijalizaciju i stručno usavršavanje, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog, odgovornog i etičnog obnašanja dužnosti, kao i njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(3) Zbrajanjem broja bodova ostvarenih ocjenom rada savjetnika u pravosudnim tijelima i završnom ocjenom u Državnoj školi odnosno bodovima na završnom ispitu u Državnoj školi i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(4) Vijeće imenuje zamjenike općinskog državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(5) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće kandidate s ostvarenim najvećim brojem bodova prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka upućuje na psihološko testiranje radi utvrđenja sposobnosti za obnašanje državnoodvjetničke dužnosti.
(6) Za kandidate iz stavka 4. ovoga članka koji zadovolje na psihološkom testiranju Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere.
(7) Temeljna sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere, a na temelju izvješća o rezultatu temeljne sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika općinskog državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.
(8) Ako kandidat iz stavka 4. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće podnosi zahtjev nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.«.
Članak 9.
Članak 57. mijenja se i glasi:
»(1) Kada pravosudni dužnosnik podnosi prijavu na oglas o slobodnom mjestu zamjenika županijskog državnog odvjetnika, Vijeće će od nadležnog državnog odvjetnika odnosno sudačkog vijeća zatražiti da u roku od 30 dana dostavi ocjenu obnašanja dužnosti.
(2) Kandidati za zamjenike županijskih državnih odvjetnika koji u trenutku prijave više ne obnašaju pravosudnu dužnost pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje.
(3) Ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća.
(5) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 4. ovoga članka i u skladu sa stavkom 8. ovoga članka. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.
(6) Na razgovoru iz stavka 5. ovoga Zakona kandidatima se postavljaju pitanja koja se odnose na njihov dosadašnji rad i aktivnosti, a na temelju kojih se može utvrditi njihov osjećaj za pravdu, sposobnost primjerenog i odgovornog obnašanja dužnosti te njihova motiviranost za obnašanje dužnosti.
(7) Zbrajanjem ukupnog broja bodova ostvarenih ocjenom obnašanja dužnosti odnosno pisanom provjerom znanja i na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata i objavljuje ga na svojim mrežnim stranicama.
(8) Vijeće će imenovati zamjenika državnog odvjetnika između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.
(9) Prije donošenja odluke o imenovanju Vijeće će nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere za predloženog kandidata koji ne obnaša državnoodvjetničku dužnost.
(10) Ako kandidat iz stavka 9. ovoga članka odbije dati suglasnost za provođenje temeljne sigurnosne provjere ili se u odnosu na tog kandidata utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka, Vijeće nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere prvog sljedećeg kandidata koji je ostvario najveći broj bodova.
(11) Na temelju izvješća nadležne sigurnosno-obavještajne agencije o rezultatu sigurnosne provjere koja se provodi sukladno zakonu kojim se uređuju sigurnosne provjere Vijeće donosi ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Za zamjenika državnog odvjetnika ne može se imenovati kandidat u odnosu na kojeg se utvrdi postojanje sigurnosnih zapreka.«.
Članak 10.
U članku 58. stavci 2., 3. i 4. mijenjaju se i glase:
»(2) Na razgovor pred Vijećem pozivaju se kandidati prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka i u skladu sa stavkom 4. ovoga članka. Vijeće će u razgovoru s kandidatima ocijeniti motiviranost kandidata za rad u državnom odvjetništvu, kao i sposobnost za komuniciranje, rješavanje sukoba i donošenje odluka. Kandidat na razgovoru može ostvariti najviše 20 bodova, a bodovi se dodjeljuju neposredno nakon razgovora sa svakim pojedinim kandidatom te objavljuju na mrežnim stranicama Vijeća.
(3) Kandidati koji ispunjavaju uvjete za mjesto zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a koji nisu pravosudni dužnosnici, pristupaju pisanoj provjeri znanja pred Vijećem koja se sastoji od izrade jedne pisane radnje. Pisanom provjerom znanja može se ostvariti najviše 150 bodova.
(4) Na temelju ukupnog broja bodova utvrđenog ocjenom obnašanja dužnosti odnosno rezultata pisane provjere znanja i broja bodova ostvarenih na razgovoru Vijeće utvrđuje redoslijed kandidata koji se objavljuje na mrežnim stranicama Vijeća. Vijeće će imenovati zamjenike između najviše 15 kandidata koji su ostvarili najveći broj bodova, s tim da razlika između izabranog kandidata i kandidata s najvećim brojem bodova ne smije biti veća od 15 bodova.«.
Članak 11.
Iza članka 58. dodaje se članak 58.a koji glasi:
»Članak 58.a
Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članaka 56.a, 57. i 58. ovoga Zakona donosi Vijeće.«.
Članak 12.
U članku 60. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Obrazložena odluka Vijeća o imenovanju zamjenika državnog odvjetnika dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od dana donošenja. Ako je prema utvrđenom redoslijedu iz članka 56.a stavka 3., članka 57. stavka 7. i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona više kandidata ostvarilo isti broj bodova te ako je za zamjenika državnog odvjetnika Vijeće imenovalo kandidata koji nije ostvario najveći broj bodova, Vijeće će u odluci o imenovanju posebno obrazložiti razloge zbog kojih je prednost dalo izabranom kandidatu u odnosu na kandidate s istim odnosno većim brojem bodova.«.
Članak 13.
U članku 61. stavku 1. riječ: »koji« zamjenjuje se riječju: »kojeg«.
Članak 14.
U članku 64. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi:
»6. zbog nedavanja suglasnosti za provođenje sigurnosne provjere«.
Dosadašnja točka 6. postaje točka 7.
Članak 15.
U članku 67. stavak 2. mijenja se i glasi:
»(2) Protiv odluke o razrješenju zbog razloga navedenih u članku 64. stavku 1. točkama 1., 2., 3., 4., 6. i 7. ovoga Zakona žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.«.
Članak 16.
Članak 71. mijenja se i glasi:
»(1) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika najviše dva puta uzastopce.
(2) Županijski državni odvjetnik i općinski državni odvjetnik mogu biti ponovno imenovani na dužnost županijskog odnosno općinskog državnog odvjetnika nakon što su obnašali državnoodvjetničku dužnost razmjerno vremenu na koje su prethodno bili imenovani državnim odvjetnicima.
(3) Vrijeme na koje je imenovan državni odvjetnik započinje teći danom stupanja na dužnost.
(4) Ako općinski ili županijski državni odvjetnik ne bude ponovo imenovan, nakon isteka mandata nastavlja raditi kao zamjenik državnog odvjetnika u istom državnom odvjetništvu ili se, ako je to za njega povoljnije, vraća na mjesto zamjenika državnog odvjetnika u državnom odvjetništvu u kojem je prije imenovanja obnašao državnoodvjetničku dužnost.
(5) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika iz članka 69. stavka 1. i članka 70. stavka 1. ovoga Zakona imenovani za državnog odvjetnika nižeg državnog odvjetništva imaju pravo na plaću koja je za njih povoljnija.«.
Članak 17.
U članku 78. stavku 1. točka 3. briše se.
Dosadašnja točka 4. postaje točka 3.
Članak 18.
Članak 80. mijenja se i glasi:
»Rješenje kojim se utvrđuje nastup okolnosti koje dovode do prestanka dužnosti državnog odvjetnika iz članka 78. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i odluku o razrješenju dužnosti državnog odvjetnika donosi Vijeće.«.
Članak 19.
U članku 81. stavku 1. brojka: »9.« zamjenjuje se brojkom: »12.«.
U stavku 2. brojka: »9.« zamjenjuje se brojkom: »12.«.
Članak 20.
U članku 82. stavku 1. brojka: »9.« zamjenjuje se brojkom: »12.«.
U stavku 2. brojka: »9.« zamjenjuje se brojkom: »12.«.
Članak 21.
U članku 86. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Za počinjena stegovna djela mogu se izreći sljedeće stegovne kazne:
1. ukor
2. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje tri mjeseca
3. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci
4. novčana kazna do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu u vremenu od sedam do 12 mjeseci
5. razrješenje od dužnosti.«.
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:
»(2) Vijeće može primijeniti uvjetnu osudu razrješenja od dužnosti ako ocijeni da se i bez izvršenja te stegovne kazne može očekivati ostvarenje svrhe kažnjavanja, odnosno da će zamjenik državnog odvjetnika u daljnjem obnašanju državnoodvjetničke dužnosti prestati s ponašanjem zbog kojeg mu je izrečena stegovna kazna razrješenje od dužnosti.
(3) Vijeće će opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne ako stegovno kažnjeni zamjenik državnog odvjetnika u vremenu provjeravanja, koje ne može biti kraće od šest mjeseci niti dulje od dvije godine, počini jedno ili više stegovnih djela.
(4) Uvjetna se osuda ne može opozvati nakon što je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja.«.
Dosadašnji stavci 2. do 5. postaju stavci 5. do 8.
Članak 22.
U članku 89. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
»(2) Vijeće može za pojedine stegovne postupke imenovati posebno stegovno vijeće koje će provesti postupak te utvrditi i obrazložiti utvrđene činjenice pred Vijećem. Dva člana stegovnog vijeća moraju biti zamjenici državnih odvjetnika, a predsjednik stegovnog vijeća mora biti najmanje zamjenik državnog odvjetnika istog stupnja kao i zamjenik protiv kojeg se vodi stegovni postupak.«.
Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.
Članak 23.
U članku 91. stavku 2. riječi: »Odmah nakon« zamjenjuju se riječju: »Nakon«.
Članak 24.
U članku 94. stavku 1. riječi: »uz branitelja« zamjenjuju se riječima: »po branitelju«.
Članak 25.
U članku 97. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Zamjenik državnog odvjetnika bit će privremeno udaljen od dužnosti:
– ako je protiv njega pokrenut kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora u trajanju dužem od pet godina ili dok se nalazi u istražnom zatvoru
– zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja državnoodvjetničke dužnosti
– ako vijeće u stegovnom postupku izrekne stegovnu kaznu razrješenje, a zamjenik kojem je izrečena kazna podnese žalbu na tu odluku.«.
Članak 26.
U članku 100. stavak 1. mijenja se i glasi:
»(1) Državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika obvezni su u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Vijeću izvješće o svojoj imovini te imovini svog bračnog druga, izvanbračnog druga, životnog partnera odnosno neformalnog životnog partnera te maloljetne djece sa stanjem na dan stupanja na dužnost.«.
Stavak 3. briše se.
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 3.
Članak 27.
U članku 101. stavku 4. riječi: »30.000,00 kuna« zamjenjuju se riječima: »3980,00 eura«.
Članak 28.
U članku 103. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
»(3) Radi provjere podataka iz imovinske kartice državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika Ministarstvo financija, Porezna uprava i druga nadležna tijela dužna su na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća bez odgode dostaviti zatražene obavijesti i podatke.«.
Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 29.
Postupci imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i državnih odvjetnika za koje je objavljen oglas, postupci trajnog premještaja za koje je objavljen poziv i stegovni postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću (»Narodne novine«, br. 67/18. i 126/19.).
Članak 30.
Kada u postupku imenovanja zamjenika općinskih državnih odvjetnika sudjeluju kandidati koji su do dana stupanja na snagu ovoga Zakona završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji se mogu ocijeniti kao savjetnici u pravosudnim tijelima sukladno članku 7. stavku 3. ovoga Zakona, vrijednost završne ocjene tih kandidata množi se koeficijentom 0,666.
Članak 31.
(1) Pravila o sadržaju i načinu provedbe psihološkog testiranja, o načinu provođenja provjere znanja i ocjenjivanju pisanih radnji te o načinu provođenja i ocjenjivanju razgovora iz članka 11. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Metodologiju ocjenjivanja rada državnoodvjetničkih savjetnika iz članka 7. ovoga Zakona ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 32.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članka 27. ovoga Zakona koji stupa na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
Klasa: 022-02/22-01/32
Zagreb, 1. srpnja 2022.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.