Upute za korištenje
Početna stranica

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa

NN 101/2022 (2.9.2022.), Pravilnik o izmjeni Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA

1494

Na temelju članka 52. stavka 5. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine«, br. 80/13, 15/18, 14/19 i 127/19) ministar gospodarstva i održivog razvoja donosi

PRAVILNIK

O IZMJENI PRAVILNIKA O POPISU STANIŠNIH TIPOVA I KARTI STANIŠTA

Članak 1.

Prilozi II. i III. Pravilnika o popisu stanišnih tipova i karti staništa (»Narodne novine«, broj 27/21) zamjenjuju se Prilozima II. i III., koji su sastavni dijelovi ovoga Pravilnika.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 352-01/22-05/08
Urbroj: 517-10-2-22-3

Zagreb, 12. kolovoza 2022.

Ministar
izv. prof. dr. sc. Davor Filipović, v. r.

PRILOG II.

POPIS UGROŽENIH I/ILI RIJETKIH STANIŠNIH TIPOVA OD NACIONALNOG I EUROPSKOG ZNAČAJA ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Ugrožena i/ili rijetka staništa (kod i naziv stanišnog tipa prema NKS-u); svaki navedeni stanišni tip uključuje sve stanišne tipove niže klasifikacijske razineKriterij uvrštanja na popis
NaturaBERN - Res.4.Hrvatska
A.1.1.1.1. Oligotrofne vode siromašne vapnencem 
C1.1 
A.1.1.1.4. Oligotrofno-mezotrofne vode bogate vapnencem 
 
nacionalno rijetko stanište
A.1.1.1.5. Dna stalnih stajaćica 
 
staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica 
 
važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica
A.2.1. IzvoriA.2.1.1.3. = *7220 
važnost za opstanak vrsta i staništa vodenog tijela
A.2.5.1.2. Biogeni vodopadi 
 
nacionalno rijetko stanište
A.2.6. Termalna vrela 
 
predstavljaju stanište vrlo specifičnih podzemnih organizama (stigobionti i stigofili)
A.2.7. Neobrasle i slabo obrasle obale tekućica 
A.2.7.1.1. = C3.62važna staništa za ishranu migratornih vrsta ptica
A.3.1. Submerzna vegetacija parožina3140C1.14, C1.25 
A.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti3150A.3.2. = C1.32; A.3.2.1.8. = C1.224; A.3.2.3. = C1.222 
A.3.3.1. Zakorijenjene zajednice voda stajaćicaA.3.3.1.5. = 3150C1.33staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica3260C2.27, C2.28, C2.33, C2.34staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.3.3. Zajednice natantnih hidrofita 
A.3.3.3.6. = C1.3413staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.3.4. Karbonatna vrela*7220C2.12 
A.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice32A0 
 
A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima32A0 
 
A.4.1. Tršćaci, rogozici, visoki šiljevi i visoki šaševi 
A.4.1.2.1. = D5.2151; A.4.1.2.4. = D5.2122; A.4.1.2.5. = D5.213; A.4.1.2.6. = D5.2142; A.4.1.2.7. = D5.216; A.4.1.2.12. = D5.2124; A.4.1.2.15. = D5.2141; A.4.1.2.16. = D5.2191staništa sa brojnim ugroženim vrstama
A.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika3130C3.5132 
A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora3130C3.511 
A.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice*3170C3.423 
A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice3130 
 
A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita*3170 
 
A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice3130 
 
B.1.2. Vlažne kopnene stijene, poluspilje i nakapnice 
 
unutar klase nalaze se rijetke i endemične zajednice
B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene8210H3.25 
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene8210H3.21 
B.1.5. Serpentinske stijene8220 
 
B.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena8120 
 
B.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila8140 
 
B.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama*6110B.2.4.1. = E1.111 
C.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)7230C.1.1.1.1. = D4.114; C.1.1.1.2. = D4.136; C.1.1.1.3. = D4.1F; C.1.1.1.5. = D4.132; C.1.1.1.7. = D4.1A 
C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice7150 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike7140D2.2265radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.1.3. Cret končastog šaša7140 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom*7110 
radi se o rijetkoj i ugroženoj zajednici
C.2.2. Vlažne livade Srednje EuropeC.2.2.1. = 6440; C.2.2.2. = 6410C.2.2.1. = E3.43; C.2.2.2. = E3.51; C.2.2.3. = E3.41; C.2.2.4. = E3.463unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.3.2. Mezofilne livade košanice Srednje Europe (osim C.2.3.2.8. i C.2.3.2.13.)C.2.3.2.1., C.2.3.2.2., C.2.3.2.3., C.2.3.2.4., C.2.3.2.5. i C.2.3.2.7. = 6510; C.2.3.2.12. = 6520 
unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.4. Vlažni, nitrofilni pašnjaci 
 
nacionalno važno stanište sa ugroženim vrstama
C.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina6540 
unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci6420E3.1unutar klase nalaze se rijetke i ugrožene zajednice
C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače*6240E1.221 
C.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu*6250E1.2C 
C.3.2. Kontinentalne sipine*2340, *6260E1.2F, E1.99 
C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima6210 (*važni lokaliteti za kaćune)C.3.3.1.1. = E1.2691; C.3.3.1.5. = E1.2693 
C.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače*6230E1.715 
C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka*6230 
 
C.3.4.3.3. Ličke vrištine4030F4.22B 
C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci62A0C.3.5.1.2. = E1.55122; C.3.5.1.3. = E1.55123; C.3.5.1.4. = E1.55124; C.3.5.2.1. = E1.5521; C.3.5.2.9. = E1.5523; C.3.5.2.11. = E1.5522; C.3.5.3.1. = E1.5531; C.3.5.3.2. = E1.5532; C.3.5.3.3. = E1.5533; C.3.5.3.4. = E1.5534; C.3.5.3.8. = E1.5536; 
C.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana*6220C.3.6.1. = E1.33 
C.3.7. Panonski slani travnjaci*1530E6.2131 
C.4.1. Planinske rudine6170C.4.1.1. = E4.4381; C.4.1.2. = E4.41711; C.4.1.3. = E4.413 
C.5.1.1.2. Zajednica crvene iglice i velike šumarice 
 
rijetka zajednica sa kritično ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
C.5.1.2.1. Zajednica panonskog osjaka i jelenske pukovice 
 
rijetka zajednica
C.5.1.2.3. Zajednica barelijereve i žakenove čestoslavice 
 
rijetka zajednica
C.5.1.2.4. Zajednica osjaka i uspravne vinjage 
 
rijetka zajednica
C.5.3. Pretplaninska i planinska vegetacija visokih zeleniC.5.3.1.7. = 6170 
rijetke zajednice sa ugroženim vrstama
C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni6430E5.4 
D.1.1.1. Vrbici šljunkovitih i pjeskovitih riječnih sprudovaD.1.1.1.1. = 3230F9.11 
D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine*4070 
 
D.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka4060 
 
D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka4060 
 
D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica4060 
 
D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica4060 
 
D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka4060 
 
D.2.5. Sastojine obične borovice5130F3.164 
D.3.2. Galerije i šikare uz stalne ili povremene vodotokeD.3.2.3., D.3.2.4.1. = 92D0D.3.2.3.1., D.3.2.4.1. = F9.311; D.3.2.4.2., D.3.2.4.3. = F9.312unutar klase se nalaze rijetke i ugrožene zajednice
D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice5210F5.1311 
D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice5210F5.1321
D.3.5. Ljeti listopadne šikare 
D.3.5.1.2. = F5.52rijetke zajednice
E.1.1. Poplavne šume vrba*91E0G1.1141 
E.1.2. Poplavne šume topola*91E0G1.1141 
E.1.3. Šume bijele johe*91E0G1.121 
E.2.1. Poplavne šume crne johe i poljskog jasenaE.2.1.2., E.2.1.3., E.2.1.4., E.2.1.5., E.2.1.6., E.2.1.8. = * 91E0;
E.2.1.1., E.2.1.7, E.2.1.10. = 91F0		E.2.1.1. = G1.2234; E.2.1.7. = G1.22311 
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka91F0E.2.2.1., E.2.2.2., E.2.2.3., E.2.2.4. = G1.22312 
E.3.1. Mješovite hrastovo-grabove i čiste grabove šumeE.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. E.3.1.10 = 9160; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.8., E.3.1.9. = 91L0E.3.1.1., E.3.1.2., E.3.1.3., E.3.1.4. = G1.A1A2; E.3.1.5., E.3.1.6., E.3.1.7., E.3.1.8., E.3.1.9., E.3.1.10. = G1.A1A1 
E.3.2. Srednjoeuropske acidofilne šume hrasta kitnjaka, te obične brezeE.3.2.1. = 9260; E.3.2.7. = *91D0E.3.2.1. = G1.87332; E.3.2.5. = G1.8734; E.3.2.7. = G1.512unutar klase nalaze se rijetke zajednice
E.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna91M0G1.76811 
E.3.4. Srednjoeuropske termofilne hrastove šumeE.3.4.1. = 91M0; E.3.4.7. = *91H0; E.3.4.8. = 9260;G1.7 
E.3.5. Primorske, termofilne šume i šikare meduncaE.3.5.9. = *9530E.3.5.1., E.3.5.2., E.3.5.3., E.3.5.4., E.3.5.5., E.3.5.6., E.3.5.8. = G1.736; E.3.5.7., E.3.5.10. = G1.737; E.3.5.9. = G3.5213; 
E.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slabo acidofilne, mezofilne bukove šume9130G1.63 
E.4.2. Srednjoeuropske, acidofilne bukove šumeE.4.2.1 = 9110
E.4.2.2. = 9110
E.4.2.3. = 9260		G1.61 
E.4.3. Mezofilne bukove šume predalpskog prostoraE.4.3.1. = 91K0
E.4.3.2. = 91K0
E.4.3.3. = 9260		G1.6C 
E.4.4. Šume bukve i plemenitih listača*9180E.4.4.1., E.4.4.2. = G1.A43; E.4.4.3. = G3.978 
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume91K0G1.6C2 
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume91K0G1.6C3 
E.5.1. Panonske bukovo-jelove šume91K0G1.6C221 
E.5.2. Dinarske bukovo-jelove šume91K0G1.6C222 
E.5.3. Termofilne šume jele i crnoga graba91K0 
 
E.6. Pretplaninske bukove šume91K0G1.6C4 
E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima9410 
 
E.7.2. Acidofilne jelove šume9410 
 
E.7.3. Smrekove šume9410G3.1F5 
E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima91R0G3.4C52 
E.7.4.2. Šuma crnoga graba s proljetnom crnjušom 
G1.7C142 
E.7.4.3. Šuma crnoga graba s omelikom 
G1.7C142 
E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice*9530G3.521 
E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima*9530G3.521 
E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima*9530G3.522 
E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom*9530G3.522 
E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom9340G2.1219 
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba9340 
 
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom9340G2.1219 
E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine9340G2.1219 
E.8.1.5. Mješovita šuma i makija oštrike i crnoga jasena 
G2.13 
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom9340G2.122 
E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike9340G3.522 
E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje ili somine9320 
 
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike5330, 9320 
 
E.8.2.3. Makija tršlje i somine5210 
 
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine5210, 9320 
 
 
 
 
 
E.8.2.5. Makija velike resike i planike9320 
 
E.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike9540G3.749 
E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom9540G3.749 
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom9540G3.749 
E.8.2.10. Šume i nasadi pinije (Pinus pinea) i primorskoga bora (Pinus pinaster) 
G3.73A 
F.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača1310A2.551 
F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova1410F.1.1.2.1. = A2.522; F.1.1.2.4. = A2.525 
F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače1420F.1.1.3.3. = E6.112 
F.1.2. Supralitoralni muljevi1140 (1130, 1160)A2.2 i A2.3 
F.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima2110B1.31 
F.2.2. Supralitoralni pijesci1140 (1130)A2.2 i A2.3 
F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima1210B2.13 
F.3.2. Supralitoralni šljunci i kamenje 
F.3.2.1. = B2.14 
F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima1240B3.3 
F.4.2. Supralitoralne stijene1170, F.4.2.1.3. = *1150 i 1160 
 
G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija1130 
 
G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi1140 (1130, 1160)A2.3 
G.2.2. Mediolitoralni pijesci1140G.2.2.1.1. = A2.251 
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala1170 
 
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala1170G.2.4.2.2. = A1.141 
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja8330A1.44 
G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera*1150, 1160 
 
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu*1150 (1130)G.3.1.1.1. = A2.614
G.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka1110G.3.2.1.1. = A5.2351 
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka1110 
 
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala1160 (1130) 
 
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja1110A5.1
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci1110A5.1 
G.3.5. Naselja posidonije*1120A5.53 
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene1170A3 
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera*1150, 1160 
 
G.4.1. Cirkalitoralni muljevi 
A5.3 
G.4.2. Cirkalitoralni pijesciG.4.2.2., G.4.2.4. = 1110A5.4 i A5.5 
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza1170A4.2 
G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)8330A4.7 
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)1170A4.7 
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa1170A4.7 
G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera1160 

G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja1170 
 
G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)8330 
 
H.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa8310H.1.1.3.1. = H1.221; H.1.1.3.2. = H1.222; H.1.1.4.1. = H1.231; H.1.1.4.2. = H1.232; 
H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa8310 
 
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa8310H.1.3.1.3. = H1.211; H.1.3.2. = H1.5 
H.1.4. Anhihaline kraške špilje8330 
 
H.1.5. Zasumporene kraške špilje8310H1.234 
H.2.1. Nekraške špilje i jame8310 
nekraški speleološki objekti u flišu i laporu vrlo su rijetki i predstavljaju specifična podzemna staništa
H.4.1.1.2. Napušteni rudnici i podzemni prolazi 
H1.7 
I.1.1. Pukotine starih zidova8210I.1.1.1.1. = H3.2165 
I.1.2.1.3. Zajednica sitnocvjetne dimovice i gomoljastog oštrika 
 
zajednica sa ugroženom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
I.1.2.1.5. Zajednica repate i kuglaste koprive 
 
zajednica sa ugroženim karakterističnim vrstama koje je izgrađuju
I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića6430 
 
I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba3270 
ugrožena zajednica sa rijetkom karakterističnom vrstom koja je izgrađuje
I.1.7.2. Zajednica crvene lobode3270 
 
J.5.1.1.2. Solane 
 
važno stanište zbog ptica i halofilne vegetacije
K.1. Estuariji1130X01 
K.2. Obalne lagune*1150X02, X03 
K.3. Velike plitke uvale i zaljevi1160 
 
K.4. Povremena krška jezera*3180C1.67 
NAPOMENA: 
 
 
* prioritetni stanišni tip 
NATURA – stanišni tipovi zaštićeni Direktivom o staništima s odgovarajućim oznakama
BERN - Res.4 – stanišni tipovi koji su navedeni Dodatku I Rezolucije 4. Bernske konvencije (1996) kao ugroženi stanišni tipovi za koje je potrebno provoditi posebne mjere zaštite. Kodovi odgovaraju EUNIS klasifikacije (popis usvojen 5. prosinca 2014).
HRVATSKA – stanišni tipovi ugroženi ili rijetki na razini Hrvatske, te oni stanišni tipovi čije su karakteristične biološke vrste rijetke ili ugrožene na razini Hrvatske



PRILOG III.

POPIS PRIRODNIH STANIŠNIH TIPOVA OD INTERESA ZA EUROPSKU UNIJU ZASTUPLJENIH NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE

Kod stanišnog tipa značajnog za EUNaziv stanišnog tipa značajnog za EUKod i naziv stanišnih tipova prema nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS)
1110Pješčana dna trajno prekrivena moremG.3.2.1. Biocenoza sitnih površinskih pijesaka
 
 
G.3.2.2. Biocenoza sitnih ujednačenih pijesaka
 
 
G.3.3. Infralitoralni krupni pijesci s više ili manje mulja
 
 
G.3.4. Infralitoralno kamenje i šljunci
 
 
G.4.2.2. Biocenoza obalnih detritusnih dna
 
 
G.4.2.4. Biocenoza krupnih pijesaka i sitnih šljunaka pod utjecajem pridnenih struja (samo u zoni infralitorala)
 
 
 
*1120Naselja posidonije (Posidonion oceanicae)G.3.5. Naselja posidonije
 
 
 
1130Estuariji(F.1.2. Supralitoralni muljevi)
 
 
(F.2.2. Supralitoralni pijesci)
 
 
G.1.1.1.2. Pelagijal estuarija
 
 
(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)
 
 
K.1. Estuariji
 
 
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
 
 
 
1140Muljevita i pješčana dna izložena zraku za vrijeme osekeF.1.2. Supralitoralni muljevi
 
 
F.2.2. Supralitoralni pijesci
 
 
G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi
 
 
G.2.2. Mediolitoralni pijesci
 
 
 
*1150Obalne laguneG.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
 
 
G.3.1. Infralitoralni pjeskoviti muljevi, pijesci, šljunci i stijene u eurihalinom i euritermnom okolišu
 
 
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
 
 
K.2. Obalne lagune
 
 
F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera
 
 
 
1160Velike plitke uvale i zaljevi(F.1.2. Supralitoralni muljevi)
 
 
(G.2.1. Mediolitoralni muljeviti pijesci i muljevi)
 
 
G.2.4.4. Zajednice mediolitorala kraških morskih jezera
 
 
G.3.2.3. Biocenoza zamuljenih pijesaka zaštićenih obala
 
 
G.3.7. Infralitoral kraških morskih jezera
 
 
G.4.4. Cirkalitoral kraških morskih jezera
 
 
K.3. Velike plitke uvale i zaljevi
 
 
F.4.2.1.3. Facijes supralitorala kraških morskih jezera
1170GrebeniF.4.2. Supralitoralne stijene
 
 
G.2.4.1. Biocenoza gornjih stijena mediolitorala
 
 
G.2.4.2. Biocenoza donjih stijena mediolitorala
 
 
G.3.6. Infralitoralna čvrsta dna i stijene
 
 
G.4.3.1. Koraligenska biocenoza
 
 
G.4.3.3. Biocenoza potpučinskih stijena (stijena na rubu kontinentske podine)
 
 
G.4.3.4. Biocenoza vrulja ponorskog tipa
 
 
G.5.3.1. Biocenoza dubinskih koralja
 
 
 
1210Vegetacija pretežno jednogodišnjih halofita na obalama s organskim nanosima (Cakiletea maritimae p.)F.3.1. Površine šljunčanih žalova pod halofitima
 
 
 
1240Stijene i strmci (klifovi) mediteranskih obala obrasli endemičnim vrstama Limonium spp.F.4.1. Površine stjenovitih obala pod halofitima
1310Muljevite i pjeskovite obale obrasle vrstama roda Salicornia i drugim jednogodišnjim halofitimaF.1.1.1. Slanjače caklenjača i sodnjača
 
 
 
1410Mediteranske sitine (Juncetalia maritimi)F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova
 
 
 
1420Mediteranska i termoatlantska vegetacija halofilnih grmova (Sarcocornetea fruticosi)F.1.1.3. Sredozemne grmaste slanjače
 
 
 
*1530Panonske slane stepe i slane močvareC.3.7. Panonski slani travnjaci
 
 
 
2110Embrionske obalne sipine – prvi stadij stvaranja sipinaF.2.1. Površine pješčanih plaža pod halofitima
 
 
 
*2340Kontinentalne panonske sipineC.3.2. Kontinentalne sipine
 
 
 
3130Amfibijska staništa Isoëto-NanojunceteaA.4.2.1.1. Zajednica žućkastog oštrika
 
 
A.4.2.1.3. Zajednica jajaste jezernice i trožiljnog ljubora
 
 
A.4.2.1.5. Zajednica četverobridne jezenice
 
 
A.4.2.2. Mediteranske amfibijske zajednice
 
 
 
3140Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim parožinama (Characeae)A.3.1. Submerzna vegetacija parožina
 
 
 
3150Prirodne eutrofne vode s vegetacijom Hydrocharition ili MagnopotamionA.3.2. Slobodno plivajući flotantni i submerzni hidrofiti
 
 
A.3.3.1.5. Zajednice velikih mrijesnjaka
 
 
 
*3170Mediteranske povremene lokveA.4.2.1.4. Sastojine bodljaste trnice
 
 
A.4.2.1.6. Sastojine žabljeg sita
 
 
 
*3180Povremena krška jezera (Turloughs)K.4. Povremena krška jezera
 
 
 
3230Obale planinskih rijeka s Myricaria germanicaD.1.1.1.1. Predalpski vrbici s kebračem
 
 
 
3260Vodni tokovi s vegetacijom Ranunculion fluitantis i Callitricho-BatrachionA.3.3.2. Zakorijenjene submerzne zajednice voda tekućica
 
 
 
3270Rijeke s muljevitim obalama obraslim vegetacijom sveza Chenopodion rubri p.p. i Bidention p.p.I.1.7.1.1. Zajednica vodenog papra i trodjelnog dvozuba
 
 
I.1.7.2. Zajednica crvene lobode
 
 
 
32A0Sedrene barijere krških rijeka DinaridaA.3.5. Sedrotvorne riječne zajednice
 
 
A.3.6. Sedrotvorna vegetacija na slapovima
4030Europske suhe vrištineC.3.4.3.3. Ličke vrištine
 
 
 
4060Planinske i borealne vrištineD.2.1.1.4. Sastojine u kojima dominira medvjetka
 
 
D.2.1.1.5. Sastojine u kojima dominira zrakasta žutilovka
 
 
D.2.1.1.6. Sastojine u kojima dominira patuljasta borovica
 
 
D.2.3. Sastojine u kojima dominira smrdljiva borovica
 
 
D.2.4. Sastojine u kojima dominira cjelolatična žutilovka
*4070Klekovina bora krivulja (Pinus mugo) s dlakavim pjenišnikom (Rhododendron hirsutum)D.2.1.1.1. Šuma klekovine i borbaševe kozokrvine
5130Sastojine Juniperus communis na kiseloj ili bazičnoj podloziD.2.5. Sastojine obične borovice
 
 
 
5210Mediteranske makije u kojima dominiraju borovice Juniperus spp.D.3.4.2.3. Sastojine oštroigličaste borovice
 
 
D.3.4.2.7. Sastojine feničke borovice
 
 
E.8.2.3. Makija tršlje i somine
 
 
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine
 
 
 
5330Termo-mediteranske (stenomediteranske) grmolike formacije s Euphorbia dendroidesE.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
 
 
 
*6110Otvorene kserotermofilne pionirske zajednice na karbonatnom kamenitom tluB.2.4. Pionirske zajednice na karbonatnim osulinama
 
 
 
6170Planinski i pretplaninski vapnenački travnjaciC.4. Rudine
 
 
C.5.3.1.7. Rudina šašuljice i zelene zečine
 
 
 
6210 (*)Suhi kontinentalni travnjaci (Festuco-Brometalia) (*važni lokaliteti za kaćune)C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima
 
 
 
*6220Eumediteranski travnjaci Thero-BrachypodieteaC.3.6. Kamenjarski pašnjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana
 
 
 
*6230Travnjaci tvrdače (Nardus) bogati vrstamaC.3.4.2. Travnjaci trave tvrdače
 
 
C.3.4.3.2. Travnjak uzdignute beskoljenke i dimka
 
 
 
*6240Subpanonski stepski travnjaci (Festucion vallesiacae)C.3.1.1. Subpanonski travnjaci vlasulje stjenjače
 
 
 
*6250Panonski stepski travnjaci na praporuC.3.1.2. Subpanonski travnjaci na praporu
 
 
 
*6260Panonski travnjaci na pijeskuC.3.2. Kontinentalne sipine
 
 
 
62A0Istočno submediteranski suhi travnjaci (Scorzoneretalia villosae)C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci
 
 
 
6410Travnjaci beskoljenke (Molinion caeruleae)C.2.2.2. Trajno vlažne livade Srednje Europe
 
 
 
6420Mediteranski visoki vlažni travnjaci Molinio-HoloschoenionC.2.5.3. Vlažni visoki mediteranski pašnjaci
 
 
 
6430Hidrofilni rubovi visokih zeleni uz rijeke i šume (Convolvulion sepii, Filipendulion, Senecion fluviatilis)C.5.4. Nizinske zajednice visokih zeleni
 
 
I.1.5.4.5. Zajednica bodljastog sladića
 
 
 
6440Livade Cnidion dubiiC.2.2.1. Poplavne livade ošaka
 
 
 
6510Nizinske košanice (Alopecurus pratensis, Sanguisorba officinalis)C.2.3.2.1. Srednjoeuropske livade rane pahovke
 
 
C.2.3.2.2. Livade zečjeg trna i rane pahovke
 
 
C.2.3.2.3. Livade brdske zečine i rane pahovke
 
 
C.2.3.2.4. Livade gomoljaste končare i rane pahovke
 
 
C.2.3.2.5. Livade šuškavca i končare
 
 
C.2.3.2.7. Nizinske košanice sa ljekovitom krvarom
 
 
 
6520Brdske košaniceC.2.3.2.12. Livade vrkutâ i žućkaste zobike
 
 
 
6540Submediteranski travnjaci sveze Molinio-Hordeion secaliniC.2.5.1. Ilirsko-submediteranske livade rječnih dolina
*7110Gorski tresetni cretC.1.2.2. Nadignuti borealni cretovi s tresetom
 
 
 
7140Prijelazni cretoviC.1.2.1.2. Cret zvjezdastog šaša i rosike
 
 
C.1.2.1.3. Cret končastog šaša
 
 
 
7150Depresije na tresetnoj podlozi (Rhynchosporion)C.1.2.1.1. Cret bijele šiljkice
 
 
 
*7220Izvori uz koje se taloži sedra (Cratoneurion) – točkaste ili vrpčaste formacije na kojima dominiraju mahovine iz sveze Cratoneurion commutatiA.2.1.1.3. Helokreni izvori
 
 
A.3.4. Karbonatna vrela
 
 
 
7230Bazofilni cretoviC.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)
 
 
 
8120Karbonatna točila Thlaspietea rotundifoliiB.2.1. Gorska, pretplaninska i planinska točila i blokovi stijena
 
 
 
8140Istočnomediteranska točilaB.2.2. Ilirsko-jadranska, primorska točila
 
 
 
8210Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijomB.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenačke stijene
 
 
B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenačke stijene
 
 
I.1.1. Pukotine starih zidova
 
 
 
8220Silikatne stijene sa hazmofitskom vegetacijomB.1.5. Serpentinske stijene
 
 
 
8310Špilje i jame zatvorene za javnostH.1.1. Kopnena kraška špiljska staništa
 
 
H.1.2. Amfibijska kraška špiljska staništa
 
 
H.1.3. Vodena (slatkodovna) kraška špiljska staništa
 
 
H.1.5. Zasumporene kraške špilje
 
 
H.2. Nekraške špilje i jame
 
 
 
8330Preplavljene ili dijelom preplavljene morske špiljeH.1.4. Anhihaline kraške špilje
 
 
G.2.4.3. Biocenoza mediolitoralnih špilja
 
 
G.4.3.2. Biocenoza polutamnih špilja (pojavljuje se i kao enklava u infralitoralu)
 
 
G.5.3.2. Biocenoza špilja i prolaza u potpunoj tami (javlja se i kao enklava u plićim stepenicama)
 
 
 
9110Bukove šume Luzulo-FagetumE.4.2.1. Šuma bukve s bjelkastom bekicom
 
 
E.4.2.2. Šuma bukve s rebračom
 
 
 
9130Bukove šume Asperulo-FagetumE.4.1. Srednjoeuropske neutrofilne do slaboacidofilne, mezofilne bukove šume
 
 
 
9160Subatlantske i srednjoeuropske hrastove i hrastovo-grabove šume Carpinion betuliE.3.1.1. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (tipična subasocijacija)
 
 
E.3.1.2. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s bukvom)
 
 
E.3.1.3. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija s cerom)
 
 
E.3.1.4. Šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (subasocijacija sa srebrnolisnom lipom)
 
 
E.3.1.10. Šuma hrasta lužnjaka, običnoga graba i šparožine mediteranskoga područja
*9180Šume velikih nagiba i klanaca Tilio-AcerionE.4.4. Šume bukve i plemenitih listača
*91DOŠume na acidofilnim cretovimaE.3.2.7. Cretne brezove i druge šumice na sfagnumskom cretu
 
 
 
*91E0Aluvijalne šume (Alno-Padion, Alnion incanae, Salicion albae)E.1.1. Poplavne šume vrba
 
 
E.1.2. Poplavne šume topola
 
 
E.1.3. Šume bijele johe
 
 
E.2.1.2. Šuma gorskoga jasena s razmaknutim šašem
 
 
E.2.1.3. Šuma crne johe s blijedožućkastim šašem
 
 
E.2.1.4. Šuma crne johe s trušljom
 
 
E.2.1.5. Mješovita šuma crne johe i poljskog jasena sa sremzom
 
 
E.2.1.6. Šuma crne johe s dugoklasim šašem
 
 
E.2.1.8. Šuma crne johe s gajskom mišjakinjom
 
 
 
91F0Poplavne miješane šume Quercus robur, Ulmus laevis, Ulmus minor, Fraxinus excelsior ili Fraxinus angustifoliaE.2.1.1. Šuma veza i poljskog jasena
 
 
E.2.1.7. Šuma poljskoga jasena s kasnim drijemovcem
 
 
E.2.1.10. Šuma poljskoga jasena s razmaknutim šašem
 
 
E.2.2. Poplavne šume hrasta lužnjaka
 
 
 
*91H0Panonske šume s Quercus pubescensE.3.4.7. Šuma hrasta medunca i crnog jasena
 
 
 
91K0Ilirske bukove šume (Aremonio-Fagion)E.4.3.1. Šuma bukve s volujskim okom
 
 
E.4.3.2. Šuma bukve sa žućkastom grahoricom
 
 
E.4.5. Mezofilne i neutrofilne čiste bukove šume
 
 
E.4.6. Jugoistočnoalpsko-ilirske, termofilne bukove šume
 
 
E.5. Gorske i visokogorske mješovite šume bukve i jele
 
 
E.6. Pretplaninske bukove šume
 
 
 
91L0Ilirske hrastovo-grabove šume (Erythronio-Carpinion)E.3.1.5. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba
 
 
E.3.1.6. Šuma hrasta kitnjaka i običnog graba s vlasuljom
 
 
E.3.1.8. Šuma običnog graba sa šumaricom
 
 
E.3.1.9. Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba dinarskoga područja
 
 
 
91M0Panonsko-balkanske šume kitnjaka i sladunaE.3.3. Mezijske šume hrasta sladuna
 
 
E.3.4.1. Termofilna šuma hrasta kitnjaka s crnim grahorom
 
 
 
91R0Dinarske borove šume na dolomitu (Genisto januensis-Pinetum)E.7.4.1. Šuma običnog bora s crnim kukurijekom na dolomitima
 
 
 
9260Šume pitomog kestena (Castanea sativa)E.3.2.1. Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena
 
 
E.3.4.8. Submediteranske kestenove šume s krškim kukurijekom
 
 
E.4.2.3. Šuma bukve i pitomoga kestena
 
 
E.4.3.3. Šuma pitomoga kestena s prasećim zeljem
 
 
 
92D0Mediteranske galerije i šikare (Nerio-Tamaricetea)D.3.2.3. Zajednice dalmatinske metlike
 
 
D.3.2.4.1. Šikare kupine i oleandra
 
 
 
9320Šume divlje masline i rogača (Olea i Ceratonion)E.8.2.1. Makija divlje masline i tršlje
 
 
E.8.2.2. Makija divlje masline i drvenaste mlječike
 
 
E.8.2.4. Makija divlje masline i somine
 
 
E.8.2.5. Makija velike resike i planike
 
 
E.8.2.6. Makija primorske crnjuše i kapinike
9340Vazdazelene šume česmine (Quercus ilex)E.8.1.1. Mješovita šuma i makija crnike s crnim jasenom
 
 
E.8.1.2. Mješovita šuma crnike i duba
 
 
E.8.1.3. Čista, vazdezelena šuma i makija crnike s mirtom
 
 
E.8.1.4. Šuma i makija tršlje i vazdazelene krkavine
 
 
E.8.1.6. Mješovita šuma i makija crnike s crnim grabom
 
 
E.8.1.7. Šuma dalmatinskog crnog bora i crnike
 
 
 
9410Acidofilne šume smreke brdskog i planinskog pojasa (Vaccinio-Piceetea)E.7.1.1. Dinarska šuma jele na vapnenačkim blokovima
 
 
E.7.2. Acidofilne jelove šume
 
 
E.7.3. Smrekove šume
 
 
 
*9530(Sub-) mediteranske šume endemičnoga crnoga boraE.3.5.9. Mješovita šuma crnoga bora i crnoga graba
 
 
E.7.4.4. Šuma crnoga bora i pustenaste dunjarice
 
 
E.7.4.5. Šuma crnog bora s trocvjetnom mlječikom na dolomitima
 
 
E.7.4.6. Šuma dalmatinskog crnog bora s primorskom crnjušom na dolomitima
 
 
E.7.4.7. Šuma dalmatinskog crnog bora sa sominom
 
 
 
9540Mediteranske šume endemičnih borovaE.8.2.7. Mješovita šuma alepskoga bora i crnike
 
 
E.8.2.8. Šuma alepskog bora sa sominom
 
 
E.8.2.9. Šuma alepskog bora s tršljom


NAPOMENA:

* prioritetni stanišni tip


Pravilnik, NN 101/2022-1494
Više
Dio NN: Službeni
Vrsta dokumenta: Pravilnik
Izdanje: NN 101/2022   
Broj dokumenta u izdanju: 1494
Stranica tiskanog izdanja: 18
Donositelj:Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Datum tiskanog izdanja: 2.9.2022.
ELI: /eli/sluzbeni/2022/101/1494