1. Međunarodni revizijski standard 220 (izmijenjen) – Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja, stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma

2. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 1 – Upravljanje kvalitetom za društva koja obavljaju reviziju ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge, stupa na snagu od 15. prosinca 2022.

3. Međunarodni standard upravljanja kvalitetom 2 – Pregledi kvalitete angažmana, stupa na snagu za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, a za druge angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge stupa na snagu za angažmane koji počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma.

Danom stupanja na snagu Međunarodnog revizijskog standarda 220 (izmijenjen) – Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja prestaje važiti Međunarodni revizijski standard 220 – Kontrola kvalitete za revizije financijskih izvještaja iz Odluke o objavljivanju Međunarodnih revizijskih standarda, Međunarodnih standarda kontrole kvalitete i Međunarodnih smjernica revizijske prakse (»Narodne novine«, broj 49/10).

Danom stupanja na snagu Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 1 – Upravljanje kvalitetom za društva koja obavljaju reviziju ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge i Međunarodnog standarda upravljanja kvalitetom 2 – Pregledi kvalitete angažmana, prestaje važiti Međunarodni standard kontrole kvalitete 1 – Kontrola kvalitete za tvrtke koje obavljaju revizije i uvide financijskih izvještaja i ostale angažmane s izražavanjem uvjerenja i povezane usluge iz Odluke o objavljivanju Međunarodnih revizijskih standarda, Međunarodnih standarda kontrole kvalitete i Međunarodnih smjernica revizijske prakse (»Narodne novine«, broj 49/10).

Klasa: 011-01/22-01/1

Urbroj: 251-442-01-22-02

Zagreb, 26. kolovoza 2022.

Predsjednik
Hrvatske revizorske komore
Berislav Horvat, v. r.

MEĐUNARODNI REVIZIJSKI STANDARD 220 (IZMIJENJEN) – UPRAVLJANJE KVALITETOM ZA REVIZIJU FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

(Stupa na snagu za revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

Uvod

Područje koje uređuje ovaj MRevS

1. Ovaj Međunarodni revizijski standard (MRevS) uređuje posebne odgovornosti revizora za upravljanje kvalitetom na razini angažmana za reviziju financijskih izvještaja i povezane odgovornosti angažiranog partnera. Ovaj MRevS treba čitati zajedno s relevantnim etičkim zahtjevima. (Vidjeti točke: A1, A38)

Sustav društva za upravljanje kvalitetom i uloga angažiranih timova

2. U skladu s MSUK-om 1, cilj društva je oblikovati, implementirati i održavati funkciju sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaje, ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili angažmane za povezane usluge koje društvo obavlja, što društvu pruža razumno uvjerenje da: (Vidjeti točke: A13 – A14)

(a) društvo i njegovo osoblje ispunjavaju svoje odgovornosti u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te obavljaju angažmane u skladu s takvim standardima i zahtjevima;

(b) izvješća o angažmanu koja izdaje društvo ili angažirani partneri su primjerena u danim okolnostima.^[1](MSUK 1, točka 14.)

3. Ovaj MRevS temelji se na pretpostavci da društvo podliježe MSUK-ovima ili nacionalnim zahtjevima koji su barem jednako zahtjevni. (Vidjeti točke: A2 – A3)

4. Angažirani tim, na čelu s angažiranim partnerom odgovoran je, u sklopu sustava upravljanja kvalitetom u društvu i kroz pridržavanje zahtjeva ovog MRevS-a, za: (Vidjeti točke: A4 – A11)

(a) implementiranje reakcija društva na rizike kvalitete (tj. politika ili postupaka društva) koji su primjenjivi na revizijski angažman koristeći informacije koje je društvo komuniciralo ili koje su pribavljene od društva;

(b) uz danu vrstu i okolnosti revizijskog angažmana, utvrđivanje hoće li se oblikovati i implementirati reakcije na razini angažmana povrh onih koje su određene u politikama ili postupcima društva;

(c) komuniciranje informacija iz revizijskog angažmana društvu koje je potrebno komunicirati sukladno politikama ili postupcima društva za potporu oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom u društvu.

5. Ispunjavanje zahtjeva koje postavljaju drugi MRevS-ovi može pružiti informacije koje su relevantne za upravljanje kvalitetom na razini angažmana. (Vidjeti točku: A12)

6. Javnom interesu se služi dosljednim obavljanjem kvalitetnih revizijskih angažmana kroz postizanje cilja ovog standarda i drugih MRevS-ova za svaki angažman. Kvalitetan revizijski angažman postiže se planiranjem i obavljanjem angažmana i izvješćivanjem o njemu u skladu sa profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Postizanje ciljeva tih standarda i ispunjavanje zahtjeva primjenjivog zakona ili regulative uključuje korištenje profesionalne prosudbe i korištenje profesionalnog skepticizma.

7. U skladu s MRevS-om 200,^[6](MRevS 200, Opći ciljevi neovisnog revizora i obavljanje revizije u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima, točke 15 – 16 i točke A20 – A24.) angažirani tim dužan je planirati i provesti reviziju s profesionalnim skepticizmom i uz korištenje profesionalne prosudbe. Profesionalna prosudba koristi se pri donošenju informiranih odluka o načinima djelovanja koji su primjereni upravljanju i postizanju kvalitete s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. Profesionalni skepticizam podržava kvalitetu prosudbi angažiranog tima i kroz te prosudbe podržava ukupnu učinkovitost angažiranog tima u postizanju kvalitete na razini angažmana. Primjereno korištenje profesionalnog skepticizma može biti vidljivo u radnjama i komunikaciji angažiranog tima. Takve radnje i komunikacije mogu uključivati posebne korake za ublažavanje prepreka koje mogu narušiti primjereno korištenje profesionalnog skepticizma, kao što su nesvjesna pristranost ili ograničenja resursa. (Vidjeti točke: A33 – A36)

Prilagodljivost veličini

8. Zahtjevi ovog MRevS-a namijenjeni su primjeni u kontekstu vrste i okolnosti svake revizije. Na primjer:

(a) Ako reviziju u cijelosti obavlja angažirani partner, što može biti slučaj s revizijom manje složenog subjekta, neki zahtjevi u ovom MRevS-u nisu relevantni jer su uvjetovani sudjelovanjem drugih članova angažiranog tima. (Vidjeti točke: A13 – A14)

(b) Ako reviziju ne obavlja u potpunosti angažirani partner ili ako je riječ o reviziji subjekta čija su vrsta i okolnosti složenije, angažirani partner može dodijeliti oblikovanje ili obavljanje nekih postupaka, zadataka ili radnji drugim članovima angažiranog tima.

Odgovornosti angažiranog partnera

9. Angažirani partner ostaje i dalje krajnje nadležan i stoga odgovoran za ispunjavanje zahtjeva ovog MRevS-a. Pojam »angažirani partner mora preuzeti odgovornost za...« koristi se za one zahtjeve kojima je angažiranom partneru dopušteno dodijeliti oblikovanje ili obavljanje postupaka, zadataka ili radnji članovima angažiranog tima s primjerenim vještinama ili adekvatnim iskustvom. U odnosu na druge zahtjeve, izričita je namjera ovog MRevS-a da angažirani partner ispuni zahtjev ili snosi odgovornost te da angažirani partner može dobiti informacije od društva ili drugih članova angažiranog tima. (Vidjeti točke: A22 – A25)

Datum stupanja na snagu

10. Ovaj MRevS primjenjuje se na revizije financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma.

Cilj

11. Cilj revizora je upravljati kvalitetom na razini angažmana kako bi se dobilo razumno uvjerenje o ostvarenoj kvaliteti na način da je:

(a) revizor je ispunio odgovornosti revizora i obavio reviziju u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima;

(b) objavljeno revizorsko izvješće primjereno u danim okolnostima.

Definicije

12. Za potrebe MRevS-a, sljedeći pojmovi imaju značenja navedena u nastavku:

(a) Angažirani partner (Engagement partner)^[8](»Angažirani partner«, »partner« i »društvo« treba čitati kao da se odnosi na njihove ekvivalente u javnom sektoru gdje je to relevantno.) – partner ili drugi pojedinac kojeg je imenovalo društvo i koji je odgovoran za revizijski angažman i njegovo obavljanje, te za revizorovo izvješće koje se izdaje u ime društva i koji, prema potrebi, ima primjereno ovlaštenje profesionalnog, zakonskog ili regulativnog tijela.

(b) Pregled kvalitete angažmana (Engagement quality review) – objektivno ocjenjivanje značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka donesenih na temelju njih, koje je proveo pregledavatelj kvalitete angažmana i koje je dovršeno na datum ili prije datuma izvješća o angažmanu.

(c) Pregledavatelj kvalitete angažmana (Engagement quality reviewer) – partner, drugi pojedinac u društvu ili vanjski pojedinac, kojeg je društvo imenovalo za obavljanje pregleda kvalitete angažmana.

(d) Angažirani tim (Engagement team) – svi partneri i osoblje koji obavljaju revizijski angažman te svi drugi pojedinci koji obavljaju revizijske postupke u sklopu angažmana, isključujući revizorovog vanjskog stručnjaka^[12](MRevS 620, Korištenje radom revizorovog stručnjaka, točka 6. (a), definira pojam »revizorov stručnjak«.)
i interne revizore koji pružaju izravnu pomoć u sklopu angažmana.^[14](MRevS 610 (izmijenjen 2013.), Korištenje radom internih revizora, uspostavlja ograničenja u korištenju izravne pomoći. Također potvrđuje da se vanjskom revizoru može zakonom ili regulativom zabraniti dobivanje izravne pomoći od internih revizora. Stoga je upotreba izravne pomoći ograničena na situacije u kojima je to dopušteno.)
(Vidjeti točke: A15 – A25)

(e) Društvo (Firm) – jedini praktičar, partnerstvo ili korporacija ili drugi subjekt profesionalnih računovođa ili ekvivalent javnog sektora. (Vidjeti točku: A26)

(f) Društvo mreže (Network firm) – društvo ili subjekt koji pripada mreži društva. (Vidjeti točku: A27)

(g) Mreža (Network) – veća struktura: (Vidjeti točku: A27)

(i) usmjerena na suradnju i

(ii) koja je očito usmjerena na podjelu dobiti ili troškova ili dijeli zajedničko vlasništvo, kontrolu ili upravljanje, zajedničke politike ili postupke upravljanja kvalitetom, zajedničku poslovnu strategiju, korištenje zajedničkog brendiranog naziva ili značajan dio profesionalnih resursa.

(h) Partner (Partner) – svaki pojedinac s ovlastima za obvezivanje društva u odnosu na obavljanje angažmana za profesionalne usluge.

(i) Osoblje (Personnel) – partneri i stručno osoblje u društvu.

(j) Profesionalni standardi (Professional standards) – Međunarodni revizijski standardi revizije (MRevS-ovi) i relevantni etički zahtjevi.

(k) Relevantni etički zahtjevi (Relevant ethical requirements) – načela profesionalne etike i etički zahtjevi koji se primjenjuju na profesionalne računovođe kad obavljaju revizijski angažman. Relevantni etički zahtjevi obično obuhvaćaju odredbe Međunarodnog etičkog kodeksa računovođa za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) (IESBA Kodeks) koji je izdao Odbor za međunarodne etičke standarde računovođa, a koji se odnose na revizije financijskih izvještaja zajedno s nacionalnim zahtjevima koji su restriktivniji.

(l) Reakcija (Response) (u vezi sa sustavom upravljanja kvalitetom) – politike ili postupci koje je društvo oblikovalo i implementiralo radi rješavanja jednog ili više rizika kvalitete:

(i) Politike su izjave o tome što bi trebalo ili ne bi trebalo učiniti kako bi se razriješio/razriješili rizik/rizici kvalitete. Takve izjave mogu se dokumentirati, izričito navesti u komunikacijama ili podrazumijevati u radnjama i odlukama.

(ii) Postupci su mjere za provedbu politika.

(m) Stručno osoblje (Staff) – profesionalci, osim partnera, uključujući sve stručnjake koje društvo zapošljava.

Zahtjevi

Odgovornosti vodstva za upravljanje i postizanje kvalitete revizija

13. Angažirani partner mora preuzeti ukupnu odgovornost za upravljanje i postizanje kvalitete revizijskog angažmana, uključujući preuzimanje odgovornosti za stvaranje okruženja za angažman u kojem se naglašava kultura društva i očekivano ponašanje članova angažiranog tima. Pritom angažirani partner mora biti dovoljno i primjereno uključen tijekom cijelog revizijskog angažmana tako da angažirani partner ima osnovu za utvrđivanje jesu li donesene značajne prosudbe i doneseni zaključci primjereni s obzirom na vrstu i okolnosti angažmana. (Vidjeti točke: A28 – A37)

14. U stvaranju okruženja opisanog u točki 13 angažirani partner mora preuzeti odgovornost za poduzimanje jasnih, dosljednih i učinkovitih mjera koje odražavaju predanost društva kvaliteti te uspostavljaju i komuniciraju što je očekivano ponašanje članova angažiranog tima, uključujući naglašavanje: (Vidjeti točke: A30 – A34)

(a) odgovornosti svih članova angažiranog tima za doprinos upravljanju i postizanju kvalitete na razini angažmana;

(b) važnosti profesionalne etike, vrijednosti i stavova članovima angažiranog tima;

(c) važnosti otvorene i stabilne komunikacije unutar angažiranog tima te podrška članovima angažiranog tima da mogu bez straha od odmazde iskazivati zabrinutosti; i

(d) važnosti toga da svaki član angažiranog tima koristi profesionalni skepticizam tijekom cijelog revizijskog angažmana.

15. Ako angažirani partner dodijeli oblikovanje ili obavljanje postupaka, zadataka ili radnji povezanih s nekim zahtjevom ovog MRevS-a drugim članovima angažiranog tima kako bi to pomoglo angažiranom partneru u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a, angažirani partner će i nadalje snositi ukupnu odgovornost za upravljanje i postizanje kvalitete revizijskog angažmana usmjeravanjem i nadziranjem tih članova angažiranog tima te pregledavanjem njihova rada. (Vidjeti točke: 9, A37)

Relevantni etički zahtjevi, uključujući one koji se odnose na neovisnost

16. Angažirani partner mora razumjeti relevantne etičke zahtjeve, uključujući one koji se odnose na neovisnost, a koji se primjenjuju s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. (Vidjeti točke: A38 – A42, A48)

17. Angažirani partner mora preuzeti odgovornost za upoznavanje drugih članova angažiranog tima s relevantnim etičkim zahtjevima koji se primjenjuju s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana te povezanim politikama ili postupcima društva, uključujući one koji se odnose na: (Vidjeti točke: A23 – A25, A40 – A44)

(a) utvrđivanje, ocjenjivanje i razrješavanje prijetnji usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući zahtjeve povezane s neovisnošću;

(b) okolnosti koje mogu uzrokovati kršenja relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući one koji se odnose na neovisnost, i na odgovornosti članova angažiranog tima kad postanu svjesni kršenja zahtjeva; i

(c) odgovornosti članova angažiranog tima kad postanu svjesni slučaja nepridržavanja zakona i regulative od strane subjekta.^[18](MRevS 250 (izmijenjen), Razmatranje zakona i regulative u reviziji financijskih izvještaja)

18. Ako angažiranom partneru skrenu pozornost pitanja koja upućuju na postojanje prijetnje usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima, angažirani partner mora ocijeniti prijetnju pridržavajući se politika ili postupaka društva, koristeći relevantne informacije dobivene od društva, angažiranog tima ili iz drugih izvora te mora poduzeti primjerene mjere. (Vidjeti točke: A43 – A44)

19. Angažirani partner mora biti na oprezu tijekom cijelog revizijskog angažmana, kroz promatranje i, prema potrebi, postavljanje upita o kršenju relevantnih etičkih zahtjeva ili povezanih politika ili postupaka društva od strane članova angažiranog tima. (Vidjeti točku: A45)

20. Ako angažiranom partneru bude skrenuta pozornost iz sustava upravljanja kvalitetom u društvu ili iz drugih izvora koji upućuju na to da nisu ispunjeni relevantni etički zahtjevi koji se primjenjuju na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana, angažirani partner, uz savjetovanje s drugima u društvu, mora poduzeti primjerene mjere. (Vidjeti točku: A46)

21. Prije datiranja revizorskog izvješća revizora angažirani partner mora preuzeti odgovornost za utvrđivanje jesu li ispunjeni relevantni etički zahtjevi, uključujući one koji se odnose na neovisnost. (Vidjeti točke: A38 i A47)

Prihvaćanje i nastavljanja odnosa s klijentima i revizijskih angažmana

22. Angažirani partner mora utvrditi da su primijenjene politike ili postupci društva za prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i revizijskih angažmana te da su zaključci doneseni u tom pogledu primjereni. (Vidjeti točke: A49 – A52, A58)

23. Angažirani partner mora uzeti u obzir informacije dobivene u procesu prihvaćanja i nastavljanja te u planiranju i obavljanju revizijskog angažmana u skladu s MRevS-ovima i u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a. (Vidjeti točke: A53 – A56)

24. Ako angažirani tim postane svjestan informacija zbog kojih bi društvo možda odbilo revizijski angažman da je društvo znalo za te informacije prije prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana, angažirani partner mora odmah komunicirati te informacije društvu kako bi društvo i angažirani partner mogli poduzeti potrebne mjere. (Vidjeti točke: A57)

Resursi angažmana

25. Angažirani partner mora utvrditi da su dostatni i primjereni resursi za pravodobno obavljanje angažmana dodijeljeni ili učinjeni dostupnima angažiranom timu, uzimajući u obzir vrstu i okolnosti revizijskog angažmana, politike ili postupke društva i sve promjene koje mogu nastati tijekom angažmana. (Vidjeti točke: A59 – A70, A73 – A74, A79)

26. Angažirani partner mora utvrditi da članovi angažiranog tima te vanjski stručnjaci revizora i interni revizori koji pružaju izravnu pomoć koji nisu dio angažiranog tima zajedno imaju primjerene kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, za obavljanje revizijskog angažmana. (Vidjeti točke: A62, A71 – A74)

27. Ako, kao posljedicu ispunjavanja zahtjeva iz stavaka 25. i 26., angažirani partner utvrdi da dodijeljeni ili dostupni resursi nisu dovoljni ili primjereni u okolnostima revizijskog angažmana, angažirani partner mora poduzeti primjerene mjere, uključujući komunikaciju s primjerenim pojedincima o potrebi dodjeljivanja ili činjenja dostupnim dodatnih ili alternativnih resursa angažmanu. (Vidjeti točke: A75 – 78)

28. Angažirani partner mora preuzeti odgovornost za primjereno korištenje resursa koji su dodijeljeni ili učinjeni dostupnima angažiranom timu, s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. (Vidjeti točke: A63 – A69)

Obavljanje angažmana

Usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje

29. Angažirani partner mora preuzeti odgovornost za usmjeravanje i nadziranje članova angažiranog tima i pregledavanje njihova rada. (Vidjeti točku: A80)

30. Angažirani partner mora utvrditi jesu li vrsta, vremenski raspored i opseg usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja: (Vidjeti točke: A81 – A89, A94 – A97)

(a) planirani^[20](MRevS 300, Planiranje revizije financijskih izvještaja, točka 11.) i obavljeni u skladu s politikama ili postupcima društva, profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; i

(b) primjereni u odnosu na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana i resurse koje je društvo dodijelilo ili učinilo dostupnima angažiranom timu.

31. Angažirani partner mora pregledati revizijsku dokumentaciju u primjerenim vremenskim točkama tijekom revizijskog angažmana, uključujući revizijsku dokumentaciju koja se odnosi na: (Vidjeti točke: A90 – A93)

(a) značajna pitanja;^[24](MRevS 230, Revizijska dokumentacija, točka 8(c).)

(b) značajne prosudbe, uključujući one koje se odnose na složena ili prijeporna pitanja utvrđena tijekom revizijskog angažmana, te na donesene zaključke; i

(c) ostala pitanja koja su, prema profesionalnoj prosudbi angažiranog partnera, relevantna za odgovornosti angažiranog partnera.

32. Na datum ili prije datuma revizorovog izvješća angažirani partner mora pregledom revizijske dokumentacije i kroz raspravu s angažiranim timom utvrditi da su pribavljeni dostatni i primjereni revizijski dokazi kojima se podupiru doneseni zaključci i izdavanje revizorovog izvješća. (Vidjeti točke: A90 – A94)

33. Prije određivanja datuma revizorskog izvješća angažirani partner mora pregledati financijske izvještaje i revizorovo izvješće, uključujući, ako je primjenjivo, opis ključnih revizijskih pitanja^[26](MRevS 701, Komuniciranje ključnih revizijskih pitanja u izvješću neovisnog revizora.)
i povezanu revizijsku dokumentaciju kako bi utvrdio da je izvješće koje će se izdati primjereno u danim okolnostima.^[30](MRevS 700 (izmijenjen), Formiranje mišljenja i izvješćivanje o financijskim izvještajima ili MRevS 705 (izmijenjen), Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora.)

34. Angažirani partner mora prije izdavanja pregledati službene pisane komunikacije s menadžmentom, onima koji su zaduženi za upravljanje ili s regulativnim tijelima. (Vidjeti točku: A98)

Konzultacija

35. Angažirani partner mora: (Vidjeti točke: A99 – A102)

(a) preuzeti odgovornost za konzultacije angažiranog tima o:

(i) složenim ili prijepornim pitanjima i pitanjima o kojima politike ili postupci društva zahtijevaju konzultiranje; i

(ii) drugim pitanjima koja, prema profesionalnoj prosudbi angažiranog partnera, zahtijevaju konzultaciju;

(b) utvrditi da su članovi angažiranog tima tijekom revizijskog angažmana obavili primjereno konzultiranje, kako unutar angažiranog tima, tako i između angažiranog tima i drugih na primjerenoj razini unutar ili izvan društva;

(c) utvrditi da su vrsta i opseg takvih konzultacija i zaključci koji proizlaze iz konzultacija dogovoreni sa strankom s kojom se obavlja konzultacija; i

(d) utvrditi da su dogovoreni zaključci implementirani.

Pregled kvalitete angažmana

36. Za revizijske angažmane za koje je potreban pregled kvalitete angažmana angažirani partner mora: (Vidjeti točku: A103)

(a) utvrditi da je imenovan pregledavatelj kvalitete angažmana;

(b) surađivati s pregledavateljem kvalitete angažmana i obavijestiti druge članove angažiranog tima o njihovoj odgovornosti za suradnju;

(c) s pregledavateljem kvalitete angažmana raspraviti o značajnim pitanjima i značajnim prosudbama koje su proizašle tijekom revizijskog angažmana, uključujući one utvrđene tijekom pregleda kvalitete angažmana; i

(d) ne odrediti datum revizorovog izvješća do završetka pregleda kvalitete angažmana.(Vidjeti točke: A104 – A106)

Razlike u mišljenjima

37. Ako se pojave razlike u mišljenjima unutar angažiranog tima ili između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana ili pojedinaca koji obavljaju aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu, uključujući one koji daju konzultacije, angažirani tim mora slijediti politike ili postupke društva za postupanje s i razrješavanje takvih razlika u mišljenjima. (Vidjeti točke: A107 – A108)

38. Angažirani partner mora:

(a) preuzeti odgovornost za razlike u mišljenjima s kojima se postupa i koje se razrješavaju u skladu s politikama ili postupcima društva;

(b) utvrditi da su doneseni zaključci dokumentirani i implementirani; i

(c) ne odrediti datum izvješća revizora do razrješenja razlika u mišljenjima.

Monitoring i otklanjanje nedostataka

39. Angažirani partner mora snositi odgovornost za: (Vidjeti točke: A109 – A112)

(a) stjecanje razumijevanja informacija iz procesa društva koji obuhvaća monitoring i otklanjanje nedostataka koje mu je komuniciralo društvo, uključujući, prema potrebi, informacije iz procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka u sklopu mreže i mrežnih društava;

(b) utvrđivanje relevantnosti i učinka informacija iz točke 39(a) na revizijski angažman i za poduzimanje primjerenih mjera; i

(c) stalnu opreznost tijekom cijelog revizijskog angažmana spram informacija koje bi mogle biti relevantne za proces društva koji obuhvaća monitoring i otklanjanje nedostataka i komuniciranje takvih informacija odgovornima za taj proces.

Preuzimanje opće odgovornosti za upravljanje i postizanje kvalitete

40. Prije određivanja datuma revizorovog izvješća angažirani partner mora utvrditi da je angažirani partner preuzeo sveukupnu odgovornost za upravljanje i postizanje kvalitete revizijskog angažmana. Pritom angažirani partner mora utvrditi: (Vidjeti točke: A113 – A116)

(a) da je sudjelovanje angažiranog partnera bilo je dostatno i primjereno tijekom cijelog revizijskog angažmana tako da angažirani partner ima osnovu za utvrđivanje da su donesene značajne prosudbe i doneseni zaključci primjereni u odnosu na vrstu i okolnosti angažmana; i

(b) da su pri ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a uzeti u obzir vrsta i okolnosti revizijskog angažmana, sve njegove promjene te povezane politike ili postupci društva.

Dokumentacija

41. U primjeni MRevS-a 230 revizor^[32](MRevS 230, točke 8.–11. i A6.) mora u revizijsku dokumentaciju uključiti: (Vidjeti točke: A117 – A120)

(a) identificirana pitanja, relevantne rasprave s osobljem i donesene zaključke u vezi s:

(i) ispunjavanjem obveza koje se odnose na relevantne etičke zahtjeve, uključujući one povezane s neovisnošću,

(ii) prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentom i revizijskog angažmana;

(b) vrstu i opseg konzultacija te zaključke proizašle iz konzultacija obavljenih tijekom revizijskog angažmana kao i način na koji su takvi zaključci implementirani;

(c) ako revizijski angažman podliježe pregledu kvalitete angažmana, utvrđenje da je pregled kvalitete angažmana dovršen na datum revizorovog izvješća ili prije tog datuma.

***

Materijal za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima

Područje koje uređuje ovaj MRevS (Vidjeti točku: 1)

A1. Ovaj MRevS primjenjuje se na sve revizije financijskih izvještaja, uključujući revizije financijskih izvještaja grupe. MRevS 600^[36](MRevS 600, Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja grupe (uključujući rad revizora komponenti).) uređuje posebna razmatranja koja se primjenjuju na reviziju financijskih izvještaja grupe i kad su uključeni revizori komponenti. MRevS 600, prilagođen kako je nužno u danim okolnostima, također može biti koristan u reviziji financijskih izvještaja kad angažirani tim uključuje pojedince iz drugog društva. Na primjer, MRevS 600 može biti koristan pri uključivanju takvog pojedinca radi prisustvovanja fizičkom brojanju zaliha, provjeri nekretnina, postrojenja i opreme ili obavljanja revizijskih postupaka u zajedničkom centru za isporuku usluga na udaljenoj lokaciji.

Sustav upravljanja kvalitetom u društvu i uloga angažiranih timova (Vidjeti točke. 2 – 9)

A2. MSUK 1 uređuje odgovornosti društva za oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom u tom društvu.

A3. Društva ili nacionalni zahtjevi mogu koristiti različite terminologije ili okvire za opisivanje sastavnica sustava upravljanja kvalitetom. Nacionalni zahtjevi koji uređuju odgovornosti društva za oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom su barem jednako zahtjevni kao MSUK 1 kad uređuju zahtjeve MSUK-a 1 i nameću društvu obveze postizanja cilja MSUK-a 1.

Odgovornosti angažiranog tima koje se odnose na sustav upravljanja kvalitetom u društvu (Vidjeti točku: 4)

A4. Upravljanje kvalitetom na razini angažmana podržano je sustavom društva za upravljanje kvalitetom i određeno je vrstom i okolnostima revizijskog angažmana. U skladu s MSUK-om 1, društvo je odgovorno za komuniciranje informacija koje omogućuju angažiranom timu razumijevanje i ispunjavanje svojih odgovornosti vezanih uz obavljanje angažmana. Na primjer, takve komunikacije mogu obuhvaćati politike ili postupke za obavljanje konzultacija s unaprijed određenim pojedincima u određenim situacijama koje uključuju složena stručna ili etička pitanja ili uključivanje stručnjaka koje je odredilo društvo u specifične angažmane radi obavljanja revizijskih postupaka povezanih s određenim pitanjima (npr. društvo može odrediti da stručnjaci za kredite koje je imenovalo društvo moraju biti uključeni u revidiranje ispravaka vrijednosti za očekivane kreditne gubitke u revizijama financijskih institucija).

A5. Reakcije na razini društva mogu uključivati politike ili postupke koje je uspostavila mreža ili druga društva, strukture ili organizacije unutar iste mreže (mrežni zahtjevi ili mrežne usluge opisani su dalje u MSUK-u 1 u odjeljku »Mrežni zahtjevi ili mrežne usluge«).^[38](MSUK 1, točka 49 (b).)
Zahtjevi ovog MRevS-a temelje se na pretpostavci da je društvo odgovorno za poduzimanje potrebnih mjera kako bi se angažiranim timovima omogućilo implementiranje ili korištenje mrežnih zahtjeva ili mrežnih usluga u pogledu revizijskog angažmana (na primjer, zahtjev za korištenje revizijske metodologije koju je razvilo mrežno društvo). Prema MSUK-u 1, društvo je odgovorno za određivanje načina na koji su mrežni zahtjevi ili mrežne usluge relevantni za sustav društva za upravljanje kvalitetom i načina na koji se ti zahtjevi ili usluge pri tome uzimaju u obzir.^[42](MSUK 1, točka 49 (a).)

A6. Neke reakcije na rizike kvalitete na razini društva ne provode se na razini angažmana, ali su ipak relevantne pri ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a. Na primjer, reakcije na razini društva o kojima bi angažirani tim mogao ovisiti pri ispunjavanju zahtjeva ovog ­MRevS-a uključuju:

• procesi zapošljavanja osoblja i stručnog usavršavanja;

• aplikacije informacijske tehnologije (IT) koje podržavaju praćenje neovisnosti društva;

• razvoj IT aplikacija koje podržavaju prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i revizijskih angažmana; i

• razvoj revizijskih metodologija i povezanih implementacijskih alata i smjernica.

A7. Zbog posebne vrste i okolnosti svakog revizijskog angažmana i promjena do kojih može doći tijekom revizijskog angažmana, društvo ne može utvrditi sve rizike kvalitete koji se mogu pojaviti na razini angažmana ili utvrditi sve relevantne i primjerene reakcije. U skladu s tim, angažirani tim koristi profesionalnu prosudbu u određivanju hoće li oblikovati i implementirati reakcije, povrh onih utvrđenih u politikama ili postupcima društva, na razini angažmana kako bi se ispunio cilj ovog MRevS-a.^[44](MRevS 200 zahtijeva od revizora korištenje profesionalne prosudbe u planiranju i obavljanju revizije financijskih izvještaja.)

A8. Na utvrđivanje angažiranog tima o tome jesu li potrebne reakcije na razini angažmana (i, ako jesu, koje su to reakcije) utječu zahtjevi ovog MRevS-a, razumijevanje angažiranog tima koje se odnosi na vrstu i okolnosti angažmana te bilo kakve promjene tijekom revizijskog angažmana. Na primjer, tijekom angažmana mogu nastati nepredviđene okolnosti zbog kojih angažirani partner može zatražiti sudjelovanje primjereno iskusnog osoblja povrh onih koji su bili prvotno dodijeljeni ili dostupni.

A9. Relativna ravnoteža napora angažiranog tima radi ispunjavanja zahtjeva ovog MRevS-a (tj. između implementacije reakcija društva i oblikovanja i implementacije reakcija zbog specifičnosti angažmana povrh onih utvrđenih u politikama ili postupcima društva) može varirati. Na primjer, društvo može oblikovati program revizije koji će se koristiti u okolnostima koje se mogu primijeniti na revizijski angažman (npr. program revizije specifičan za industriju). Osim određivanja vremenskog rasporeda i opsega postupaka koje treba obaviti, možda će biti malo ili nimalo potrebe za dodavanjem dodatnih revizijskih postupaka u program revizije na razini angažmana. Alternativno, radnje angažiranog tima radi ispunjavanja zahtjeva za obavljanje angažmana iz ovog MRevS-a mogu biti više usredotočene na oblikovanje i implementaciju reakcija na razini angažmana kako bi se razriješila specifična vrsta i okolnosti angažmana (npr. planiranje i obavljanje postupaka za razrješavanje rizika značajnih pogrešnih prikazivanja koji nisu razmatrani u revizijskim programima društva).

A10. Obično angažirani tim može ovisiti o politikama ili postupcima društva u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a, osim ako:

• razumijevanje ili praktično iskustvo angažiranog tima ukazuje na to da se politikama ili postupcima društva neće učinkovito adresirati vrsta i okolnosti angažmana; ili

• informacije koje je dostavilo društvo ili druge strane o učinkovitosti takvih politika ili postupaka upućuju na suprotno (npr. informacije koje pružaju aktivnosti društva vezane uz monitoring, vanjski nadzori ili drugi relevantni izvori upućuju na to da politike ili postupci društva ne funkcioniraju učinkovito).

A11. Ako angažirani partner postane svjestan (uključujući putem obavijesti primljenih od drugih članova angažiranog tima) da su reakcije društva na rizike kvalitete neučinkovite u kontekstu specifičnog angažmana ili da angažirani partner ne može ovisiti o politikama ili postupcima društva, angažirani partner odmah dostavlja takve informacije društvu u skladu s točkom 39(c) jer su takve informacije relevantne za proces društva u odnosu na monitoring i otklanjanje nedostataka. Na primjer, ako član angažiranog tima utvrdi da softverski program za reviziju ima sigurnosni nedostatak, pravovremena komunikacija takvih informacija primjerenom osoblju omogućuje društvu poduzimanje koraka za ažuriranje i ponovno izdavanje programa revizije. Vidjeti i točku A70 u pogledu dostatnih i primjerenih resursa.

Informacije relevantne za upravljanje kvalitetom na razini angažmana (Vidjeti točku: 6)

A12. Ispunjavanje zahtjeva iz drugih MRevS-ova može pružiti informacije koje su relevantne za upravljanje kvalitetom na razini angažmana. Na primjer, razumijevanje subjekta i njegova okruženja koje se mora steći u skladu s MRevS-om 315 (izmijenjen 2019.)^[48](MRevS 315 (izmijenjen 2019.), Identificiranje i procjena rizika značajnih pogrešnih prikazivanja) pruža informacije koje mogu biti relevantne za ispunjavanje zahtjeva ovog MRevS-a. Takve informacije mogu biti relevantne za utvrđivanje:

• vrste resursa koje treba uvesti za određena revizijska područja, kao što je upotreba primjereno iskusnih članova tima za visokorizična područja ili uključivanje stručnjaka za rješavanje složenih pitanja;

• količine resursa za dodjelu određenim područjima revizije, kao što je broj članova tima dodijeljenih za prisustvovanje fizičkom brojanju zaliha na više lokacija;

• vrste, vremenskog rasporeda i opsega pregleda rada članova tima na temelju procijenjenih rizika značajnih pogrešnih prikazivanja; ili

• alokacije planiranih sati revizije, uključujući alociranje više vremena, i vremena iskusnijih članova angažiranog tima u onim područjima u kojima postoji veći broj rizika značajnih pogrešnih prikazivanja ili kad su identificirani rizici procijenjeni kao viši.

Prilagodljivost veličini (Vidjeti točke: 2, 8)

A13. U manjem društvu politike ili postupci društva mogu odrediti angažiranog partnera kako bi u ime društva oblikovao mnoge reakcije na rizike kvalitete u društvu jer to može biti učinkovitiji pristup oblikovanju i implementaciji reakcija kao dijelu sustava upravljanja kvalitetom u društvu. Osim toga, politike ili postupci manjeg društva mogu biti manje formalni. Na primjer, u vrlo malom društvu s relativno malim brojem revizijskih angažmana, društvo može utvrditi kako nema potrebe za uspostavom sustava na razini cijelog društva za monitoring neovisnosti, te će neovisnost na razini pojedinačnog angažmana pratiti angažirani partner.

A14. Zahtjevi koji se odnose na usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje rada drugih članova angažiranog tima relevantni su samo ako osim angažiranog partnera postoje drugi članovi angažiranog tima.

Definicije

Angažirani tim (Vidjeti točku: 12(d))

A15. Angažirani tim može biti organiziran na različite načine. Na primjer, članovi angažiranog tima mogu se nalaziti zajedno na jednoj lokaciji ili na različitim geografskim lokacijama i mogu biti organizirani u grupe prema aktivnosti koju obavljaju. Bez obzira na to kako je organiziran angažirani tim, svaki pojedinac koji provodi revizijske postupke^[50](MRevS 500, Revizijski dokazi, točka A10.) u sklopu revizijskog angažmana član je angažiranog tima.

A16. Definicija angažiranog tima usredotočena je na pojedince koji provode revizijske postupke u revizijskom angažmanu. Revizijski dokazi, koji su potrebni za potporu mišljenju i revizorovom izvješću, prvenstveno se pribavljaju iz revizijskih postupaka obavljenih tijekom revizije.^[54](MRevS 200, točka A30.)
Revizijski postupci obuhvaćaju postupke procjene rizika^[56](MRevS 315 (izmijenjen 2019.) sadrži zahtjeve povezane s postupcima procjene rizika.)
i daljnje revizijske postupke.^[60](MRevS 330, Reakcije revizora na procijenjene rizike, sadrži zahtjeve povezane s daljnjim revizijskim postupcima, uključujući testove kontrola i dokazne postupke.)
Kako je objašnjeno u MRevS-u 500, revizijski postupci uključuju pregledavanje, promatranje, konfirmiranje, ponovni izračun, ponovno izvođenje, analitičke postupke i postavljanje upita, koji se često provode u nekoj kombinaciji.^[62](MRevS 500, točke A14 - A25.)
Drugi MRevS-ovi mogu uključivati i posebne postupke za pribavljanje revizijskih dokaza, na primjer MRevS 520.^[64](MRevS 520, Analitički postupci.)

A17. Angažirani timovi uključuju osoblje i mogu uključivati i druge pojedince koji obavljaju revizijske postupke koji su iz:

(a) društva člana mreže;

(b) društva koje nije član mreže ili drugi davatelj usluga.^[65](MSUK 1, točka 16 (v).)

Na primjer, pojedinac iz drugog društva može obavljati revizijske postupke u odnosu na financijske informacije komponente u revizijskom angažmanu za grupu, prisustvovati fizičkom brojanju zaliha ili pregledati fizičku dugotrajnu imovinu na udaljenoj lokaciji.

A18. Angažirani timovi mogu uključivati i pojedince iz centara za pružanje usluga koji obavljaju revizijske postupke. Na primjer, može se odrediti da će određene zadatke koji se ponavljaju ili su specijalizirane vrste obavljati skupina primjereno kvalificiranog osoblja i angažirani tim stoga uključuje takve pojedince. Centre za pružanje usluga mogu osnovati društvo, mreža ili druga društva, strukture ili organizacije unutar iste mreže. Na primjer, centralizirana funkcija može se koristiti za olakšavanje postupaka vanjskog konfirmiranja.

A19. Angažirani timovi mogu uključivati pojedince sa stručnim znanjem u specijaliziranom području računovodstva ili revizije koji obavljaju revizijske postupke u revizijskom angažmanu, na primjer, pojedince sa stručnim znanjem na području računovodstva poreza na dobit ili na području analiziranja složenih informacija izrađenih automatiziranim alatima i tehnikama u svrhu utvrđivanja neuobičajenih ili neočekivanih odnosa. Pojedinac nije član angažiranog tima ako je sudjelovanje tog pojedinca u angažmanu ograničeno na konzultiranje. Konzultacije se razmatraju u točkama 35 i A99 – A102.

A20. Ako revizijski angažman podliježe pregledu kvalitete angažmana, pregledavatelj kvalitete angažmana i svi drugi pojedinci koji obavljaju pregled kvalitete angažmana nisu članovi angažiranog tima. Takvi pojedinci mogu podlijegati posebnim zahtjevima neovisnosti.

A21. Interni revizor koji pruža izravnu pomoć i revizorov vanjski stručnjak čiji se rad koristi u angažmanu nisu članovi angažiranog tima.^[66](Vidjeti MRevS 620, točke 12–13 i MRevS 610 (izmijenjen 2013.), točke 21 – 25.) MRevS 610 (izmijenjen) 2013. i MRevS 620 sadrže zahtjeve i smjernice za revizora kad koristi rad internih revizora u svojstvu izravne pomoći odnosno kad koristi rad vanjskog stručnjaka. Usklađenost s tim MRevS-ovima zahtijeva od revizora da pribavi dostatno primjerenih revizijskih dokaza o radu internog revizora koji pruža izravnu pomoć te obavi revizijske postupke nad radom revizorovog stručnjaka.

Odgovornosti angažiranog partnera (Vidjeti točke: 9, 12(d))

A22. Kad ovaj MRevS izričito namjerava da zahtjev ili odgovornost bude ispunjena od strane angažiranog partnera, angažirani partner možda će morati dobiti informacije od društva ili drugih članova angažiranog tima kako bi ispunio zahtjev (npr. informacije za donošenje zahtijevane odluke ili prosudbe). Na primjer, angažirani partner dužan je utvrditi da članovi angažiranog tima zajedno imaju primjerene kompetencije i sposobnosti za obavljanje revizijskog angažmana. Da bi se procijenilo jesu li kompetencije i sposobnosti angažiranog tima primjerene, angažirani partner možda će morati koristiti informacije koje je prikupio angažirani tim ili iz sustava upravljanja kvalitetom u društvu.

Primjena politika ili postupaka društva od strane članova angažiranog tima (Vidjeti točke. 9, 12(d),17)

A23. U kontekstu sustava društva za upravljanje kvalitetom, članovi angažiranog tima iz društva odgovorni su za implementiranje politika ili postupaka društva koji se primjenjuju na revizijski angažman. Budući da članovi angažiranog tima iz drugog društva nisu ni partneri ni zaposlenici društva angažiranog partnera, oni možda ne podliježu sustavu za upravljanje kvalitetom u društvu ili politikama ili postupcima društva. Nadalje, politike ili postupci drugog društva možda nisu slični politikama društva angažiranog partnera. Na primjer, politike ili postupci u vezi s usmjeravanjem, nadziranjem i pregledavanjem mogu biti različiti, osobito kad je drugo društvo u jurisdikciji s drugačijim pravnim sustavom, jezikom ili kulturom od društva angažiranog partnera. U skladu s tim, ako angažirani tim uključuje pojedince koji su iz drugog društva, društvo ili angažirani partner možda će morati poduzeti različite mjere kako bi implementirali politike ili postupke društva u vezi s radom tih pojedinaca.

A24. Konkretno, politike ili postupci društva mogu zahtijevati od društva ili angažiranog partnera poduzimanje mjera koje su različite od onih koje se primjenjuju na osoblje pri stjecanju razumijevanja o tome:

• Ima li pojedinac iz drugog društva primjerenu kompetenciju i sposobnosti za obavljanje revizijskog angažmana. Na primjer, pojedinac ne bi podlijegao postupcima zapošljavanja i osposobljavanja u društvu te stoga politike ili postupci društva mogu navesti da se ta odluka može provesti drugim mjerama kao što su dobivanje informacija od drugog društva ili tijela za licenciranje ili registraciju. Točke 19 i A38 MRevS-a 600 sadržavaju smjernice za razumijevanje stručnosti i sposobnosti revizora komponenti.

• Razumije li pojedinac iz drugog društva etičke zahtjeve koji su relevantni za angažman u reviziji grupe. Na primjer, pojedinac ne bi podlijegao osposobljavanju u društvu u pogledu politika ili postupaka društva za relevantne etičke zahtjeve. U politikama ili postupcima društva može se navesti da se to razumijevanje stječe drugim radnjama kao što su pružanje informacija, priručnika ili vodiča koji sadrže odredbe relevantnih etičkih zahtjeva koji se primjenjuju na revizijski angažman i na pojedinca.

• Hoće li potvrditi neovisnost. Na primjer, pojedinci koji nisu osoblje možda neće moći dovršiti izjavu o neovisnosti izravno u sustavima društva za neovisnost. U politikama ili postupcima društva može se navesti da takvi pojedinci mogu pružiti dokaze o svojoj neovisnosti u vezi s revizijskim angažmanom na druge načine, kao što je pisana potvrda.

A25. Ako politike ili postupci društva zahtijevaju poduzimanje posebnih aktivnosti u određenim okolnostima (npr. konzultiranje o određenom pitanju), možda će biti potrebno da se odnosne politike ili postupci društva komuniciraju pojedincima koji nisu osoblje. Takvi pojedinci mogu upozoriti angažiranog partnera ako se pojave određene okolnosti, a to omogućuje angažiranom partneru da se pridržava politika ili postupaka društva. Na primjer, u revizijskom angažmanu za grupu, ako revizor komponente obavlja revizijske postupke na financijskim informacijama komponente i utvrdi složeno ili prijeporno pitanje koje je relevantno za financijske izvještaje grupe i podložno je konzultiranju u^[67](Vidjeti točku 35.) okviru politika ili postupaka revizora grupe, revizor komponente može upozoriti angažirani tim grupe o tom pitanju.

Društvo (Vidjeti točku 12(e))

A26. Definicija »društva« u relevantnim etičkim zahtjevima može se razlikovati od definicije navedene u ovom MRevS-u.

»Mreža« i »društvo mreže« (Vidjeti točke: 12(f) – 12(g))

A27. Definicije »mreže« ili »društva mreže« u relevantnim etičkim zahtjevima mogu se razlikovati od onih utvrđenih u ovom MRevS-u. Kodeks IESBA također pruža smjernice u vezi s pojmovima »mreža« i »društvo mreže«. Mreže i druga društva mreže mogu biti strukturirani na različite načine i u svim su slučajevima izvan društva. Odredbe ovog MRevS-a u odnosu na mreže primjenjuju se i na sve strukture ili organizacije koje nisu dio društva, ali koje postoje unutar mreže.

Odgovornosti vodstva za upravljanje i postizanje kvalitete revizija (Vidjeti točke: 13 – 15)

Preuzimanje sveukupne odgovornosti za upravljanje i postizanje kvalitete

A28. MSUK 1 zahtijeva od društva uspostavljanje ciljeva kvalitete koji rješavanju pitanje upravljanja i vodstva društva koje podržava oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava za upravljanje kvalitetom. Odgovornost angažiranog partnera za upravljanje kvalitetom i postizanje kvalitete podupire kultura društva koja pokazuje predanost kvaliteti. U rješavanju zahtjeva iz točkama 13 i 14 ovog MRevS-a, angažirani partner može izravno komunicirati s drugim članovima angažiranog tima i ojačati tu komunikaciju osobnim ponašanjem i djelovanjem (npr. primjerom). Kulturu koja pokazuje predanost kvaliteti dodatno oblikuju i jačaju članovi angažiranog tima kad pokazuju očekivana ponašanja pri obavljanju angažmana.

Prilagodljivost veličini

A29. Vrsta i opseg radnji angažiranog partnera kako bi se pokazala predanost društva kvaliteti mogu ovisiti o različitim čimbenicima, uključujući veličinu, strukturu, zemljopisnu raspršenost i složenost društva i angažiranog tima te vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. Kod manjeg angažiranog tima s malo članova angažiranog tima, utjecaj na željenu kulturu izravnom interakcijom i ponašanjem može biti dovoljan, dok za veći angažirani tim koji je raspršen na mnogim lokacijama može biti potrebna formalnija komunikacija.

Dostatno i primjereno sudjelovanje

A30. Dovoljnu i primjerenu uključenost angažiranog partnera tijekom revizijskog angažmana angažirani partner može pokazati na različite načine, uključujući:

• preuzimanje odgovornosti za vrstu, vremenski raspored i opseg usmjeravanja i nadziranja članova angažiranog tima te pregledavanje njihova rada u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a; i

• mijenjanje vrste, vremenskog rasporeda i opsega takvog usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja u kontekstu vrste i okolnosti angažmana.

Komunikacija

A31. Komunikacija je sredstvo putem kojeg angažirani tim pravodobno dijeli relevantne informacije kako bi ispunio zahtjeve ovog MRevS-a, čime doprinosi postizanju kvalitete revizijskog angažmana. Komunikacija može biti između timova ili unutar članova angažiranog tima ili s:

(a) društvom (npr. pojedinci koji obavljaju djelatnost u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu, uključujući one kojima je dodijeljena krajnja ili operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom u društvu);

(b) ostalima koji su uključeni u reviziju (npr. interni revizori koji pružaju izravnu pomoć^[68](Vidjeti MRevS 610 (izmijenjen 2013.), točka A41.)
ili revizorov vanjski stručnjak^[69](Vidjeti MRevS 620, točka 11(c) i A30.)
); i

(c) strankama koje su izvan društva (npr. uprava, oni koji su zaduženi za upravljanje ili regulativna tijela).

A32. Vrsta i okolnosti revizijskog angažmana mogu utjecati na odluke angažiranog partnera u vezi s primjerenim sredstvima učinkovite komunikacije s članovima angažiranog tima. Na primjer, radi podrške primjerenom usmjeravanju, nadziranju i pregledavanju, društvo može upotrebljavati IT aplikacije kako bi olakšalo komunikaciju između članova angažiranog tima kad obavljaju poslove na različitim zemljopisnim lokacijama.

Profesionalni skepticizam (Vidjeti točku: 7)

A33. Angažirani partner odgovoran je za naglašavanje važnosti korištenja profesionalnog skepticizma od strane svakog člana angažiranog tima tijekom cijelog revizijskog angažmana. Uvjeti svojstveni nekim revizijskim angažmanima mogu stvoriti pritiske na angažirani tim koji mogu ometati primjereno korištenje profesionalnog skepticizma pri oblikovanju i obavljanju revizijskih postupaka i ocjenjivanju revizijskih dokaza. U skladu s tim, pri izradi cjelokupne revizijske strategije u skladu s MRevS-om 300 angažirani tim možda će morati razmotriti postoje li takvi uvjeti u revizijskom angažmanu i, ako postoje, koje će mjere društvo ili angažirani tim možda morati poduzeti kako bi ublažili takve prepreke.

A34. Prepreke za korištenje profesionalnog skepticizma na razini angažmana mogu uključivati, ali nisu ograničene na:

• Financijska ograničenja, koja mogu obeshrabriti uporabu dovoljno iskusnih ili stručno kvalificiranih resursa, uključujući stručnjake, potrebnih za revizije subjekata u kojima su stručno znanje ili specijalizirane vještine potrebne za učinkovito razumijevanje, procjenu rizika i reagiranje na njih te informirano ispitivanje menadžmenta.

• Kratki rokovi, koji mogu negativno utjecati na ponašanje onih koji obavljaju posao, kao i onih koji usmjeravaju, nadziru i pregledavaju. Na primjer, vanjski vremenski pritisci mogu stvoriti ograničenja za učinkovitu analizu složenih informacija.

• Nedostatak suradnje ili neprimjereni pritisci koje nameće menadžment, što može negativno utjecati na sposobnost angažiranog tima za rješavanje složenih ili prijepornih pitanja.

• Nedovoljno razumijevanje subjekta i njegova okruženja, njegova sustava interne kontrole i primjenjivog okvira financijskog izvještavanja, što može ograničiti sposobnost angažiranog tima za donošenje primjerene prosudbe i informirano ispitivanje tvrdnji menadž­menta.

• Poteškoće u dobivanju pristupa evidencijama, objektima, određenim zaposlenicima, kupcima, dobavljačima ili drugima može uzrokovati pristranost angažiranog tima u odabiru izvora revizijskih dokaza i traženje revizijskih dokaza iz izvora koji su lakše dostupni.

• Pretjerano oslanjanje na automatizirane alate i tehnike može dovesti do toga da angažirani tim ne ocijeni kritički revizijske dokaze.

A35. Nesvjesne ili svjesne pristranosti revizora mogu utjecati na profesionalne prosudbe angažiranog tima, uključujući, na primjer, u oblikovanju i obavljanju revizijskih postupaka ili ocjenjivanju revizijskih dokaza. Primjeri nesvjesnih pristranosti revizora koje mogu ometati korištenje profesionalnog skepticizma, a time i razumnost profesionalnih prosudbi angažiranog tima u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a, mogu uključivati:

• Pristranost zbog dostupnosti što je tendencija stavljanja veće težine na događaje ili iskustva koja odmah padaju na pamet ili su lako dostupna nego na one koji to nisu.

• Pristranost zbog potvrđivanja što je tendencija stavljanja veće težine na informacije koje potvrđuju postojeće uvjerenje nego na informacije koje proturječe ili bacaju sumnju na to uvjerenje.

• Grupno razmišljanje što je tendencija razmišljanja ili donošenja odluka kao grupe koja obeshrabruje kreativnost ili individualnu odgovornost.

• Pristranost pretjeranog samopouzdanja što je tendencija precjenjivanja vlastite sposobnosti točnog procjenjivanja rizika ili donošenja drugih prosudbi ili odluka.

• Pristranost sidrenja što je tendencija korištenja početnih informacija kao sidra prema kojem se neprimjereno procjenjuju naknadne informacije.

• Pristranost automatizacije što je tendencija favoriziranja izlaznih podataka generiranih iz automatiziranih sustava, čak i kad ljudsko rasuđivanje ili kontradiktorne informacije postavljaju pitanja o tome jesu li takvi izlazni podaci pouzdani ili primjereni svrsi.

A36. Moguće mjere koje angažirani tim može poduzeti kako bi ublažio prepreke za korištenje profesionalnog skepticizma na razini angažmana mogu uključivati:

• Ostajanje na oprezu spram promjena u vrsti ili okolnostima revizijskog angažmana koje zahtijevaju dodatne ili različite resurse za angažman i traženje dodatnih ili različitih resursa od onih pojedinaca unutar društva koji su odgovorni za alociranje ili dodjelu resursa angažmanu.

• Izričito upozoravanje angažiranog tima na slučajeve ili situacije kad ranjivost na nesvjesne ili svjesne pristranosti revizora može biti veća (npr. područja koja uključuju značajniju prosudbu) i naglašavanje važnosti traženja savjeta od iskusnijih članova angažiranog tima u planiranju i obavljanju revizijskih postupaka.

• Mijenjanje sastava angažiranog tima, na primjer, zahtijevanje da se angažmanu dodijele iskusniji pojedinci s većim vještinama ili znanjem ili specifičnom stručnošću.

• Uključivanje iskusnijih članova angažiranog tima kad je riječ o članovima menadžmenta s kojima je teško ili izazovno komunicirati.

• Uključivanje članova angažiranog tima sa specijaliziranim vještinama i znanjem ili revizorovog stručnjaka za pomoć angažiranom timu u složenim ili subjektivnim područjima revizije.

• Izmjena vrste, vremenskog rasporeda i opsega usmjeravanja, nadziranja ili pregledavanja uključivanjem iskusnijih članova angažiranog tima, češći osobni nadzor ili detaljnije pregledavanje određene radne dokumentacije za:

■ složena ili subjektivna područja revizije;

■ područja koja predstavljaju rizik za postizanje kvalitete revizijskog angažmana;

■ područja gdje postoji rizik prijevare; i

■ identificirano nepridržavanje ili sumnja na nepridržavanje zakona ili regulative.

• Postavljanje očekivanja za:

■ manje iskusne članove angažiranog tima da često i pravodobno traže savjet od iskusnijih članova angažiranog tima ili angažiranog partnera; i

■ iskusnije članova angažiranog tima da budu dostupni manje iskusnim članovima angažiranog tima tijekom cijelog revizijskog angaž­mana te da pozitivno i pravodobno odgovore o svojim uvidima te na zahtjeve za savjet ili pomoć.

• Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje kad menadžment nameće neprimjeren pritisak ili se angažirani tim suočava s poteškoćama u dobivanju pristupa evidencijama, objektima, određenim zaposlenicima, kupcima, dobavljačima ili drugima od kojih se mogu tražiti revizijski dokazi.

Dodjeljivanje postupaka, zadataka ili radnji drugim članovima angažiranog tima (Vidjeti točku: 15)

A37. Dovoljnu i primjerenu uključenost tijekom revizijskog angažmana kad su postupci, zadaci ili radnje dodijeljeni drugim članovima angažiranog tima, angažirani partner može dokazati na različite načine, uključujući:

• informiranje tih članova tima o vrsti njihove odgovornosti i ovlastima, opsegu posla koji se dodjeljuje i njihovim ciljevima te pružiti sve druge potrebne upute i relevantne informacije,

• usmjeravanje i nadziranje tih članova tima,

• pregledavanje rada tih članova tima radi ocjene donesenih zaključaka, povrh zahtjeva iz točaka 29 – 34.

Relevantni etički zahtjevi, uključujući one koji se odnose na neovisnost (Vidjeti točke: 16 – 21)

Relevantni etički zahtjevi (Vidjeti točke: 1, 16 – 21)

A38. MRevS 200^[70](MRevS 200, točke 14 i A16 - A19.) zahtijeva od revizora pridržavanje relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući one povezane s neovisnošću, koji se odnose na angažmane za reviziju financijskih izvještaja. Relevantni etički zahtjevi mogu varirati ovisno o vrsti i okolnostima angažmana. Na primjer, određeni zahtjevi povezani s neovisnošću mogu se primjenjivati samo pri obavljanju revizija kod uvrštenih subjekata. MRevS 600 uključuje dodatne zahtjeve i smjernice povrh onih u ovom MRevS-u u vezi s komuniciranjem o relevantnim etičkim zahtjevima s revizorima komponenti.

A39. Na temelju vrste i okolnosti revizijskog angažmana, određeni zakoni, regulativa ili aspekti relevantnih etičkih zahtjeva, kao što su oni koji se odnose na nepridržavanje zakona ili regulative, mogu biti relevantni za angažman, na primjer zakoni ili regulativa koja pokriva pranje novca, korupciju ili podmićivanje.

A40. Informacijski sustav društva i resursi koje daje društvo mogu pomoći angažiranom timu u razumijevanju i ispunjavanju relevantnih etičkih zahtjeva primjenjivih na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. Na primjer, društvo može:

• Komunicirati zahtjeve neovisnosti angažiranim timovima.

• Organizirati osposobljavanje za angažirane timove o relevantnim etičkim zahtjevima.

• Uspostaviti priručnike i vodiče (tj. intelektualne resurse) koji sadrže odredbe relevantnih etičkih zahtjeva i smjernice o tome kako se primjenjuju s obzirom na vrstu i okolnosti društva i njegovih angažmana.

• Dodijeliti osoblje radi upravljanja i monitoringa usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima (npr. MSUK 1 zahtijeva da društvo barem jednom godišnje dobije dokumentiranu potvrdu o usklađenosti sa zahtjevima neovisnosti od svih osoba koje moraju prema relevantnim etičkim zahtjevima biti neovisne) ili omogućiti konzultacije o pitanjima koja se odnose na relevantne etičke zahtjeve.

• Uspostaviti politike ili postupke za članove angažiranog tima za komuniciranje relevantnih i pouzdanih informacija primjerenim stranama unutar društva ili angažiranom partneru, kao što su politike ili postupci za angažirane timove za:

■ komuniciranje informacija o angažmanima klijenata i opsegu usluga, uključujući usluge bez izražavanja uvjerenja, kako bi se društvu omogućilo identificiranje prijetnje neovisnosti tijekom razdoblja angažmana i tijekom razdoblja obuhvaćenog predmetnim pitanjem;

■ komuniciranje okolnosti i odnosa koji mogu stvoriti prijetnju neovisnosti, tako da društvo može ocijeniti je li takva prijetnja na prihvatljivoj razini, a ako nije, razriješiti prijetnju uklanjanjem prijetnje ili smanjenjem prijetnje na prihvatljivu razinu;

■ promptno komuniciranje svih kršenja relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući onih koja se odnose na neovisnost.

A41. Angažirani partner može uzeti u obzir informacije, komunikaciju i resurse opisane u točki A40 pri utvrđivanju može li angažirani partner ovisiti o politikama ili postupcima društva u ispunjavanju relevantnih etičkih zahtjeva.

A42. Otvorena i temeljita komunikacija između članova angažiranog tima o relevantnim etičkim zahtjevima također može pomoći u:

• skretanju pozornost članova angažiranog tima na relevantne etičke zahtjeve koji mogu biti od posebnog značaja za revizijski angažman; i

• održavanju obaviještenosti angažiranog partnera o pitanjima koja su relevantna za razumijevanje i ispunjavanje relevantnih etičkih zahtjeva i povezanih politika ili postupaka društva od strane angažiranog tima.

Identificiranje i ocjenjivanje prijetnji usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima (Vidjeti točke: 17 – 18)

A43. U skladu s MSUK-om 1, reakcije društva za razrješavanje rizika kvalitete u odnosu na relevantne etičke zahtjeve, uključujući one koji se odnose na neovisnost članova angažiranog tima, uključuju politike ili postupke za identificiranje, ocjenjivanje i razrješavanje prijetnji usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima.

A44. Relevantni etički zahtjevi mogu sadržavati odredbe o identificiranju i ocjenjivanju prijetnji te načinu na koji se s njima treba postupati. Na primjer, Kodeks IESBA-e objašnjava da se prijetnja osobnog interesa pridržavanju temeljnog načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje može pojaviti ako je naknada ponuđena za revizijski angažman toliko niska da bi moglo biti teško obaviti angažman u skladu s profesionalnim standardima.^[71](Kodeks IESBA-e, točka 330.3 A2.)

Povrede relevantnih etičkih zahtjeva (Vidjeti točku: 19)

A45. U skladu s MSUK-om 1, društvo je dužno uspostaviti politike ili postupke za utvrđivanje, komuniciranje, ocjenjivanje i izvješćivanje o svim povredama relevantnih etičkih zahtjeva i pravodobno reagiranje na uzroke i posljedice povreda.

Poduzimanje primjerenih mjera (Vidjeti točku: 20)

A46. Primjerene mjere mogu uključivati, na primjer:

• Primjenjivanje politika ili postupaka društva u vezi s povredama relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući komunikaciju ili savjetovanje s primjerenim pojedincima kako bi se mogle poduzeti primjerene mjere, uključujući, ako je primjenjivo, disciplinske mjere.

• Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje.

• Komuniciranje s regulativnim tijelima ili profesionalnim tijelima. U nekim okolnostima komunikacija s regulativnim tijelima može biti propisana zakonom ili regulativom.

• Traženje pravnog savjeta.

• Povlačenje iz revizijskog angažmana, kad je povlačenje moguće u skladu s primjenjivim zakonom ili regulativom.

Prije datiranja revizorovog izvješća (Vidjeti točku: 21)

A47. MRevS 700 (izmijenjen) zahtijeva da revizorovo izvješće uključuje tvrdnju o tome da je revizor neovisan o subjektu u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima koji se odnose na reviziju te o tome da je revizor ispunio druge etičke odgovornosti revizora u skladu s tim zahtjevima.^[72](MRevS 700 (izmijenjen), točka 28 (c).) obavljanje postupaka propisanih u točkama 16 – 21 ovog MRevS-a daje osnovu za te tvrdnje u revizorovom izvješću.

Razmatranja specifična za subjekte javnog sektora

A48. Zakonskim mjerama mogu se osigurati zaštitne mjere za neovisnost revizora u javnom sektoru. Međutim, revizori u javnom sektoru ili revizorska društva koja provode revizije u javnom sektoru u ime ovlaštenog revizora će možda, ovisno o uvjetima mandata u određenoj jurisdikciji, morati prilagoditi svoj pristup promicanju usklađenosti s točkom 16. To može uključivati, ako mandat revizora u javnom sektoru ne dopušta povlačenje iz revizijskog angažmana, javno objavljivanje okolnosti koje su nastale, a koje bi, da su u privatnom sektoru, navele revizora na povlačenje iz angažmana.

Prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i revizijskih angažmana (Vidjeti točke: 22 – 24)

A49. MSUK 1 zahtijeva od društva uspostavljanje ciljeva kvalitete koji adresiraju prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i posebnih angažmana.

A50. Informacije poput sljedećih mogu pomoći angažiranom partneru pri utvrđivanju jesu li zaključci doneseni u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentima i revizijskim angažmanima primjereni:

• integritet i etičke vrijednosti glavnih vlasnika, ključnog menadž­menta i onih koji su zaduženi za upravljanje subjektom;

• jesu li dostupni dovoljni i primjereni resursi za obavljanje angažmana;

• jesu li menadžment i osobe zadužene za upravljanje preuzele svoje odgovornosti u vezi s angažmanom;

• ima li angažirani tim kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, za obavljanje angažmana; i

• imaju li značajna pitanja koja su se pojavila tijekom tekućeg ili prethodnog angažmana posljedice za nastavak angažmana.

A51. U skladu s MSUK-om 1, za odluke o prihvaćanju i nastavljanju društvo je dužno donijeti prosudbe o sposobnosti društva za obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Angažirani partner može koristiti informacije koje društvo razmatra u tom pogledu pri utvrđivanju jesu li primjereni zaključci doneseni u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentima i revizijskim angažmanima. Ako angažirani partner ima zabrinutosti u pogledu primjerenosti donesenih zaključaka, angažirani partner može raspraviti o osnovi tih zaključaka s onima koji su uključeni u postupak prihvaćanja i nastavljanja.

A52. Ako je angažirani partner izravno uključen u proces društva za prihvaćanje i nastavljanje, angažirani partner bit će upoznat s informacijama koje je društvo dobilo ili koristilo pri donošenju odnosnih zaključaka. Takvo izravno sudjelovanje također može biti osnova za utvrđivanje angažiranog partnera da su politike ili postupci društva primijenjeni i da su doneseni zaključci primjereni.

A53. Informacije dobivene tijekom postupka prihvaćanja i nastavljanja mogu pomoći angažiranom partneru u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a i donošenju informiranih odluka o primjerenim načinima djelovanja. Takve informacije mogu uključivati:

• informacije o veličini, složenosti i vrsti subjekta, uključujući o tome radi li se o reviziji grupe, djelatnosti u kojoj posluje i primjenjivom okviru financijskog izvješćivanja;

• vremenski raspored subjektovog izvještavanja, primjerice u međufazama i završnim fazama;

• u odnosu na revizije grupe, vrsta odnosa kontrole između matičnog društva i njegovih komponenti; i

• je li došlo do promjena u subjektu ili djelatnosti u kojoj subjekt posluje od prethodnog revizijskog angažmana koje mogu utjecati na vrstu potrebnih resursa, kao i na način na koji će se rad angažiranog tima usmjeravati, nadzirati i pregledavati.

A54. Informacije dobivene tijekom prihvaćanja i nastavljanja također mogu biti relevantne za ispunjavanje zahtjeva drugih MRevS-ova, kao i ovog MRevS-a, na primjer u pogledu:

• uspostavljanja razumijevanja uvjeta revizijskog angažmana, kako to zahtijeva MRevS 210;^[73](MRevS 210, Dogovaranje uvjeta revizijskih angažmana, točka 9.)

• utvrđivanja i procjene rizika značajnih pogrešnih prikazivanja, bilo zbog pogreške ili prijevare, u skladu s MRevS-om 315 (izmijenjen 2019.) i MRevS-om 240;^[74](MRevS 240, Odgovornosti revizora u vezi s prijevarom u reviziji financijskih izvještaja.)

• razumijevanja grupe, njezinih komponenti i njihovih okruženja u slučaju revizije financijskih izvještaja grupe u skladu s ­MRevS-om 600, te usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja rada revizora komponenti;

• utvrđivanje hoće li se i na koji način uključiti revizorovog stručnjaka u skladu s MRevS-om 620; i

• upravljačke strukture subjekta u skladu s MRevS-om 260 (izmijenjen)^[75](MRevS 260 (izmijenjen), Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje.)
i MRevS-om 265.^[76](MRevS 265, Komuniciranje nedostataka u internim kontrolama onima koji su zaduženi za upravljanje i menadžmentu.)

A55. Zakon, regulativa ili relevantni etički zahtjevi mogu zahtijevati od revizora sljednika da prije prihvaćanja revizijskog angažmana zatraži od prethodnog revizora dostavljanje poznatih informacija o svim činjenicama ili okolnostima kojih, prema prosudbi prethodnog revizora, revizor sljednik mora biti svjestan prije nego što odluči hoće li prihvatiti angažman. U nekim okolnostima od prethodnog revizora može se zahtijevati da na zahtjev predloženog revizora sljednika predloženom revizoru sljedniku dostavi informacije o utvrđenom nepridržavanju ili o sumnji na nepridržavanje zakona i regulative. Na primjer, ako se prethodni revizor povukao iz angažmana zbog utvrđenog nepridržavanja ili sumnje na nepridržavanje zakona i regulative, Kodeks IESBA-e zahtijeva da prethodni revizor, na zahtjev predloženog revizora sljednika, dostavi sve relevantne činjenice i druge informacije o takvom nepridržavanju koje, prema mišljenju prethodnog revizora, predloženi revizor sljednik mora biti svjestan prije donošenja odluke o prihvaćanju imenovanja revizorom.

A56. U okolnostima kad je društvo prema zakonu ili regulativi obvezno prihvatiti ili nastaviti revizijski angažman, partner u angažmanu može uzeti u obzir informacije koje je društvo dobilo o vrsti i okolnostima angažmana.

A57. Pri odlučivanju o nužnoj mjeri angažirani partner i društvo mogu zaključiti da je primjereno nastaviti s revizijskim angažmanom i, ako su tako zaključili, odrediti koji su dodatni koraci potrebni na razini angažmana (npr. dodjela većeg broja osoblja ili osoblja s posebnim stručnim znanjem). Ako angažirani partner ima dodatnih nedoumica ili nije uvjeren da je to pitanje razriješeno na primjereni način, mogu se primijeniti politike ili postupci društva za razrješavanje razlika u mišljenjima.

Razmatranja specifična za subjekte javnog sektora (Vidjeti točke: 22 – 24)

A58. U javnom sektoru revizori se mogu imenovati u skladu sa zakonskim procedurama, a revizor u javnom sektoru možda neće morati uspostaviti sve politike ili postupke u vezi s prihvaćanjem i nastavljanjem revizijskih angažmana. Međutim, zahtjevi i razmatranja za prihvaćanje i nastavljanje odnosa i angažmana s klijentima kako su utvrđeni u točkama 22 – 24 i A49 – A57 mogu biti korisni revizorima javnog sektora u provedbi procjena rizika i izvršavanju odgovornosti za izvješćivanje.

Resursi angažmana (Vidjeti točke: 25 – 28)

A59. U skladu s MSUK-om 1, resursi koje je društvo dodijelilo ili učinilo dostupnima za potporu obavljanju revizijskih angažmana uključuju:

• ljudske resurse;

• tehnološke resurse; i

• intelektualne resurse.

A60. Resurse za revizijski angažman dodjeljuje ili čini dostupnima prvenstveno društvo iako mogu postojati okolnosti kad angažirani tim izravno pribavlja resurse za revizijski angažman. Na primjer, to može biti slučaj kad se od revizora komponente zahtijeva zakonom, regulativom ili iz nekog drugog razloga izražavanje revizorskog mišljenja o financijskim izvještajima komponente, a menadžment komponente imenuje ga i za obavljanje revizijskih postupaka u ime angažiranog tima za angažman grupe.^[77](MRevS 600, točka 3.) U takvim okolnostima politike ili postupci društva mogu zahtijevati od angažiranog partnera poduzimanje različitih radnji, kao što je traženje informacija od revizora komponente, kako bi se utvrdilo jesu li mu dodijeljeni ili dostupni dostatni i primjereni resursi.

A61. Relevantno razmatranje za angažiranog partnera u skladu sa zahtjevima iz točaka 25 i 26 može biti pitanje omogućuju li resursi dodijeljeni ili dostupni angažiranom timu ispunjavanje relevantnih etičkih zahtjeva, uključujući etička načela kao što su profesionalna kompetentnost i dužna pažnja.

Ljudski resursi

A62. Ljudski resursi uključuju članove angažiranog tima (vidjeti i točke A5, A15 – A21) i, ako je primjenjivo, revizorovog vanjskog stručnjaka i pojedince iz subjektove funkcije interne revizije koji pružaju izravnu pomoć u reviziji.

Tehnološki resursi

A63. Korištenje tehnoloških resursa u revizijskom angažmanu može pomoći revizoru u pribavljanju dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza. Tehnološki alati mogu revizoru omogućiti učinkovitije i djelotvornije upravljanje revizijom. Tehnološki alati također mogu omogućiti revizoru lakše ocjenjivanje velike količine podataka kako bi, na primjer, dobio dublji uvid, utvrdio neobične trendove ili učinkovitije osporio tvrdnje menadžmenta, što povećava sposobnost revizora za korištenje profesionalnog skepticizma. Tehnološki alati mogu se koristiti i za vođenje sastanaka i daju komunikacijske alate angažiranom timu. Međutim, neprimjerena uporaba takvih tehnoloških resursa može povećati rizik od pretjeranog oslanjanja na informacije proizvedene u svrhu donošenja odluka ili može dovesti do prijetnji ispunjavanju relevantnih etičkih zahtjeva, na primjer zahtjeva koji se odnose na povjerljivost.

A64. Politike ili postupci društva mogu uključivati zahtijevana razmatranja ili odgovornosti za angažirani tim pri korištenju tehnoloških alata koje je odobrilo društvo za obavljanje revizijskih postupaka i mogu zahtijevati sudjelovanje pojedinaca sa specijaliziranim vještinama ili stručnim znanjem u ocjenjivanju ili analizi rezultata.

A65. Kad angažirani partner zahtijeva od pojedinaca iz drugog društva da pri obavljanju revizijskih postupaka upotrebljavaju posebne automatizirane alate i tehnike, komunikacija s tim pojedincima može ukazivati na to da uporaba takvih automatiziranih alata i tehnika mora biti u skladu s uputama angažiranog tima.

A66. Politike ili postupci društva mogu izričito zabraniti upotrebu određenih IT aplikacija ili značajki IT aplikacija (npr. softvera koji još nije posebno odobren za uporabu od strane društva). Alternativno, politike ili postupci društva mogu zahtijevati od angažiranog tima poduzimanje određenih radnji prije korištenja IT aplikacije koja nije odobrena od društva kako bi se utvrdilo je li primjerena za uporabu, na primjer, zahtijevajući:

• da angažirani tim ima primjerene kompetencije i mogućnosti za korištenje IT aplikacije;

• testiranje rada i sigurnosti IT aplikacije;

• uključenost određene dokumentacije u revizijsku radnu dokumentaciju.

A67. Angažirani partner može koristiti profesionalnu prosudbu pri razmatranju je li upotreba IT aplikacije na revizijskom angažmanu primjerena u kontekstu angažmana i, ako je primjerena, kako će se IT aplikacija koristiti. Čimbenici koji se mogu uzeti u obzir pri utvrđivanju je li određena IT aplikacija, koju društvo nije izričito odobrilo za uporabu, primjerena za uporabu u revizijskom angažmanu uključuju sljedeće:

• korištenje i sigurnost IT aplikacije u skladu je s politikama ili postupcima društva;

• IT aplikacija radi kako je predviđeno;

• osoblje ima kompetencije i sposobnosti potrebne za korištenje IT aplikacije.

Intelektualni resursi

A68. Intelektualni resursi uključuju, na primjer, metodologije revizije, alate za implementaciju, vodiče za reviziju, model programe, predloške, kontrolne popise ili obrasce.

A69. Korištenje intelektualnih resursa u vezi s revizijskim angažmanom može olakšati dosljednu primjenu i razumijevanje profesionalnih standarda, zakona i regulative te povezanih politika ili postupaka društva. U tu svrhu od angažiranog tima može se zahtijevati da, u skladu s politikama ili postupcima društva, koristi metodologiju revizije društva te posebne alate i smjernice. Angažirani tim također može razmotriti je li upotreba drugih intelektualnih resursa primjerena i relevantna na temelju vrste i okolnosti angažmana, na primjer, metodologije specifične za djelatnost ili uporaba povezanih vodiča i pomagala za rad.

Dostatni i primjereni resursi za obavljanje angažmana (Vidjeti točke: 25.)

A70. Pri utvrđivanju jesu li angažiranom timu dodijeljeni ili stavljeni na raspolaganje dostatni i primjereni resursi za obavljanje angažmana, obično angažirani partner može ovisiti o odnosnim politikama ili postupcima društva (uključujući resurse) kako je opisano u točki A6. Na primjer, na temelju informacija koje su komunicirane od strane društva, angažirani partner može ovisiti o tehnološkom razvoju, implementaciji i programima održavanja u društvu pri korištenju tehnologije koju je odobrilo društvo za obavljanje revizijskih postupaka.

Kompetencije i sposobnosti angažiranog tima (Vidjeti točku: 26))

A71. Kad utvrđuje ima li angažirani tim primjerenu kompetenciju i sposobnosti, angažirani partner može uzeti u obzir pitanja kao što su:

• razumijevanje i praktično iskustvo s revizijskim angažmanima slične vrste i složenosti stečeno primjerenim osposobljavanjem i sudjelovanjem;

• razumijevanje profesionalnih standarda i primjenjivih zakonskih i regulativnih zahtjeva;

• stručnost u specijaliziranim područjima računovodstva ili revizije;

• stručnost u IT-u koju koristi subjekt ili automatizirani alati ili tehnike koje angažirani tim mora koristiti u planiranju i obavljanju revizijskog angažmana;

• poznavanje relevantnih djelatnosti u kojima posluje subjekt koji se revidira;

• sposobnost korištenja profesionalnog skepticizma i profesionalne prosudbe;

• razumijevanje politika ili postupaka društva.

A72. Interni revizori i revizorov vanjski stručnjak nisu članovi angažiranog tima. MRevS 610 (izmijenjen 2013.)^[78](MRevS 610 (izmijenjen 2013.), točka 15.)
i MRevS 620^[79](MRevS 620, točka 9.)
uključuju zahtjeve i smjernice u vezi s procjenom stručnosti i sposobnosti internih revizora i vanjskog revizorovog stručnjaka.

Projektni menadžment

A73. U situacijama kada postoji velik broj članova angažiranog tima, na primjer u reviziji većeg ili složenijeg subjekta, angažirani partner može uključivati pojedinca koji ima specijalizirane vještine ili znanja u upravljanju projektima, uz potporu primjerenih tehnoloških i intelektualnih resursa društva. S druge strane, u reviziji manje složenog subjekta s manjim brojem članova angažiranog tima, upravljanje projektom može obaviti član angažiranog tima manje formalnim sredstvima.

A74. Tehnike i alati za upravljanje projektima mogu podržati angažirani tim u upravljanju kvalitetom revizijskog angažmana, na primjer, kroz:

• povećanje sposobnosti angažiranog tima za korištenje profesionalnog skepticizma ublažavanjem financijskih ili vremenskih ograničenja koja inače mogu biti prepreka korištenju profesionalnog skepticizma;

• olakšavanje pravodobnog obavljanja revizijskih poslova radi učinkovitog upravljanja vremenskim ograničenjima na kraju revizijskog postupka kad se pojave složena ili prijeporna pitanja;

• monitoring napretka revizije u odnosu na plan revizije,^[80](Vidjeti MRevS 300, točka 9.) uključujući postizanje ključnih etapnih ciljeva, što može pomoći angažiranom timu da bude proaktivan u utvrđivanju potrebe za pravovremenim prilagodbama plana revizije i dodijeljenih resursa;

• olakšavanje komunikacije među članovima angažiranog tima, na primjer, koordinacija dogovaranja s revizorima komponenti i revizorovim stručnjacima.

Nedovoljni ili neprimjereni resursi (Vidjeti točku: 27)

A75. MSUK 1 uređuje predanost društva kvaliteti kroz svoju kulturu koja postoji u cijelom društvu, koja prihvaća i jača ulogu društva u služenju javnom interesu dosljednim obavljanjem kvalitetnih angažmana i važnost kvalitete u strateškim odlukama i djelovanjima društva, uključujući financijske i operativne prioritete društva. MSUK 1 također uređuje odgovornosti društva za planiranje potreba za resursima i dobivanje, alokaciju ili dodjelu resursa na način koji je u skladu s predanošću društva kvaliteti. Međutim, u određenim okolnostima financijski i operativni prioriteti društva mogu postaviti ograničenja na dodijeljena ili dostupna sredstva angažiranom timu. U takvim okolnostima ta ograničenja nemaju prednost pred odgovornošću angažiranog partnera za postizanje kvalitete na razini angažmana, među ostalim za utvrđivanje jesu li sredstva koja je društvo dodijelilo ili učinilo dostupnima dovoljna i primjerena za obavljanje revizijskog angažmana.

A76. U reviziji financijskih izvještaja grupe, ako su resursi povezani s radom koji u komponenti obavlja revizor komponente nedovoljni ili neprimjereni, angažirani partner može o tome raspraviti s revizorom komponente, menadžmentom ili društvom kako bi se na raspolaganje stavili dovoljni i primjereni resursi.

A77. Utvrđivanje jesu li potrebni dodatni resursi na razini angažmana od strane angažiranog partnera pitanje je profesionalne prosudbe i na njega utječu zahtjevi ovog MRevS-a te vrsta i okolnosti revizijskog angažmana. Kako je opisano u točki A11, u određenim okolnostima angažirani partner može utvrditi da su reakcije društva na rizike kvalitete neučinkoviti u kontekstu konkretnog angažmana, uključujući i to da određeni resursi koji su dodijeljeni ili se dostupni angažiranom timu nisu dovoljni. U tim okolnostima angažirani partner dužan je poduzeti primjerene radnje, uključujući komuniciranje takvih informacija primjerenim pojedincima u skladu s točkom 27 i točkom 39 (c). Na primjer, ako softverski program za reviziju koji osigurava društvo ne uključuje nove ili izmijenjene revizijske postupke u vezi s nedavno izdanoj industrijskoj regulativi, pravodobno komuniciranje takvih informacija društvu omogućuje društvu poduzimanje koraka za brzo ažuriranje i ponovno izdavanje softvera ili osiguravanje alternativnog resursa koji omogućuje angažiranom timu sukladnost s novom regulativom u obavljanju revizijskog angažmana.

A78. Ako su dodijeljeni ili dostupni resursi nedovoljni ili neprimjereni u okolnostima angažmana, a dodatni ili alternativni resursi nisu stavljeni na raspolaganje, primjerene radnje mogu uključivati:

• promjenu planiranog pristupa vrsti, vremenskom rasporedu i opsegu usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja (Vidjeti također točku A94);

• raspravu o produljenju rokova za izvješćivanje s menadžmentom ili onima koji su zaduženi za upravljanje, kad je produljenje moguće u skladu s primjenjivim zakonom ili regulativom;

• korištenje politika ili postupaka društva za rješavanje razlika u mišljenjima ako angažirani partner ne dobije potrebne resurse za revizijski angažman;

• korištenje politika ili postupaka društva za povlačenje iz revizijskog angažmana, kad je povlačenje moguće sukladno važećem zakonu ili regulativi.

Razmatranja specifična za subjekte javnog sektora (Vidjeti točke: 25 – 28)

A79. U javnom sektoru mogu biti potrebne specijalizirane vještine za ispunjavanje obveza iz revizijskog mandata u određenoj jurisdikciji. Takve vještine mogu uključivati razumijevanje primjenjivih mehanizama izvješćivanja, uključujući izvješćivanje zakonodavcu ili drugom tijelu javne vlasti ili izvješćivanje u javnom interesu. Šire područje primjene revizije u javnom sektoru može uključivati, na primjer, neke aspekte revizije uspješnosti.

Obavljanje angažmana

Prilagodljivost veličini (Vidjeti točku: 29)

A80. Kad reviziju ne obavlja u potpunosti angažirani partner ili u reviziji subjekta čija su vrsta i okolnosti složenije, može biti potrebno da angažirani partner delegira usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje drugim članovima angažiranog tima. Međutim, kao dio opće odgovornosti angažiranog partnera za upravljanje i postizanje kvalitete revizijskog angažmana te za dostatno i primjereno sudjelovanje, angažirani partner dužan je utvrditi da su vrsta, vremenski raspored i opseg usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja provedeni u skladu s točkom 30. U takvim okolnostima osoblje ili članovi angažiranog tima, uključujući revizore komponenti, mogu angažiranom partneru pružiti informacije kako bi angažiranom partneru omogućili donošenje odluke koja se zahtijeva točkom 30.

Smjer, nadziranje i pregledavanje (Vidjeti točku: 30)

A81. U skladu s MSUK-om 1, društvo je dužno uspostaviti cilj kvalitete koji određuje vrstu, vremenski raspored i opseg usmjeravanja i nadziranja angažiranih timova i pregledavanje njihova rada. MSUK 1 također zahtijeva da se usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje planiraju i obavljaju tako da rad manje iskusnih članova angažiranog tima usmjeravaju, nadziru i pregledavaju iskusniji članovi angažiranog tima.

A82. Usmjeravanje i nadziranje angažiranog tima te pregledavanje rada angažiranog tima reakcije su na razini društva koje se provode na razini angažmana, čiju vrstu, vremenski raspored i opseg angažirani partner u sklopu upravljanja kvalitetom revizijskog angažmana može dodatno prilagoditi. U skladu s tim, pristup usmjeravanju, nadziranju i pregledavanju razlikovat će se od angažmana do angažmana, uzimajući u obzir vrstu i okolnosti angažmana. Pristup će općenito uključivati kombinaciju adresiranja politika ili postupaka društva i reakcije koje su specifične za angažman.

A83. Pristup usmjeravanju i nadziranju članova angažiranog tima i pregledavanje njihova rada omogućava podršku angažiranom partneru u ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a te u zaključivanju o tome da je angažirani partner bio dovoljno i primjereno uključen tijekom revizijskog angažmana u skladu s točkom 40.

A84. Stalna rasprava i komunikacija između članova angažiranog tima omogućuje manje iskusnim članovima angažiranog tima pravodobno postavljanje pitanja iskusnijim članovima angažiranog tima (uključujući angažiranog partnera) i omogućuje učinkovito usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje u skladu s točkom 30.

Usmjeravanje

A85. Usmjeravanje angažiranog tima može uključivati informiranje članova angažiranog tima o njihovim odgovornostima, kao što su:

• doprinos upravljanju i postizanju kvalitete na razini angažmana kroz njihovo osobno ponašanje, komunikaciju i djelovanje;

• održavanje ispitivačkog mentalnog sklopa i svjesnost o nesvjesnim ili svjesnim pristranostima revizora pri korištenju profesionalnog skepticizma prilikom prikupljanja i procjene revizijskih dokaza (Vidjeti točku A35);

• ispunjavanje relevantnih etičkih zahtjeva;

• odgovornosti pojedinih partnera kad je više od jednog partnera uključeno u obavljanje revizijskog angažmana;

• odgovornosti pojedinih članova angažiranog tima za obavljanje revizijskih postupaka i iskusnijih članova angažiranog tima za usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje rada manje iskusnih članova angažiranog tima;

• razumijevanje ciljeva rada koji treba obaviti i detaljnih uputa o vrsti, vremenskom rasporedu i opsegu planiranih revizijskih postupaka kako je utvrđeno u cjelokupnoj revizijskoj strategiji i planu revizije;

• razrješavanje prijetnji postizanju kvalitete i očekivana reakcija angažiranog tima. Na primjer, financijska ograničenja ili ograničenost resursa ne bi trebala dovesti do toga da članovi angažiranog tima mijenjaju planirane revizijske postupke ili ne obavljaju planirane revizijske postupke.

Nadziranje

A86. Nadziranje može uključivati pitanja kao što su:

• praćenje napretka revizijskog angažmana, što uključuje praćenje:

■ napredak u odnosu na plan revizije;

■ je li postignut cilj obavljenog posla; i

■ stalna adekvatnost dodijeljenih resursa.

• poduzimanje primjerenih mjera za razrješavanje problema koji nastaju tijekom angažmana, uključujući, na primjer, preraspodjelu planiranih revizijskih postupaka iskusnijim članovima angažiranog tima kad su problemi složeniji nego što se prvotno očekivalo;

• utvrđivanje pitanja za konzultiranje ili razmatranje od strane iskusnijih članova angažiranog tima tijekom revizijskog angažmana;

• uvođenje i osposobljavanje tijekom rada kako bi se članovima angažiranog tima pomoglo razviti vještine ili kompetencije;

• stvaranje okruženja u kojem članovi angažiranog tima izražavaju zabrinutost o pitanjima bez straha od odmazde.

Pregledavanje

A87. Pregledavanje rada angažiranog tima pruža podršku zaključku o tome da su zahtjevi ovog MRevS-a ispunjeni.

A88. Pregledavanje rada angažiranog tima sastoji se od razmatranja o tome, na primjer:

• je li rad obavljen u skladu s politikama ili postupcima društva, profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima;

• jesu li postavljena značajna pitanja za daljnje razmatranje;

• jesu li obavljena primjerena konzultiranja i jesu li zaključci koji iz toga proizlaze dokumentirani i implementirani;

• je li potrebno je izmijeniti vrstu, vremenski raspored i opseg obavljenog rada;

• podržava li obavljeni rad donesene zaključke i je li primjereno dokumentiran;

• jesu li prikupljeni dostatni i primjereni dokazi za pružanje osnove za mišljenje revizora; i

• jesu li postignuti ciljevi revizijskih postupaka.

A89. Politike ili postupci društva mogu sadržavati specifične zahtjeve u pogledu:

• vrste, vremenskog rasporeda i opsega pregledavanja revizijske dokumentacije;

• različitih vrsta pregledavanja koje mogu biti primjerene u različitim situacijama (npr. pregled svakog pojedinog radnog papira ili odabranih radnih papira); i

• koji su članovi angažiranog tima dužni izvršiti različite vrste pregled.

Pregledavanje od strane angažiranog partnera (Vidjeti točke: 30 – 34)

A90. Sukladno MRevS-u 230, angažirani partner dokumentira datum i opseg pregledavanja.^[81](MRevS 230, točka 9(c))

A91. Pravodobnim pregledavanjem dokumentacije kojeg je angažirani partner proveo u primjerenim fazama tijekom revizijskog angažmana omogućuje se rješavanje značajnih pitanja na zadovoljstvo angažiranog partnera na datum ili prije datuma izvješća revizora. Angažirani partner ne mora pregledati svu revizijsku dokumentaciju.

A92. Angažirani partner koristi profesionalnu prosudbu radi utvrđivanja područja sa značajnim prosudbama koje je donio angažirani tim. Politike ili postupci društva mogu specificirati određena pitanja za koja se obično očekuje da će biti značajne prosudbe. Značajne prosudbe u vezi s revizijskim angažmanom mogu uključivati pitanja povezana s cjelokupnom revizijskom strategijom i planom revizije za poduzimanje angažmana, izvršenje angažmana i opće zaključke koje je donio angažirani tim, na primjer:

• Pitanja povezana s planiranjem angažmana, kao što su pitanja povezana s određivanjem značajnosti.

• Sastav angažiranog tima, uključujući:

■ osoblje koje koristi stručna znanja u specijaliziranom području računovodstva ili revizije;

■ korištenje osoblja iz centara za isporuku usluga.

• Odluka o uključivanju revizorovog stručnjaka, uključujući odluku o uključivanju vanjskog stručnjaka.

• Razmatranja angažiranog tima o informacijama dobivenih u postupku prihvaćanja i nastavljanja te predložene reakcije na te informacije.

• Proces procjene rizika koji obavlja angažirani tim, uključujući situacije u kojima razmatranje inherentnih čimbenika rizika i procjena inherentnog rizika zahtijeva značajnu prosudbu angažiranog tima.

• Razmatranje angažiranog tima o odnosima i transakcijama s povezanim stranama te o povezanim objavljivanjima.

• Rezultati postupaka koje je angažirani tim proveo u značajnim područjima angažmana, na primjer, zaključci u vezi s određenim računovodstvenim procjenama, računovodstvenim politikama ili razmatranjima o vremenskoj neograničenosti poslovanja.

• Ocjena angažiranog tima o radu stručnjaka i zaključcima koji su iz njega izvučeni.

• U situacijama revizije grupe:

■ predložena cjelokupna strategija revizije grupe i plan revizije grupe;

■ odluke o sudjelovanju revizora komponenti, uključujući načine njihova usmjeravanja i nadziranja te pregledavanja njihova rada, uključujući, na primjer, kad postoje područja s većim procijenjenim rizikom značajnih pogrešnih prikazivanja financijskih informacija komponente; i

■ ocjena rada revizora komponenti i izvedenih zaključaka.

• Način na koji su razriješena pitanja koja utječu na cjelokupnu revizijsku strategiju i plan revizije.

• Značajnost i postupanje s ispravljenim i neispravljenim pogrešnim prikazivanjima koji su utvrđeni tijekom angažmana.

• Predloženo revizorsko mišljenje i pitanja koja treba komunicirati u revizorskom izvješću, na primjer, ključna revizijska pitanja ili odjeljak »Značajna neizvjesnost povezana s vremenski neograničenim poslovanjem«.

A93. Angažirani partner koristi profesionalnu prosudbu pri određivanju drugih pitanja koja treba pregledati, na primjer, na temelju:

• vrste i okolnosti revizijskog angažmana;

• toga koji je član angažiranog tima obavio posao;

• pitanja koja se odnose na nedavne nalaze vanjskog nadzora;

• zahtjeva koji proizlaze iz politika ili postupaka društva.

Vrsta, vremenski raspored i opseg

A94. Vrsta, vremenski raspored i opseg usmjeravanje, nadziranja i pregledavanja moraju biti planirani i obavljeni u skladu s politikama ili postupcima društva, kao i s profesionalnim standardima te primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Na primjer, politike ili postupci društva mogu uključivati zahtjeve da:

• se rad koji se planira obaviti na raniji datum usmjerava, nadzire i pregledava istodobno s obavljanjem postupaka, a ne na kraju razdoblja, kako bi se sve potrebne korektivne mjere mogle poduzeti pravodobno;

• angažirani partner mora provjeriti određena pitanja, a društvo može navesti okolnosti ili angažmane u kojima se očekuje pregledavanje takvih pitanja.

Prilagodljivost veličini

A95. Pristup usmjeravanju, nadziranju i pregledavanju može se prilagoditi ovisno o, na primjer:

• prethodnom iskustvu člana angažiranog tima sa subjektom i područjem koje treba revidirati. Na primjer, ako posao povezan s informacijskim sustavom subjekta obavlja isti član angažiranog tima koji je obavljao posao u prethodnom razdoblju i ako nema značajnih promjena u informacijskom sustavu, opseg i učestalost usmjeravanja i nadzora člana angažiranog tima mogu biti manji, a pregled povezanih radnih dokumenata može biti manje detaljan.

• složenosti revizijskog angažmana. Na primjer, ako su se dogodili značajni događaji koji čine revizijski angažman složenijim, opseg i učestalost usmjeravanja i nadziranja člana angažiranog tima mogu biti opsežniji, a pregled povezanih radnih dokumenata može biti detaljniji.

• procijenjenim rizicima značajnih pogrešnih prikazivanja. Na primjer, za veći procijenjeni rizik značajnih pogrešnih prikazivanja može biti potrebno odgovarajuće povećanje opsega i učestalosti usmjeravanja i nadzora članova angažiranog tima te detaljniji pregled njihova rada.

• kompetentnosti i sposobnosti pojedinih članova angažiranog tima koji obavljaju revizijski rad. Na primjer, manje iskusni članovi angažiranog tima mogu zahtijevati detaljnije upute i češće ili osobne interakcije dok se posao obavlja.

• očekivanom načinu pregledavanja obavljenog posla. Na primjer, u nekim okolnostima daljinski pregledi možda neće biti učinkoviti u pružanju potrebnog usmjeravanja i možda će ih trebati dopuniti osobnim interakcijama.

• strukturi angažiranog tima i lokaciji članova angažiranog tima. Na primjer, usmjeravanje i nadziranje pojedinaca koji se nalaze u centrima za isporuku usluga i pregled njihovog rada može:

■ biti formaliziraniji i strukturiraniji nego kad su svi članovi angažiranog tima smješteni na istoj lokaciji;

■ koristiti IT radi olakšavanja komunikacije između članova angažiranog tima.

A96. Utvrđivanje promjena u okolnostima angažmana može zahtijevati ponovno ocjenjivanje planiranog pristupa vrsti, vremenskom rasporedu ili opsegu usmjeravanja, nadziranja ili pregledavanja. Na primjer, ako se procijenjeni rizik značajnih pogrešnih prikazivanja na razini financijskog izvještaja poveća zbog složene transakcije, angažirani partner će možda morati promijeniti planiranu razinu pregleda posla povezanog s tom transakcijom.

A97. U skladu s točkom 30(b) od angažiranog partnera se zahtijeva utvrđenje da pristup usmjeravanju, nadziranju i pregledavanju reagira na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. Na primjer, ako iskusniji član angažiranog tima postane nedostupan za sudjelovanje u nadziranju i pregledavanju angažiranog tima, angažirani partner će možda morati povećati opseg nadziranja i pregledavanja manje iskusnih članova angažiranog tima.

Pregled komunikacija s menadžmentom, onima koji su zaduženi za upravljanje ili regulativnim tijelima (Vidjeti točku: 34)

A98. Angažirani partner koristi profesionalnu prosudbu pri određivanju koje pisane komunikacije treba provjeriti, uzimajući u obzir vrstu i okolnosti revizijskog angažmana. Na primjer, možda neće biti potrebno da angažirani partner pregledava komunikaciju između angažiranog tima i menadžmenta u redovnom tijeku revizije.

Konzultacije (Vidjeti točku: 35)

A99. MSUK 1 zahtijeva od društva uspostavljanje cilja kvalitete koji će se odnositi na konzultacije o složenim ili prijepornim pitanjima i načinu implementacije dogovorenih zaključaka. Konzultiranje može biti primjereno ili zahtijevano, na primjer za:

• pitanja koja su kompleksna ili nepoznata (npr. pitanja povezana s računovodstvenom procjenom s visokim stupnjem nesigurnosti procjene);

• značajne rizike;

• značajne transakcije koje su izvan uobičajenog tijeka poslovanja subjekta ili koje se na drugi način čine neobičnima;

• ograničenja koja nameće menadžment; i

• nepridržavanje zakona ili regulative.

A100. Učinkovito konzultiranje o značajnim stručnim, etičkim i drugim pitanjima unutar društva ili, ako je primjenjivo, izvan društva može se postići kad se onima s kojima se konzultira:

• daju sve relevantne činjenice koje će im omogućiti pružanje informiranih savjeta; i

• imaju primjereno znanje, staž i iskustvo.

A101. Može biti primjereno da se angažirani tim, u kontekstu politika ili postupaka društva, savjetuje izvan društva, na primjer, ako društvu nedostaju primjereni unutarnji resursi. Angažirani tim može iskoristiti savjetodavne usluge koje pružaju društva, profesionalna i regulativna tijela ili komercijalne organizacije koje pružaju relevantne usluge kontrole kvalitete.

A102. Potreba za konzultiranjem izvan angažiranog tima o složenom ili prijepornom pitanju može biti pokazatelj da je to pitanje ključno revizijsko pitanje.^[82](MRevS 701, točke 9 i A14.)

Pregled kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 36)

A103. MSUK 1 sadrži zahtjeve da društvo uspostavi politike ili postupke koji uređuju pregled kvalitete angažmana u skladu s ­MSUK-om 2^[83](MSUK 2, Pregledi kvalitete angažmana.)
i zahtijevaju pregled kvalitete angažmana za određene vrste angažmana.^[84](MSUK 1, točka 34 (f).)
MSUK 2 uređuje imenovanje i prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana i odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana u vezi s obavljanjem i dokumentiranjem pregleda kvalitete angažmana.

Dovršetak pregleda kvalitete angažmana prije datuma revizorskog izvješća (Vidjeti točku: 36 (d))

A104. MRevS 700 (izmijenjen) zahtijeva da se revizorovo izvješće datira ne ranije od datuma na koji je revizor prikupio dovoljno primjerenih revizijskih dokaza na kojima se temelji mišljenje revizora o financijskim izvještajima.^[85](MRevS 700 (izmijenjen), točka 49.)
Ako je primjenjivo na revizijski angažman, MSUK 2 i ovaj MRevS zahtijevaju da se angažiranom partneru zabrani datiranje izvješća o angažmanu dok od pregledavatelja kvalitete angažmana ne primi obavijest da je pregled kvalitete angažmana dovršen. Na primjer, ako je pregledavatelj kvalitete angažmana angažiranog partnera obavijestio o dvojbama o značajnim prosudbama koje je donio angažirani tim ili ako zaključci doneseni na temelju toga nisu bili primjereni, pregled kvalitete angažmana nije dovršen.^[86](MSUK 2, točka 26.)

A105. Pregled kvalitete angažmana koji se pravodobno provodi u primjerenim fazama tijekom revizijskog angažmana može pomoći angažiranom timu u brzom razrješavanju postavljenih pitanja uz suglasnost pregledavatelja kvalitete angažmana na datum ili prije datuma revizorovog izvješća.

A106. Često komuniciranje između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana tijekom cijelog revizijskog angažmana može pomoći u olakšavanju učinkovite i pravodobne pregleda kvalitete angažmana. Povrh raspravljanja o značajnim pitanjima s pregledavateljem kvalitete angažmana, angažirani partner može dodijeliti odgovornost za koordinaciju zahtjeva pregledavatelja kvalitete angažmana drugom članu angažiranog tima.

Razlike u mišljenju (Vidjeti točke: 37 – 38)

A107. MSUK 1 zahtijeva od društva uspostavljanje cilja kvalitete koji uređuje razlike u mišljenjima koje nastaju unutar angažiranog tima, ili između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana ili pojedinaca koji obavljaju aktivnosti unutar sustava društva za upravljanje kvalitetom. MSUK 1 također zahtijeva skretanje pozornosti društva na razlike u mišljenjima i njihovo razrješavanje.

A108. U nekim okolnostima angažirani partner možda neće biti zadovoljan razrješenjem razlike u mišljenjima. U takvim okolnostima primjerene radnje angažiranog partnera mogu uključivati, na primjer:

• traženje pravnog savjeta; ili

• povlačenje iz revizijskog angažmana, kada je povlačenje moguće u skladu s primjenjivim zakonom ili regulativom.

Monitoring i otklanjanje nedostataka (Vidjeti točku: 39)

A109. MSUK 1 utvrđuje zahtjeve za proces društva koji se odnosi na monitoring i otklanjanje nedostataka. MSUK 1 zahtijeva od društva da angažiranim timovima dostavi informacije o procesu društva za monitoring i otklanjanje nedostataka kako bi im se omogućilo poduzimanje promptnih i primjerenih mjera u skladu sa svojim odgovornostima.^[87](MSUK 1, točka 47.) Nadalje, društvo može koristiti informacije koje su dostavili članovi angažiranog tima u procesu društva za monitoring i otklanjanje nedostataka, a korištenje profesionalne prosudbe i profesionalnog skepticizma tijekom obavljanja revizije može pomoći članovima angažiranog tima da budu na oprezu spram informacija koje bi mogle biti relevantne za taj proces.

A110. Informacije koje je dostavilo društvo mogu biti relevantne za revizijski angažman ako se, na primjer, odnose na nalaze o drugom angažmanu angažiranog partnera ili drugih članova angažiranog tima, nalaze iz lokalnog ureda društva ili rezultate nadzora iz prethodnih revizija subjekta.

A111. Pri razmatranju informacija koje je društvo komuniciralo putem svojeg procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka te načina na koji one mogu utjecati na revizijski angažman, angažirani partner može razmotriti korektivne mjere koje je društvo oblikovalo i implementiralo kako bi razriješilo utvrđene nedostatke i, u mjeri relevantnoj za vrstu i okolnosti angažmana, u skladu s tim komunicirati ih angažiranom timu. Angažirani partner također može utvrditi jesu li potrebne dodatne korektivne mjere na razini angažmana. Na primjer, angažirani partner može odrediti da je:

• potreban revizorov stručnjak; ili

• potrebno poboljšati vrstu, vremenski raspored i opseg usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja u području revizije u kojem su utvrđeni nedostaci.

Ako utvrđeni nedostatak ne utječe na kvalitetu revizije (npr. ako se odnosi na tehnološki resurs koji angažirani tim nije koristio), možda neće biti potrebne daljnje mjere.

A112. Utvrđeni nedostatak u sustavu upravljanja kvalitetom društva ne znači nužno da revizijski angažman nije obavljen u skladu sa profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima ili da izvješće revizora nije bilo primjereno u danim okolnostima.

Preuzimanje sveukupne odgovornosti za upravljanje kvalitetom i postizanje kvalitete (Vidjeti točku: 40)

A113. MSUK 1 zahtijeva od društva uspostavljanje cilja kvalitete koji će uređivati razumijevanje i ispunjavanje odgovornosti angažiranog tima u vezi s angažmanom. MSUK 1 nadalje zahtijeva da cilj kvalitete uključuje sveukupnu odgovornost angažiranog partnera za upravljanje i postizanje kvalitete angažmana te da bude dovoljno i primjereno uključen tijekom cijelog angažmana.

A114. Relevantna razmatranja u adresiranju točke 40 uključuju utvrđivanje načina na koji je angažirani partner ispunio zahtjeve ovog MRevS-a s obzirom na vrstu i okolnosti revizijskog angažmana te načina na koji revizijska dokumentacija dokazuje sudjelovanje angažiranog partnera tijekom revizijskog angažmana, kako je opisano u točki A118.

A115. Pokazatelji toga da angažirani partner možda nije dovoljno i primjereno sudjelovao uključuju, na primjer:

• Izostanak pravodobnog pregledavanja od strane angažiranog part­nera u planiranju revizijskog angažmana, uključujući provjeru procjene rizika značajnih pogrešnih prikazivanja i oblikovanja reakcija na te rizike.

• Dokaz da oni kojima su dodijeljene zadaće, radnje ili postupci nisu bili na primjereni način informirani o vrsti svojih odgovornosti i ovlasti, opsegu posla koji se njima dodjeljuje i ciljevima posla; te da nisu dobili druge potrebne upute i relevantne informacije.

• Nepostojanje dokaza o usmjeravanju i nadziranju ostalih članova angažiranog tima od strane angažiranog partnera i provjeravanju njihovog rada.

A116. Ako sudjelovanje angažiranog partnera ne pruža osnovu za utvrđivanje jesu li donesene prosudbe i doneseni zaključci primjereni, angažirani partner neće moći donijeti odluku koja se zahtijeva u točki 40. Povrh uzimanja u obzir politika ili postupaka društva kojima se mogu zahtijevati mjere koje treba poduzeti u takvim okolnostima, primjerene mjere koje angažirani partner može poduzeti uključuju, na primjer:

• ažuriranje i promjenu plana revizije;

• ponovno ocjenjivanje planiranog pristupa vrsti i opsegu pregledavanja te izmjenu planiranog pristupa kako bi se povećalo sudjelovanje angažiranog partnera; ili

• konzultiranje s osobljem kojem je dodijeljena operativna odgovornost za relevantni aspekt sustava društva za upravljanje kvalitetom.

Dokumentacija (Vidjeti točku: 41)

A117. U skladu s MRevS-om 230,^[88](MRevS 230, točka A7.) revizijska dokumentacija pruža dokaze da je revizija u skladu s MRevS-ovima. Međutim, nije ni potrebno niti izvedivo da revizor dokumentira svako razmatrano pitanje ili stručnu prosudbu donesenu u reviziji. Nadalje, revizor ne treba zasebno dokumentirati (kao na primjer u kontrolnom popisu) usklađenost s pitanjima za koja je usklađenost pokazana dokumentima koji su uključeni u revizijski spis.

A118. Dokumentacija o ispunjavanju zahtjeva ovog MRevS-a, uključujući utvrđivanje sudjelovanja angažiranog partnera i utvrđenje angažiranog partnera u skladu s točkom 40, može se ostvariti na različite načine, ovisno o vrsti i okolnostima revizijskog angažmana. Na primjer:

• usmjeravanje angažiranog tima može se dokumentirati kroz potpisivanje revizijskog plana i aktivnosti upravljanja projektom;

• zapisnici s formalnih sastanaka angažiranog tima mogu pružiti dokaze o jasnoći, dosljednosti i učinkovitosti komunikacije angažiranog partnera i drugim radnjama u pogledu kulture i očekivanih ponašanja koja pokazuju predanost društva kvaliteti;

• dnevni redovi rasprava između angažiranog partnera i drugih članova angažiranog tima te, gdje je primjenjivo, pregledavatelja kvalitete angažmana te povezanih potpisivanja i evidencija o vremenu koje je angažirani partner proveo na angažmanu, mogu pružiti dokaze o sudjelovanju partnera u angažmanu tijekom revizijskog angaž­mana i nadziranju drugih članova angažiranog tima; ili

• potpisivanja od strane angažiranog partnera i drugih članova angažiranog tima pružaju dokaze da su radni dokumenti pregledani.

A119. U okolnostima koje mogu predstavljati rizik za postizanje kvalitete u revizijskom angažmanu, mogu biti važni: korištenje profesionalnog skepticizma i dokumentacija o razmatranjima revizora koja se na to odnosi. Na primjer, ako angažirani partner dobije informacije zbog kojih bi društvo možda odbilo angažman (vidjeti točku: 24), dokumentacija može uključivati objašnjenja o načinu na koji je angažirani tim postupio u tim okolnostima.

A120. Dokumentacija o konzultacijama s drugim stručnjacima koja uključuje složena ili prijeporna pitanja koja je dovoljno potpuna i detaljna doprinosi razumijevanju:

• vrste i opsega pitanja o kojem se tražila konzultacija;

• rezultata konzultacije, uključujući sve donesene odluke, osnovu za te odluke i način implementacije tih odluka.

MEĐUNARODNI STANDARD UPRAVLJANJA KVALITETOM 1 –
UPRAVLJANJE KVALITETOM ZA DRUŠTVA KOJA OBAVLJAJU REVIZIJU ILI UVIDE U FINANCIJSKE IZVJEŠTAJE ILI DRUGE ANGAŽMANE ZA IZRAŽAVANJE UVJERENJA ILI POVEZANE USLUGE

(Na snazi od 15. prosinca 2022.)

Uvod

Područje koje uređuje ovaj MSUK

1. Ovaj Međunarodni standard upravljanja kvalitetom (MSUK) uređuje odgovornosti društva za oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili angažmane za povezane usluge.

2. Pregledi kvalitete angažmana dio su sustava upravljanja kvalitetom u društvu i:

(a) ovaj MSUK uređuje odgovornost društva za uspostavljanje politika ili postupaka koji se odnose na angažmane koji moraju podlijegati pregledima kvalitete angažmana;

(b) MSUK 2^[3](MSUK 2, Pregledi kvalitete angažmana.) uređuje imenovanje i uvjete za prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana te obavljanje i dokumentaciju pregleda kvalitete angažmana.

3. Ostale objave Odbora za Međunarodne revizijske standarde i standarde izražavanja uvjerenja (IAASB):

(a) temelje se na pretpostavci da društvo podliježe MSUK-ovima ili nacionalnim zahtjevima koji su barem jednako zahtjevni;^[5](Vidjeti, na primjer, Međunarodni revizijski standard (MRevS) 220 (izmijenjen), Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja (izmijenjen), točka 3.) i

(b) uključuju zahtjeve za angažirane partnere i druge članove angažiranog tima u pogledu upravljanja kvalitetom na razini angažmana. Na primjer, MRevS 220 (izmijenjen) uređuje specifične odgovornosti revizora u pogledu upravljanja kvalitetom na razini angažmana za reviziju financijskih izvještaja i s time povezane odgovornosti angažiranog partnera. (Vidjeti točku: A1)

4. Ovaj MSUK treba čitati zajedno s relevantnim etičkim zahtjevima. Zakonom, regulativom ili relevantnim etičkim zahtjevima mogu se uspostaviti odgovornosti za upravljanje kvalitetom u društvu povrh onih opisanih u ovom MSUK-u. (Vidjeti točku A2)

5. Ovaj MSUK primjenjuje se na sva društva koja obavljaju revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili angažmane za povezane usluge (tj. ako društvo obavlja bilo koji od tih angažmana primjenjuje se ovaj MSUK i sustav upravljanja kvalitetom koji je uspostavljen u skladu sa zahtjevima ovog MSUK-a omogućuje društvu dosljedno obavljanje svih takvih angažmana).

Sustav upravljanja kvalitetom u društvu

6. Sustav upravljanja kvalitetom djeluje kontinuirano i iterativno te reagira na promjene u vrsti i okolnostima društva i njegovih angažmana. Također ne funkcionira linearno. Međutim, za potrebe ovog MSUK-a, sustav upravljanja kvalitetom uređuje sljedećih osam komponenti: (Vidjeti točku: A3)

(a) proces procjene rizika u društvu;

(b) upravljanje i vodstvo;

(c) relevantne etičke zahtjeve;

(d) prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i posebnih angažmana;

(e) obavljanje angažmana;

(f) resurse;

(g) informiranje i komunikacija;

(h) proces monitoringa i otklanjanja nedostataka

7. Ovaj MSUK zahtijeva od društva primjenjivanje pristupa utemeljenog na riziku u oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju komponenti sustava upravljanja kvalitetom na međusobno povezan i koordiniran način tako da društvo proaktivno upravlja kvalitetom angažmana koje obavlja. (Vidjeti točku: A4)

8. Pristup koji se temelji na riziku ugrađen je u zahtjeve ovog ­MSUK-a kroz:

(a) Utvrđivanje ciljeva kvalitete. Ciljevi kvalitete koje je utvrdilo društvo sastoje se od ciljeva u odnosu na komponente sustava upravljanja kvalitetom koje društvo treba postići. Društvo je dužno uspostaviti ciljeve kvalitete navedene ovim MSUK-om i sve dodatne ciljeve kvalitete koje društvo smatra potrebnima za postizanje ciljeva sustava upravljanja kvalitetom.

(b) Utvrđivanje i procjenu rizika za postizanje ciljeva kvalitete (koji se u ovom standardu nazivaju rizicima kvalitete). Društvo je dužno identificirati i procijeniti rizike kvalitete kako bi osiguralo osnovu za oblikovanje i provedbu reakcija.

(c) Oblikovanje i implementiranje reakcija radi rješavanja rizika kvalitete. Vrsta, vremenski raspored i opseg reakcije društva radi rješavanja rizika kvalitete temelje se na razlozima za dane procjene rizika kvalitete i reagiraju na te razloge.

9. Ovaj MSUK zahtijeva da, barem jednom godišnje, pojedi­nac(pojedinci) kojemu/kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom, u ime društva, ocijeni/ocijene sustav upravljanja kvalitetom i zaključi/zaključe pruža li sustav upravljanja kvalitetom društvu razumno uvjerenje da su postignuti ciljevi sustava koji su navedeni u točki 14(a) i (b). (Vidjeti točku: A5)

Prilagodljivost veličini

10. Kod primjene pristupa koji se temelji na riziku, društvo mora uzeti u obzir:

(a) vrstu i okolnosti društva;

(b) vrstu i okolnosti angažmana koje obavlja društvo.

U skladu s tim varirat će oblikovanost sustava upravljanja kvalitetom u društvu, posebno složenost i formalnost sustava. Na primjer, društvo koje obavlja različite vrste angažmana za širok raspon subjekata, uključujući revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata, vjerojatno će morati imati složeniji i formaliziraniji sustav upravljanja kvalitetom i popratnu dokumentaciju od društva koje obavlja samo uvide u financijske izvještaje ili kompilacijske angažmane.

Mreže i pružatelji usluga

11. Ovaj MSUK uređuje odgovornosti društva kad društvo:

(a) pripada mreži i ispunjava zahtjeve mreže ili koristi usluge mreže u sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana; ili

(b) koristi resurse pružatelja usluga u sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana.

Čak i kad društvo ispunjava zahtjeve mreže ili koristi usluge mreže ili resurse pružatelja usluga, društvo je odgovorno za svoj sustav upravljanja kvalitetom.

Nadležnost ovog MSUK-a

12. Točka 14 sadrži cilj društva u pridržavanju ovog MSUK-a. Ovaj MSUK sadrži: (Vidjeti točku: A6)

(a) zahtjeve koji su oblikovani kako bi društvu omogućili ispunjenje cilja iz točke 14.; (Vidjeti točku: A7)

(b) povezane smjernice u obliku materijala za primjenu i drugih materijala s objašnjenjima; (Vidjeti točku: A8)

(c) uvodni materijal koji pruža kontekst relevantan za pravilno razumijevanje ovog MSUK-a; i

(d) definicije. (Vidjeti točku: A9)

Datum stupanja na snagu

13. Sustavi upravljanja kvalitetom u skladu s ovim MSUK-om moraju biti oblikovani i implementirani do 15. prosinca 2022., a ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom koje se zahtijeva u točkama 53 – 54 ovog MSUK-a mora se provesti u roku od jedne godine nakon 15. prosinca 2022.

Cilj

14. Cilj je društva oblikovati, implementirati i održavati funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili angažmane za obavljanje povezanih usluga koje društvo obavlja, a koji društvu daje razumno uvjerenje da:

(a) društvo i njegovo osoblje ispunjavaju svoje odgovornosti u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te obavljaju angažmane u skladu s tim standardima i zahtjevima;

(b) su izvješća o angažmanima koja izdaje društvo ili angažirani partneri primjerena u danim okolnostima.

15. Javnom interesu služi se dosljednim obavljanjem kvalitetnih angažmana. Oblikovanje, implementacija i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom omogućuje dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana pružajući društvu razumno uvjerenje da su ostvareni ciljevi sustava upravljanja kvalitetom, navedeni u točki 14(a) i (b). Kvaliteta angažmana postiže se planiranjem i obavljanjem angažmana te izvješćivanjem o njima u skladu sa profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Postizanje ciljeva tih standarda i pridržavanje zakona ili regulative uključuje korištenje profesionalne prosudbe i, ako je primjenjivo na vrstu angažmana, profesionalnog skepticizma.

Definicije

16. Za potrebe ovog MSUK-a, sljedeći pojmovi imaju značenja navedena u nastavku:

(a) Nedostatak u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu (Deficiency in the firm’s system of quality management) (koji se naziva »nedostatak« u ovom MSUK-u) – postoji kad: (Vidjeti točke: A10, A159 – A160)

(i) nije uspostavljen cilj kvalitete koji je potreban za postizanje cilja sustava upravljanja kvalitetom;

(ii) rizik kvalitete ili kombinacija rizika kvalitete nije identificirana ili pravilno procijenjena; (Vidjeti točku: A11)

(iii) reakcija ili kombinacija reakcija ne dovodi na prihvatljivo nisku razinu vjerojatnost nastanka povezanog rizika kvalitete jer reakcije nisu pravilno oblikovane, implementirane ili ne funkcioniraju učinkovito; ili

(iv) ne postoji drugi dio sustava upravljanja kvalitetom ili nije pravilno oblikovan, implementiran ili ne funkcionira učinkovito, tako da zahtjev ovog MSUK-a nije ispunjen. (Vidjeti točku: A12)

(b) Dokumentacija angažmana (Engagement documentation) – evidencija obavljenog posla, dobivenih rezultata i zaključaka do kojih je došao praktičar (ponekad se koriste nazivi kao što su »radna dokumentacija« ili »radni papiri«).

(c) Angažirani partner^[9](»Angažirani partner« i »partner« moraju se, prema potrebi, odnositi na njihove ekvivalente u javnom sektoru.) (Engagement partner) – partner ili drugi pojedinac, kojeg je imenovalo društvo, koji je odgovoran za angažman i njegovo obavljanje, te za izvješće koje se izdaje u ime društva i koji, prema potrebi, ima odgovarajuće ovlaštenje profesionalnog, zakonskog ili regulativnog tijela.

(d) Pregled kvalitete angažmana (Engagement quality review) – objektivno ocjenjivanje značajnih prosudbi koje je donio angažirani tim i na osnovi njih donesenih zaključaka, koje je obavio pregledavatelj kvalitete angažmana i koje je dovršeno na datum ili prije datuma izvješća o angažmanu.

(e) Pregledavatelj kvalitete angažmana (Engagement quality reviewer) – partner, drugi pojedinac u društvu ili vanjski pojedinac, kojeg je društvo imenovalo za obavljanje pregleda kvalitete angažmana.

(f) Angažirani tim (Engagement team) – svi partneri i stručno osoblje koji obavljaju angažman te svi drugi pojedinci koji obavljaju postupke u sklopu angažmanu, isključujući vanjskog stručnjaka^[11](MREVS 620, Korištenje radom revizorovog stručnjaka, točka 6(a) definira pojam »revizorov stručnjak«.) i interne revizore koji pružaju izravnu pomoć u angažmanu. (Vidjeti točku: A13)

(g) Vanjski nadzori (External inspections) – nadzori ili istrage koje provodi vanjsko nadzorno tijelo, povezane sa sustavom upravljanja kvalitetom ili angažmanima društva. (Vidjeti točku: A14)

(h) Nalazi (Findings) (u vezi sa sustavom upravljanja kvalitetom) – informacije o oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom koje su akumulirane iz obavljanja aktivnosti monitoringa, vanjskih nadzora i drugih relevantnih izvora, koje upućuju na to da možda postoji jedan ili više nedostataka. (Vidjeti točke: A15 – A17)

(i) Društvo (Firm) – samostalni praktičar, partnerstvo ili korporacija ili drugi subjekt profesionalnih računovođa ili ekvivalent u javnom sektoru. (Vidjeti točku: A18)

(j) Uvršteni subjekt (Listed entity) – subjekt čije dionice ili dužnički papiri kotiraju ili su uvršteni na priznatu burzu ili kojima se trguje prema pravilima priznate burze ili drugog jednakovrijednog tijela.

(k) Društvo mreže (Network firm) – društvo ili subjekt koji pripada mreži društva.

(l) Mreža (Network) – veća struktura koja: (Vidjeti točku: A19)

(i) je usmjerena na suradnju;

(ii) jasno ima za cilj stvaranje dobiti ili dijeljenje troškova ili dijeli zajedničko vlasništvo, kontrolu ili menadžment, zajedničke politike i postupke kontrole kvalitete, zajedničku poslovnu strategiju, korištenje zajedničkog brenda ili značajan dio profesionalnih resursa.

(m) Partner (Partner) – svaki pojedinac s ovlaštenjem za obvezivanje društva u pogledu obavljanja angažmana za pružanje profesionalnih usluga.

(n) Osoblje (Personnel) – partneri i stručno osoblje u društvu. (Vidjeti točke: A20 – A21)

(o) Profesionalna prosudba (Professional judgment) – primjena relevantne osposobljenosti, znanja i iskustva, u kontekstu profesionalnih standarda, u donošenju informiranih odluka o smjerovima djelovanja koji su primjereni u oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom u društvu.

(p) Profesionalni standardi (Professional standards) – standardi angažmana koje je izdao IAASB, kako je definirano u IAASB-ovom Predgovoru Međunarodnim objavama iz područja upravljanja kvalitetom, revizije, uvida, drugih angažmana za izražavanje uvjerenja i povezanih usluga te relevantni etički zahtjevi.

(q) Ciljevi kvalitete (Quality objectives) – željeni ishodi u odnosu na komponente sustava upravljanja kvalitetom koje društvo mora postići.

(r) Rizik kvalitete (Quality risk) – rizik koji ima razumnu mogućnost:

(i). nastanka; i

(ii) pojedinačno ili u kombinaciji s drugim rizicima negativno utječe na postizanje jednog ili više ciljeva kvalitete.

(s) Razumno uvjerenje (Reasonable assurance) – u kontekstu ­MSUK-a, visoka, ali ne i apsolutna razina uvjerenja.

(t) Relevantni etički zahtjevi (Relevant ethical requirements) – načela profesionalne etike i etički zahtjevi koji se primjenjuju na profesionalne računovođe pri obavljanju angažmana za reviziju ili uvid u financijske izvještaje ili drugih angažmana za izražavanje mišljenja ili povezane usluge. Relevantni etički zahtjevi obično obuhvaćaju odredbe Kodeksa IESBA-e koje se odnose na revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili angažmane za povezane usluge, zajedno s nacionalnim zahtjevima koji su restriktivniji. (Vidjeti točke: A22 – A24, A62)

(u) Reakcija (Response) (u odnosu na sustav upravljanja kvalitetom) – politike ili postupci koje je oblikovalo i implementiralo društvo radi rješavanja jednog ili više rizika kvalitete: (Vidjeti točke: A25 – A27, A50)

(i) Politike su izjave o tome što bi trebalo ili ne bi trebalo učiniti kako bi se razriješili rizici kvalitete. Takve izjave mogu se dokumentirati, izričito navesti u komunikacijama ili podrazumijevati u radnjama i odlukama.

(ii) Postupci su mjere za implementaciju politika.

(v) Pružatelj usluga (Service provider) (u kontekstu ovog MSUK-a) – pojedinac ili organizacija izvan društva koja daje resurs koji se koristi u sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana. Davatelji usluga isključuju mrežu društva, druga društva mreže ili druge strukture ili organizacije u mreži. (Vidjeti točke: A28, A105)

(w) Stručno osoblje (Staff) – profesionalci, osim partnera, uključujući sve stručnjake koje društvo zapošljava.

(x) Sustav upravljanja kvalitetom (Quality management system) – sustav koji je oblikovalo, implementiralo i kojim upravlja društvo kako bi društvu pružio razumno uvjerenje da:

(i) društvo i njegovo osoblje ispunjavaju svoje odgovornosti u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te obavljaju angažmane u skladu s takvim standardima i zahtjevima; i

(ii) da su izvješća o angažmanu koja izdaje društvo ili angažirani partneri primjerena u danim okolnostima.

Zahtjevi

Primjena i pridržavanje relevantnih zahtjeva

17. Društvo se mora pridržavati svakog zahtjeva ovog MSUK-a, osim ako zahtjev nije relevantan za društvo zbog vrste i okolnosti društva ili njegovih angažmana. (Vidjeti točku: A29)

18. Pojedinac/pojedinci kojemu/kojima je dodijeljena krajnja nadležnosti i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom u društvu te pojedinac/pojedinci kojemu/kojima je dodijeljena operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom u društvu moraju razumjeti ovaj MSUK, uključujući materijale za primjenu i druge materijale s objašnjenjima, kako bi razumio/razumjeli cilj ovog MSUK-a i pravilno primijenio/primijenili njegove zahtjeve.

Sustav upravljanja kvalitetom

19. Društvo mora oblikovati, implementirati i održavati funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom. Pri tome društvo mora koristiti profesionalnu prosudbu, uzimajući u obzir vrstu i okolnosti društva i njegovih angažmana. Upravljačka i poslovodna komponenta sustava upravljanja kvalitetom uspostavlja okruženje koje podržava oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom. (Vidjeti točke: A30 – A31)

Odgovornosti

20. Društvo mora dodijeliti: (Vidjeti točke: A32 – A35)

(a) krajnju nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom glavnom izvršnom direktoru društva ili poslovodnom partneru društva (ili ekvivalentu) ili, prema potrebi, upravnom odboru partnera društva (ili ekvivalentu);

(b) operativnu odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom;

(c) operativnu odgovornost za specifične aspekte sustava upravljanja kvalitetom, uključujući:

(i) usklađenost sa zahtjevima neovisnosti; i (Vidjeti točku: A36)

(ii) proces monitoringa i otklanjanja nedostataka.

21. Pri dodjeli uloga iz točke 20 društvo mora utvrditi: (Vidjeti točku: A37)

(a) ima/imaju li pojedinac/pojedinci odgovarajuće iskustvo, znanje, utjecaj i nadležnost unutar društva i dovoljno vremena za ispunjavanje svoje odgovornosti koja mu/im je dodijeljena; i (Vidjeti točku: A38)

(b) razumije/razumiju li pojedinac/pojedinci svoje zadaće koje su mu/im dodijeljene i svoju odgovornost za ispunjavanje ih zadaća.

22. Društvo mora utvrditi da pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom, za usklađenost sa zahtjevima neovisnosti te za postupak monitoringa i otklanjanja nedostataka ima/imaju izravnu liniju komunikacije s pojedincem/pojedincima kojemu/kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom

Proces procjenjivanja rizika u društvu

23. Društvo mora oblikovati i implementirati proces procjene rizika kako bi postavilo ciljeve kvalitete, identificiralo i procijenilo rizike kvalitete te oblikovalo i implementiralo reakcije za rješavanje rizika kvalitete. (Vidjeti točke: A39 – A41)

24. Društvo mora postaviti ciljeve kvalitete utvrđene ovim ­MSUK-om i sve dodatne ciljeve kvalitete koje društvo smatra potrebnima za postizanje ciljeva sustava upravljanja kvalitetom. (Vidjeti točke: A42 – A44)

25. Društvo mora identificirati i procijeniti rizike kvalitete kako bi stvorilo osnovu za oblikovanje i implementiranje reakcija. Pri tome društvo mora:

(a) steći razumijevanje stanja, događaja, okolnosti, mjera ili izostanaka mjera koji mogu negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete, uključujući: (Vidjeti točke: A45 – A47)

(i) s obzirom na vrstu i okolnosti društva, ono što se odnosi na:

a. složenost i poslovne karakteristike društva;

b. strateške i poslovne odluke i mjere, poslovne procese i poslovni model društva;

c. karakteristike i stil upravljanja vodstva;

d. resurse društva, uključujući resurse koje pružaju pružatelji usluga;

e. zakone, regulativu, profesionalne standarde i okruženje u kojem društvo posluje;

f. u slučaju društva koje pripada mreži, vrstu i opseg mrežnih zahtjeva i mrežnih usluga, ako ih ima.

(ii) s obzirom na vrstu i okolnosti angažmana društva, ono što se odnosi na:

a. vrste angažmana koje društvo obavlja i izvješća koja treba izdati;

b. vrste subjekata za koje se takvi angažmani obavljaju.

(b) uzeti u obzir kako i u kojoj mjeri stanja, događaji, okolnosti, mjere ili izostanci mjera iz točke 25(a) mogu negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete. (Vidjeti točku: A48)

26. Društvo mora oblikovati i implementirati reakcije kako bi razriješilo rizike kvalitete na način koji se temelji na danim razlozima za procjene rizika kvalitete i koji reagira na te razloge. Reakcije društva moraju uključivati i reakcije navedene u točki 34. (Vidjeti točke: A49 – A51)

27. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke koji su oblikovani kako bi identificirali informacije koje ukazuju na dodatne ciljeve kvalitete ili dodatne ili izmijenjene rizike kvalitete ili reakcije zbog promjena u vrsti i okolnostima društva ili njegovih angažmana. Ako se takve informacije identificiraju, društvo mora uzeti u obzir informacije i prema potrebi: (Vidjeti točke: A52 – A53)

(a) uspostaviti dodatne ciljeve kvalitete ili izmijeniti dodatne ciljeve kvalitete koje je društvo već utvrdilo; (Vidjeti točku: A54)

(b) utvrditi i procijeniti dodatne rizike kvalitete, izmijeniti rizike kvalitete ili ponovno procijeniti rizike kvalitete; ili

(c) oblikovati i implementirati dodatne reakcije ili izmijeniti reakcije.

Upravljanje i vodstvo

28. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se odnose na upravljanje i vodstvo društva, a kojima se uspostavlja okruženje koje podupire sustav upravljanja kvalitetom:

(a) Društvo pokazuje predanost kvaliteti kroz kulturu koja postoji u društvu, a koja prepoznaje i osnažuje: (Vidjeti točke: A55 – A56)

(i) ulogu društva u služenju javnom interesu dosljednim obavljanjem kvalitetnih angažmana;

(ii) važnost profesionalne etike, vrijednosti i stavova;

(iii) odgovornost ukupnog osoblja za kvalitetu koja se odnosi na obavljanje angažmana ili aktivnosti unutar sustava upravljanja kvalitetom, te njihovo očekivano ponašanje; i

(iv) važnost kvalitete u strateškim odlukama i radnjama društva, uključujući financijske i operativne prioritete društva.

(b) Vodstvo je nadležno i odgovorno za kvalitetu. (Vidjeti točku: A57)

(c) Vodstvo pokazuje predanost kvaliteti svojim postupcima i ponašanjima. (Vidjeti točku: A58)

(d) Organizacijska struktura i dodjela uloga, odgovornosti i ovlasti primjerena je za omogućavanje oblikovanja, implementacije i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom društva. (Vidjeti točke: A32, A33, A35, A59)

(e) Potrebe za resursima, uključujući financijska sredstva, planiraju se, a sredstva se dobivaju, alociraju ili dodjeljuju na način koji je u skladu s predanošću društva kvaliteti. (Vidjeti točke: A60 – A61)

Relevantni etički zahtjevi

29. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se odnose na ispunjavanje odgovornosti u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući one koji se odnose na neovisnost: (vidjeti točke: A62 – A64, A66)

(a) Društvo i njegovo osoblje:

(i) razumiju relevantne etičke zahtjeve kojima podliježu angažmani društva i društvo; i (vidjeti točke: A22, A24)

(ii) ispunjavaju svoje odgovornosti u odnosu na relevantne etičke zahtjeve kojima podliježu angažmani društva i društvo.

(b) Drugi, uključujući mrežu, društva mreže, pojedince u mreži ili društvima mreže ili pružatelje usluga, koji podliježu relevantnim etičkim zahtjevima kojima podliježu angažmani društva i društvo:

(i) razumiju relevantne etičke zahtjeve koji se na njih odnose; i (vidjeti točke; i A22, A24, A65)

(ii) ispunjavaju svoje odgovornosti u vezi s relevantnim etičkim zahtjevima koji se na njih primjenjuju.

Prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentom i posebnih angažmana

30. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se odnose na prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i posebnih angažmana:

(a) Prosudbe društva o tome treba li prihvatiti ili nastaviti odnos s klijentom ili određeni angažman su primjerene na temelju:

(i) dobivenih informacija o vrsti i okolnostima angažmana te integritetu i etičkim vrijednostima klijenta (uključujući menadžment i, prema potrebi, one koji su zaduženi za upravljanje) koje su dostatne za podršku takvim prosudbama; i (vidjeti točke: A67 – A71)

(ii) sposobnosti društva za obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. (Vidjeti točku: A72)

(b) Financijski i operativni prioriteti društva ne dovode do neprimjerenih prosudbi o tome treba li prihvatiti ili nastaviti odnos s klijentom ili određeni angažman. (Vidjeti točke: A73 – A74)

Obavljanje angažmana

31. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se odnose na obavljanje kvalitetnih angažmana:

(a) Angažirani timovi razumiju i ispunjavaju svoje odgovornosti u vezi s angažmanima, uključujući, gdje je primjereno, ukupnu odgovornost angažiranog partnera za upravljanje angažmanom i postizanje kvalitete angažmana te dostatnu i odgovarajuću uključenost tijekom cijelog angažmana. (Vidjeti točku: A75)

(b) Vrsta, vremenski raspored i opseg usmjeravanja i nadziranja angažiranih timova te pregled obavljenog posla primjereni su u odnosu na vrstu i okolnosti angažmana i resurse dodijeljene ili dostupne angažiranim timovima, a rad manje iskusnih članova angažiranog tima usmjeravaju, nadziru i pregledavaju iskusniji članovi angažiranog tima. (Vidjeti točke: A76 – A77)

(c) Angažirani timovi koriste primjerenu profesionalnu prosudbu i, kad je primjenjivo na vrstu angažmana, profesionalni skepticizam. (Vidjeti točku: A78)

(d) Obavljaju se konzultacije o složenim ili prijepornim pitanjima te se implementiraju dogovoreni zaključci. (Vidjeti točke: A79 – A81)

(e) O razlikama u mišljenju unutar angažiranog tima ili između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana ili pojedinaca koji obavljaju aktivnosti unutar sustava društva za upravljanje kvalitetom obavještava se društvo i razlike se razrješavaju. (Vidjeti točku: A82)

(f) Dokumentacija angažmana sastavlja se pravodobno nakon datuma izvješća o angažmanu te se na odgovarajući način održava i čuva kako bi se zadovoljile potrebe društva i ispunili zahtjevi zakona, regulative, relevantni etički zahtjevi ili zahtjevi profesionalnih standarda. (Vidjeti točke: A83 – A85)

Resursi

32. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se primjereno odnose na pravodobno pribavljanje, razvoj, korištenje, održavanje, raspoređivanje i dodjeljivanje resursa kako bi se omogućilo oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom: (Vidjeti točke: A86 – A87)

Ljudski potencijali

(a) Osoblje se zapošljava, razvija i zadržava te ima kompetencije i sposobnosti za: (Vidjeti točke: A88 – A90)

(i) dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana, uključujući znanje ili iskustvo relevantno za angažmane koje društvo obavlja; ili

(ii) obavljanje aktivnosti ili ispunjavanje odgovornosti u vezi s funkcioniranjem sustava društva za upravljanje kvalitetom.

(b) Osoblje svojim djelovanjem i ponašanjem pokazuje predanost kvaliteti, razvija i održava primjerene kompetencije za obavljanje svojih zadaća te se smatra odgovornim ili mu se daje priznanje pravodobnim ocjenjivanjima, nagrađivanjem, promicanjem i drugim poticajima. (Vidjeti točke: A91 – A93)

(c) Pojedinci se angažiraju iz vanjskih izvora (tj. mreže, drugog društva mreže ili pružatelja usluga) kad društvo nema dovoljno ili nema odgovarajuće osoblje koje bi omogućilo funkcioniranje sustava društva za upravljanje kvalitetom ili obavljanje angažmana društva. (Vidjeti točku: A94)

(d) Članovi angažiranog tima dodjeljuju se svakom angažmanu, uključujući angažiranog partnera, koji ima odgovarajuće kompetencije i sposobnosti te dovoljno vremena, za dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana. (Vidjeti točke: A88 – A89, A95 – A97)

(e) Pojedinci koji su zaduženi za obavljanje aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom imaju odgovarajuće kompetencije i sposobnosti te dovoljno vremena, za obavljanje takvih aktivnosti.

Tehnološki resursi

(f) Primjereni tehnološki resursi su pribavljeni ili razvijeni, implementirani, održavani i korišteni kako bi se omogućilo funkcioniranje sustava društva za upravljanje kvalitetom i obavljanje angažmana. (Vidjeti točke: A98 – A101, A104)

Intelektualni resursi

(g) Primjereni intelektualni resursi se angažiraju ili razvijaju, implementiraju, održavaju i koriste kako bi se omogućilo funkcioniranje sustava društva za upravljanje kvalitetom i dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana, a takvi intelektualni resursi u skladu su, ako je primjenjivo, s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. (Vidjeti točke: A102 – A104)

Pružatelji usluga

(h) Ljudski, tehnološki ili intelektualni resursi pružatelja usluga primjereni su za korištenje u sustavu društva za upravljanje kvalitetom i obavljanje angažmana, uzimajući u obzir ciljeve kvalitete iz točke 32(d), (e), (f) i (g). (Vidjeti točke: A105 – A108)

Informacije i komunikacija

33. Društvo mora postaviti sljedeće ciljeve kvalitete koji se odnose na pribavljanje, generiranje ili korištenje informacija o sustavu upravljanja kvalitetom te pravodobno komuniciranje informacija unutar društva i vanjskim stranama kako bi se omogućilo oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom: (Vidjeti točku: A109)

(a) Informacijski sustav identificira, evidentira, obrađuje i održava relevantne i pouzdane informacije kojima se podupire sustav upravljanja kvalitetom, bilo iz unutarnjih ili vanjskih izvora. (Vidjeti točke: A110 – A111)

(b) Kultura društva prepoznaje i jača odgovornost osoblja za razmjenu informacija s društvom i međusobno. (Vidjeti točku: A112)

(c) Relevantne i pouzdane informacije razmjenjuju se u cijelom društvu i s angažiranim timovima, uključujući sljedeće: (Vidjeti točku: A112)

(i) informacije se dostavljaju osoblju i angažiranim timovima, a vrsta, vremenski raspored i opseg informacija dovoljni su kako bi im se omogućilo da razumiju i izvršavaju svoje dužnosti povezane s obavljanjem aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom ili angažmana; i

(ii) osoblje i angažirani timovi komuniciraju informacije društvu prilikom obavljanja aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom ili angažmana.

(d) Relevantne i pouzdane informacije komuniciraju se vanjskim stranama, uključujući sljedeće:

(i) društvo komunicira informacije mreži ili unutar mreže društva ili pružateljima usluga, ako ih ima, omogućujući mreži ili pružateljima usluga da ispune svoje odgovornosti u vezi s mrežnim zahtjevima ili mrežnim uslugama ili resursima koje pružaju; i (Vidjeti točku: A113)

(ii) informacije se komuniciraju eksterno kad je to propisano zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima ili kako bi se podržalo razumijevanje vanjskih strana u odnosu na sustav upravljanja kvalitetom. (Vidjeti točke: A114 – A115)

Određene reakcije

34. Pri oblikovanju i implementaciji reakcije u skladu s točkom 26, društvo mora uključiti sljedeće reakcije: (vidjeti točku: A116)

(a) Društvo uspostavlja politike ili postupke za:

(i) identificiranje, ocjenjivanje i rješavanje prijetnji usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima; i (vidjeti točku: A117)

(ii) pravodobno identificiranje, komuniciranje, ocjenjivanje i prijavljivanje svih povreda relevantnih etičkih zahtjeva te primjereno i pravodobno reagiranje na uzroke i posljedice povreda. (Vidjeti točku: A118 – A119)

(b) Društvo pribavlja, barem jednom godišnje, dokumentiranu potvrdu o usklađenosti sa zahtjevima neovisnosti od cjelokupnog osoblja koje sukladno relevantnim etičkim zahtjevima mora biti neovisno.

(c) Društvo uspostavlja politike ili postupke za zaprimanje, istraživanje i rješavanje pritužbi i navoda o propustima u obavljanju posla u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima ili o nepridržavanju politika ili postupaka društva uspostavljenih u skladu s ovim MSUK-om. (Vidjeti točku: A120 – A121)

(d) Društvo uspostavlja politike ili postupke koji se odnose na okolnosti kad:

(i) društvo nakon prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana dozna za informacije koje bi uzrokovale odbijanje odnosa s klijentom ili određenog angažmana da su te informacije bile poznate prije prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana; ili (vidjeti točke: A122 – A123)

(ii) je društvo po zakonu ili regulativi dužno prihvatiti odnos s klijentom ili određeni angažman. (Vidjeti točku: A123)

(e) Društvo uspostavlja politike ili postupke koji: (vidjeti točke: A124 – A126)

(i) zahtijevaju komunikaciju s onima koji su zaduženi za upravljanje pri obavljanju revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata o tome kako sustav upravljanja kvalitetom podržava dosljedno obavljanje revizijskih angažmana na području kvalitete; (vidjeti točke: A127 – A129)

(ii) se odnose na komuniciranje s vanjskim stranama o sustavu društva za upravljanje kvalitetom kad je inače primjereno o tome komunicirati s vanjskim stranama i (vidjeti točku: A130)

(iii) se odnose na komuniciranje informacija koje treba pružiti pri vanjskoj komunikaciji u skladu s točkama 34(e)(i) i 34(e)(ii), uključujući vrstu, vremenski raspored i opseg te primjereni oblik komunikacije. (Vidjeti točke: A131 – A132)

(f) Društvo uspostavlja politike ili postupke koji se odnose na preglede kvalitete angažmana u skladu s MSUK-om 2 i koji zahtijevaju pregled kvalitete angažmana za:

(i) revizije financijskih izvještaja uvrštenih subjekata;

(ii) revizije ili druge angažmane za koje je pregled kvalitete angažmana propisan zakonom ili regulativom; i (vidjeti točku: A133)

(iii) revizije ili druge angažmane za koje društvo utvrdi da je pregled kvalitete angažmana primjerena reakcija za razrješavanje jednog ili više rizika kvalitete. (Vidjeti točke: A134-A137)

Proces monitoringa i otklanjanja nedostataka

35. Društvo mora uspostaviti proces monitoringa i otklanjanja nedostataka s ciljem: (vidjeti točku: A138)

(a) pružanja relevantnih, pouzdanih i pravodobnih informacija o oblikovanju, implementiranju i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom.

(b) poduzimanja odgovarajućih mjera kako bi se reagiralo na identificirane nedostatke na način da se ti nedostaci pravodobno otklone.

Oblikovanje i obavljanje aktivnosti monitoringa

36. Društvo mora oblikovati i obavljati aktivnosti monitoringa kako bi formiralo osnovu za identificiranje nedostataka.

37. U određivanju vrste, vremenskog rasporeda i opsega aktivnosti monitoringa društvo mora uzeti u obzir: (Vidjeti točke: A139 – A142)

(a) razloge za procjene rizika kvalitete;

(b) oblikovanje reakcija;

(c) oblikovanje procesa društva za procjenjivanje rizika te procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka; (Vidjeti točke: A143 – A144)

(d) promjene u sustavu upravljanja kvalitetom; (vidjeti točku: A145)

(e) rezultate prethodnih aktivnosti monitoringa, bez obzira na to jesu li prethodne aktivnosti monitoringa i dalje relevantne za ocjenjivanje sustava društva za upravljanje kvalitetom i jesu li mjere za otklanjanje prethodno identificiranih nedostataka bile učinkovite; i (vidjeti točke: A146 – A147)

(f) ostale relevantne informacije, uključujući pritužbe i navode o propustima u obavljanju posla u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima ili o nepridržavanju politika ili postupaka društva uspostavljenih u skladu s ovim MSUK-om, informacije iz vanjskih nadzora i informacije pružatelja usluga. (Vidjeti točke: A148 – A150)

38. Društvo mora uključiti provjeravanje dovršenih angažmana u svojim aktivnostima monitoringa i odrediti koje angažmane i angažirane partnere odabrati. Pri tome društvo mora: (vidjeti točke: A141, A151 – A154)

(a) uzeti u obzir pitanja iz točke 37;

(b) uzeti u obzir vrstu, vremenski raspored i opseg drugih aktivnosti monitoringa koje društvo poduzima te angažmane i angažirane partnere koji podliježu takvim aktivnostima monitoringa;

(c) odabrati barem jedan dovršeni angažman za svakog angažiranog partnera na periodičkoj osnovi koju određuje društvo.

39. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke koji:

(a) zahtijevaju od pojedinaca koji obavljaju aktivnosti monitoringa da imaju kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, za učinkovito obavljanje aktivnosti monitoringa;

(b) se odnose na objektivnost pojedinaca koji obavljaju aktivnosti monitoringa. Takvim se politikama ili postupcima članovima angažiranog tima ili pregledavatelju kvalitete angažmana zabranjuje obavljanje bilo kakve provjere tog angažmana. (Vidjeti točke: A155 – A156)

Ocjenjivanje nalaza i identificiranje nedostataka

40. Društvo mora ocjenjivati nalaze kako bi utvrdilo postoje li nedostaci, među ostalim u procesu monitoringa i otklanjanja nedostataka. (Vidjeti točke: A157 – A162)

Ocjenjivanje identificiranih nedostataka

41. Društvo mora ocijeniti ozbiljnost i raširenost identificiranih nedostataka kroz: (vidjeti točke: A161, A163 – A164)

(a) istraživanje glavnog ili glavnih uzroka identificiranih nedostataka. Pri utvrđivanju vrste, vremenskog rasporeda i opsega postupaka za istraživanje glavnog ili glavnih uzroka, društvo mora uzeti u obzir vrstu utvrđenih nedostataka i njihovu moguću težinu. (Vidjeti točke: A165 – A169)

(b) ocjenjivanje učinka identificiranih nedostataka, pojedinačno i skupno, na sustav upravljanja kvalitetom.

Reagiranje na identificirane nedostatke

42. Društvo mora oblikovati i implementirati korektivne mjere u odnosu na identificirane nedostatke koje reagiraju na rezultate analize glavnih uzroka. (Vidjeti točke: A170 – A172)

43. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za proces monitoringa i otklanjanja nedostataka moraju ocijeniti jesu li korektivne mjere:

(a) primjereno oblikovane kako bi riješile identificirane nedostatke i s njima povezan glavni ili glavne uzroke te utvrditi jesu li implementirane; i

(b) implementirane kako bi riješile prethodno identificirane nedostatke učinkovite.

44. Ako ocjenjivanje pokaže da korektivne mjere nisu primjereno oblikovane i implementirane ili nisu učinkovite, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za proces monitoringa otklanjanja nedostataka moraju poduzeti primjerene radnje kako bi utvrdili da su korektivne mjere primjereno izmijenjene tako da budu učinkovite.

Nalazi vezani za određeni angažman

45. Društvo mora reagirati na okolnosti kad nalazi upućuju na to da postoji angažman/angažmani za koje su potrebni postupci izostavljeni tijekom obavljanja angažmana ili da bi izdano izvješće moglo biti neprimjereno. Reakcija društva mora uključivati: (Vidjeti točku: A173)

(a) poduzimanje primjerenih mjera radi usklađivanja s relevantnim profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; i

(b) ako se izvješće smatra neprimjerenim, razmatranje posljedica i poduzimanje primjerenih mjera, uključujući razmatranje o tome treba li pribaviti pravni savjet.

Stalna komunikacija vezana uz monitoring i otklanjanje nedostataka

46. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za proces monitoringa i otklanjanja nedostataka moraju pravodobno komunicirati pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom i pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom: (Vidjeti točku: A174)

(a) opis obavljenih aktivnosti monitoringa;

(b) identificirane nedostatke, uključujući ozbiljnost i raširenost takvih nedostataka;

(c) korektivne mjere za otklanjanje identificiranih nedostataka.

47. Društvo mora komunicirati pitanja opisana u točki 46 angažiranim timovima i drugim pojedincima kojima su dodijeljene aktivnosti u okviru sustava upravljanja kvalitetom kako bi im se omogućilo poduzimanje brzih i primjerenih mjera u skladu s njihovim odgovornostima.

Zahtjevi mreže ili mrežne usluge

48. Kad društvo pripada mreži, društvo mora, ako je primjenjivo, steći razumijevanje: (vidjeti točke: A19, A175)

(a) zahtjeva koje je mreža postavila u vezi sa sustavom društva za upravljanje kvalitetom, uključujući zahtjeve da društvo implementira ili koristi resurse ili usluge koje je oblikovala ili na drugi način pružila mreža (tj. zahtjev mreže);

(b) svih usluga ili resursa koje pruža mreža koje društvo odluči implementirati ili koristiti u oblikovanju, implementaciji ili funkcioniranju sustava društva za upravljanje kvalitetom (tj. mrežne usluge); i

(c) odgovornosti društva za sve mjere koje su potrebne za implementiranje mrežnih zahtjeva ili korištenje mrežnih usluga. (Vidjeti točku: A176)

Društvo ostaje odgovorno za svoj sustav upravljanja kvalitetom, uključujući profesionalne prosudbe donesene u oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom. Društvo ne smije dopustiti usklađenost sa zahtjevima mreže ili korištenje mrežnih usluga ako bi to bilo u suprotnosti sa zahtjevima ovog MSUK-a. (Vidjeti točku: A177)

49. Na temelju razumijevanja stečenog sukladno točki 48 društvo mora:

(a) odrediti način na koji su zahtjev mreže ili mrežne usluge relevantne za sustav društva za upravljanje kvalitetom i način na koji su uzete u obzir u njegovu sustavu upravljanja kvalitetom, uključujući način njihove implementacije; i (Vidjeti točku: A178)

(b) ocijeniti treba li i, ako treba, način na koji društvo treba prilagoditi ili dopuniti mrežne zahtjeve ili mrežne usluge kako bi bile primjerene za uporabu u sustavu društva za upravljanje kvalitetom. (Vidjeti točke: A179 – A180)

Aktivnosti monitoringa koje mreža poduzima na sustavu društva za upravljanje kvalitetom

50. U okolnostima kad mreža obavlja aktivnosti monitoringa povezane sa sustavom društva za upravljanje kvalitetom, društvo mora:

(a) odrediti utjecaj aktivnosti monitoringa koje mreža obavlja na vrstu, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa koje obavlja društvo u skladu s točkama 36 – 38;

(b) odrediti odgovornosti društva u vezi s aktivnostima monitoringa, uključujući sve s time povezane mjere društva; i

(c) u okviru ocjenjivanja nalaza i identificiranja nedostataka iz točke 40, pravodobno pribaviti rezultate aktivnosti monitoringa iz mreže. (Vidjeti točku: A181)

Aktivnosti monitoringa u društvima mreže koje obavlja mreža

51. Društvo mora:

(a) razumjeti ukupni opseg aktivnosti monitoringa koje mreža obavlja u svim društvima mreže, uključujući aktivnosti monitoringa kojima se utvrđuje da su zahtjevi mreže na primjereni način implementirani u svim društvima mreže te način na koji će mreža komunicirati društvu rezultate svojih aktivnosti monitoringa;

(b) barem jednom godišnje, pribaviti informacije od mreže o ukupnim rezultatima mrežnih aktivnosti monitoringa u društvima mreže, ako je primjenjivo, i: (Vidjeti točke: A182 – A184)

(i) komunicirati informacije angažiranim timovima i drugim pojedincima o aktivnostima koje su im dodijeljene u sustavu upravljanja kvalitetom, ako je primjenjivo, kako bi im se omogućilo poduzimanje brzih i primjerenih mjera u skladu s njihovim odgovornostima; i

(ii) razmotriti utjecaj informacija na sustav društva za upravljanje kvalitetom.

Nedostaci u zahtjevima mreže ili mrežnim uslugama koje je identificiralo društvo

52. Ako društvo identificira nedostatak u zahtjevima mreže ili mrežnim uslugama, društvo mora: (Vidjeti točku: A185)

(a) komunicirati mreži relevantne informacije o identificiranom nedostatku; i

(b) u skladu s točkom 42, oblikovati i implementirati korektivne mjere za rješavanje utjecaja identificiranog nedostatka u mrežnim zahtjevima ili mrežnim uslugama. (Vidjeti točku: A186)

Ocjenjivanje sustava za upravljanje kvalitetom

53. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom moraju u ime društva ocijeniti sustav upravljanja kvalitetom. Ocjenjivanje se mora obavljati od određene vremenske točke i provoditi najmanje jednom godišnje. (Vidjeti točke: A187 – A189)

54. Na temelju ocjene, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom moraju u ime društva zaključiti jedno od sljedećeg: (Vidjeti točke: A190, A195)

(a) sustav upravljanja kvalitetom pruža društvu razumno uvjerenje o tome da su ciljevi sustava upravljanja kvalitetom ostvareni; (Vidjeti točku: A191)

(b) osim u odnosu na pitanja vezana uz identificirane nedostatke koji imaju ozbiljan, ali ne i prožimajući učinak na oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava za upravljanje kvalitetom, sustav upravljanja kvalitetom pruža društvu razumno uvjerenje o tome da su ciljevi sustava upravljanja kvalitetom ostvareni; ili (Vidjeti točku: A192)

(c) sustav upravljanja kvalitetom ne pruža društvu razumno uvjerenje o tome da su ciljevi sustava upravljanja kvalitetom ostvareni. (Vidjeti točke: A192 – A194)

55. Ako pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom dođu do zaključka opisanog u točki 54(b) ili 54(c), društvo mora: (Vidjeti točku: A196)

(a) poduzeti brze i primjerene mjere;

(b) komunicirati s:

(i) angažiranim timovima i drugim pojedincima o aktivnostima koje su im dodijeljene unutar sustava upravljanja kvalitetom u opsegu koji je relevantan za njihove odgovornosti; i (Vidjeti točku: A197)

(ii) vanjskima stranama u skladu s politikama ili postupcima društva koje zahtijeva točka 34(e). (Vidjeti točku: A198)

56. Društvo mora obavljati periodična ocjenjivanja uspješnosti pojedinca/pojedinaca kojima je dodijeljena krajnja nadležnosti i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom i pojedinca/pojedince kojima je dodijeljena operativna odgovornosti za sustav upravljanja kvalitetom. Pritom društvo mora uzeti u obzir ocjenu sustava upravljanja kvalitetom. (Vidjeti točke: A199 – A201)

Dokumentacija

57. Društvo mora pripremiti dokumentaciju o svom sustavu upravljanja kvalitetom koja je dovoljna za: (Vidjeti točke: A202 – A204)

(a) podupiranje dosljednog razumijevanja sustava upravljanja kvalitetom od strane osoblja, uključujući razumijevanje njihovih uloga i odgovornosti u pogledu sustava upravljanja kvalitetom i obavljanja angažmana;

(b) podupiranje dosljedne implementacije i funkcioniranja reakcija; i

(c) pružanje dokaza o oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju reakcija, kako bi se poduprla ocjena sustava upravljanja kvalitetom od strane pojedinca/pojedinaca kojima je dodijeljena krajnja nadležnosti i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom.

58. U pripremu dokumentacije društvo mora uključiti:

(a) identifikaciju pojedinca/pojedinaca kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom i operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom;

(b) ciljeve i rizike društva u pogledu kvalitete; (Vidjeti točku: A205)

(c) opis reakcija i načina na koji reakcije društva rješavaju rizike kvalitete;

(d) u vezi s postupkom monitoringa i otklanjanja nedostataka:

(i) dokaze o provedenim aktivnostima monitoringa;

(ii) ocjenu nalaza i identificiranih nedostataka i s njima povezanih glavnih uzroka;

(iii) korektivne mjere za uklanjanje identificiranih nedostataka i ocjenu oblikovanja i implementacije takvih korektivnih mjera; i

(iv) komuniciranje o monitoringu i otklanjanju nedostataka; i

(e) osnovu za zaključak donesen u skladu s točkom 54.

59. Društvo mora dokumentirati pitanja iz točke 58 koja se odnose na mrežne zahtjeve ili mrežne usluge i ocjenu mrežnih zahtjeva ili mrežnih usluga u skladu s točkom 49(b). (Vidjeti točku: A206)

60. Društvo mora odrediti rok za čuvanje dokumentacije za sustav upravljanja kvalitetom koji je dovoljan da društvu omogući monitoring oblikovanja, implementacije i funkcioniranja sustava društva za upravljanje kvalitetom ili duži rok ako to zahtijeva zakon ili regulativa.

***

Materijali za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima

Područje koje uređuje ovaj MSUK (Vidjeti točke: 3 – 4)

A1. Drugim objavljenim standardima IAASB-a, uključujući MSU 2400 (izmijenjen)^[15](Međunarodni standard za angažmane uvida (MSU) 2400 (izmijenjen), Angažmani uvida u povijesne financijske izvještaje)
i MSIU 3000 (izmijenjen),^[17](Međunarodni standard za angažmane s izražavanjem uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjen), Angažmani s izražavanjem uvjerenja različiti od revizija ili uvida u povijesne financijske informacije)
uspostavljaju se i zahtjevi za angažiranog partnera za upravljanje kvalitetom na razini angažmana.

A2. IESBA Kodeks^[21](Međunarodni etički kodeks za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) (IESBA Kodeks) Odbora za Međunarodne etičke standarde za računovođe.) sadrži zahtjeve i materijale za primjenu za profesionalne računovođe koji omogućuju profesionalnim računovođama ispunjavanje svoje odgovornosti za djelovanje u javnom interesu. Kako je naznačeno u točki 15, u kontekstu obavljanja angažmana koje je opisano u ovom MSUK-u, dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana dio je odgovornosti profesionalnog računovođe da djeluje u javnom interesu.

Sustav upravljanja kvalitetom u društvu (Vidjeti točke: 6 – 9)

A3. Društvo može koristiti različite terminologije ili okvire za opisivanje komponenti svog sustava upravljanja kvalitetom.

A4. Primjeri međusobno povezanih vrsta komponenti uključuju sljedeće:

• Proces društva za procjenu rizika određuje proces koji društvo mora primjenjivati u implementaciji pristupa temeljenog na riziku u cijelom sustavu upravljanja kvalitetom.

• Komponenta upravljanja i vodstva uspostavlja okruženje koje podržava sustav upravljanja kvalitetom.

• Resursi i informacijske i komunikacijske komponente omogućuju oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom.

• Proces monitoringa i otklanjanja nedostataka je proces oblikovan za monitoring cjelokupnog sustava upravljanja kvalitetom. Rezultati procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka pružaju informacije koje su relevantne za proces društva za procjenu rizika.

• Mogu postojati odnosi između određenih pitanja, na primjer, određeni aspekti relevantnih etičkih zahtjeva relevantni su za prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i određenih angažmana.

A5. Razumno uvjerenje dobiva se onda kad se sustavom upravljanja kvalitetom na prihvatljivo nisku razinu smanji rizik da se ciljevi navedeni u točkama 14(a) i (b) ne ostvare. Razumno uvjerenje nije apsolutna razina uvjerenja jer postoje inherentna ograničenja sustava upravljanja kvalitetom. Takva ograničenja uključuju mogućnost da ljudska prosudba u donošenju odluka može biti pogrešna te da može doći do incidenata u sustavu društva za upravljanje kvalitetom, na primjer, zbog ljudske pogreške ili ponašanja ili zbog poremećaja u radu aplikacija informacijske tehnologije (IT).

Nadležnost ovog MSUK-a (Vidjeti točku: 12)

A6. Cilj ovog MSUK-a je davanje okvira u kojem su postavljeni zahtjevi ovog MSUK-a, uspostavljanje željenog ishoda ovog MSUK-a i njegova namjera je pomoći društvu u razumijevanju onoga što treba postići i, ako je potrebno, razumijevanju primjerenih sredstava za postizanje toga.

A7. Zahtjevi ovog MSUK-a izraženi su pomoću izraza »će« (eng. »shall« je u pravilu preveden izrazom »mora«, »dužan je« i sl., op.prev.)

A8. Ako je potrebno, materijali za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima daju daljnje objašnjenje zahtjeva i smjernice za njihovo provođenje. Konkretno, oni mogu:

• preciznije objasniti što zahtjev znači ili što namjerava pokriti; i

• uključivati primjere koji ilustriraju način na koji se zahtjevi mogu primijeniti.

Iako takve smjernice same po sebi ne nameću zahtjev, relevantne su za pravilnu primjenu zahtjeva. Materijal za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima također mogu pružiti osnovne informacije o pitanjima na koja se odnosi ovaj MSUK. Ako je potrebno, u materijal za primjenu i druge materijale s objašnjenjima uključena su dodatna razmatranja koja su specifična za organizacije za reviziju koje djeluju u javnom sektoru. Ta dodatna razmatranja pomažu u primjeni zahtjeva ovog MSUK-a. Međutim, oni ne ograničavaju ili smanjuju odgovornost društva za primjenu i ispunjavanje zahtjeva iz ovog MSUK-a.

A9. Ovaj MSUK uključuje, pod naslovom »Definicije«, opis značenja koja se pripisuju određenim pojmovima za potrebe ovog MSUK-a. Te se definicije navode kako bi se pomoglo u dosljednoj primjeni i tumačenju ovog MSUK-a i nisu namijenjene mijenjanju definicija koje se mogu uspostaviti u druge svrhe, bilo u zakonu, regulativi ili drugdje. Pojmovnik s pojmovima koji se odnose na međunarodne standarde koje je izdao IAASB u Priručniku za međunarodno upravljanje kvalitetom, reviziju, uvide, druge usluge s izražavanjem mišljenja i povezane usluge koje je objavio IFAC uključuje pojmove definirane u ovom MSUK-u. Pojmovnik također uključuje opise drugih pojmova koji se nalaze u MSUK-ovima kako bi pomogli u zajedničkom i dosljednom tumačenju i prevođenju.

Definicije

Nedostatak (Vidjeti točku: 16(a))

A10. Društvo identificira nedostatke kroz ocjenu nalaza. Nedostatak može proizaći iz nalaza ili kombinacije nalaza.

A11. Ako se nedostatak identificira kao rezultat rizika kvalitete ili kombinacije rizika kvalitete koji nisu ispravno identificirani ili procijenjeni, reakcija/reakcije za rješavanje takvog/takvih rizika kvalitete također mogu ne postojati ili biti neprimjereno oblikovane ili implementirane.

A12. Ostali dijelovi sustava upravljanja kvalitetom sastoje se od zahtjeva u ovom MSUK-u koji se odnose na:

• dodjeljivanje odgovornosti (točke 20 – 22);

• proces društva za procjenu rizika;

• proces monitoringa i otklanjanja nedostataka;

• ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom.

Primjeri nedostataka povezanih s drugim aspektima sustava upravljanja kvalitetom • Proces društva za procjenu rizika nije identificirao informacije koje ukazuju na promjene u vrsti i okolnostima društva i njegovih angažmana te potrebu za postavljanjem dodatnih ciljeva kvalitete ili izmjenom rizika kvalitete ili reakcija. • Proces društva za monitoring i otklanjanje nedostataka nije oblikovan ni implementiran na način koji: ■ pruža relevantne, pouzdane i pravovremene informacije o oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava upravljanja kvalitetom, ■ omogućuje društvu poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi reagiralo na identificirane nedostatke tako da se nedostaci pravodobno otklone. • Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom ne provode godišnje ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom.

Angažirani tim (Vidjeti točku: 16(f))

A13. MRevS 220 (izmijenjen)^[23](MRevS 220 (izmijenjen), točke A15– A25.) daje smjernice za primjenu definicije angažiranog tima u kontekstu revizije financijskih izvještaja.

Vanjski nadzori (Vidjeti točku: 16(g))

A14. U nekim okolnostima vanjsko nadzorno tijelo može provesti druge vrste nadzora, na primjer tematske preglede koji su usmjereni na odabir društava, posebne aspekte revizijskih angažmana ili prakse na razini cijelog društva.

Nalazi (Vidjeti točku: 16(h))

A15. Kao dio akumuliranja nalaza iz aktivnosti monitoringa, vanjskih nadzora i drugih relevantnih izvora, društvo može utvrditi druga opažanja o sustavu društva za upravljanje kvalitetom, kao što su pozitivni ishodi ili mogućnosti društva za poboljšanje ili daljnje poboljšanje sustava za upravljanje kvalitetom. U točki A158 objašnjava se kako društvo može upotrebljavati druga opažanja u sustavu upravljanja kvalitetom.

A16. U točki A148 navode se primjeri informacija iz drugih relevantnih izvora.

A17. Aktivnosti monitoringa uključuju monitoring na razini angažmana, kao što je provjera angažmana. Nadalje, vanjski nadzor i drugi relevantni izvori mogu uključivati informacije koje se odnose na određene angažmane. Kao rezultat toga, informacije o oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju sustava za upravljanje kvalitetom uključuju nalaze na razini angažmana koji mogu ukazivati na nalaze u odnosu na sustav upravljanja kvalitetom.

Društvo (Vidjeti točku: 16(i))

A18. Definicija pojma »društvo« u relevantnim etičkim zahtjevima može se razlikovati od definicije navedene u ovom MSUK-u.

Mreža (Vidjeti točke: 16(l), 48)

A19. Mreže i društva unutar mreže mogu biti strukturirane na različite načine. Na primjer, u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom u društvu:

• mreža može uspostaviti zahtjeve za društvo u vezi sa sustavom za upravljanje kvalitetom u društvu ili pružati usluge koje društvo koristi u svom sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana;

• druga društva unutar mreže mogu pružati usluge (npr. resurse) koje društvo koristi u svom sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana;

• druge strukture ili organizacije unutar mreže mogu uspostaviti zahtjeve za društvo vezane uz njegov sustav upravljanja kvalitetom ili pružati usluge.

Za potrebe ovog MSUK-a, svi zahtjevi mreže ili mrežne usluge dobivene od mreže, drugog društva unutar mreže ili druge strukture ili organizacije u mreži smatraju se »zahtjevima mreže ili mrežnim uslugama«.

Osoblje (Vidjeti točku: 16(n))

A20. Osim osoblja (tj. pojedinaca u društvu), društvo može koristiti pojedince izvan društva u obavljanju aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana. Na primjer, pojedinci izvan društva mogu uključivati pojedince iz drugih društava mreže (npr. pojedince u centru za isporuku usluga društva mreže) ili pojedince zaposlene kod pružatelja usluga (npr. revizor komponenti iz drugog društva koje nije unutar mreže društva).

A21. Osoblje također uključuje partnere i stručno osoblje u drugim strukturama društva, kao što je centar za isporuku usluga u društvu.

Relevantni etički zahtjevi (Vidjeti točke: 16(t), 29)

A22. Relevantni etički zahtjevi koji se primjenjuju u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom mogu se razlikovati ovisno o vrsti i okolnostima društva i njegovim angažmanima. Pojam »profesionalni računovođa« može se definirati u relevantnim etičkim zahtjevima. Na primjer, IESBA-in Kodeks definira pojam »profesionalni računovođa« i dodatno objašnjava opseg odredaba IESBA-inog Kodeksa koje se primjenjuju na pojedinačne profesionalne računovođe u javnoj praksi i njihova društva.

A23. Kodeks IESBA-e odnosi se na okolnosti u kojima zakon ili regulativa onemogućuje profesionalnom računovođi pridržavanje određenih dijelova IESBA-inog Kodeksa. Nadalje, Kodeks potvrđuje da neke jurisdikcije mogu imati odredbe zakona ili regulative koje se razlikuju ili nadilaze one utvrđene u Kodeksu IESBA-e te da profesionalni računovođe u tim jurisdikcijama moraju biti svjesni tih razlika i pridržavati se strožih odredaba, osim ako to nije zabranjeno zakonom ili regulativom.

A24. Različite odredbe relevantnih etičkih zahtjeva mogu se primjenjivati samo na pojedince u kontekstu obavljanja angažmana, a ne na samo društvo. Na primjer:

• Dio 2 Kodeksa IESBA-e odnosi se na pojedince koji su profesionalni računovođe u javnoj praksi kad obavljaju profesionalne aktivnosti u skladu sa svojim odnosom s društvom, bilo kao ugovaratelji, zaposlenici ili vlasnici, i može biti relevantan u kontekstu obavljanja angažmana.

• Određeni zahtjevi u dijelovima 3 i 4 Kodeksa IESBA-e primjenjuju se i na pojedince koji su profesionalni računovođe u javnoj praksi kad obavljaju profesionalne aktivnosti za klijente.

Usklađenost pojedinaca s takvim relevantnim etičkim zahtjevima možda će se morati riješiti sustavom društva za upravljanje kvalitetom.

Primjer relevantnih etičkih zahtjeva koji se primjenjuju samo na pojedince, a ne na društvo, a koji se odnose na obavljanje angažmana Drugi dio IESBA-inog Kodeksa uređuje pritiske koji uzrokuju povredu temeljnih načela i uključuje zahtjeve da pojedinac ne smije: • dopustiti da pritisak drugih dovede do kršenja usklađenosti s temeljnim načelima; ili • izvršiti pritisak na druge za koji računovođa zna, ili ima razloga vjerovati, da bi rezultirao time da drugi pojedinci krše temeljna načela. Na primjer, mogu se pojaviti okolnosti u kojima pri obavljanju angažmana pojedinac smatra da je partner za angažman ili drugi viši član angažiranog tima izvršio pritisak na njih radi kršenja temeljnih načela.

Reakcija (Vidjeti točku: 16(u))

A25. Politike se implementiraju mjerama osoblja i drugih pojedinaca čije mjere podliježu politikama (uključujući angažirane timove) ili njihovim suzdržavanjem od poduzimanja radnji koje bi bile u suprotnosti s politikama društva.

A26. Postupci mogu biti propisani, putem službene dokumentacije ili drugih komunikacija, ili mogu biti rezultat ponašanja koja nisu propisana, ali su uvjetovana kulturom društva. Postupci se mogu provoditi radnjama koje dopuštaju IT aplikacije ili drugi dijelovi IT okruženja u društvu.

A27. Ako društvo koristi pojedince izvan društva u sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana, društvo će možda morati oblikovati različite politike ili postupke kako bi razriješilo postupanje pojedinaca. MRevS 220 (izmijenjen)^[27](MRevS 220 (izmijenjen), točke A23– A25.) pruža smjernice o tome kad će društvo možda morati oblikovati različite politike ili postupke za rješavanje postupanja pojedinaca izvan društva u kontekstu revizije financijskih izvještaja.

Pružatelj usluga (Vidjeti točku: 16(v))

A28. Pružatelji usluga uključuju revizore komponenti iz drugih društava koja nisu unutar mreže društva.

Primjenjivanje i pridržavanje relevantnih zahtjeva (Vidjeti točku: 17)

A29. Primjeri kad zahtjev ovog MSUK-a možda nije relevantan za društvo • Društvo je samostalni praktičar. Na primjer, zahtjevi koji se odnose na organizacijsku strukturu i dodjelu uloga, odgovornosti i ovlasti unutar društva, usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje te rješavanje razlika u mišljenju možda nisu relevantni. • Društvo obavlja samo angažmane koji su angažmani za povezane usluge. Na primjer, ako društvo nije dužno održavati neovisnost u angažmanima za povezane usluge, zahtjev za pribavljanje dokumentirane potvrde o usklađenosti sa zahtjevima neovisnosti od svih zaposlenika ne bi bio relevantan.

Sustav upravljanja kvalitetom

Oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom (Vidjeti točku: 19)

A30. Upravljanje kvalitetom nije zasebna funkcija u društvu; već je integracija kulture koja predanost kvaliteti pokazuje strategijom društva, operativnim aktivnostima i poslovnim procesima. Kao rezultat toga, oblikovanje sustava upravljanja kvalitetom te operativnih aktivnosti i poslovnih procesa društva na integralan način može promicati skladan pristup upravljanju društvom i poboljšati učinkovitost upravljanja kvalitetom.

A31. Kvaliteta profesionalnih prosudbi koje donosi društvo vjerojatno će se poboljšati kad pojedinci koji donose takve prosudbe pokažu stav koji uključuje ispitivački pristup koji uključuje:

• razmatranje izvora, relevantnosti i dostatnosti dobivenih informacija o sustavu upravljanja kvalitetom, uključujući informacije povezane s vrstom i okolnostima društva i njegovih angažmana;

• otvorenost i opreznost spram potrebe za daljnjim provjeravanjem ili drugim radnjama.

Odgovornosti (Vidjeti točke: 20 – 21, 28(d))

A32. Komponenta upravljanja i vodstva uključuje cilj kvalitete da društvo ima organizacijsku strukturu i dodjeljivanje uloga, odgovornosti i ovlasti koji su primjereni za omogućavanje oblikovanja, implementiranja i funkcioniranja sustava za upravljanje kvalitetom u društvu.

A33. Bez obzira na dodjelu odgovornosti povezanih sa sustavom upravljanja kvalitetom u skladu s točkom 20, društvo je u konačnici odgovorno za sustav upravljanja kvalitetom i pozivanje pojedinaca na odgovornost za dodijeljene uloge. Na primjer, u skladu s točkama 53 i 54, iako društvo dodjeljuje zadatak ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom i zaključivanje o tome pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom, društvo je odgovorno za ocjenjivanje i zaključak.

A34. Pojedinac/pojedinci kojemu/kojima je dodijeljena odgovornost za pitanja iz točke 20 obično je partner društva tako da ima odgovarajući utjecaj i ovlasti unutar društva, kako je propisano točkom 21. Međutim, na temelju pravne strukture društva mogu postojati okolnosti kad pojedinac/pojedinci nije/nisu partner društva, ali ima/imaju odgovarajući utjecaj i ovlasti unutar društva za obavljanje svoje dodijeljene uloge zbog formalnih dogovora društva ili mreže društva.

A35. Način na koji društvo dodjeljuje uloge, odgovornosti i ovlasti unutar društva može varirati, a zakon ili regulativa može nametnuti određene zahtjeve za društvo koji utječu na strukturu vodstva i menadžmenta ili njima dodijeljene odgovornosti. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena odgovornost za neka pitanja iz točke 20 mogu dodatno dodijeliti uloge, postupke, zadatke ili radnje drugim pojedincima kako bi im pomogli u ispunjavanju njihovih odgovornosti. Međutim, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena odgovornost za neka pitanja u točki 20 ostaju odgovorni i nadležni za odgovornost koja im je dodijeljena.

Primjer prilagodljivosti veličini radi pokazivanja načina na koji se mogu dodjeljivati uloge i odgovornosti • U manje složenom društvu krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom može se dodijeliti jednom poslovodnom partneru s isključivom odgovornošću za nadzor nad društvom. Ovaj pojedinac također može preuzeti odgovornost za sve aspekte sustava upravljanja kvalitetom, uključujući operativnu odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom, usklađenost sa zahtjevima neovisnosti te proces monitoringa i otklanjanja nedostataka. • U složenijem društvu može postojati više razina vodstva koje odražavaju organizacijsku strukturu društva, a društvo može imati neovisno upravljačko tijelo koje ima neizvršni nadzor nad društvom, a koje može obuhvaćati vanjske pojedince. Nadalje, društvo može dodijeliti operativnu odgovornost za posebne aspekte sustava upravljanja kvalitetom povrh onih navedenih u točki 20(c), kao što je operativna odgovornost za ispunjavanje etičkih zahtjeva ili operativna odgovornost za upravljanje poslovnom linijom.

A36. Usklađenost sa zahtjevima neovisnosti ključna je za obavljanje revizija ili uvida u financijske izvještaje ili drugih angažmana s izražavanjem uvjerenja te je očekivanje dionika koji se oslanjaju na izvješća društva. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za ispunjavanje zahtjeva neovisnosti obično su odgovorni za nadzor svih pitanja povezanih s neovisnošću kako bi društvo oblikovalo i implementiralo stabilan i dosljedan pristup radi postupanja sukladno zahtjevima neovisnosti.

A37. Zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima mogu se utvrditi dodatni zahtjevi za pojedinačnu dodijeljenu odgovornost za neka pitanja iz točke 20, kao što su zahtjevi za profesionalno licenciranje, stručno obrazovanje ili stalno stručno usavršavanje.

A38. Primjereno iskustvo i znanje za pojedinca/pojedince kojima je dodijeljena operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom obično uključuje razumijevanje strateških odluka i djelovanja društva te iskustvo s poslovanjem društva.

Proces za procjenu rizika u društvu (Vidjeti točku: 23)

A39. Na način na koji društvo oblikuje proces za procjenu rizika u društvu mogu utjecati vrsta i okolnosti društva, uključujući način na koji je društvo strukturirano i organizirano.

Primjeri prilagodljivosti veličini radi pokazivanja načina koji se procesi društva za procjenu rizika mogu razlikovati • U manje složenom društvu pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu dovoljno dobro poznavati društvo i njegove angažmane za obavljanje procesa procjene rizika. Nadalje, dokumentacija o ciljevima kvalitete, rizicima kvalitete i reakcijama može biti manje opsežna nego za složenije društvo (npr. može se dokumentirati u jednom dokumentu). • U složenijem društvu može postojati formalni proces procjene rizika koji uključuje više pojedinaca i brojne aktivnosti. Proces može biti centraliziran (npr. ciljevi kvalitete, rizici kvalitete i reakcije utvrđeni su centralno za sve poslovne jedinice, funkcije i linije usluga) ili decentralizirani (npr. ciljevi kvalitete, rizici kvalitete i reakcije utvrđeni su na razini poslovne jedinice, funkcije ili poslovne linije, pri čemu su outputi kombinirani na razini društva). Mreža društva također može društvu dati ciljeve kvalitete, rizike kvalitete i reakcije koji će biti uključeni u sustav društva za upravljanje kvalitetom.

A40. Proces uspostavljanja ciljeva kvalitete, identificiranja i procjenjivanja rizika kvalitete te oblikovanja i implementacije reakcije je iterativan, a zahtjevi ovog MSUK-a nisu namijenjeni linearnom rješavanju. Na primjer:

• pri identificiranju i procjenjivanju rizika kvalitete društvo može odrediti da je potrebno utvrditi dodatne ciljeve kvalitete;

• prilikom oblikovanja i implementiranja reakcije, društvo može utvrditi da rizik kvalitete nije identificiran i procijenjen.

A41. Izvori informacija koji omogućuju društvu utvrditi ciljeve kvalitete, identificirati i procijeniti rizike kvalitete te oblikovati i implementirati reakcije dio su informacijske i komunikacijske komponente društva i uključuju:

• rezultate procesa društva za monitoring i otklanjanje nedostataka (vidjeti točke 42 i A171).

• informacije iz mreže ili od pružatelja usluga, uključujući:

■ informacije o zahtjevima mreže ili mrežnim uslugama (vidjeti točku 48);

■ druge informacije iz mreže, uključujući informacije o rezultatima aktivnosti monitoringa koje mreža obavlja u svim mrežnim društvima (vidjeti točke 50 – 51).

Druge informacije, unutarnje ili vanjske, također mogu biti relevantne za proces za procjenu rizika u društvu, kao što su:

• informacije o pritužbama i navodima o propustima u radu u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima, ili nepridržavanje politika ili postupaka društva uspostavljenih u skladu s ovim MSUK-om,

• rezultati vanjskih nadzora,

• informacije od regulatora o subjektima za koje društvo obavlja angažmane koje su društvu dostupne, kao što su informacije regulatora vrijednosnih papira o subjektu za kojeg društvo obavlja angažmane (npr. nepravilnosti u financijskim izvještajima subjekta ili nepridržavanje propisa o vrijednosnim papirima),

• promjene u sustavu upravljanja kvalitetom koje utječu na druge aspekte sustava, na primjer, promjene u resursima društva,

• drugi vanjski izvori, kao što su regulativne mjere i sudski sporovi protiv društva ili drugih društava u jurisdikciji koji mogu istaknuti područja koja društvo treba razmotriti.

Postavljanje ciljeva kvalitete (Vidjeti točku: 24)

A42. Zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima mogu se uspostaviti zahtjevi koji dovode do dodatnih ciljeva kvalitete. Na primjer, od društva se može zakonom ili regulativom zahtijevati da imenuje neizvršne pojedince u upravljačku strukturu društva, a društvo smatra da je potrebno utvrditi dodatne ciljeve kvalitete za ispunjenje tih zahtjeva.

A43. Vrsta i okolnosti društva i njegovih angažmana mogu biti takvi da društvo možda neće smatrati potrebnim utvrditi dodatne ciljeve kvalitete.

A44. Društvo može postaviti podciljeve kako bi se poboljšala identifikacija i procjena rizika kvalitete u društvu te oblikovale i implementirale reakcije.

Identificiranje i procjenjivanje rizika kvalitete (Vidjeti točku: 25)

A45. Mogu postojati i drugi stanja, događaji, okolnosti, mjere ili izostanci mjera koji nisu opisani u točki 25(a) a koji mogu negativno utjecati na postizanje cilja kvalitete.

A46. Rizik proizlazi iz načina i stupnja do kojeg stanje, događaj, okolnosti, mjera ili izostanak mjere mogu negativno utjecati na postizanje cilja kvalitete. Ne odgovaraju svi rizici definiciji rizika kvalitete. Profesionalna prosudba pomaže društvu pri utvrđivanju je li neki rizik i rizik kvalitete, što se temelji na razmatranju društva o tome postoji li razumna mogućnost nastanka rizika, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim rizicima, te negativnog utjecaja na postizanje jednog ili više ciljeva kvalitete.

Primjeri razumijevanja stanja, događaja, okolnosti, mjera ili izostanka mjera društva koji mogu negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete	Primjeri rizika kvalitete koji mogu nastati
• Strateške i operativne odluke i mjere, poslovni procesi i poslovni model društva: ukupni financijski ciljevi društva pretjerano ovise o opsegu usluga koje pruža društvo koje nisu u okviru ovog MSUK-a.	U kontekstu upravljanja i vodstva to može dovesti do niza rizika za kvalitetu kao što su: • sredstva se raspoređuju ili dodjeljuju na način koji daje prednost uslugama koje nisu u području primjene ovog MSUK-a i koji može negativno utjecati na kvalitetu angažmana koji podliježu ovom MSUK-u. • U odlukama o financijskim i operativnim prioritetima ne uzima se u potpunosti ili na odgovarajući način u obzir važnost kvalitete u obavljanju angažmana u okviru ovog MSUK-a.
• Karakteristike i upravljački stil vodstva: društvo je manje društvo s nekoliko angažiranih partnera sa zajedničkim ovlastima.	U kontekstu upravljanja i vodstva to može dovesti do niza rizika za kvalitetu kao što su: • Nadležnosti i odgovornost vodstva za kvalitetu nisu jasno definirane i dodijeljene. • Mjere i ponašanja vodstva koje ne promiču kvalitetu se ne preispituju.
• Složenost i poslovne karakteristike društva: Društvo je nedavno završilo spajanje s drugim društvom.	U kontekstu resursa ovo može dovesti do niza rizika za kvalitetu, uključujući: • Tehnološki resursi koje koriste dva spojena društva mogu biti nekompatibilni. • Angažirani timovi mogu koristiti intelektualne resurse koje je društvo razvilo prije spajanja, a koji više nisu u skladu s novom metodologijom koju koristi novo društvo nakon spajanja.

A47. S obzirom na evolutivnu prirodu sustava upravljanja kvalitetom, reakcije koje je društvo oblikovalo i implementiralo mogu dovesti do stanja, događaja, okolnosti, mjera ili izostanaka mjera koje rezultiraju daljnjim rizicima kvalitete. Na primjer, društvo može implementirati resurs (npr. tehnološki resurs) za rješavanje rizika kvalitete, a rizici kvalitete mogu proizaći iz korištenja takvih resursa.

A48. Stupanj do kojeg rizik, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim rizicima može negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete može se razlikovati ovisno o stanjima, događajima, okolnostima, mjerama ili izostanku mjera što dovodi do rizika, uzimajući u obzir, na primjer:

• način na koji bi stanje, događaj, okolnost, mjera ili izostanak mjere utjecali na postizanje cilja kvalitete;

• koliko često se očekuje pojavljivanje stanja, događaja, okolnosti, mjere ili izostanka mjere;

• koliko će trebati nakon što je došlo do stanja, događaja, okolnosti, mjere ili izostanka mjere do pojave učinka i hoće li u tom vremenu društvo imati priliku reagirati radi ublažavanja učinka stanja, događaja, okolnosti, mjere ili izostanka mjere.

• koliko dugo bi stanje, događaj, okolnost, mjera ili izostanak mjere utjecali na postizanje cilja kvalitete nakon što se dogode.

Procjena rizika kvalitete ne mora obuhvaćati formalne ocjene (eng. »rating« op.prev.) ili bodove, iako društvima nije zabranjena njihova uporaba.

Oblikovanje i implementacija reakcija za razrješavanje rizika kvalitete (Vidjeti točke: 16(u), 26)

A49. Vrsta, vremenski raspored i opseg reakcija temelje se na razlozima za procjenu rizika kvalitete, što znači na razmatranom nastanku i učinku na postizanje jednog ili više ciljeva kvalitete.

A50. Reakcije koje je društvo oblikovalo i implementiralo mogu djelovati na razini društva ili na razini angažmana ili može postojati kombinacija odgovornosti za mjere koje treba poduzeti na razini društva i angažmana.

Primjer reakcije oblikovane i implementirane od strane društva koja djeluje i na razini društva i na razini angažmana

Društvo uspostavlja politike ili postupke za konzultacije koji uključuju s kim bi angažirani timovi trebali obavljati konzultacije i specifična pitanja za koja je potrebna konzultacija. Društvo imenuje prikladno kvalificirane i iskusne pojedince za davanje konzultacija. Angažirani tim odgovoran je za identifikaciju nastanka pitanja za konzultiranje i pokretanje konzultiranja te za implementaciju zaključaka proizašlih iz konzultiranja.^[29](MRevS 220 (izmijenjen), točka 35.)

A51. Potreba za formalno dokumentiranim politikama ili postupcima može biti veća za društva koja imaju velik broj osoblja ili kad je osoblje zemljopisno raspršeno kako bi se postigla dosljednost u cijelom društvu.

Promjene u vrsti i okolnostima društva ili u njegovim angažmanima (Vidjeti točku: 27)

A52. Primjer prilagodljivosti veličini pokazuje način na koji se politike ili postupci za identificiranje informacija o promjenama u vrsti i okolnostima društva i njegovih angažmana mogu razlikovati • U manje složenom društvu, društvo može imati neformalne politike ili postupke za identificiranje informacija o promjenama u vrsti i okolnostima društva ili njegovih angažmana, posebno kad su pojedinci odgovorni za uspostavljanje ciljeva kvalitete, identificiranje i procjenu rizika kvalitete te oblikovanje i implementaciju reakcija u stanju identificirati takve informacije u uobičajenom tijeku svojih aktivnosti.

• U složenijem društvu društvo će možda morati uspostaviti formalnije politike ili postupke kako bi identificiralo i razmotrilo informacije o promjenama u vrsti i okolnostima društva ili njegovih angažmana. To može uključivati, na primjer, periodično pregledavanje informacija koje se odnose na vrstu i okolnosti društva i njegovih angažmana, uključujući kontinuirano praćenje trendova i pojava u unutarnjem i vanjskom okruženju društva.

A53. Možda će biti potrebno uspostaviti dodatne ciljeve kvalitete ili dodati ili izmijeniti rizike kvalitete i reakcije kao dio korektivnih mjera koje društvo poduzima kako bi riješilo identificirani nedostatak u skladu s točkom 42.

A54. Društvo je možda uspostavilo ciljeve kvalitete povrh onih koji su navedeni u ovom MSUK-u. Društvo također može identificirati informacije koje upućuju na to da dodatni ciljevi kvalitete koje je društvo već uspostavilo više nisu potrebni ili ih je potrebno izmijeniti.

Upravljanje i vodstvo

Predanost kvaliteti (Vidjeti točku: 28(a))

A55. Kultura društva važan je čimbenik koji utječe na ponašanje osoblja. Relevantni etički zahtjevi obično uspostavljaju načela profesionalne etike i dalje se razrađuju u relevantnoj komponenti etičkih zahtjeva ovog MSUK-a. Profesionalne vrijednosti i stavovi mogu uključivati:

• profesionalan način, na primjer, pravovremenost, ljubaznost, poštovanje, odgovornost, odzivnost i pouzdanost,

• predanost timskom radu,

• održavanje mentalnog sklopa koji je otvoren prema novim idejama ili različitim perspektivama u profesionalnom okruženju,

• kretanje prema izvrsnosti,

• predanost stalnom poboljšavanju (npr. postavljanje očekivanja iznad minimalnih zahtjeva i stavljanje fokusa na stalno učenje),

• društvenu odgovornost.

A56. Proces strateškog odlučivanja u društvu, uključujući uspostavu poslovne strategije, može uključivati pitanja kao što su: odluke društva o financijskim i operativnim pitanjima, financijski ciljevi društva, način na koji se upravlja financijskim resursima, rast tržišnog udjela društva, specijalizacija industrije ili nove ponude usluga. Financijski i operativni prioriteti društva mogu izravno ili neizravno utjecati na predanost društva kvaliteti, na primjer, društvo može imati poticaje usmjerene na financijske i operativne prioritete koji mogu obeshrabriti ponašanja koja pokazuju predanost kvaliteti.

Vodstvo (Vidjeti točke: 28(b) i 28(c))

A57. Reakcije koje je društvo oblikovalo i implementiralo kako bi vodstvo bilo nadležno i odgovorno za kvalitetu uključuju ocjenjivanje uspješnosti koje se zahtijeva u točki 56.

A58. Iako vodstvo uspostavlja ton na vrhu svojim mjerama i ponašanjima, jasne, dosljedne i česte mjere i komunikacije na svim razinama unutar društva zajedno doprinose kulturi društva i pokazuju predanost kvaliteti.

Organizacijska struktura (Vidjeti točku: 28(d))

A59. Organizacijska struktura društva može uključivati poslovne jedinice, poslovne procese, odjele ili zemljopisne lokacije i druge strukture. U nekim slučajevima, društvo može koncentrirati ili centralizirati procese ili aktivnosti u centru za isporuku usluga, a angažirani timovi mogu uključivati osoblje iz centra društva za isporuku usluga koje obavlja specifične zadaće koje su repetitivne ili posebne vrste.

Resursi (Vidjeti točku: 28(e))

A60. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost ili operativna odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom u većini slučajeva mogu utjecati na vrstu i opseg resursa koje društvo pribavlja, razvija, koristi i održava te na način na koji se ti resursi raspoređuju ili dodjeljuju, uključujući vremenski raspored njihove uporabe.

A61. Budući da se potrebe za resursima mogu mijenjati tijekom vremena, možda neće biti izvedivo predvidjeti sve potrebe za resursima. Planiranje resursa u društvu može uključivati određivanje resursa koji su trenutno potrebni, predviđanje budućih potreba društva za resursima i uspostavljanje procesa za rješavanje nepredviđenih potreba za resursima kad se one pojave.

Relevantni etički zahtjevi (Vidjeti točke: 16(t), 29)

A62. Kodeks IESBA-e utvrđuje temeljna etička načela kojima se uspostavljaju standardi ponašanja koje se očekuje od profesionalnog računovođe i uspostavlja Međunarodne standarde neovisnosti. Temeljna načela su integritet, objektivnost, profesionalna kompetencija i dužna pažnja, povjerljivost i profesionalno ponašanje. Kodeks IESBA-e također navodi i pristup koji profesionalni računovođa mora primijeniti kako bi se uskladio s temeljnim načelima i, prema potrebi, Međunarodnim standardima neovisnosti. Povrh toga, Kodeks IESBA-e uređuje specifične teme koje su relevantne za pridržavanje temeljnih načela. Zakon ili regulativa u nekoj jurisdikciji može sadržavati i odredbe koje se odnose na etičke zahtjeve, uključujući neovisnost, kao što su zakoni o privatnosti koji utječu na povjerljivost informacija.

A63. U nekim slučajevima pitanja kojima se društvo bavi u svojem sustavu upravljanja kvalitetom mogu biti konkretnija od odredbi relevantnih etičkih zahtjeva ili dopuna tih odredbi.

Primjeri pitanja koja društvo može uključiti u svoj sustav upravljanja kvalitetom, a koja su konkretnija ili dopunska u odnosu na odredbe relevantnih etičkih zahtjeva • Društvo zabranjuje prihvaćanje darova i gostoprimstva od klijenta, čak i ako je vrijednost dara trivijalna i nevažna. • Društvo određuje razdoblja rotacije za sve angažirane partnere, uključujući one koji obavljaju druge angažmane s izražavanjem uvjerenja ili angažmane za povezane usluge, te proširuje primjenu razdoblja rotacije na sve više članove angažiranog tima.

A64. Druge komponente mogu utjecati ili se odnositi na relevantnu komponentu etičkih zahtjeva.

Primjeri odnosa između komponente relevantnih etičkih zahtjeva i drugih komponenti • Informacijska i komunikacijska komponenta može uređivati komuniciranje različitih pitanja povezanih s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući: ■ o zahtjevima neovisnosti društvo obavještava cjelokupno osoblje i druge za koje vrijede zahtjevi neovisnosti; ■ osoblje i angažirani timovi komuniciraju relevantne informacije društvu bez straha od odmazde, kao što su situacije koje mogu dovesti do prijetnji neovisnosti ili kršenja relevantnih etičkih zahtjeva. • U dijelu komponente resursa, društvo može: ■ zadužiti pojedince za upravljanje i monitoring usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima ili za pružanje konzultacija o pitanjima povezanima s relevantnim etičkim zahtjevima; ■ koristiti IT aplikacije za monitoring usklađenosti s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući bilježenje i održavanje informacija o neovisnosti.

A65. Relevantni etički zahtjevi koji se primjenjuju na druge ovise o odredbama relevantnih etičkih zahtjeva i načinu na koji društvo koristi druge u svom sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana.

Primjeri relevantnih etičkih zahtjeva koji se primjenjuju na druge • Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati zahtjeve za neovisnost koji se primjenjuju na društva mreže ili zaposlenike društava mreže, na primjer, Kodeks IESBA-e uključuje zahtjeve za neovisnost koji se primjenjuju na društva mreže. • Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati definiciju angažiranog tima ili drugog sličnog koncepta, a definicija može uključivati svakog pojedinca koji obavlja postupke za izražavanje uvjerenja na angažmanu (npr. revizor komponente ili pružatelj usluga angažiran za prisustvovanje fizičkom brojanju zaliha na udaljenoj lokaciji). U skladu s tim, svi zahtjevi relevantnih etičkih zahtjeva koji se primjenjuju na angažirani tim koji je definiran u relevantnim etičkim zahtjevima ili drugom sličnom konceptu također mogu biti relevantni za takve pojedince. • Načelo povjerljivosti može se primjenjivati na mrežu društva, druga društva mreže ili pružatelje usluga kad imaju pristup informacijama o klijentima koje je društvo prikupilo.

Razmatranja za javni sektor

A66. Pri postizanju ciljeva kvalitete iz ovog MSUK-a koji se odnose na neovisnost, revizori u javnom sektoru mogu postupati s neovisnošću u kontekstu mandata javnog sektora i zakonskih mjera.

Prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i određenih angažmana

Vrsta i okolnosti angažmana te integritet i etičke vrijednosti klijenta (Vidjeti točku: 30(a)(i))

A67. Prikupljene informacije o vrsti i okolnostima angažmana mogu uključivati:

• djelatnost subjekta za koji se poduzima angažman i relevantne regulativne čimbenike;

• vrstu subjekta, na primjer, njegovo poslovanje, organizacijsku strukturu, vlasništvo i upravljanje, njegov poslovni model i način financiranja;

• vrstu osnovnog predmetnog pitanja i primjenjive kriterije, na primjer, u slučaju integriranog izvještavanja:

■ osnovno predmetno pitanje može uključivati socijalne, ekološke ili zdravstvene i sigurnosne informacije; i

■ primjereni kriteriji mogu biti mjere uspješnosti koje je uspostavilo priznato stručno tijelo.

A68. Informacije prikupljene kao podrška prosudbama društva o integritetu i etičkim vrijednostima klijenta mogu uključivati identitet i poslovni ugled glavnih vlasnika klijenta, ključni menadžment i one koji su zaduženi za upravljanje klijentom.

Primjeri čimbenika koji mogu utjecati na vrstu i opseg dobivenih informacija o integritetu i etičkim vrijednostima klijenta • Vrsta subjekta za kojega se angažman obavlja, uključujući složenost njegova vlasništva i upravljačke strukture. • Vrsta poslovanja klijenta, uključujući njegove poslovne prakse. • Informacije o stavu glavnih vlasnika klijenta, ključnog menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje klijentom o pitanjima kao što su agresivno tumačenje računovodstvenih standarda i okruženju internih kontrola. • Je li klijent agresivno zabrinut za održavanje naknada društvu na najnižoj mogućoj razini? • Naznake ograničenja u opsegu posla koje je nametnuo klijent. • Naznake da bi klijent mogao biti uključen u pranje novca ili druge kriminalne aktivnosti. • Razlozi za predloženo imenovanje društva i neimenovanje prethodnog društva. • Identitet i poslovni ugled povezanih strana.

A69. Društvo može prikupiti informacije iz različitih unutarnjih i vanjskih izvora, uključujući:

• u slučaju postojećeg klijenta, informacije iz tekućih ili prethodnih angažmana, ako je primjenjivo, ili putem postavljanja upita drugom osoblju koje je obavljalo druge angažmane za klijenta;

• u slučaju novog klijenta, postavljanjem upita postojećim ili prethodnim pružateljima profesionalnih računovodstvenih usluga klijentu, u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima;

• razgovori s drugim trećim stranama, kao što su bankari, pravni savjetnici i subjekti iz industrije;

• pozadinska pretraživanja relevantnih baza podataka (koje mogu biti intelektualni resursi). U nekim slučajevima društvo može koristiti pružatelja usluga za pozadinsko pretraživanje.

A70. Informacije koje se dobivaju tijekom procesa društva za prihvaćanje i nastavljanje često mogu biti relevantne i za angažirani tim pri planiranju i obavljanju angažmana. Profesionalni standardi mogu posebno zahtijevati od angažiranog tima pribavljanje ili razmatranje takvih informacija. Na primjer, MRevS 220 (izmijenjen)^[33](MRevS 220 (izmijenjen), točka 23.) zahtijeva od angažiranog partnera uzimanje u obzir informacija prikupljenih u postupku prihvaćanja i nastavljanja u planiranju i obavljanju revizijskog angažmana.

A71. Profesionalni standardi ili primjenjivi zakonski i regulativni zahtjevi mogu uključivati posebne odredbe koje je potrebno riješiti prije prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana, a također mogu zahtijevati od društva da se raspita o postojećem ili prethodnom društvu prilikom prihvaćanja angažmana. Na primjer, ako je došlo do promjene revizora, MRevS 300 zahtijeva od revizora^[35](MRevS 300, Planiranje revizije financijskih izvještaja, točka 13(b)) da prije početka početne revizije komunicira s prethodnim revizorom u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima. Kodeks IESBA uključuje i zahtjeve za razmatranje sukoba interesa u prihvaćanju ili nastavljanju odnosa s klijentom ili određenog angažmana i komunikaciju s postojećim ili prethodnim društvom pri prihvaćanju angažmana koji je revizija ili uvid u financijske izvještaje.

Sposobnost društva za obavljanje angažmana (Vidjeti točku: 30(a)(ii))

A72. Na sposobnost društva za obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima može utjecati sljedeće:

• dostupnost odgovarajućih resursa za obavljanje angažmana;

• mogućnost pristupa informacijama za obavljanje angažmana ili osobama koje pružaju takve informacije;

• jesu li društvo i angažirani tim u stanju ispuniti svoje odgovornosti u odnosu na relevantne etičke zahtjeve.

Primjeri čimbenika koje društvo može razmotriti pri utvrđivanju jesu li dostupni odgovarajući resursi za obavljanje angažmana • Okolnosti angažmana i rok za izvješćivanje. • Raspoloživost pojedinaca s odgovarajućim kompetencijama i sposobnostima, uključujući dovoljno vremena, za obavljanje angažmana. To uključuje: ■ pojedince koji trebaju preuzeti opću odgovornost za usmjeravanje i nadziranje angažmana; ■ pojedince koji poznaju relevantnu industriju ili osnovno predmetno pitanje ili kriterije koji će se primjenjivati u pripremi informacija o predmetnom pitanju i iskustva s relevantnim regulativnim zahtjevima ili zahtjevima za izvješćivanje; i

■ pojedince za obavljanje revizijskih postupaka na financijskim informacijama komponente u svrhu revizije financijskih izvještaja grupe. • Dostupnost stručnjaka, ako je potrebno. • Ako je potreban pregled kvalitete angažmana, postoji li dostupan pojedinac koji ispunjava zahtjeve prihvatljivosti u skladu s MSUK-om 2. • Potreba za tehnološkim resursima, na primjer, za IT aplikacijama koje angažiranom timu omogućuju obavljanje postupaka na podacima subjekta. • Potreba za intelektualnim resursima, na primjer, posebni priručnici za metodologiju, industriju ili pojedina predmetna pitanja ili pristup izvorima informacija.

Financijski i operativni prioriteti društva (Vidjeti točku: 30(b))

A73. Financijski prioriteti mogu biti usmjereni na profitabilnost društva, a naknade dobivene za obavljanje angažmana utječu na financijska sredstva društva. Operativni prioriteti mogu uključivati fokusiranje na strateška područja, kao što su rast tržišnog udjela društva, specijalizaciju za neku industriju ili nove ponude usluga. Mogu postojati okolnosti kad je društvo zadovoljno ponuđenom naknadom za angažman, ali nije primjereno da društvo prihvati ili nastavi angažman ili odnos s klijentom (npr. kad klijent nema integritet i etičke vrijednosti).

A74. Mogu postojati i druge okolnosti kad ponuđena naknada za angažman nije dovoljna s obzirom na vrstu i okolnosti angažmana, a to može umanjiti sposobnost društva za obavljanje angažmana u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Kodeks IESBA-e uređuje naknade i druge vrste naknada, uključujući okolnosti koje mogu dovesti do prijetnje pridržavanju temeljnog načela profesionalne kompetentnosti i dužne pažnje ako je ponuđena naknada za angažman preniska.

Obavljanje angažmana

Odgovornosti angažiranog tima i usmjeravanje, nadziranje i pregledavanje (Vidjeti točke: 31(a) i 31(b))

A75. Profesionalni standardi ili primjenjivi zakonski i regulativni zahtjevi mogu uključivati posebne odredbe o ukupnoj odgovornosti angažiranog partnera. Na primjer, MRevS 220 (izmijenjen) uređuje opću odgovornost angažiranog partnera za upravljanje angažmanom i postizanje kvalitete angažmana te za dostatnu i primjerenu uključenost tijekom cijelog angažmana, uključujući odgovornost za primjereno usmjeravanje i nadziranje angažiranog tima i pregledavanje njihova rada.

A76. Primjeri usmjeravanja, nadziranja i pregledavanja • Usmjeravanje i nadziranje angažiranog timom mogu uključivati: ■ praćenje napretka angažmana; ■ uzimanje u obzir sljedećeg u odnosu na članove angažiranog tima: – razumiju li upute koje su im dane; i – obavljaju li posao u skladu s planiranim pristupom angažmanu; ■ rješavanje pitanja koja se pojavljuju tijekom angažmana, uzimajući u obzir njihovu značajnost i primjerenu izmjenu planiranog pristupa; i ■ identificiranje pitanja za konzultiranje ili razmatranje od strane iskusnijih članova angažiranog tima tijekom angažmana. • Pregled obavljenog posla može uključivati razmatranje pitanja: ■ je li rad je obavljen u skladu s politikama ili postupcima društva, profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima; ■ jesu li postavljena značajna pitanja za daljnje razmatranje; ■ jesu li provedene primjerene konzultacije i jesu li zaključci koji iz toga proizlaze dokumentirani i implementirani; ■ je li potrebno izmijeniti vrstu, vremenski raspored i opseg planiranog posla; ■ podupire li obavljeni rad donesene zaključke i je li primjereno dokumentiran; ■ jesu li dokazi prikupljeni za angažman s izražavanjem uvjerenja dostatni i primjereni kao osnova za izvješće; i ■ jesu li ostvareni ciljevi postupaka u angažmanu.

A77. U nekim okolnostima društvo može koristiti osoblje iz centra za isporuku usluga u društvu ili pojedince iz centra za isporuku usluga u drugom društvu mreže za obavljanje postupaka u angažmanu (tj. osoblje ili drugi pojedinci uključeni su u angažirani tim). U takvim okolnostima politike ili postupci društva mogu se posebno baviti usmjeravanjem i nadziranjem pojedinaca i pregledavanjem njihova rada, kao što su pitanja o tome:

• koji se aspekti angažmana mogu dodijeliti pojedincima u centru za isporuku usluga;

• kako se od angažiranog partnera, ili njegovog zastupnika, očekuje da usmjerava, nadzire i pregledava rad pojedinaca u centru za isporuku usluga;

• postoje li protokoli za komunikaciju između angažiranog tima i pojedinaca u centru za isporuku usluga.

Profesionalna prosudba i profesionalni skepticizam (Vidjeti točku: 31(c))

A78. Profesionalni skepticizam podržava kvalitetu prosudbi donesenih o angažmanu s izražavanjem uvjerenja te, kroz ove prosudbe, ukupnu učinkovitost angažiranog tima u obavljanju angažmana s izražavanjem uvjerenja. Ostale objave IAASB-a mogu uređivati korištenje profesionalne prosudbe ili profesionalnog skepticizma na razini angažmana. Na primjer, MRevS 220 (izmijenjen)^[39](MRevS 220 (izmijenjen), točke A34– A36) sadrži primjere prepreka za ostvarivanje profesionalnog skepticizma na razini angažmana, nesvjesne pristranosti revizora koje mogu ometati korištenje profesionalnog skepticizma i moguće mjere koje angažirani tim može poduzeti kako bi ublažio takve prepreke.

Konzultiranje (Vidjeti točku: 31(d))

A79. Konzultiranje obično uključuje raspravu na primjerenoj profesionalnoj razini, s pojedincima unutar ili izvan društva koji imaju specijalizirano stručno znanje, o složenim ili prijepornim pitanjima. Okruženje koje naglašava važnost i korist od konzultiranja te ohrabruje angažirane timove na konzultiranje može doprinijeti podupiranju kulture koja pokazuje predanost kvaliteti.

A80. Društvo može odrediti složena ili prijeporna pitanja o kojima je potrebno konzultiranje ili angažirani tim može utvrditi pitanja koja zahtijevaju konzultiranje. Društvo također može odrediti način na koji se zaključci usuglašavaju i implementiraju.

A81. MRevS 220 (izmijenjen)^[41](MRevS 220 (izmijenjen), točka 35) uključuje zahtjeve za angažiranog partnera koji se odnose na konzultiranje.

Razlike u mišljenjima (Vidjeti točku: 31(e))

A82. Društvo može ohrabrivati utvrđivanje razlika u mišljenjima u ranoj fazi i može odrediti korake koje treba poduzeti u postavljanju i rješavanju tih pitanja, uključujući način na koji se pitanje treba razriješiti te način na koji bi se povezani zaključci trebali implementirati i dokumentirati. U nekim okolnostima rješavanje razlika u mišljenju može se postići konzultiranjem s drugim praktičarom ili društvom ili profesionalnim ili regulativnim tijelom.

Dokumentacija angažmana (Vidjeti točku: 31(f))

A83. Zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima mogu se propisati rokovi do kojih treba dovršiti sastavljanje konačnih spisa angažmana za određene vrste angažmana. Ako takvi rokovi nisu propisani zakonom ili regulativom, društvo može odrediti rok. U slučaju angažmana koji se obavljaju u skladu s MRevS-ovima ili MSIU-ovima, odgovarajući rok u kojem se dovršava sastavljanje konačnog spisa angažmana obično nije duži od 60 dana od datuma izvješća o angažmanu.

A84. Čuvanje i održavanje dokumentacije o angažmanu može uključivati upravljanje sigurnom pohranom, integritetom, mogućnošću pristupa ili dohvata osnovnih podataka i povezane tehnologije. Čuvanje i održavanje dokumentacije o angažmanu može uključivati korištenje IT aplikacija. Integritet dokumentacije o angažmanu može biti ugrožen ako je dokumentacija izmijenjena, dopunjena ili izbrisana bez odobrenja za to ili ako je trajno izgubljena ili oštećena.

A85. Zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima mogu se propisati rokovi čuvanja dokumentacije o angažmanu. Ako rokovi čuvanja nisu propisani, društvo može razmotriti vrstu angažmana koje je društvo obavilo i okolnosti društva, uključujući i to je li potrebna dokumentacija o angažmanu kako bi se osigurala evidencija o pitanjima od trajnog značaja za buduće angažmane. U slučaju angažmana koji se obavljaju u skladu s MrevS-ovima ili MSIU-ovima, razdoblje čuvanja obično nije kraće od pet godina od datuma izvješća o angažmanu ili, ako je kasnije, datuma revizorovog izvješća o financijskim izvještajima grupe, ako je primjenjivo.

Resursi (Vidjeti točku: 32)

A86. Komponente resursa uključuju:

• ljudske resurse,

• tehnološke resurse, na primjer, IT aplikacije,

• intelektualne resurse, na primjer, pisane politike ili postupke, metodologiju ili vodiče.

Financijski resursi također su relevantni za sustav upravljanja kvalitetom jer su potrebni za dobivanje, razvoj i održavanje ljudskih resursa, tehnoloških resursa i intelektualnih resursa društva. S obzirom na to da menadžment snažno utječe na upravljanje financijskim sredstvima i raspodjelu financijskih sredstava, ciljevi kvalitete u upravljanju i poslovodstvu, kao što su ciljevi koji se odnose na financijske i operativne prioritete, odnose se na financijska sredstva.

A87. Resursi mogu biti interni u odnosu na društvo ili se mogu pribaviti izvana iz mreže društva, drugog društva mreže ili od pružatelja usluga. Resursi se mogu koristiti u obavljanju aktivnosti unutar sustava društva za upravljanje kvalitetom ili u obavljanju angažmana kao dio funkcioniranja sustava za upravljanje kvalitetom. U okolnostima kad se resurs dobiva iz mreže društva ili drugog društva mreže, točke 48 – 52 dio su reakcija koje je društvo oblikovalo i implementiralo u postizanju ciljeva u ovoj komponenti.

Ljudski resursi

Zapošljavanje, razvoj i zadržavanje osoblja te kompetencije i sposobnosti osoblja (Vidjeti točke: 32(a), 32(d))

A88. Kompetencija je sposobnost pojedinca za obavljanje uloge i nadilazi poznavanje načela, standarda, koncepata, činjenica i postupaka; to je integracija i primjena stručne kompetencije, profesionalnih vještina i profesionalne etike, vrijednosti i stavova. Kompetencija se može razviti različitim metodama, uključujući stručno obrazovanje, stalni profesionalni razvoj, osposobljavanje, radno iskustvo ili treniranje manje iskusnih članova angažiranog tima od strane iskusnijih članova angažiranog tima.

A89. Zakonom, regulativom ili profesionalnim standardima mogu se uspostaviti zahtjevi koji se odnose na kompetentnost i sposobnosti, kao što su zahtjevi za profesionalno licenciranje angažiranih partnera, uključujući zahtjeve u pogledu njihovog profesionalnog obrazovanja i stalnog profesionalnog razvoja.

A90. Primjeri politika ili postupaka koji se odnose na zapošljavanje, razvoj i zadržavanje osoblja Politike ili postupci koje je društvo oblikovalo i implementiralo u vezi sa zapošljavanjem, razvojem i zadržavanjem osoblja mogu se odnositi na: • zapošljavanje pojedinaca koji imaju ili su u stanju razviti odgovarajuću kompetenciju; • programe osposobljavanja usmjerene na razvoj kompetencija osoblja i stalno stručno usavršavanje; • mehanizme ocjenjivanja koji se provode u odgovarajućim intervalima i uključuju područja kompetencija i druge mjere uspješnosti; • naknade, promociju i druge poticaje za svo osoblje, uključujući angažirane partnere i pojedince kojima su dodijeljene uloge i odgovornosti povezane sa sustavom upravljanja kvalitetom u društvu.

Predanost osoblja kvaliteti te odgovornost i priznanje za predanost kvaliteti (Vidjeti točku: 32(b))

A91. Pravovremena ocjenjivanja i povratne informacije pomažu u podržavanju i promicanju stalnog razvoja kompetencija osoblja. Mogu se koristiti manje formalne metode ocjenjivanja i povratne informacije, primjerice u slučaju društva s manjim brojem osoblja.

A92. Pozitivne radnje ili ponašanja koja pokazuje osoblje mogu se priznati na različite načine, kao što su naknade, promocije ili drugi poticaji. U nekim okolnostima mogu biti primjereni jednostavni ili neformalni poticaji koji se ne temelje na novčanim nagradama.

A93. Način na koji društvo drži osoblje odgovornim za radnje ili ponašanja koja negativno utječu na kvalitetu, kao što je nepokazivanje predanosti kvaliteti, razvoju i održavanju kompetencija za obavljanje svoje uloge ili implementaciju oblikovane reakcije društva, može ovisiti o vrsti radnje ili ponašanja, uključujući njihovu ozbiljnost i učestalost pojavljivanja. Mjere koje društvo može poduzeti kad osoblje pokazuje radnje ili ponašanja koja negativno utječu na kvalitetu mogu uključivati:

• osposobljavanje ili drugi profesionalni razvoj,

• razmatranje učinka pitanja na ocjenjivanje, naknadu, promociju ili druge poticaje uključenim osobama,

• stegovne mjere, ako je primjereno.

Pojedinci koji su uključeni iz vanjskih izvora (Vidjeti točku: 32(c))

A94. Profesionalni standardi mogu uključivati odgovornosti angažiranog partnera za primjerenost resursa. Na primjer, MRevS 220 (izmijenjen)^[45](MRevS 220 (izmijenjen), točka 25.) uređuje odgovornost angažiranog partnera za utvrđivanje jesu li dostatni i primjereni resursi za obavljanje angažmana dodijeljeni ili pravodobno stavljeni na raspolaganje angažiranom timu u skladu s politikama ili postupcima društva.

Članovi angažiranog tima dodijeljeni svakom angažmanu (Vidjeti točku: 32(d))

A95. Članovi angažiranog tima mogu biti dodijeljeni angažmanima od strane:

• društva, uključujući dodjeljivanje osoblja iz centra za isporuku usluga u društvu;

• mreže društva ili drugog društva mreže kad društvo koristi pojedince iz mreže društva ili drugog društva mreže za obavljanje postupaka na angažmanu (npr. revizor komponente ili centar mreže za isporuku usluga ili drugog društva mreže);

• pružatelja usluga kad društvo koristi pojedince od pružatelja usluga za obavljanje postupaka u angažmanu (npr. revizor komponente iz društva koje nije unutar mreže društva).

A96. MRevS 220 (izmijenjen)^[47](MRevS 220 (izmijenjen), točka 26.)
uređuje odgovornost angažiranog partnera za utvrđivanje imaju li članovi angažiranog tima te vanjski stručnjaci revizora i interni revizori koji pružaju izravnu pomoć koji nisu dio angažiranog tima zajedno primjerene kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, za obavljanje angažmana. MRevS 600^[51](MRevS 600, Posebna razmatranja – revizije financijskih izvještaja grupe (uključujući rad revizora komponenti), točka 19.)
proširuje način na koji se MRevS 220 (izmijenjen) primjenjuje u vezi s revizijom financijskih izvještaja grupe. Reakcije koje je društvo oblikovalo i implementiralo kako bi riješilo problem kompetentnosti i sposobnosti članova angažiranog tima koji su dodijeljeni angažmanu mogu uključivati politike ili postupke koji se odnose na:

• informacije koje angažirani partner može pribaviti i čimbenike koje treba razmotriti pri utvrđivanju imaju li članovi angažiranog tima dodijeljeni angažmanu, uključujući one koje dodjeljuje mreža društva, drugo društvo mreže ili pružatelj usluga, kompetencije i sposobnosti za obavljanje angažmana;

• način razrješavanja dvojbi u pogledu kompetencija i sposobnosti članova angažiranog tima, posebno onih koje dodjeljuje mreža društva, drugo društvo mreže ili pružatelj usluga.

A97. Zahtjevi iz točaka 48 – 52 primjenjuju se i onda kad se pojedinci iz mreže društva ili drugog društva mreže koriste u angažmanu, uključujući revizore komponenti (vidjeti, na primjer, točku A179).

Tehnološki resursi (Vidjeti točku: 32(f))

A98. Tehnološki resursi, koji su obično IT aplikacije, dio su IT okruženja društva. IT okruženje društva također uključuje podržavajuću IT infrastrukturu i IT procese i ljudske resurse uključene u te procese:

• IT aplikacija je program ili skup programa koji je oblikovan za obavljanje određene funkcije izravno za korisnika ili, u nekim slučajevima, za drugi aplikacijski program;

• IT infrastruktura sastoji se od IT mreže, operativnih sustava i baza podataka te s njima povezanog hardvera i softvera;

• IT procesi su procesi društva za upravljanje pristupom IT okruženju, upravljanje promjenama programa ili promjenama IT okruženja i upravljanje IT operacijama, što uključuje monitoring IT okruženja.

A99. Tehnološki resurs može služiti višestrukim svrhama unutar društva, a neke svrhe mogu biti nepovezane sa sustavom upravljanja kvalitetom. Tehnološki resursi koji su relevantni za potrebe ovog MSUK-a su:

• tehnološki resursi koji se izravno koriste u oblikovanju, implementaciji ili upravljanju sustavom društva za upravljanje kvalitetom;

• tehnološki resursi koje izravno koriste angažirani timovi u obavljanju angažmana;

• tehnološki resursi koji su ključni za omogućavanje učinkovitog rada gore navedenog, kao što su, u vezi s IT aplikacijom, IT infrastruktura i IT procesi koji podržavaju tu IT aplikaciju.

Primjeri prilagodljivosti veličini koji pokazuju kako tehnološki resursi koji su relevantni za potrebe ovog MSUK-a mogu biti različiti • U manje složenom društvu tehnološki resursi mogu obuhvaćati komercijalnu IT aplikaciju koju koriste angažirani timovi, a koja je kupljena od pružatelja usluga. IT procesi koji podržavaju rad IT aplikacije također mogu biti relevantni, iako mogu biti jednostavni (npr. procesi za odobravanje pristupa IT aplikaciji i obradu ažuriranja IT aplikacije). • U složenijem društvu tehnološki resursi mogu biti složeniji i mogu obuhvaćati: ■ Više IT aplikacija, uključujući korisniku prilagođene aplikacije ili aplikacije koje je razvila mreža društva, kao što su: • IT aplikacije koje koriste angažirani timovi (npr. softver za angažman i automatizirani alati za reviziju); • IT aplikacije koje je društvo razvilo i koristi za upravljanje aspektima sustava za upravljanje kvalitetom (npr. IT aplikacije za praćenje neovisnosti ili dodjeljivanje osoblja angažmanima). ■ IT procesi koji podržavaju funkcioniranje ovih IT aplikacija, uključujući pojedince koji su odgovorni za upravljanje IT infrastrukturom i IT procesima i procesi društva za upravljanje promjenama programa za IT aplikacije.

A100. Društvo može razmotriti sljedeća pitanja kod pribavljanja, razvoja, implementacije i održavanja IT aplikacije:

• unosi podataka su potpuni i primjereni;

• povjerljivost podataka je sačuvana;

• IT aplikacija radi kako je oblikovana i postiže svrhu za koju je namijenjena;

• izlazni podaci IT aplikacije postižu svrhu za koju će se koristiti;

• opće IT kontrole koje su nužne za podržavanje stalnog rada oblikovane IT aplikacije su primjerene;

• potreba za specijaliziranim vještinama za učinkovito korištenje IT aplikacije, uključujući osposobljavanje pojedinaca koji će koristiti IT aplikaciju;

• potreba za razvojem postupaka koji određuju način funkcioniranja IT aplikacije.

A101. Društvo može izričito zabraniti korištenje IT aplikacija ili značajki IT aplikacija sve dok se ne utvrdi da funkcioniraju na primjeren način i da ih je društvo odobrilo za korištenje. Alternativno, društvo može uspostaviti politike ili postupke za rješavanje okolnosti kad angažirani tim koristi IT aplikaciju koju društvo nije odobrilo. Takve politike ili postupci mogu zahtijevati od angažiranog tima da utvrdi je li IT aplikacija primjerena za korištenje prije nego što je počne koristiti na angažmanu, uzimajući u obzir pitanja iz točke A100. MRevS 220 (izmijenjen)^[53](MRevS 220 (izmijenjen), točke 25 – 28.) uređuje odgovornosti angažiranog partnera za resurse angažmana.

Intelektualni resursi (Vidjeti točku: 32(g))

A102. Intelektualni resursi uključuju informacije koje društvo koristi kako bi omogućilo rad sustava za upravljanje kvalitetom i promicalo dosljednost u obavljanju angažmana.

Primjeri intelektualnih resursa Pisana pravila ili postupci, metodologija, priručnici specifični za industriju ili predmetno pitanje, računovodstveni priručnici, standardizirana dokumentacija ili pristup izvorima informacija (npr. pretplate na internetske stranice koje daju detaljne informacije o subjektima ili druge informacije koje se obično koriste u obavljanju angažmana).

A103. Intelektualni resursi mogu biti dostupni putem tehnoloških resursa, na primjer, metodologija društva može biti ugrađena u IT aplikaciju koja olakšava planiranje i obavljanje angažmana.

Korištenje tehnoloških i intelektualnih resursa (Vidjeti točku: 32(f) – 32(g))

A104. Društvo može uspostaviti politike ili postupke u vezi s korištenjem tehnoloških i intelektualnih resursa društva. Takve politike ili postupci mogu:

• zahtijevati korištenje određenih IT aplikacija ili intelektualnih resursa u obavljanju angažmana ili u vezi s drugim aspektima angažmana, kao što je arhiviranje datoteke angažmana;

• specificirati kvalifikacije ili iskustvo koje pojedinci trebaju imati za korištenje resursa, uključujući potrebu za stručnjakom ili osposobljavanjem, na primjer, društvo može specificirati kvalifikacije ili stručnost koja je potrebna za korištenje IT aplikacije koja analizira podatke, s obzirom na to da će možda biti potrebne specijalizirane vještine za tumačenje rezultata;

• specificirati odgovornosti angažiranog partnera u vezi s korištenjem tehnoloških i intelektualnih resursa;

• odrediti način na koji će se koristiti tehnološki ili intelektualni resursi, uključujući način na koji pojedinci trebaju biti u interakciji s IT aplikacijom ili način korištenja određenog intelektualnog resursa te dostupnost podrške ili pomoći u korištenju tehnološkog ili intelektualnog resursa.

Pružatelji usluga (Vidjeti točku: 16(v), 32(h))

A105. U nekim okolnostima društvo može koristiti resurse koje daje pružatelj usluga, posebno u okolnostima kad društvo interno nema pristup odgovarajućim resursima. Bez obzira na to što društvo može koristiti resurse pružatelja usluga, društvo ostaje odgovorno za svoj sustav upravljanja kvalitetom.

Primjeri resursa od davatelja usluga • Pojedinci angažirani na obavljanju monitoring aktivnosti društva ili pregledima kvalitete angažmana ili za konzultiranje o stručnim pitanjima. • Komercijalna IT aplikacija koja se koristi za obavljanje revizijskih angažmana. • Pojedinci koji obavljaju postupke na angažmanima društva, na primjer, revizori komponenti iz drugih društava koja nisu iz mreže društva ili pojedinci angažirani za prisustvovanje brojanju u sklopu fizičke inventuri na udaljenoj lokaciji. • Vanjski stručnjak revizora kojeg društvo koristi za pomoć angažiranom timu u pribavljanju revizijskih dokaza.

A106. Pri identificiranju i procjeni rizika kvalitete društvo je dužno razumjeti stanja, događaje, okolnosti, mjere ili izostanak mjera koji može negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete, što uključuje stanja, događaje, okolnosti, mjere ili izostanke mjera koje se odnose na pružatelje usluga. Pritom društvo može razmotriti vrstu resursa koju pružaju pružatelji usluga, način i opseg u kojem će ih društvo koristiti te opće značajke pružatelja usluga kojeg društvo koristi (npr. različite vrste drugih društava za profesionalne usluge koja se koriste) kako bi identificiralo i procijenilo rizike kvalitete povezane s korištenjem takvih resursa.

A107. Pri utvrđivanju je li resurs od pružatelja usluga primjeren za korištenje u sustavu društva za upravljanje kvalitetom ili u obavljanju angažmana, društvo može dobiti informacije o pružatelju usluga i resursu koji pruža iz više izvora. Pitanja koja društvo može razmotriti uključuju:

• Povezani cilj kvalitete i rizici kvalitete. Na primjer, u slučaju metodologije od pružatelja usluga mogu postojati rizici kvalitete povezani s ciljem kvalitete iz točke 32(g), kao što je rizik kvalitete da pružatelj usluga ne ažurira metodologiju kako bi odražavala promjene profesionalnih standarda i primjenjivih zakonskih i regulativnih zahtjeva.

• Vrsta i opseg resursa te uvjeti usluge (npr. u vezi s nekom IT aplikacijom, koliko često će se pružati ažuriranja, ograničenja u korištenju IT aplikacije i način na koji pružatelj usluga rješava pitanje povjerljivosti podataka).

• U kojoj se mjeri resurs koristi u cijelom društvu, način na koji će društvo koristiti resurs i je li prikladan za tu svrhu.

• Opseg prilagodbe resursa za društvo.

• Prethodno korištenje pružatelja usluge od strane društva.

• Iskustvo pružatelja usluga u industriji i njegov ugled na tržištu.

A108. Društvo može biti odgovorno za poduzimanje daljnjih radnji u korištenju resursa od pružatelja usluga kako bi resurs učinkovito funkcionirao. Na primjer, društvo će možda morati dostaviti informacije pružatelju usluga kako bi resurs mogao učinkovito funkcionirati ili, u vezi s IT aplikacijom, društvo će možda morati imati uspostavljenu prateću IT infrastrukturu i IT procese.

Informacije i komunikacija (Vidjeti točku: 33)

A109. Dobivanje, generiranje ili komuniciranje informacija općenito je kontinuirani proces koji uključuje svo osoblje i obuhvaća širenje informacija unutar društva i eksterno. Informacije i komunikacija su prožimajuće za sve komponente sustava upravljanja kvalitetom.

Informacijski sustav društva (Vidjeti točku: 33(a))

A110. Pouzdane i relevantne informacije uključuju informacije koje su točne, potpune, pravodobne i valjane kako bi se omogućilo pravilno funkcioniranje sustava društva za upravljanje kvalitetom i poduprle odluke o sustavu upravljanja kvalitetom.

A111. Informacijski sustav može uključivati uporabu ručnih ili IT elemenata koji utječu na način na koji se informacije identificiraju, obuhvaćaju, obrađuju, održavaju i komuniciraju. Postupci za identifikaciju, obuhvaćanje, obradu, održavanje i komuniciranje informacija mogu se provoditi putem IT aplikacija, a u nekim slučajevima mogu biti ugrađeni unutar reakcija društva za druge komponente. Povrh toga, digitalni zapisi mogu zamijeniti ili dopuniti fizičke zapise.

Primjer prilagodljivosti veličini koji pokazuje kako informacijski sustav može biti oblikovan u manje složenom društvu Manje složenim društvima s manje osoblja i izravnim sudjelovanjem vodstva možda neće biti potrebne rigorozne politike i postupci kojima se određuje način na koji bi informacije trebalo identificirati, obuhvatiti, obraditi i održavati.

Komunikacija unutar društva (Vidjeti točke: 33(b), 33(c))

A112. Društvo može uspostaviti i provesti odgovornost osoblja i angažiranih timova za razmjenu informacija s društvom i međusobno uspostavljanjem komunikacijskih kanala kako bi se olakšala komunikacija u cijelom društvu.

Primjeri komunikacije između društva, osoblja i angažiranih timova • Društvo komunicira odgovornost za implementaciju reakcija društva osoblju i angažiranim timovima. • Društvo komunicira promjene u sustavu upravljanja kvalitetom osoblju i angažiranim timovima, u mjeri u kojoj su promjene relevantne za njihove odgovornosti i omogućuje osoblju i angažiranim timovima poduzimanje brzih i primjerenih mjera u skladu sa njihovim odgovornostima. • Društvo komunicira informacije koje se dobivaju tijekom procesa društva za prihvaćanje i nastavljanje koje su relevantne za angažirane timove u planiranju i obavljanju angažmana. • Angažirani timovi komuniciraju društvu informacije o: ■ klijentu koje su dobivene tijekom obavljanja angažmana koje bi možda uzrokovale da društvo odbije odnos s klijentom ili određeni angažman da su te informacije bile poznate prije prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana; ■ funkcioniranju reakcija društva (npr. zabrinutost u vezi s procesima društva za dodjelu osoblja angažmanima), što u nekim slučajevima može ukazivati na nedostatak u sustavu društva za upravljanje kvalitetom.

• Angažirani timovi dostavljaju informacije pregledavatelju kvalitete angažmana ili pojedincima koji pružaju konzultacije. • Angažirani timovi za grupe komuniciraju pitanja revizorima komponenti u skladu s politikama ili postupcima društva, uključujući pitanja povezana s upravljanjem kvalitetom na razini angažmana. • Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena operativna odgovornost za usklađenost sa zahtjevima neovisnosti komuniciraju relevantnom osoblju i angažiranim timovima promjene u zahtjevima za neovisnost i politikama ili postupcima društva za razrješavanje takvih promjena.

Komunikacija s vanjskim stranama

Komunikacija s mrežom ili unutar mreže društva i pružateljima usluga (Vidjeti točku: 33(d)(i))

A113. Povrh toga što društvo komunicira informacije mreži društva ili unutar mreže ili pružatelju usluga, društvo će možda morati dobiti informacije od mreže, društva mreže ili pružatelja usluga koje podržavaju društvo u oblikovanju, implementaciji i funkcioniranju svog sustava upravljanja kvalitetom.

Primjer informacija koje je društvo dobilo iz svoje mreže Društvo dobiva informacije od mreže ili drugih društava mreže o klijentima drugih društava mreže, gdje postoje zahtjevi za neovisnost koji utječu na društvo.

Komunikacija s drugima izvan društva (Vidjeti točku: 33(d)(ii))

A114. Primjeri kad zakon, regulativa ili profesionalni standardi mogu zahtijevati od društva dostavljanje informacija vanjskim stranama • Društvo postaje svjesno nepridržavanja zakona i regulative od strane klijenta, a relevantni etički zahtjevi zahtijevaju od društva da prijavi nepridržavanje zakona i regulative odgovarajućem tijelu izvan klijenta ili da razmotri je li takvo izvješćivanje primjerena radnja u danim okolnostima. • Zakon ili regulativa od društva zahtijeva objavljivanje izvješća o transparentnosti i specificira vrste informacija koje je potrebno uključiti u izvješće o transparentnosti. • Zakonom ili regulativom o vrijednosnim papirima od društva se zahtijeva komuniciranje određenih pitanja onima koji su zaduženi za upravljanje.

A115. U nekim slučajevima, zakon ili regulativa mogu zabraniti društvu vanjsko komuniciranje informacija povezanih sa svojim sustavom upravljanja kvalitetom.

Primjeri kad društvu može biti zabranjeno vanjsko komuniciranje informacija • Zakon ili regulativa o privatnosti ili tajnosti zabranjuje otkrivanje određenih informacija. • Zakon, regulativa ili relevantni etički zahtjevi uključuju odredbe koje se odnose na obvezu povjerljivosti.

Određene reakcije (Vidjeti točku: 34)

A116. Određene reakcije mogu se odnositi na višestruke rizike kvalitete povezane s više od jednog cilja kvalitete u različitim komponentama. Na primjer, politikama ili postupcima za pritužbe i prigovore mogu se riješiti rizici kvalitete povezani s ciljevima kvalitete u resursima (npr. predanost osoblja kvaliteti), relevantnim etičkim zahtjevima te upravljanjem i poslovodstvom. Određene reakcije same za sebe nisu dovoljne za postizanje ciljeva sustava upravljanja kvalitetom.

Relevantni etički zahtjevi (Vidjeti točku: 34(a))

A117. Relevantni etički zahtjevi mogu sadržavati odredbe o utvrđivanju i ocjenjivanju prijetnji i načinu na koji se one trebaju rješavati. Na primjer, Kodeks IESBA-e sadrži konceptualni okvir za tu svrhu i pri primjeni konceptualnog okvira zahtijeva da društvo koristi test razumne i informirane treće strane.

A118. Relevantni etički zahtjevi mogu odrediti način na koji je društvo dužno reagirati na povredu. Na primjer, Kodeks IESBA-e utvrđuje zahtjeve za društvo u slučaju povrede Kodeksa IESBA-e i uključuje posebne zahtjeve za povrede Međunarodnih standarda neovisnosti, što uključuje zahtjeve za komunikaciju s vanjskim stranama.

A119. Pitanja koja društvo može riješiti u vezi s kršenjem relevantnih etičkih zahtjeva uključuju:

• komuniciranje povrede relevantnih etičkih zahtjeva odgovarajućem osoblju;

• ocjenu značajnosti povrede i njezina učinka na usklađenost s relevantnim etičkim zahtjevima;

• mjere koje treba poduzeti kako bi se na zadovoljavajući način riješile posljedice povrede, uključujući da se takve radnje poduzmu što je prije moguće;

• utvrđivanje hoće li prijaviti povredu vanjskim stranama, kao što su one zadužene za upravljanje subjektom na koji se povreda odnosi ili vanjskim nadzornom tijelu; i

• utvrđivanje odgovarajućih radnji koje treba poduzeti u odnosu na pojedince odgovorne za povredu.

Žalbe i prigovori (Vidjeti točku: 34(c))

A120. Uspostavljanje politika ili postupaka za rješavanje žalbi i prigovora može pomoći društvu u sprečavanju izdavanja izvješća o angažmanu koja nisu primjerena. Također može pomoći društvu u:

• identificiranju i postupanju s pojedincima, uključujući poslovodstvo, koji ne djeluju ili se ne ponašaju na način koji pokazuje predanost kvaliteti i podržavanju predanosti društva kvaliteti; ili

• identificiranju nedostataka u sustavu upravljanja kvalitetom.

A121. Žalbe i prigovore može podnijeti osoblje ili druge osobe izvan društva (npr. klijenti, revizori komponenti ili pojedinci unutar mreže društva).

Informacije koje postanu poznate nakon prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana (Vidjeti točku: 34(d))

A122. Informacije koje postanu poznate nakon prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana:

• mogle su postojati u vrijeme odluke društva o prihvaćanju ili nastavljanju odnosa s klijentom ili određenog angažmana i društvo nije bilo upoznato s takvim informacijama;

• odnose se na nove informacije koje su nastale nakon odluke o prihvaćanju ili nastavljanju odnosa s klijentom ili određenog angažmana.

Primjeri pitanja koja se rješavaju u politikama ili postupcima društva za okolnosti kad informacije postanu poznate nakon prihvaćanja ili nastavljanja odnosa s klijentom ili određenog angažmana koje su mogle utjecati na odluku društva o prihvaćanju ili nastavljanju odnosa s klijentom ili određenog angažmana • Konzultiranje unutar društva ili s pravnim savjetnikom. • Razmatranje o tome postoji li profesionalni, zakonski ili regulativni zahtjev da društvo nastavi s angažmanom. • Rasprava s odgovarajućom razinom klijentovog menadžmenta i onima koji su zaduženi za upravljanje ili stranom koja angažira o mjeri koje društvo može poduzeti na temelju relevantnih činjenica i okolnosti.

• Kad se utvrdi da je povlačenje iz angažmana odgovarajuća mjera: ■ informiranje klijentovog menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje ili strane koja angažira o odluci i razlozima povlačenja; ■ razmatranje o tome postoji li profesionalni, zakonski ili regulativni zahtjev da društvo prijavi regulativnim tijelima povlačenje iz angažmana ili iz angažmana i odnosa s klijentom, zajedno s razlozima povlačenja.

A123. U nekim okolnostima, zakon ili regulativa jurisdikcije može nametnuti društvu obvezu prihvaćanja ili nastavljanja angažmana s klijentom, ili u slučaju javnog sektora, društvo može biti imenovano na temelju zakonskih odredbi.

Primjer pitanja koja se rješavaju u politikama ili postupcima društva u okolnostima kad je društvo obvezno prihvatiti ili nastaviti angažman ili se društvo ne može povući iz angažmana, a društvo je svjesno informacija koje bi uzrokovale da društvo odbije ili prekine angažman. • Društvo razmatra učinak informacija na obavljanje angažmana. • Društvo komunicira informacije angažiranom partneru i traži od angažiranog partnera da poveća opseg i učestalost usmjeravanja i nadziranja članova angažiranog tima i pregleda njihovog rada. • Društvo dodjeljuje iskusnije osoblje angažmanu. • Društvo određuje da je potrebno provesti pregled kvalitete angažmana.

Komunikacija s vanjskim stranama (Vidjeti točku: 34(e))

A124. Sposobnost društva da zadrži povjerenje dionika u kvalitetu svojih angažmana može se poboljšati relevantnom, pouzdanom i transparentnom komunikacijom društva o aktivnostima koje je poduzelo za rješavanje pitanja kvalitete i učinkovitosti tih aktivnosti.

A125. Vanjske strane koje mogu koristiti informacije o sustavu društva za upravljanje kvalitetom i opseg njihova interesa za sustav društva za upravljanje kvalitetom mogu se razlikovati ovisno o vrsti i okolnostima društva i njegovih angažmana.

Primjeri vanjskih strana koje mogu koristiti informacije o sustavu društva za upravljanje kvalitetom • Menadžment ili osobe zadužene za upravljanje klijenata društva mogu koristiti informacije kako bi utvrdile hoće li imenovati društvo za obavljanje angažmana. • Vanjska nadzorna tijela su možda iskazala želju da informacije podrže njihove odgovornosti u monitoringu kvalitete angažmana u cijeloj jurisdikciji i razumijevanju rada društava. • Druga društva koja koriste rad društva u obavljanju angažmana (npr. u vezi s revizijom grupe) možda su zatražila takve informacije. • Drugi korisnici izvješća o angažmanima društva, kao što su ulagatelji koji u donošenju odluka koriste izvješća o angažmanima, možda su iskazali želju za informacijama.

A126. Informacije o sustavu upravljanja kvalitetom koje se pružaju vanjskim stranama, uključujući informacije koje se dostavljaju osobama zaduženima za upravljanje o tome kako sustav upravljanja kvalitetom podržava dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana, mogu se baviti pitanjima kao što su:

• Vrsta i okolnosti društva, kao što su organizacijska struktura, poslovni model, strategija i operativno okruženje.

• Upravljanje i poslovodstvo društva, kao što je njegova kultura, način na koji pokazuje predanost kvaliteti i dodjeljivanje uloga, odgovornosti i ovlasti u odnosu na sustav upravljanja kvalitetom.

• Način na koji društvo ispunjava svoje odgovornosti u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima, uključujući one koji se odnose na neovisnost.

• Čimbenici koji doprinose kvaliteti angažmana, na primjer, takve informacije mogu biti predstavljene u obliku pokazatelja kvalitete angažmana s narativom koji objašnjava pokazatelje.

• Rezultati monitoring aktivnosti društva i vanjskih nadzora te način na koji je društvo otklonilo utvrđene nedostatke ili na drugi način reagira na njih.

• Ocjenjivanje provedeno u skladu s točkama 53 – 54 o tome pruža li sustav upravljanja kvalitetom društvu razumno uvjerenje da su ciljevi sustava ostvareni i zaključak o tome, uključujući osnovu za prosudbe donesene pri obavljanju ocjenjivanja i zaključivanja.

• Način na koji je društvo reagiralo na novonastala kretanja i promjene u okolnostima društva ili njegovih angažmana, uključujući način na koji je sustav upravljanja kvalitetom prilagođen kako bi reagirao na takve promjene.

• Odnos između društva i mreže, cjelokupna struktura mreže, opis mrežnih zahtjeva i mrežnih usluga, odgovornosti društva i mreže (uključujući da je društvo u konačnici odgovorno za sustav upravljanja kvalitetom) i informacije o ukupnom opsegu i rezultatima monitoring aktivnosti mreže u društvima mreže.

Komunikacija s onima koji su zaduženi za upravljanje (Vidjeti točku: 34(e)(i))

A127. Način na koji se provodi komunikacija s osobama zaduženima za upravljanje (tj. od strane društva ili angažiranog tima) može ovisiti o politikama ili postupcima društva i okolnostima angažmana.

A128. MRevS 260 (izmijenjen) uređuje odgovornost revizora za komunikaciju s zaduženima za upravljanje u reviziji financijskih izvještaja i uređuje revizorovo određivanje odgovarajućih osoba unutar upravljačke strukture subjekta s kojima će komunicirati^[57](MRevS 260 (izmijenjen), Komuniciranje s onima koji su zaduženi za upravljanje, točke 11–13.)
i komunikacijskog procesa.^[59](MRevS 260 (izmijenjen), točke 18 – 22.)
U nekim okolnostima može biti primjereno komunicirati s onima koji su zaduženi za upravljanje subjektima koji nisu uvršteni subjekti (ili pri obavljanju drugih angažmana), na primjer, subjektima koji mogu imati karakteristike javnog interesa ili javne odgovornosti, kao što su:

• Subjekti koji drže znatan iznos imovine u fiducijarnom svojstvu za velik broj dionika, uključujući financijske institucije, kao što su određene banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi.

• Subjekti s istaknutim javnim profilom ili čiji menadžment ili vlasnici imaju istaknuti javni profil.

• Subjekti s velikim brojem i širokim rasponom dionika.

Razmatranja za javni sektor

A129. Društvo može utvrditi da je primjereno komunicirati onima koji su zaduženi za upravljanje subjektom javnog sektora o načinu na koji sustav društva za upravljanje kvalitetom podržava dosljedno obavljanje kvalitetnih angažmana, uzimajući u obzir veličinu i složenost subjekta javnog sektora, raspon njegovih dionika, vrstu usluga koje pruža, te uloge i odgovornosti onih koji su zaduženi za upravljanje.

Utvrđivanje kada je inače primjereno komunicirati s vanjskim stranama (Vidjeti točku: 34(e)(ii))

A130. Odluka društva o tome kad je primjereno komunicirati s vanjskim stranama o sustavu društva za upravljanje kvalitetom stvar je profesionalne prosudbe i na nju mogu utjecati pitanja kao što su:

• Vrste angažmana koje društvo obavlja i vrste subjekata za koje se takvi angažmani obavljaju.

• Vrsta i okolnosti društva.

• Vrsta poslovnog okruženja društva, kao što su uobičajena poslovna praksa u nadležnosti društva i karakteristike financijskih tržišta na kojima društvo posluje.

• U kojoj je mjeri društvo već komuniciralo s vanjskim stranama u skladu sa zakonom ili regulativom (tj. je li potrebna daljnja komunikacija i, ako jest, pitanja koja treba komunicirati).

• Očekivanja dionika u nadležnosti društva, uključujući razumijevanje i interes koji su vanjske strane iskazale o angažmanima društva i procesima društva u obavljanju angažmana.

• Jurisdikcijski trendovi.

• Informacije koje su već dostupne vanjskim stranama.

• Način na koji vanjske strane mogu koristiti informacije i njihovo opće razumijevanje pitanja povezanih sa sustavom društva za upravljanje kvalitetom i revizijama ili uvidima u financijske izvještaje ili drugim angažmanima s izražavanjem uvjerenja ili angažmanima za povezane usluge.

• Koristi od vanjske komunikacije za javni interes i bi li se razumno očekivalo da će koristi nadmašiti troškove (novčane ili druge) takve komunikacije.

Prethodno navedena pitanja mogu također utjecati na informacije koje je društvo dostavilo u komunikaciji te na vrstu, vremenski raspored i opseg te na primjereni oblik komunikacije.

Vrsta, vremenski raspored i opseg te primjereni oblik komunikacije s vanjskim stranama (Vidjeti točku: 34(e)(iii))

A131. Društvo može razmotriti sljedeća obilježja u pripremi informacija koje se komuniciraju vanjskim stranama:

• Informacije su specifične za okolnosti društva. Povezivanje pitanja u komunikaciji društva izravno s posebnim okolnostima društva može pomoći u smanjenju potencijala da takve informacije s vremenom postanu pretjerano standardizirane i manje korisne.

• Informacije su prezentirane na jasan i razumljiv način, a način prezentacije nije obmanjujući niti bi neprimjereno utjecao na korisnike komunikacije (npr. informacije su prikazane na način koji je primjereno uravnotežen prema pozitivnim i negativnim aspektima pitanja koje se komunicira).

• Informacije su točne i potpune u svim značajnim odrednicama i ne sadrže informacije koje obmanjuju.

• Informacije uzimaju u obzir potrebe korisnika kojima su namijenjene. U razmatranju potreba korisnika za informacijama, društvo može razmotriti pitanja kao što su razina detaljnosti koju bi korisnici smatrali smislenom i imaju li korisnici pristup relevantnim informacijama putem drugih izvora (npr. međumrežne stranice društva).

A132. Društvo koristi profesionalnu prosudbu pri utvrđivanju, u danim okolnostima, primjerene forme komunikacije s vanjskom stranom, uključujući komunikaciju s onima koji su zaduženi za upravljanje kad obavlja reviziju financijskih izvještaja uvrštenih subjekata, koja može biti usmena ili pisana. Prema tome, forma komunikacije može varirati.

Primjeri forme komunikacije s vanjskim stranama • Publikacija kao što je izvješće o transparentnosti ili izvješće o kvaliteti revizije. • Ciljana pisana komunikacija s određenim dionicima (npr. informacije o rezultatima procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka u društvu). • Izravni razgovori i interakcije s vanjskom stranom (npr. razgovori između angažiranog tima i onih koji su zaduženi za upravljanje). • Međumrežna stranica. • Druge forme digitalnih medija, kao što su društveni mediji ili intervjui ili prezentacije putem webcast-a ili videa.

Angažmani koji podliježu pregledu kvalitete angažmana

Pregled kvalitete angažmana koji zahtijeva zakon ili regulativa (Vidjeti točku: 34(f)(ii))

A133. Zakon ili regulativa mogu zahtijevati pregled kvalitete angažmana, na primjer, za revizijske angažmane subjekata koji:

• su kao subjekti od javnog interesa definirani u određenoj jurisdikciji;

• djeluju u javnom sektoru ili koji su primatelji proračunskih sredstava ili subjekti s javnom odgovornošću;

• posluju u određenim industrijama (npr. financijske institucije kao što su banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi);

• ispunjavaju određeni imovinski prag;

• nalaze se pod sudskom upravom ili sudskim procesom (npr. likvidacija).

Pregled kvalitete angažmana kao reakcija za razrješavanje jednog ili više rizika kvalitete (Vidjeti točku: 34(f)(iii))

A134. Razumijevanje stanja, događaja, okolnosti, donošenje ili nedonošenje mjera na strani društva koje može negativno utjecati na postizanje ciljeva kvalitete, kako je propisano točkom 25(a)(ii), odnosi se na vrstu i okolnosti angažmana društva. Pri oblikovanju i implementiranju reakcije za rješavanje jednog ili više rizika kvalitete društvo može odrediti da je pregled kvalitete angažmana prikladna reakcija na osnovi razloga za procjenu rizika kvalitete.

Primjeri stanja, događaja, okolnosti, donošenja ili nedonošenja mjera koje dovodi do jednog ili više rizika kvalitete za koje pregled kvalitete angažmana može biti primjerena reakcija Oni koji se odnose na vrste angažmana koje društvo obavlja i izvješća koja treba izdati: • Angažmani koji uključuju visoku razinu složenosti ili prosudbe, kao što su: ■ Revizije financijskih izvještaja za subjekte koji posluju u industriji koja obično ima računovodstvene procjene s visokim stupnjem nesigurnosti procjene (npr. određene velike financijske institucije ili rudarski subjekti) ili za subjekte za koje postoje nesigurnosti povezane s događajima ili stanjima koji mogu baciti znatnu sumnju na njihovu sposobnost nastaviti vremenski neograničeno poslovanje. ■ Angažmani za izražavanje uvjerenja koji zahtijevaju specijalizirane vještine i znanje u mjerenju ili ocjenjivanju temeljnog predmetnog pitanja u skladu s primjenjivim kriterijima (npr. izvještaj o stakleničkim plinovima u kojoj postoje znatne nesigurnosti povezane s količinama koje se u njima navode). • Angažmani na kojima su se pojavila pitanja, kao što su revizijski angažmani s ponavljajućim nalazima unutarnjeg ili vanjskog nadzora, neotklonjenim značajnim nedostacima internih kontrola ili značajnim prepravljanjima usporednih informacija u financijskim izvještajima. • Angažmani za koje su tijekom procesa društva za prihvaćanje i nastavljanje utvrđene neobične okolnosti (npr. novi klijent koji je imao prijepor s prethodnim revizorom ili praktičarem na području izražavanja uvjerenja).

• Angažmani koji uključuju izvješćivanje o financijskim ili nefinancijskim informacijama za koje se očekuje da će biti uključeni u regulatornu prijavu i koji mogu uključivati viši stupanj prosudbe, kao što su pro forma financijske informacije koje treba uključiti u prospekt. Oni koji se odnose na vrste subjekata za koje se obavljaju angažmani: • Subjekti u industrijama u nastajanju ili za koje društvo nema prethodnog iskustva. • Subjekti za koje su zabrinutosti izražene u komunikacijama regulatora nadležnih za vrijednosne papire ili bonitetni nadzor. • Subjekti koji nisu uvršteni subjekti a koji mogu imati obilježja od javnog interesa ili javne odgovornosti, na primjer: ■ Subjekti koji drže znatan iznos imovine u fiducijarnom svojstvu za velik broj dionika, uključujući financijske institucije, kao što su određene banke, osiguravajuća društva i mirovinski fondovi za koje pregled kvalitete angažmana nije inače propisan zakonom ili regulativom. ■ Subjekti istaknutog javnog profila ili čiji menadžment ili vlasnici imaju istaknut javni profil. ■ Subjekti s velikim brojem i širokim rasponom dionika.

A135. Reakcije društva radi rješavanja rizika kvalitete mogu uključivati druge oblike pregleda angažmana koji nisu pregled kvalitete angažmana. Na primjer, za revizije financijskih izvještaja, reakcije društva mogu uključivati preglede postupaka angažiranog tima koji se odnose na značajne rizike ili preglede određenih značajnih prosudbi donesenih od strane osoblja koje ima specijalizirano stručno znanje. U nekim slučajevima te druge vrste pregleda angažmana mogu se obaviti uz pregled kvalitete angažmana.

A136. U nekim slučajevima društvo može utvrditi da ne postoje revizije ili drugi angažmani za koje je pregled kvalitete angažmana ili drugi oblik pregleda angažmana prikladna reakcija za razrješavanje rizika kvalitete.

Razmatranja za javni sektor

A137. Vrsta i okolnosti subjekata javnog sektora (npr. zbog njihove veličine i složenosti, raspona njihovih dionika ili vrste usluga koje pružaju) mogu dovesti do rizika za kvalitetu. U tim okolnostima društvo može utvrditi da je pregled kvalitete angažmana prikladna reakcija za rješavanje takvih rizika kvalitete. Zakonom ili regulativom mogu se uspostaviti dodatni zahtjevi u pogledu izvješćivanja za revizore subjekata javnog sektora (npr. zasebno izvješće o slučajevima neusklađenosti sa zakonom ili regulativom zakonodavcu ili drugom upravljačkom tijelu ili komuniciranje takvih slučajeva u revizorovom izvješću o financijskim izvještajima). U takvim slučajevima društvo također može razmotriti složenost takvog izvješćivanja i njegovu važnost za korisnike pri utvrđivanju je li pregled kvalitete angažmana prikladna reakcija.

Proces monitoringa i otklanjanja nedostataka (Vidjeti točku: 35 – 47)

A138. Osim što omogućuje ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom, proces monitoringa i otklanjanja nedostataka olakšava proaktivno i kontinuirano poboljšanje kvalitete angažmana i sustava upravljanja kvalitetom. Na primjer:

• S obzirom na inherentna ograničenja sustava upravljanja kvalitetom, utvrđivanje nedostataka od strane društva nije neuobičajeno i važan je aspekt sustava upravljanja kvalitetom, jer brza identifikacija nedostataka omogućuje društvu njihovo pravodobno i učinkovito otklanjanje i doprinosi kulturi stalnog poboljšanja.

• Aktivnosti monitoringa mogu pružiti informacije koje omogućuju društvu sprječavanje nedostatka kroz reakciju na nalaz koji bi tijekom određenog vremenskog razdoblja mogao dovesti do nedostatka.

Oblikovanje i obavljanje aktivnosti monitoringa (Vidjeti točke: 37 – 38)

A139. Aktivnosti monitoringa koje obavlja društvo mogu obuhvaćati kombinaciju stalnih aktivnosti monitoringa i periodičnih aktivnosti monitoringa. Stalne aktivnosti monitoringa općenito su rutinske aktivnosti, ugrađene u procese društva i obavljaju se u stvarnom vremenu, reagirajući na promjenjive uvjete. Društva u određenim intervalima provode periodične aktivnosti monitoringa. U većini slučajeva stalne aktivnosti monitoringa pravodobnije pružaju informacije o sustavu upravljanja kvalitetom.

A140. Aktivnosti monitoringa mogu uključivati provjeru angažmana u postupku. Provjere angažmana oblikovane su kako bi se provjerilo je li aspekt sustava upravljanja kvalitetom oblikovan, implementiran i funkcionira li na predviđeni način. U nekim okolnostima sustav upravljanja kvalitetom može uključivati reakcije koje su oblikovane za pregledavanje angažmana dok su u postupku obavljanja, a koja se po vrsti čine sličnima provjerama angažmana u postupku (npr. pregledi koji su oblikovani za otkrivanje ispada ili nedostataka u sustavu upravljanja kvalitetom kako bi spriječili nastanak rizika kvalitete). Svrha aktivnosti vodit će njezino oblikovanje i implementaciju te gdje se ona uklapa u sustav upravljanja kvalitetom (tj. je li riječ o provjeri angažmana u postupku koji je aktivnost monitoringa ili pregledu angažmana koji je reakcija na rješavanje rizika kvalitete).

A141. Na vrstu, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa mogu utjecati i druga pitanja, uključujući:

• veličinu, strukturu i organizaciju društva;

• uključivanje mreže društva u aktivnosti monitoringa;

• resurse koje društvo namjerava koristiti kako bi omogućilo aktivnosti monitoringa, kao što je korištenje IT aplikacija.

A142. Pri obavljanju aktivnosti monitoringa društvo može utvrditi da su potrebne promjene vrste, vremenskog rasporeda i opsega aktivnosti monitoringa, primjerice kad nalazi ukazuju na potrebu za opsežnijim aktivnostima monitoringa.

Oblikovanje procesa društva za procjenu rizika te procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka (Vidjeti točku: 37(c))

A143. Način na koji je oblikovan proces procjene rizika u društvu (npr. centralizirani ili decentralizirani proces ili učestalost pregledavanja) može utjecati na vrstu, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa, uključujući aktivnosti monitoringa tijekom procesa društva za procjenu rizika.

A144. Način na koji je oblikovan proces društva za monitoring i otklanjanje nedostataka (tj. vrsta, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa i otklanjanja nedostataka, uzimajući u obzir vrstu i okolnosti društva) može utjecati na aktivnosti monitoringa koje je društvo poduzelo kako bi utvrdilo ostvaruje li se procesom monitoringa i otklanjanja nedostataka predviđena svrha kako je opisano u točki 35.

Primjer prilagodljivosti veličini radi prikazivanja aktivnosti monitoringa za proces monitoringa i otklanjanja nedostataka • U manje složenom društvu aktivnosti monitoringa mogu biti jednostavne jer informacije o procesu monitoringa i otklanjanja nedostataka mogu biti lako dostupne u obliku znanja poslovodstva na temelju njihove česte interakcije sa sustavom upravljanja kvalitetom, o vrsti, vremenskom rasporedu i opsegu poduzetih aktivnosti monitoringa, rezultatima aktivnosti monitoringa, i mjerama društva za rješavanje rezultata. • U složenijem društvu aktivnosti monitoringa za proces monitoringa i otklanjanja nedostataka mogu biti posebno oblikovane kako bi se osiguralo da proces monitoringa i otklanjanja nedostataka pruža relevantne, pouzdane i pravodobne informacije o sustavu upravljanja kvalitetom te na primjeren način reagira na utvrđene nedostatke.

Promjene u sustavu upravljanja kvalitetom (Vidjeti točku: 37(d))

A145. Promjene u sustavu upravljanja kvalitetom mogu uključivati:

• promjene za rješavanje utvrđenog nedostatka u sustavu upravljanja kvalitetom;

• promjene ciljeva kvalitete, rizika kvalitete ili reakcija kao rezultat promjena vrste i okolnosti društva i njegovih angažmana.

Kad nastanu promjene, prethodne aktivnosti monitoringa koje je društvo poduzelo više ne mogu društvu pružati informacije kojima bi se poduprlo ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom te stoga aktivnosti monitoringa društva mogu uključivati praćenje tih područja promjene.

Prethodne aktivnosti monitoringa (Vidjeti točku: 37(e))

A146. Rezultati prethodnih aktivnosti monitoringa u društvu mogu ukazivati na područja sustava u kojima može doći do nedostatka, posebno područja u kojima postoji povijest utvrđenih nedostataka.

A147. Prethodne aktivnosti monitoringa koje je društvo poduzelo više ne mogu društvu pružati informacije kojima bi se poduprlo ocjenjivanje sustava, među ostalim o područjima sustava upravljanja kvalitetom koja se nisu promijenila, osobito kad je proteklo neko vrijeme od poduzimanja aktivnosti monitoringa.

Druge relevantne informacije (Vidjeti točku: 37(f))

A148. Povrh izvora informacija navedenih u točki 37(f), druge relevantne informacije mogu uključivati:

• informacije koje je mreža društva komunicirala u skladu s točkama 50(c) i 51(b) o sustavu društva za upravljanje kvalitetom, uključujući zahtjeve mreže ili usluge mreže koje je društvo uključilo u svoj sustav upravljanja kvalitetom;

• informacije koje pružatelj usluga komunicira o resursima koje društvo koristi u svom sustavu upravljanja kvalitetom;

• informacije regulatora o subjektima za koje društvo obavlja angažmane, koje su društvu dostupne, kao što su informacije regulatora vrijednosnih papira o subjektu za koji društvo obavlja poslove (npr. o nepravilnostima u financijskim izvještajima subjekta).

A149. Rezultati vanjskih nadzora ili druge relevantne informacije, unutarnje i vanjske, mogu ukazivati na to da se prethodnim aktivnostima monitoringa koje je društvo poduzelo propustio utvrditi nedostatak u sustavu upravljanja kvalitetom. Te informacije mogu utjecati na to da društvo razmotri vrstu, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa.

A150. Vanjski nadzori nisu zamjena za aktivnosti društva na području unutarnjeg monitoringa. Međutim, rezultati vanjskih nadzora utječu na vrstu, vremenski raspored i opseg aktivnosti monitoringa.Provjere angažmana (Vidjeti točku: 38)

A151. Primjeri pitanja iz točke 37 koje društvo može razmotriti pri odabiru dovršenih angažmana za provjeru • U odnosu na stanja, događaje, okolnosti, poduzimanje ili nepoduzimanje radnji koje dovode do rizika za kvalitetu: ■ Vrste angažmana koje obavlja društvo i opseg iskustva društva u obavljanju te vrste angažmana. ■ Vrste subjekata za koje se obavljaju angažmani, na primjer: • uvršteni subjekti, • subjekti koji posluju u djelatnostima u nastajanju, • subjekti koji posluju u djelatnostima povezanima s visokom razinom složenosti ili prosudbe, • subjekti koji posluju u djelatnosti koja je nova za društvo, ■ Pozicija i iskustvo angažiranog partnera. • Rezultati prethodnih provjera dovršenih angažmana, uključujući rezultate za svakog angažiranog partnera. • U odnosu na druge relevantne informacije: ■ pritužbe ili prigovori u vezi s angažiranim partnerom, ■ rezultati vanjskih nadzora, uključujući rezultate za svakog angažiranog partnera, ■ rezultati ocjene društva o predanosti kvaliteti za svakog angažiranog partnera.

A152. Društvo može poduzimati višestruke aktivnosti monitoringa, osim provjera dovršenih angažmana, koje su usmjerene na utvrđivanje jesu li angažmani bili u skladu s politikama ili postupcima. Te se aktivnosti monitoringa mogu provoditi na određenim angažmanima ili angažiranim partnerima. Društvo može koristiti vrstu i opseg tih aktivnosti monitoringa te rezultate pri određivanju:

• koje završene angažmane odabrati za provjeru;

• koje angažirane partnere odabrati za provjeru;

• koliko često odabrati angažiranog partnera za provjeru; ili

• koje aspekte angažmana treba uzeti u obzir pri obavljanju provjere dovršenih angažmana.

A153. Provjera dovršenih angažmana angažiranih partnera na periodičnoj osnovi može pomoći društvu u monitoringu u odnosu na pitanje jesu li angažirani partneri ispunili svoju ukupnu obvezu upravljanja i postizanja kvalitete angažmana kojima su dodijeljeni.

Primjer načina na koji društvo može primijeniti periodičku osnovu za provjeru dovršenih angažmana za svakog angažiranog partnera Društvo može uspostaviti politike ili postupke koji se odnose na provjeru dovršenih angažmana koji: • određuju standardno razdoblje ciklusa provjere, kao što je provjera dovršenog angažmana za svakog angažiranog partnera koji obavlja revizije financijskih izvještaja jednom u tri godine i za sve ostale angažirane partnere, jednom u pet godina; • određuju kriterije za odabir dovršenih angažmana, uključujući da za angažiranog partnera koji obavlja revizije financijskih izvještaja odabrani angažman(i) uključuju revizijski angažman; • određuju odabir angažiranog partnera na način koji je nepredvidljiv; i • određuju slučajeve kad je potrebno ili primjereno odabir angažiranih partnera više ili manje često od standardnog razdoblja određenog u politici, na primjer: • društvo može odabrati angažirane partnere češće od standardnog razdoblja utvrđenog u politici društva kad: • je društvo je utvrdilo višestruke nedostatke koji su ocijenjeni kao ozbiljni te je društvo odredilo da je potreban češći periodički pregled svih angažiranih partnera, • angažirani partner obavlja angažmane za subjekte koji djeluju u određenoj djelatnosti u kojoj postoje visoke razine složenosti ili prosudbe, • angažman koji je obavio angažirani partner bio je predmet drugih aktivnosti monitoringa, a rezultati ostalih aktivnosti monitoringa su bili nezadovoljavajući, • angažirani partner obavio je angažman za subjekt koji posluje u djelatnosti za koju angažirani partner ima ograničeno iskustvo, • angažirani partner je novoimenovani angažirani partner ili se nedavno pridružio društvu iz drugog društva ili iz druge jurisdikcije.

• društvo može odgoditi odabir angažiranog partnera (npr. odgoda na godinu dana nakon standardnog razdoblja određenog u politici društva) kad: • su angažmani koje je obavljao angažman partner bili podložni drugim aktivnostima monitoringa tijekom standardnog razdoblja određenog u politici društva; i • rezultati ostalih aktivnosti monitoringa pružaju dovoljno informacija o angažiranom partneru (tj. obavljanje provjere dovršenih angažmana vjerojatno ne bi pružilo društvu dodatne informacije o angažiranom partneru).

A154. Pitanja koja se razmatraju u provjeri angažmana ovise o načinu na koji će se provjera koristiti za monitoring sustava upravljanja kvalitetom. Provjera angažmana obično uključuje utvrđivanje jesu li reakcije koje se implementiraju na razini angažmana (npr. politike i postupci društva u pogledu obavljanja angažmana) implementirani su onako kako su oblikovani i djeluju li učinkovito.

Pojedinci koji obavljaju aktivnosti monitoringa (Vidjeti točku: 39(b))

A155. Odredbe relevantnih etičkih zahtjeva relevantne su za oblikovanje politika ili postupaka koje uređuju objektivnost pojedinaca koji obavljaju aktivnosti monitoringa. Prijetnja samopregleda može nastati kad je pojedinac koji obavlja:

• provjeru angažmana bio:

■ u slučaju revizije financijskih izvještaja, član angažiranog tima ili pregledavatelj kvalitete angažmana tog angažmana ili angažmana za sljedeće financijsko razdoblje; ili

• za sve ostale angažmane, član angažiranog tima ili pregledavatelj kvalitete tog angažmana;

• druga vrsta aktivnosti monitoringa sudjelovala je u oblikovanju, izvršavanju ili obavljanju reakcije koja je predmet monitoringa.

A156. U nekim okolnostima, na primjer, u slučaju manje složenog društva, možda neće postojati osoblje koje ima kompetencije, sposobnosti, vrijeme ili objektivnost za obavljanje aktivnosti monitoringa. U tim okolnostima društvo može koristiti mrežne usluge ili pružatelja usluga za obavljanje aktivnosti monitoringa.

Ocjenjivanje nalaza i utvrđivanje nedostataka (Vidjeti točke: 16(a), 40 – 41)

A157. Društvo prikuplja nalaze obavljanjem aktivnosti monitoringa, iz vanjskih nadzora i drugih relevantnih izvora.

A158. Informacije koje društvo prikupi iz aktivnosti monitoringa, vanjskih nadzora i drugih relevantnih izvora mogu otkriti druga zapažanja o sustavu upravljanja kvalitetom u društvu, kao što su:

• mjere, ponašanja ili uvjeti koji su doveli do pozitivnih ishoda u kontekstu kvalitete ili učinkovitosti sustava upravljanja kvalitetom; ili

• slične okolnosti u kojima nisu zabilježeni nalazi (npr. angažmani u kojima nisu zabilježeni nalazi i angažmani su slične vrste kao i angažmani u kojima su zabilježeni nalazi).

Druga zapažanja mogu biti korisna društvu jer mogu pomoći društvu u istraživanju glavnih uzroka utvrđenih nedostataka, ukazivati na prakse koje društvo može podržati ili ih primjenjivati opsežnije (npr. u svim angažmanima) ili istaknuti prilike društva za poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom.

A159. Društvo koristi profesionalnu prosudbu pri utvrđivanju dovode li nalazi, pojedinačno ili u kombinaciji s drugim nalazima, do nedostatka u sustavu upravljanja kvalitetom. Pri donošenju prosudbe društvo će možda morati uzeti u obzir relativnu važnost nalaza u kontekstu ciljeva kvalitete, rizika kvalitete, reakcija ili drugih aspekata sustava upravljanja kvalitetom na koje se odnose. Na prosudbe društva mogu utjecati kvantitativni i kvalitativni čimbenici koji su relevantni za nalaze. U nekim okolnostima društvo može odrediti da je primjereno dobiti više informacija o nalazima kako bi se utvrdilo postoji li nedostatak. Neće svi nalazi biti nedostatak, uključujući nalaze u angažmanu.

A160. Primjeri kvantitativnih i kvalitativnih čimbenika koje društvo može razmotriti pri utvrđivanju dovode li nalazi do nedostatka Rizici kvalitete i reakcije • Ako se nalazi odnose na reakciju: ■ način na koji je reakcija oblikovana, na primjer, vrsta reakcije, učestalost njezinog pojavljivanja (ako je primjenjivo) i relativna važnost reakcije za rješavanje rizika kvalitete i postizanje ciljeva kvalitete na koje se odnosi; ■ vrsta rizika kvalitete na koji se reakcija odnosi i opseg u kojoj nalazi upućuju na to da rizik kvalitete nije razriješen; ■ postoje li druge reakcije koji se odnose na isti rizik kvalitete i postoje li nalazi za te reakcije.

Vrsta nalaza i jesu li prožimajući • Vrsta nalaza. Na primjer, nalazi povezani s radnjama i ponašanjima vodstva mogu biti kvalitativno značajni, zbog prožimajućeg učinka koji bi to moglo imati na sustav upravljanja kvalitetom u cjelini. • Upućuju li nalazi, u kombinaciji s drugim nalazima, na trend ili sustavno pitanje. Na primjer, slični nalazi u angažmanu koji se pojavljuju u više angažmana mogu ukazivati na sustavno pitanje. Opseg aktivnosti monitoringa i opseg nalaza • Opseg aktivnosti monitoringa iz koje su proizašli nalazi, uključujući broj ili veličinu odabira. • Opseg nalaza u odnosu na odabir obuhvaćen aktivnošću monitoringa i u odnosu na očekivanu stopu odstupanja. Na primjer, u slučaju provjere angažmana, broj odabranih angažmana u kojima su utvrđeni nalazi u odnosu na ukupan broj odabranih angažmana i očekivana stopa odstupanja koju je utvrdilo društvo.

A161. Ocjenjivanje nalaza i utvrđivanje nedostataka te ocjenjivanje ozbiljnosti utvrđenog nedostatka te je li taj nedostatak prožimajući, uključujući istraživanje glavnih uzroka utvrđenog nedostatka, dio su iterativnog i nelinearnog procesa.

Primjeri načina na koji je proces ocjenjivanja nalaza i utvrđivanja nedostataka, ocjenjivanja utvrđenih nedostataka, uključujući istraživanje glavnih uzroka utvrđenih nedostataka, iterativan i nelinearan • Pri istraživanju glavnih uzroka utvrđenog nedostatka društvo može utvrditi okolnost koja ima sličnosti s drugim okolnostima u kojima su postojali nalazi koji se nisu smatrali nedostatkom. Posljedično tome, društvo prilagođava svoju ocjenu ostalih nalaza i klasificira ih kao nedostatak. • Pri ocjenjivanju ozbiljnosti utvrđenog nedostatka i je li taj nedostatak prožimajući, društvo može utvrditi trend ili sustavno pitanje koje je u korelaciji s drugim nalazima koji se ne smatraju nedostacima. Posljedično tome, društvo prilagođava svoju ocjenu ostalih nalaza i također ih klasificira kao nedostatke.

A162. Rezultati aktivnosti monitoringa, rezultati vanjskih nadzora i druge relevantne informacije (npr. aktivnosti monitoringa u mreži ili pritužbe i optužbe) mogu otkriti informacije o učinkovitosti procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka. Na primjer, rezultati vanjskih nadzora mogu pružiti informacije o sustavu upravljanja kvalitetom koje nisu utvrđene procesom monitoringa i otklanjanja nedostataka u društvu, što može ukazivati na nedostatak u tom procesu.

Ocjenjivanje utvrđenih nedostataka (Vidjeti točku: 41)

A163. Čimbenici koje društvo može uzeti u obzir pri ocjenjivanju ozbiljnosti utvrđenog nedostatka i je li prožimajući uključuju:

• vrstu utvrđenog nedostatka, uključujući aspekt sustava upravljanja kvalitetom u društvu na koji se nedostatak odnosi, te je li nedostatak u projektiranju, implementaciji ili funkcioniranju sustava za upravljanje kvalitetom;

• u slučaju utvrđenih nedostataka povezanih s reakcijama, postoje li kompenzacijske reakcije za razrješavanje rizika kvalitete na koji se reakcija odnosi;

• glavni uzrok/uzroci utvrđenog nedostatka;

• učestalost pojavljivanja pitanja koje dovodi do utvrđenog nedostatka; i

• veličinu utvrđenog nedostatka, brzinu kojom je nastao i vremensko trajanje njegovog postojanja i utjecaja na sustav upravljanja kvalitetom.

A164. Ozbiljnost utvrđenih nedostataka i pitanje jesu li prožimajući utječe na ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom koji poduzimaju pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom.

Glavni uzrok utvrđenih nedostataka (Vidjeti točku: 41(a))

A165. Cilj je istražiti glavni uzrok/glavne uzroke utvrđenih nedostataka razumjeti glavne okolnosti koje su uzrokovale nedostatke kako bi se društvu omogućilo:

• ocijeniti ozbiljnost i prožimanje utvrđenog nedostatka; i

• na odgovarajući način otkloniti utvrđeni nedostatak.

Provođenje analize glavnog uzroka uključuje one koji obavljaju procjenu koristeći profesionalnu prosudbu na temelju dostupnih dokaza.

A166. Vrsta, vremenski raspored i opseg postupaka poduzetih radi razumijevanja glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka također mogu biti pod utjecajem vrste i okolnosti društva, kao što su:

• složenost i poslovne karakteristike društva,

• veličina društva,

• geografska disperzija društva,

• strukturiranost društva ili u kojoj mjeri društvo koncentrira ili centralizira svoje procese ili aktivnosti.

Primjeri načina na koji vrsta utvrđenih nedostataka i njihova moguća ozbiljnost te vrsta i okolnosti društva mogu utjecati na vrstu, vremenski raspored i opseg postupaka za razumijevanje glavnog uzorka/glavnih uzroka utvrđenih nedostataka. • Vrsta utvrđenog nedostatka: Postupci društva za razumijevanje glavnog uzorka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka mogu biti stroži u okolnostima kad je izdano izvješće o angažmanu povezano s revizijom financijskih izvještaja uvrštenog subjekta koje je bilo neprimjereno ili se utvrđeni nedostatak odnosi na postupke i ponašanja vodstva u pogledu kvalitete. • Moguća ozbiljnost utvrđenog nedostatka: Postupci društva za razumijevanje glavnog uzorka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka mogu biti stroži u okolnostima kad je nedostatak utvrđen u više angažmana ili ako postoji naznaka da politike ili postupci imaju visoke stope neusklađenosti. • Vrsta i okolnosti društva: ■ U slučaju manje složenog društva s jednom lokacijom, postupci društva za razumijevanje glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka mogu biti jednostavni jer informacije za komuniciranje o razumijevanju mogu biti lako dostupne i koncentrirane, a glavni uzrok/glavni uzroci mogu biti očitiji. ■ U slučaju složenijeg društva s više lokacija, postupci za razumijevanje glavnog uzorka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka mogu uključivati korištenje pojedinaca posebno osposobljenih za istraživanje glavnog uzroka/glavnih uzorka utvrđenih nedostataka i za razvoj metodologije s formaliziranijim postupcima za utvrđivanje glavnog uzroka/glavnih uzroka.

A167. Pri istraživanju glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenih nedostataka, društvo može razmotriti zašto nedostaci nisu nastali u drugim okolnostima koje su slične vrste kao i pitanje na koje se odnosi utvrđeni nedostatak. Takve informacije također mogu biti korisne u određivanju načina otklanjanja utvrđenog nedostatka.

Primjer kad nedostatak nije nastao u drugim okolnostima slične vrste i kako te informacije pomažu društvu u istraživanju glavnog uzorka/glavnih uzroka utvrđenih nedostataka Društvo može utvrditi da postoji nedostatak jer su se slični nalazi pojavili tijekom više angažmana. Međutim, nalazi se nisu pojavili u nekoliko drugih angažmana unutar iste populacije koja se ispituje. Suprotno angažmanima, društvo zaključuje da je temeljni uzrok utvrđenog nedostatka nepostojanje primjerene uključenosti angažiranih partnera u ključnim fazama angažmana.

A168. Utvrđivanje glavnog uzroka/glavnih uzroka koji su primjereno specifični može poduprijeti postupak društva za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Primjer utvrđivanja glavnih uzroka koji su primjereno određeni Društvo može utvrditi da angažirani timovi koji obavljaju revizije financijskih izvještaja ne uspijevaju pribaviti dovoljno primjerenih revizijskih dokaza o računovodstvenim procjenama kad pretpostavke menadžmenta imaju visok stupanj subjektivnosti. Iako društvo utvrdi kako ti angažirani timovi ne koriste primjereni profesionalni skepticizam, glavni uzrok ovog pitanja može se odnositi na drugo pitanje, kao što je kulturno okruženje koje ne potiče članove angažiranog tima da ispituju pojedince s većim autoritetom ili nedovoljnim usmjeravanjem, nadziranjem i provjerom rada obavljenog u sklopu angažmana.

A169. Povrh istraživanja glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenih nedostataka, društvo može istražiti i glavni uzrok/glavne uzroke pozitivnih ishoda jer na taj način može otkriti prilike društva za poboljšanje ili dodatno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom.

Reakcije na utvrđene nedostatke (Vidjeti točku: 42)

A170. Vrsta, vremenski raspored i opseg korektivnih mjera mogu ovisiti o nizu drugih čimbenika, uključujući:

• glavni uzrok/glavne uzroke,

• ozbiljnost i prožimanje utvrđenog nedostatka, a time i hitnost kojom ga treba riješiti,

• djelotvornost korektivnih mjera u rješavanju glavnog uzroka/glavnih uzroka, kao što je pitanje treba li društvo implementirati više korektivnih mjera kako bi učinkovito razriješilo glavni uzrok/glavne uzroke ili treba implementirati korektivne mjere kao privremene mjere dok društvo ne bude u mogućnosti provesti učinkovitije korektivne mjere.

A171. U nekim okolnostima korektivna mjera može uključivati utvrđivanje dodatnih ciljeva kvalitete ili se rizici ili reakcije na kvalitetu mogu dodati ili modificirati jer je utvrđeno da nisu primjereni.

A172. U okolnostima kad društvo utvrdi da se glavni uzrok utvrđenog nedostatka odnosi na resurs koji pruža pružatelj usluga, društvo također može:

• razmotriti želi li nastaviti koristiti resurs koji pruža davatelj usluga;

• priopćiti nedostatak davatelju usluga.

Društvo je odgovorno za razrješavanje učinka utvrđenog nedostatka povezanog s resursom koji pruža pružatelj usluga na sustav upravljanja kvalitetom i poduzimanje mjera kako bi se spriječilo ponavljanje nedostatka u odnosu na sustav upravljanja kvalitetom u društvu. Međutim, društvo obično nije odgovorno za otklanjanje utvrđenog nedostatka u ime pružatelja usluga ili daljnje istraživanje glavnog uzroka utvrđenog nedostatka kod pružatelja usluga.

Nalazi o određenom angažmanu (Vidjeti točku: 45)

A173. U okolnostima kada su postupci izostavljeni ili je izdano izvješće neprimjereno, mjera koju je društvo poduzelo može uključivati:

• konzultiranje s primjerenim pojedincima u vezi s primjerenom mjerom,

• rasprava o tome s menadžmentom subjekta ili onima koji su zaduženi za upravljanje,

• obavljanje izostavljenih postupaka.

Mjere koje je društvo poduzelo ne oslobađaju društvo od odgovornosti za poduzimanje daljnjih mjera povezanih s nalazom u kontekstu sustava upravljanja kvalitetom, uključujući ocjenjivanje nalaza radi utvrđivanja nedostataka i kad postoji nedostatak, istraživanje glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenog nedostatka.

Stalna komunikacija u vezi s monitoringom i otklanjanjem nedostataka (Vidjeti točku: 46)

A174. Informacije koje se o monitoringu i otklanjanju nedostataka komuniciraju pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu se komunicirati kontinuirano ili periodički. Pojedinac/pojedinci mogu koristiti informacije na više načina, na primjer:

• kao osnovu za daljnju komunikaciju s osobljem o važnosti kvalitete,

• za pozivanje pojedinaca na odgovornost za uloge koje su im dodijeljene,

• za pravovremeno identificiranje ključnih problema u sustavu upravljanja kvalitetom.

Informacije su također osnova za ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom i donošenje zaključka o sustavu, kako je propisano točkama 53 – 54.

Zahtjevi mreže ili usluge mreže (Vidjeti točku: 48))

A175. U nekim okolnostima društvo može pripadati mreži. Mreže mogu uspostaviti zahtjeve u vezi sa sustavom upravljanja kvalitetom u društvu ili mogu učiniti dostupnima usluge ili resurse koje društvo može odlučiti implementirati ili koristiti u oblikovanju, implementaciji i funkcioniraju svog sustava upravljanja kvalitetom. Takvi zahtjevi ili usluge mogu biti namijenjeni promicanju dosljednog obavljanja kvalitetnih angažmana u društvima koja pripadaju mreži. Mjera u kojoj će mreža osigurati društvu ciljeve kvalitete, rizike kvalitete i reakcije koji su uobičajeni u cijeloj mreži ovisit će o dogovorima društva s mrežom.

Primjeri zahtjeva mreže • Zahtjevi da društvo uključi dodatne ciljeve kvalitete ili rizike kvalitete u sustav upravljanja kvalitetom u društvu koji su uobičajeni u mrežnim društvima. • Zahtjevi da društvo uključi reakcije u sustav upravljanja kvalitetom u društvu koji su uobičajeni u mrežnim društvima. Takve reakcije koje je oblikovala mreža mogu uključivati mrežne politike ili postupke kojima se određuju uloge i odgovornosti vodstva, uključujući način na koji se od društva očekuje da dodijeli ovlasti i odgovornost unutar društva ili resurse, kao što su metodologije razvijene u mreži za obavljanje angažmana ili IT aplikacije. • Zahtjevi da društvo podliježe aktivnostima monitoringa u mreži. Te se aktivnosti monitoringa mogu odnositi na mrežne zahtjeve (npr. monitoring je li društvo na odgovarajući način primijenilo metodologiju mreže) ili na sustav upravljanja kvalitetom u društvu općenito. Primjeri usluga mreže • Usluge ili resursi koje društvo neobvezno koristi u svom sustavu upravljanja kvalitetom ili u obavljanju angažmana, kao što su programi dobrovoljnog osposobljavanja, korištenje revizora komponenti ili stručnjaka iz mreže ili korištenje centra za isporuku usluga uspostavljenog na razini mreže ili od strane drugog društva mreže ili skupine društava mreže.

A176. Mreža može uspostaviti odgovornosti društva za implementaciju zahtjeva mreže ili usluga mreže.

Primjeri odgovornosti društva za implementaciju zahtjeva mreže ili usluga mreže • Društvo je dužno imati uspostavljenu određenu IT infrastrukturu i IT procese za potporu IT aplikaciji koju daje mreža a koju društvo koristi u sustavu upravljanja kvalitetom. • Društvo je dužno na razini cijelog društva pružiti osposobljavanje o metodologiji koju daje mreža, uključujući i ažuriranja metodologije.

A177. Razumijevanje zahtjeva mreže ili usluga mreže i odgovornosti društva u vezi s njihovom implementacijom može se steći putem upita ili dokumentacije koju je dostavila mreža o pitanjima kao što su:

• upravljanje mrežom i vodstvo mreže;

• postupci koje mreža poduzima u oblikovanju, implementaciji i, ako je primjenjivo, djelovanju zahtjeva mreže ili usluga mreže;

• kako mreža identificira i reagira na promjene koje utječu na zahtjeve mreže ili usluge mreže ili druge informacije, kao što su promjene profesionalnih standarda ili informacija koje ukazuju na nedostatak u mrežnim zahtjevima ili mrežnim uslugama;

• kako mreža prati primjerenost zahtjeva mreže ili usluga mreže, što može biti kroz aktivnosti monitoringa društava u mreži i procese mreže za otklanjanje utvrđenih nedostataka.

Zahtjevi mreže ili usluge mreže u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu (Vidjeti točku: 49)

A178. Karakteristike zahtjeva mreže ili usluga mreže su stanje, događaj, okolnosti, mjera ili izostanak mjere u utvrđivanju i procjeni rizika kvalitete.

Primjer zahtjeva mreže ili usluge mreže koja dovodi do rizika kvalitete Mreža može zahtijevati od društva korištenje IT aplikacije za prihvaćanje i nastavljanje odnosa s klijentima i određenih angažmana koja je standardizirana u cijeloj mreži. Ovo može dovesti do rizika kvalitete ako IT aplikacija ne uključuje pitanja koja prema lokalnom zakonu ili regulativi moraju biti razmotrena od strane društva u procesu prihvaćanja i nastavljanja odnosa s klijentima i određenih angažmana.

A179. Svrha zahtjeva mreže može uključivati promicanje dosljednog obavljanja kvalitetnih angažmana u društvima mreže. Mreža od društva može očekivati implementiranje zahtjeva mreže. Međutim, društvo će možda morati prilagoditi ili dopuniti zahtjeve mreže tako da budu primjereni vrsti i okolnostima društva i njegovih angažmana.

Primjeri načina na koji će zahtjeve mreže ili usluge mreže možda trebati prilagoditi ili dopuniti
Zahtjev mreže ili usluga mreže	Kako društvo prilagođava ili nadopunjuje zahtjev mreže ili uslugu mreže
Mreža zahtijeva od društva uključivanje određenih rizika kvalitete u sustav upravljanja kvalitetom, tako da sva društva u mreži rješavaju rizike kvalitete.	Kao dio utvrđivanja i procjene rizika kvalitete, društvo uključuje rizike kvalitete koje mreža zahtijeva. Društvo također oblikuje i implementira reakcije kako bi razriješilo rizike kvalitete prema zahtjevima mreže.
Mreža zahtijeva od društva oblikovanje i implementiranje određenih reakcija.	Kao dio oblikovanja i implementiranja reakcija, društvo određuje: • koje rizike kvalitete razrješavaju reakcije; • kako će se reakcije koje zahtijeva mreža uključiti u sustav upravljanja kvalitetom u društvu, s obzirom na vrstu i okolnosti društva. To može uključivati prilagodbu reakcije kako bi odražavala vrstu i okolnosti društva i njegovih angažmana (npr. prilagođavanje metodologije kako bi se uključila pitanja povezana s zakonima ili regulativom).
Društvo koristi pojedince iz drugih društava mreže kao revizore komponenti. Uspostavljeni su zahtjev mreže koji potiču visok stupanj zajedništva u sustavima upravljanja kvalitetom u mrežnim društvima. Zahtjevi mreže uključuju posebne kriterije koji se primjenjuju na pojedince dodijeljene za rad na komponenti za reviziju grupe.	Društvo uspostavlja politike ili postupke koji zahtijevaju od angažiranog tima da potvrdi revizoru komponente (tj. drugom društvu iz mreže) da pojedinci dodijeljeni komponenti ispunjavaju posebne kriterije utvrđene u zahtjevima mreže.

A180. U nekim okolnostima, u prilagodbi ili dopuni zahtjeva mreže ili usluga mreže, društvo može utvrditi moguća poboljšanja zahtjeva mreže ili usluga mreže i može komunicirati ta poboljšanja mreži.

Aktivnosti monitoringa koje mreža poduzima na sustavu upravljanja kvalitetom u društvu (Vidjeti točku: 50(c))

A181. Rezultati aktivnosti monitoringa sustava upravljanja kvalitetom u društvu mogu uključivati informacije kao što su:

• opis aktivnosti monitoringa, uključujući njihovu vrstu, vremenski raspored i opseg;

• nalazi, utvrđeni nedostaci i druga zapažanja o sustavu upravljanja kvalitetom u društvu (npr. pozitivni ishodi ili prilike društva za poboljšanje ili dodatno poboljšanje sustava upravljanja kvalitetom);

• ocjenjivanje od strane mreže glavnog uzroka/glavnih uzroka utvrđenih nedostataka, procijenjeni učinak utvrđenih nedostataka i preporučene korektivne mjere.

Aktivnosti monitoringa koje mreža poduzima u svim društvima mreže (Vidjeti točku: 51 (b))

A182. Informacije iz mreže o ukupnim rezultatima aktivnosti monitoringa koje poduzima mreža a koje se provode u svim sustavima upravljanja kvalitetom u društvima mreže mogu biti agregacija ili sažetak informacija opisanih u točki A181, uključujući trendove i zajednička područja na kojima su utvrđeni nedostatci u cijeloj mreži ili pozitivne ishode koji se mogu ponoviti u cijeloj mreži. Takve informacije mogu:

• biti korištene od strane društva:

■ pri utvrđivanju i procjeni rizika kvalitete,

■ kao dio drugih relevantnih informacija koje društvo razmatra pri utvrđivanju postoje li nedostaci u zahtjevima mreže ili uslugama mreže koje društvo koristi u svojem sustavu upravljanja kvalitetom;

• biti komunicirane angažiranim partnerima za grupu, u kontekstu razmatranja kompetencija i sposobnosti revizora komponenti iz društva mreže koji podliježu zajedničkim zahtjevima mreže (npr. zajedničkim ciljevima kvalitete, rizicima kvalitete i reakcijama).

A183. U nekim okolnostima društvo može dobiti informacije od mreže o nedostacima utvrđenim u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu mreže koje utječu na društvo. Mreža također može prikupljati informacije od društava mreže o rezultatima vanjskih nadzora nad sustavima upravljanja kvalitetom u društvima mreže. U nekim slučajevima zakoni ili regulativa u određenoj jurisdikciji mogu spriječiti mrežu u razmjeni informacija s drugim društvima mreže ili mogu ograničiti specifičnost takvih informacija.

A184. U okolnostima kad mreža ne daje informacije o sveukupnim rezultatima aktivnosti monitoringa koje obavlja mreža u svim društvima, društvo može poduzeti daljnje mjere, kao što su:

• rasprava o tom pitanju s mrežom i

• utvrđivanje učinka na angažmane društva i komuniciranje učinka s angažiranim timovima.

Nedostaci u zahtjevima mreže ili uslugama mreže koje je utvrdilo društvo (Vidjeti točku: 52)

A185. Budući da zahtjevi mreže ili usluge mreže koje koristi društvo čine dio sustava upravljanja kvalitetom u društvu, oni također podliježu zahtjevima ovog MSUK-a u pogledu monitoringa i otklanjanja nedostataka. Monitoring nad zahtjevima mreže ili uslugama mreže mogu obavljati mreža, društvo ili kombinacija obojega.

Primjer kad zahtjev mreže ili uslugu mreže nadziru i mreža i društvo Mreža može poduzeti aktivnosti monitoringa na razini mreže za zajedničku metodologiju. Društvo također obavlja monitoring primjene metodologije od strane članova angažiranog tima kroz obavljanje provjera angažmana.

A186. Pri oblikovanju i implementiranju korektivnih mjera za razrješavanje učinka utvrđenog nedostatka u zahtjevima mreže ili uslugama mreže, društvo može:

• razumjeti planirane korektivne mjere mreže, uključujući i to ima li društvo ikakve odgovornosti za implementaciju korektivnih mjera; i

• razmotriti treba li društvo poduzeti dodatne korektivne mjere kako bi razriješilo utvrđeni nedostatak i povezani glavni uzrok/glavne uzroke, kao što je slučaj kad:

■ mreža nije poduzela odgovarajuće korektivne mjere; ili

■ mjere mreže za otklanjanje nedostataka potrajat će kako bi se učinkovito razriješio utvrđeni nedostatak.

Ocjenjivanje sustava za upravljanje kvalitetom (Vidjeti točku: 53.)

A187. Pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu pomagati drugi pojedinci u obavljanju ocjenjivanja. Međutim, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom i dalje su nadležni i odgovorni za ocjenjivanje.

A188. Trenutak u kojem se obavlja ocjenjivanje može ovisiti o okolnostima društva i može se podudarati s završetkom poslovne godine društva ili završetkom godišnjeg ciklusa monitoringa.

A189. Informacije koje pružaju osnovu za ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom uključuju informacije komunicirane pojedincu/pojedincima kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom u skladu s točkom 46.

Primjeri prilagodljivosti veličini kako bi se pokazao način na koji se mogu dobiti informacije koje su osnova za ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom • U manje složenom društvu, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu biti izravno uključeni u monitoring i otklanjanje nedostataka te će stoga biti upoznati s informacijama koje podupiru ocjenu sustava upravljanja kvalitetom. • U složenijem društvu, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom možda će trebati uspostaviti procese za uspoređivanje, sažimanje i komuniciranje informacija potrebnih za ocjenjivanje sustava upravljanja kvalitetom.

Donošenje zaključka o sustavu upravljanja kvalitetom (Vidjeti točku: 54)

A190. U kontekstu ovog MSUK-a, namjera je da funkcioniranje sustava u cjelini pruži društvu razumno uvjerenje da se ostvaruju ciljevi sustava upravljanja kvalitetom. Pri donošenju zaključka o sustavu upravljanja kvalitetom, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnosti i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu, koristeći rezultate procesa monitoringa i otklanjanja nedostataka, razmotriti sljedeće:

• ozbiljnost i prožimanje utvrđenih nedostataka i učinak na postizanje ciljeva sustava upravljanja kvalitetom;

• je li društvo oblikovalo i implementiralo korektivne mjere te jesu li korektivne mjere poduzete do trenutka ocjenjivanja učinkovite;

• je li učinak utvrđenih nedostataka na sustav upravljanja kvalitetom primjereno ispravljen, primjerice jesu li poduzete daljnje mjere u skladu s točkom 45.

A191. Mogu postojati okolnosti kad su utvrđeni nedostaci koji su ozbiljni (uključujući utvrđene nedostatke koji su ozbiljni i prožimajući) na primjeren način otklonjeni i njihov učinak ispravljen u trenutku ocjenjivanja. U takvim slučajevima, pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu zaključiti da sustav upravljanja kvalitetom pruža društvu razumno uvjerenje da su ostvareni ciljevi sustava upravljanja kvalitetom.

A192. Utvrđeni nedostatak može imati prožimajući učinak na oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom kad, na primjer:

• nedostatak utječe na nekoliko komponenti ili aspekata sustava upravljanja kvalitetom;

• nedostatak je ograničen na određenu komponentu ili aspekt sustava upravljanja kvalitetom, ali je ključan za sustav upravljanja kvalitetom;

• nedostatak utječe na nekoliko poslovnih jedinica ili zemljopisnih lokacija društva;

• nedostatak je ograničen na poslovnu jedinicu ili zemljopisnu lokaciju, ali je zahvaćena poslovna jedinica ili lokacija koja je ključna za društvo u cjelini;

• nedostatak utječe na značajan dio angažmana određenog tipa ili vrste.

Primjer utvrđenog nedostatka koji se može smatrati ozbiljnim, ali ne i prožimajućim Društvo identificira nedostatak u manjem regionalnom uredu društva. Utvrđeni nedostatak odnosi se na neusklađenost s mnogim politikama ili postupcima društva. Društvo utvrđuje da je kultura u regionalnom uredu, posebno mjere i ponašanje vodstva u regionalnom uredu koji su bili pretjerano usmjereni na financijske prioritete, pridonijela glavnom uzroku utvrđenog nedostatka. Društvo utvrđuje da je učinak utvrđenog nedostatka: • ozbiljan, jer se odnosi na kulturu regionalnog ureda i opću usklađenost s politikama ili postupcima društva; i • nije prožimajući, jer je ograničen na manji regionalni ured.

A193. Pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnosti i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu zaključiti da sustav upravljanja kvalitetom društvu ne pruža razumno uvjerenje da se ciljevi sustava upravljanja kvalitetom ostvaruju u okolnostima kad su utvrđeni nedostaci ozbiljni i prožimajući, mjere poduzete za otklanjanje utvrđenih nedostataka nisu primjerene i učinak utvrđenih nedostataka nije na primjeren način ispravljen.

Primjer utvrđenog nedostatka koji se može smatrati ozbiljnim i prožimajućim Društvo identificira nedostatak u regionalnom uredu koji je najveći ured društva i pruža financijsku, operativnu i tehničku potporu cijeloj regiji. Utvrđeni nedostatak odnosi se na neusklađenost s mnogim politikama ili postupcima društva. Društvo utvrđuje da je kultura u regionalnom uredu, osobito mjere i ponašanje vodstva u regionalnom uredu koji su bili pretjerano usmjereni na financijske prioritete, pridonijela temeljnom uzroku utvrđenog nedostatka. Društvo utvrđuje da je učinak utvrđenog nedostatka: • ozbiljan, jer se odnosi na kulturu regionalnog ureda i opću usklađenost s politikama ili postupcima društva; i • prožimajući, jer je regionalni ured najveći ured i pruža podršku mnogim drugim uredima, a nepridržavanje politika ili postupaka društva moglo je imati širi učinak na druge urede.

A194. Društvu može trebati vremena za otklanjanje utvrđenih nedostataka koji su ozbiljni i prožimajući. Budući da društvo nastavlja poduzimati mjere za otklanjanje utvrđenih nedostataka, obilježje prožimanja utvrđenih nedostataka može se smanjiti i može se utvrditi da su utvrđeni nedostaci još uvijek ozbiljni, ali više nisu ozbiljni i prožimajući. U takvim slučajevima pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom mogu zaključiti da, osim u pitanjima povezanima s utvrđenim nedostacima koji imaju ozbiljan, ali ne i prožimajući učinak na oblikovanje, implementiranje i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom, sustav upravljanja kvalitetom pruža društvu razumno uvjerenje da se ostvaruju ciljevi sustava upravljanja kvalitetom.

A195. Ovaj MSUK ne zahtijeva od društva pribavljanje neovisnog izvješća s izražavanjem uvjerenja o svom sustavu upravljanja kvalitetom niti sprječava društvo da to učini.

Poduzimanje promptnih i primjerenih mjera i daljnje komunikacije (Vidjeti točku: 55)

A196. U okolnostima kad pojedinac/pojedinci kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom dođu do zaključka opisanog u točki 54(b) ili 54(c), promptne i primjerene mjere koje društvo poduzima mogu uključivati:

• poduzimanje mjera za potporu obavljanju angažmana dodjeljivanjem više resursa ili pripremanjem više smjernica te za potvrđivanje da su izvješća koja je izdalo društvo primjerena u danim okolnostima, sve dok se ne otklone utvrđeni nedostaci i komuniciranje takvih mjera angažiranim timovima;

• pribavljanje pravnog savjeta.

A197. U nekim okolnostima društvo može imati neovisno upravljačko tijelo koje ima neizvršni nadzor nad društvom. U takvim okolnostima komunikacije mogu uključivati obavješćivanje neovisnog upravljačkog tijela.

A198. Primjeri okolnosti u kojima bi moglo biti primjereno komuniciranje društva s vanjskim stranama o ocjenjivanju sustava upravljanja kvalitetom • Kad društvo pripada mreži. • Kad druga društva u mreži koriste rad koji obavlja društvo, na primjer, u slučaju revizije grupe. • Ako društvo utvrdi da je izvješće koje je izdalo društvo neprimjereno zbog nedjelovanja sustava za upravljanje kvalitetom, potrebno je obavijestiti menadžment ili one koji su zaduženi za upravljanje subjektom. • Kad zakon ili regulativa zahtijevaju od društva komuniciranje s nadzornim tijelom ili regulativnim tijelom.

Ocjenjivanje uspješnosti (Vidjeti točku: 56)

A199. Periodična ocjenjivanja uspješnosti promiču odgovornost. Pri razmatranju uspješnosti pojedinca, društvo može uzeti u obzir:

• rezultate monitoring aktivnosti društva za aspekte sustava upravljanja kvalitetom koji se odnose na odgovornost pojedinca. U nekim okolnostima društvo može odrediti ciljeve za pojedinca i izmjeriti rezultate monitoring aktivnosti društva u odnosu na te ciljeve;

• mjere koje pojedinac poduzima kao reakciju na utvrđene nedostatke koji se odnose na odgovornost tog pojedinca, uključujući pravodobnost i učinkovitost takvih mjera.

Primjeri prilagodljivosti veličini kako bi se pokazao način na koji društvo može provesti ocjenjivanja uspješnosti • U manje složenom društvu društvo može angažirati pružatelja usluga za obavljanje ocjenjivanja ili rezultati monitoring aktivnosti društva mogu pružiti indikaciju uspješnosti pojedinca. • U složenijem društvu ocjenjivanja uspješnosti može provesti neovisni neizvršni član upravljačkog tijela društva ili posebni odbor pod nadzorom upravnog tijela društva.

A200. Pozitivna ocjena uspješnosti može se nagraditi novčanom naknadom, promocijom i drugim poticajima koji su usmjereni na predanost pojedinca kvaliteti i jačaju odgovornost. S druge strane, društvo može poduzeti korektivne mjere za rješavanje negativne ocjene uspješnosti koja može utjecati na postizanje ciljeva kvalitete društva.

Razmatranja u javnom sektoru

A201. U slučaju javnog sektora možda nije izvedivo provesti ocjenjivanje uspješnosti pojedinca/pojedinaca kojima je dodijeljena krajnja nadležnost i odgovornost za sustav upravljanja kvalitetom ili poduzeti mjere za rješavanje rezultata ocjenjivanja uspješnosti s obzirom na vrstu imenovanja pojedinca. Međutim, ocjenjivanja uspješnosti i dalje se mogu provoditi za druge pojedince u društvu kojima je dodijeljena operativna odgovornost za aspekte sustava upravljanja kvalitetom.

Dokumentacija (Vidjeti točke: 57 – 59)

A202. Dokumentacija osigurava dokaze da se društvo pridržava odredbi ovog MSUK-a kao i zakona, regulative ili relevantnih etičkih zahtjeva. Također može biti korisna za osposobljavanje osoblja i angažiranih timova kroz osiguravanje čuvanja organizacijskog znanja i osiguravanje povijesti osnova za odluke društva koje je ono donijelo o sustavu društva za upravljanje kvalitetom. Dokumentiranje svakog razmatranog pitanja ili prosudbe o sustavu društva za upravljanje kvalitetom nije ni potrebno ni izvedivo. Nadalje, usklađenost s ovim MSUK-om društvo može dokazati putem svoje informacijske i komunikacijske komponente, dokumenata ili drugih pisanih materijala ili IT aplikacija koje su sastavni dio sustava upravljanja kvalitetom.

A203. Dokumentacija može biti u formi službenih pisanih priručnika, kontrolnih popisa i obrazaca, može biti neformalno dokumentirana (npr. komunikacija e-poštom ili objave na međumrežnim stranicama) ili se može održavati u IT aplikacijama ili drugim digitalnim oblicima (npr. u bazama podataka). Čimbenici koji mogu utjecati na prosudbe društva o obliku, sadržaju i opsegu dokumentacije, uključujući učestalost ažuriranja dokumentacije, mogu uključivati:

• složenost društva i broj ureda;

• vrstu i složenost djelatnosti i organizacije društva;

• vrstu angažmana koje društvo obavlja i vrstu subjekata za koje se obavljaju angažmani;

• vrstu i složenost pitanja koji se dokumentira, primjerice odnosi li se na aspekt sustava upravljanja kvalitetom koji se promijenio ili područje većeg rizika kvalitete te složenost prosudbi koje se odnose na to pitanje; i

• učestalost i opseg promjena u sustavu upravljanja kvalitetom.

U manje složenom društvu možda neće biti potrebno imati dokumentaciju koja podupire komunicirana pitanja jer neformalne komunikacijske metode mogu biti učinkovite. Međutim, manje složeno društvo može odrediti da je primjereno dokumentirati takve komunikacije kako bi osiguralo dokaze da su se dogodile.

A204. U nekim slučajevima vanjsko nadzorno tijelo može uspostaviti zahtjeve za dokumentiranje, formalno ili neformalno, na primjer, kao rezultat ishoda nalaza vanjskog nadzora. Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati i posebne zahtjeve koji se odnose na dokumentaciju, na primjer, Kodeks IESBA-e zahtijeva dokumentiranje određenih pitanja, uključujući određene situacije povezane sa sukobom interesa, nepridržavanjem zakona i regulative te neovisnošću.

A205. Društvo nije dužno dokumentirati razmatranje svakog stanja, događaja, okolnosti, mjeru ili izostanak mjere za svaki cilj kvalitete ili svaki rizik koji može dovesti do rizika kvalitete. Međutim, pri dokumentiranju rizika kvalitete i načina na koji se reakcije društva odnose na rizike kvalitete, društvo može dokumentirati razloge za procjenu rizika kvalitete (tj. razmatrano pojavljivanje i učinak na postizanje jednog ili više ciljeva kvalitete) kako bi se poduprla dosljedna implementacija i funkcioniranje reakcija.

A206. Dokumentaciju mogu osigurati mreža, druga društva u mreži ili druge strukture ili organizacije unutar mreže.

MEĐUNARODNI STANDARD UPRAVLJANJA KVALITETOM 2 –
PREGLEDI KVALITETE ANGAŽMANA

(Stupa na snagu za revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma, a stupa na snagu za druge angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge koje počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma)

Uvod

Područje koje uređuje ovaj MSUK

1. Ovaj Međunarodni standard upravljanja kvalitetom (MSUK) uređuje:

(a) imenovanje i prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana;

(b) odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana koje se odnose na obavljanje i dokumentaciju pregleda kvalitete angažmana.

2. Ovaj MSUK primjenjuje se na sve angažmane za koje je potrebno obaviti pregled kvalitete angažmana u skladu s MSUK-om 1.^[4](Međunarodni standard upravljanja kvalitetom (MSUK) 1 (prethodno Međunarodni standard kontrole kvalitete 1), Upravljanje kvalitetom za društva koje obavljaju revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge točka 34(f).) Ovaj MSUK temelji se na pretpostavci da društvo podliježe MSUK-u 1 ili nacionalnim zahtjevima koji su barem jednako toliko zahtjevni. Ovaj MSUK treba čitati zajedno s relevantnim etičkim zahtjevima.

3. Pregled kvalitete angažmana koji se obavlja u skladu s ovim MSUK-om određena je reakcija koju je društvo oblikovalo i implementiralo u skladu s MSUK-om 1.^[7](MSUK 1, točka 34(f).) Pregled kvalitete angažmana na razini angažmana obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana u ime društva.

Prilagodljivost veličini

4. Vrsta, vremenski raspored i opseg postupaka pregledavatelja kvalitete angažmana koji se zahtijevaju ovim MSUK-om razlikuju se ovisno o vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta. Na primjer, postupci pregledavatelja kvalitete angažmana vjerojatno bi bili manje opsežni za angažmane koji uključuju manji broj značajnih prosudbi koje je donio angažirani tim.

Sustav upravljanja kvalitetom u društvu i uloga pregledavanja kvalitete angažmana

5. MSUK 1 utvrđuje odgovornosti društva za svoj sustav upravljanja kvalitetom i zahtijeva od društva oblikovanje i implementaciju reakcija kako bi se razriješili rizici kvalitete na način koji se temelji na razlozima za procjenu rizika kvalitete i reagira na te razloge.^[10](MSUK 1, točka 26.) Navedene reakcije u MSUK-u 1 uključuju uspostavljanje politika ili postupaka koji se odnose na preglede kvalitete angažmana u skladu s ovim MSUK-om.

6. Društvo je odgovorno za oblikovanje, implementaciju i funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom. U skladu s MSUK-om 1, cilj društva je oblikovati, implementirati i održavati funkciju sustava upravljanja kvalitetom za revizije ili uvide u financijske izvještaje, ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge koje društvo obavlja, a što društvu pruža razumno uvjerenje da:

(a) društvo i njegovo osoblje ispunjavaju svoje odgovornosti u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima te obavljaju angažmane u skladu s takvim standardima i zahtjevima;

(b) su izvješća o angažmanu koja izdaje društvo ili angažirani partneri primjerena u danim okolnostima.^[13](MSUK 1, točka 14.)

7. Kao što je objašnjeno u MSUK-u 1,^[16](MSUK 1, točka 15.) javnom interesu se služi dosljednim obavljanjem kvalitetnih angažmana. Kvalitetni angažmani ostvaruju se planiranjem i obavljanjem angažmana te izvješćivanjem o njima u skladu sa profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima. Postizanje ciljeva tih standarda i ispunjavanje zahtjeva mjerodavnih zakona ili regulative uključuje korištenje profesionalne prosudbe i, ako je primjenjivo na vrstu angažmana, profesionalnog skepticizma.

8. Pregled kvalitete angažmana objektivna je ocjena značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka donesenih na osnovi tih prosudbi. Ocjena značajnih prosudbi pregledavatelja kvalitete angažmana obavlja se u kontekstu profesionalnih standarda i primjenjivih zakonskih i regulativnih zahtjeva. Međutim, pregled kvalitete angažmana nije namijenjen ocjenjivanju je li cijeli angažman u skladu s profesionalnim standardima i primjenjivim zakonskim i regulativnim zahtjevima ili politikama ili postupcima društva.

9. Pregledavatelj kvalitete angažmana nije član angažiranog tima. Obavljanjem pregleda kvalitete angažmana ne mijenjaju se odgovornosti partnera angažmana za upravljanje angažmanom i postizanje kvalitete angažmana te usmjeravanje i nadziranje članova angažiranog tima kao i provjeravanje njihova rada. Pregledavatelj kvalitete angažmana nije dužan pribaviti dokaze kojima bi potkrijepio mišljenje ili zaključak o angažmanu, ali angažirani tim može pribaviti dodatne dokaze u odgovoru na pitanja iznesena tijekom pregledavanja kvalitete angažmana.

Nadležnost ovog MSUK-a

10. Ovaj MSUK sadrži cilj društva u primjeni ovog MSUK-a i zahtjeve koji su oblikovani kako bi se društvu i pregledavatelju kvalitete angažmana omogućilo ostvariti navedeni cilj. Povrh toga, ovaj MSUK sadrži povezane smjernice u obliku materijala za primjenu i drugih materijala s objašnjenjima te uvodni materijal koji daje kontekst relevantan za pravilno razumijevanje ovog MSUK-a i definicije pojmova. MSUK 1^[19](MSUK 1, točke 12 i A6 – A9.) objašnjava pojmove cilj, zahtjeve, materijal za primjenu i druge materijale s objašnjenjima, uvodni materijal i definicije.

Datum stupanja na snagu

11. Ovaj MSUK stupa na snagu za:

(a) revizije i uvide u financijske izvještaje za razdoblja koja počinju 15. prosinca 2022. ili nakon tog datuma;

(b) ostale angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge koji počinju 15. prosinca 2022. ili kasnije.

Cilj

12. Cilj društva je imenovanjem prihvatljivog pregledavatelja kvalitete angažmana obaviti objektivno ocjenjivanje značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka donesenih na temelju tih prosudbi.

Definicije

13. Za potrebe ovog MSUK-a, sljedeći pojmovi imaju značenja navedena u nastavku:

(a) Pregled kvalitete angažmana (Engagement quality review) – objektivno ocjenjivanje značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka donesenih na temelju njih, koje je obavio pregledavatelj kvalitete angažmana i koje je dovršeno na datum ili prije datuma izvješća o angažmanu.

(b) Pregledavatelj kvalitete angažmana (Engagement quality reviewer) – partner, drugi pojedinac u društvu ili vanjski pojedinac, kojeg je društvo imenovalo za obavljanje pregleda kvalitete angažmana.

(c) Relevantni etički zahtjevi (Relevant ethical requirements) – načela profesionalne etike i etički zahtjevi koji se primjenjuju na profesionalnog računovođu pri obavljanju pregleda kvalitete angažmana. Relevantni etički zahtjevi obično obuhvaćaju odredbe Međunarodnog etičkog kodeksa za profesionalne računovođe (uključujući Međunarodne standarde neovisnosti) (IESBA Kodeks) koji je izdao Odbor za Međunarodne etičke standarde za računovođe, a koji se odnose na revizije ili uvide u financijske izvještaje ili druge angažmane za izražavanje uvjerenja ili povezane usluge, zajedno s nacionalnim zahtjevima koji su restriktivniji. (Vidjeti točke: A12 – A15)

Zahtjevi

Primjena i ispunjavanje relevantnih zahtjeva

14. Društvo i pregledavatelj kvalitete angažmana moraju razumjeti ovaj MSUK, uključujući materijal za primjenu i druge materijale s obrazloženjima, kako bi razumjeli cilj ovog MSUK-a i pravilno primijenili zahtjeve koji su za njih relevantni.

15. Društvo ili pregledavatelj kvalitete angažmana, ovisno o tome što je primjenjivo, moraju ispunjavati svaki zahtjev ovog MSUK-a, osim ako zahtjev nije relevantan u okolnostima angažmana.

16. Očekuje se da će pravilna primjena zahtjeva pružiti dostatnu osnovu za postizanje cilja ovog standarda. Međutim, ako društvo ili pregledavatelj kvalitete angažmana utvrdi da primjena relevantnih zahtjeva ne pruža dovoljnu osnovu za postizanje cilja ovog standarda, društvo ili pregledavatelj kvalitete angažmana, ovisno što je primjenjivo, moraju poduzeti daljnje mjere za postizanje cilja.

Imenovanje i prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana

17. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke koji zahtijevaju dodjelu odgovornosti za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana pojedincu s kompetencijama, sposobnostima i odgovarajućim ovlastima unutar društva za ispunjavanje odgovornosti. Te politike ili postupci moraju zahtijevati od takvog(ih) pojedin(a)ca da imenuje/imenuju pregledavatelja kvalitete angažmana. (Vidjeti točke: A1 – A3)

18. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke kojima se utvrđuju kriteriji prihvatljivosti za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana. Te politike ili postupci moraju zahtijevati da pregledavatelj kvalitete angažmana ne bude član angažiranog tima i: (Vidjeti točku: A4)

(a) ima kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, i odgovarajuće ovlasti za obavljanje pregleda kvalitete angažmana; (vidjeti točke: A5 – A11)

(b) ispunjava relevantne etičke zahtjeve, uključivo one u vezi s prijetnjama objektivnosti i neovisnosti pregledavatelja kvalitete angažmana; i (vidjeti točke: A12 – A15)

(c) u skladu je s odredbama zakona i regulative, ako postoje, koje su relevantne za prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana. (Vidjeti točku: A16)

19. Politike ili postupci društva uspostavljeni u skladu s točkom 18(b) također moraju uređivati prijetnje objektivnosti koje je stvorio pojedinac koji je imenovan za pregledavatelja kvalitete angažmana nakon što je prethodno bio angažirani partner. U takvim politikama ili postupcima mora se navesti razdoblje mirovanja od dvije godine ili dulje razdoblje ako to zahtijevaju relevantni etički zahtjevi prije nego što angažirani partner može preuzeti ulogu pregledavatelja kvalitete angažmana. (Vidjeti točke: A17 – A18)

20. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke kojima se utvrđuju kriteriji prihvatljivosti pojedinaca koji pomažu pregledavatelju kvalitete angažmana. Te politike ili postupci moraju zahtijevati da takvi pojedinci ne budu članovi angažiranog tima i:

(a) imaju kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, za obavljanje dužnosti koje su im dodijeljene; i (vidjeti točku: A19)

(b) pridržavaju se relevantnih etičkih zahtjeva, među ostalim u vezi s prijetnjama njihovoj objektivnosti i neovisnosti te, ako je primjenjivo, odredbi zakona i regulative. (Vidjeti točke: A20 – A21)

21. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke koji:

(a) zahtijevaju od pregledavatelja kvalitete angažmana da preuzme ukupnu odgovornost za obavljanje pregleda kvalitete angažmana; i

(b) rješavaju pitanje odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana za utvrđivanje vrste, vremenskog rasporeda i opsega usmjeravanja i nadziranja pojedinaca koji pomažu u pregledu, te za pregledavanje njihovog rada. (Vidjeti točku: A22)

Umanjenje prihvatljivosti pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje pregleda kvalitete angažmana

22. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke kojima se rješavaju okolnosti u kojima je prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje pregleda kvalitete angažmana umanjena i odgovarajuće mjere koje društvo mora poduzeti, uključujući postupak utvrđivanja i imenovanja zamjene u takvim okolnostima. (Vidjeti točku: A23)

23. Kad pregledavatelj kvalitete angažmana postane svjestan okolnosti koje umanjuju prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana, pregledavatelj kvalitete angažmana mora obavijestiti odgovarajuće pojedince u društvu i: (Vidjeti točku: A24)

(a) odbiti imenovanje za obavljanje pregleda kvalitete angažmana ako pregled kvalitete angažmana nije započeo;

(b) prekinuti pregled kvalitete angažmana ako je započeo pregled kvalitete angažmana.

Obavljanje pregleda kvalitete angažmana

24. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke u vezi s obavljanjem pregleda kvalitete angažmana koji se odnose na:

(a) odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje postupaka u skladu s točkama 25 – 26 u odgovarajućim vremenskim razdobljima tijekom angažmana kako bi se pružila odgovarajuća osnova za objektivnu ocjenu značajnih prosudbi koje je donio angažirani tim i zaključaka donesenih na temelju njih;

(b) odgovornosti angažiranog partnera u vezi s pregledom kvalitete angažmana, uključujući i to da angažirani partner ne smije datirati izvješće o angažmanu dok od pregledavatelja kvalitete angažmana ne primi obavijest u skladu s točkom 27 da je pregled kvalitete angažmana dovršen; i (vidjeti točke: A25 – A26)

(c) okolnosti u kojima vrsta i opseg rasprava angažiranog tima s pregledavateljem kvalitete angažmana o značajnoj prosudbi dovode do prijetnje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana i odgovarajućih mjera koje se moraju poduzeti u tim okolnostima. (Vidjeti točku: A27)

25. U obavljanju pregleda kvalitete angažmana, pregledavatelj kvalitete angažmana mora: (vidjeti točke: A28 – A33)

(a) pročitati i steći razumijevanje informacija koje su komunicirane od strane: (vidjeti točku: A34)

(i) angažiranog tima u pogledu vrste i okolnosti angažmana i subjekta;

(ii) društva u vezi s procesom monitoringa i otklanjanja nedostataka u društvu, osobito o utvrđenim nedostacima koji se mogu odnositi na područja koja uključuju značajne prosudbe angažiranog tima ili mogu utjecati na ta područja;

(b) raspraviti s angažiranim partnerom i, ako je primjenjivo, drugim članovima angažiranog tima, o značajnim pitanjima i značajnim prosudbama donesenima u planiranju, obavljanju i izvješćivanju o angažmanu; (vidjeti točke: A35 – A38)

(c) na temelju informacija dobivenih u (a) i (b) pregledati odabranu dokumentaciju o angažmanu koja se odnosi na značajne prosudbe angažiranog tima i ocijeniti: (vidjeti točke: A39 – A43)

(i) osnovu za donošenje tih značajnih prosudbi, uključujući, ako je primjenjivo na vrstu angažmana, korištenje profesionalnog skepticizma od strane angažiranog tima;

(ii) podržava li dokumentacija angažmana donesene zaključke;

(iii) jesu li doneseni zaključci primjereni;

(d) za revizije financijskih izvještaja ocijeniti osnovu na kojoj je angažirani partner utvrdio da su ispunjeni relevantni etički zahtjevi koji se odnose na neovisnost; (vidjeti točku: A44)

(e) ocijeniti je li obavljeno primjereno konzultiranje o složenim ili spornim pitanjima ili pitanjima koja uključuju razlike u mišljenjima i zaključke koji proizlaze iz tih konzultacija; (vidjeti točku: A45)

(f) za revizije financijskih izvještaja ocijeniti osnovu na kojoj je angažirani partner utvrdio da je sudjelovanje angažiranog partnera bilo dovoljno i primjereno tijekom cijelog revizijskog angažmana tako da angažirani partner ima osnovu za utvrđivanje da su donesene značajne prosudbe i doneseni zaključci primjereni s obzirom na vrstu i okolnosti angažmana; (vidjeti točku: A46)

(g) pregledati:

(i) za revizije financijskih izvještaja, financijske izvještaje i pripadajuće revizorsko izvješće o njima, uključujući, ako je primjenjivo, opis ključnih revizijskih pitanja; (vidjeti točku: A47)

(ii) za angažmane za uvid, financijske izvještaje ili financijske informacije i pripadajuće izvješće o angažmanu; ili (vidjeti točku: A47)

(iii) za ostale angažmane za izražavanje uvjerenja i povezane usluge, izvješće o angažmanu i, ako je primjenjivo, informacije o predmetnom pitanju. (Vidjeti točku: A48).

26. Pregledavatelj kvalitete angažmana mora obavijestiti angažiranog partnera ako pregledavatelj kvalitete angažmana smatra da značajne prosudbe koje je donio tim za angažman ili zaključci doneseni u vezi s tim nisu primjereni. Ako se takva pitanja ne razriješe uz suglasnost pregledavatelja kvalitete angažmana, pregledavatelj kvalitete angažmana mora obavijestiti odgovarajućeg pojedinca/pojedince u društvu o tome da se pregled kvalitete angažmana ne može dovršiti. (Vidjeti točku: A49)

Završetak pregleda kvalitete angažmana

27. Pregledavatelj kvalitete angažmana mora utvrditi jesu li ispunjeni zahtjevi ovog MSUK-a u pogledu obavljanja pregleda kvalitete angažmana i je li pregled kvalitete angažmana u potpunosti dovršen. Ako je tako, pregledavatelj kvalitete angažmana mora obavijestiti angažiranog partnera da je pregled kvalitete angažmana dovršen.

Dokumentacija

28. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke kojima se od pregledavatelja kvalitete angažmana zahtijeva preuzimanje odgovornosti za dokumentaciju pregleda kvalitete angažmana. (Vidjeti točku: A50)

29. Društvo mora uspostaviti politike ili postupke koji zahtijevaju dokumentiranje pregleda kvalitete angažmana u skladu s točkom 30 te uvrštenje takve dokumentacije u dokumentaciju o angažmanu.

30. Pregledavatelj kvalitete angažmana mora utvrditi da je dokumentacija pregleda kvalitete angažmana dostatna kako bi omogućila iskusnom praktičaru, koji prethodno nije bio povezan s angažmanom, razumjeti vrstu, vremenski raspored i opseg postupaka koje je obavio pregledavatelj kvalitete angažmana i, ako je primjenjivo, pojedinci koji su pomagali pregledavatelju te zaključke donesene u obavljanju pregleda. Pregledavatelj kvalitete angažmana također mora utvrditi da dokumentacija pregleda kvalitete angažmana uključuje: (vidjeti točku: A51 – A53)

(a) imena pregledavatelja kvalitete angažmana i pojedinaca koji su pomogli u pregledu kvalitete angažmana;

(b) identifikaciju pregledane dokumentacije o angažmanu;

(c) osnovu za određivanje pregledavatelja kvalitete angažmana u skladu s točkom 27;

(d) obavijesti potrebne u skladu s točkama 26 i 27;

(e) datum završetka pregleda kvalitete angažmana.

***

Materijali za primjenu i drugi materijali s objašnjenjima

Imenovanje i prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana

Dodjela odgovornosti za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 17)

A1. Kompetencije i sposobnosti koje su relevantne za sposobnost pojedinca da ispuni odgovornost za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana mogu uključivati odgovarajuće znanje o:

■ odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana;

■ kriterijima iz točaka 18 i 19 o prihvatljivosti pregledavatelja kvalitete angažmana; i

■ vrsti i okolnosti angažmana ili subjekta koji podliježe pregledu kvalitete angažmana, uključujući sastav angažiranog tima.

A2. U politikama ili postupcima društva može se odrediti da pojedinac odgovoran za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana ne bude član angažiranog tima za koji treba provesti pregled kvalitete angažmana. Međutim, u određenim okolnostima (npr. u slučaju manjeg društva ili samostalnog praktičara) možda nije izvedivo da pojedinac koji nije član angažiranog tima imenuje pregledavatelja kvalitete angažmana.

A3. Društvo može odrediti više od jednog pojedinca da budu odgovorni za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana. Na primjer, politike ili postupci društva mogu odrediti drugačiji postupak imenovanja pregledavatelja kvalitete angažmana za revizije subjekata uvrštenih na uređeno tržište nego za revizije neuvrštenih subjekata ili druge angažmane, pri čemu su za svaki proces odgovorni različiti pojedinci.

Prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 18)

A4. U nekim okolnostima, na primjer, u slučaju manjeg društva ili samostalnog praktičara, u društvu možda ne postoji partner ili drugi pojedinac koji je prihvatljiv za obavljanje pregleda kvalitete angažmana. U tim okolnostima društvo može ugovoriti ili dobiti usluge pojedinaca izvan društva za obavljanje pregleda kvalitete angažmana. Pojedinac izvan društva može biti partner ili zaposlenik društva mreže, strukture ili organizacije unutar mreže društva ili pružatelj usluga. Kad se koristi takav pojedinac, primjenjuju se odredbe MSUK-a 1 koje se odnose na mrežne zahtjeve ili mrežne usluge ili pružatelje usluga.

Kriteriji prihvatljivosti za pregledavatelja kvalitete angažmana

Kompetencije i sposobnosti, uključujući raspolaganje dovoljnim vremenom (Vidjeti točku: 18(a))

A5. MSUK 1 opisuje karakteristike vezane uz kompetencije, uključujući integraciju i primjenu stručnih kompetencija, profesionalnih vještina i profesionalne etike, vrijednosti i stavova.^[22](MSUK 1, točka A88.) Pitanja koja društvo može uzeti u obzir pri utvrđivanju da pojedinac ima potrebne kompetencije za obavljanje pregleda kvalitete angažmana uključuju, na primjer:

■ razumijevanje profesionalnih standarda i primjenjivih zakonskih i regulativnih zahtjeva te politika ili postupaka društva relevantnih za angažman;

■ poznavanje gospodarske grane subjekta;

■ razumijevanje i iskustvo relevantno za angažmane slične vrste i složenosti; i

■ razumijevanje odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana u obavljanju i dokumentiranju pregleda kvalitete angažmana, koje se može postići ili poboljšati odgovarajućim osposobljavanjem u društvu.

A6. Stanja, događaji, okolnosti, mjere ili izostanak mjera koje društvo razmatra pri utvrđivanju da je pregled kvalitete angažmana prikladna reakcija za rješavanje jednog ili više rizika kvalitete^[25](MSUK 1, točka A134.) mogu biti važan čimbenik u određivanju stručnosti i sposobnosti koje društvo zahtijeva za obavljanje pregleda kvalitete angažmana za taj angažman. Druga razmatranja koja društvo može uzeti u obzir pri utvrđivanju ima li pregledavatelj kvalitete angažmana kompetencije i sposobnosti, uključujući dovoljno vremena, koje su potrebne za ocjenu značajnih prosudbi angažiranog tima i zaključaka donesenih na osnovi njih uključuju, na primjer:

■ vrstu subjekta;

■ specijalizaciju i složenost gospodarske grane ili regulatornog okruženja u kojem subjekt posluje.

■ mjeru u kojoj se angažman odnosi na pitanja koja zahtijevaju specijalizirano stručno znanje (npr. u pogledu informacijske tehnologije (IT) ili specijaliziranih područja računovodstva ili revizije) ili znanstveno i inženjersko stručno znanje, koje može biti potrebno za određene angažmane za izražavanje uvjerenja. Pogledati i točku A19.

A7. Pri ocjenjivanju stručnosti i sposobnosti pojedinca koji se može imenovati pregledavateljem kvalitete angažmana, nalazi koji proizlaze iz monitoring aktivnosti društva (npr. nalazi nadzora nad angažmanom za koji je pojedinac bio član angažiranog tima ili pregledavatelj kvalitete angažmana) ili rezultati vanjskih nadzora također mogu biti relevantna razmatranja.

A8. Nedostatak odgovarajuće kompetencije ili sposobnosti utječe na mogućnost pregledavatelja kvalitete angažmana da donese primjerenu profesionalnu prosudbu u obavljanju pregleda. Na primjer, pregledavatelj kvalitete angažmana koji nema relevantno iskustvo u gospodarskoj grani možda nema sposobnost ili samopouzdanje potrebno za ocjenjivanje i, ako je primjereno, dovođenje u pitanje značajnih prosudbi i korištenja profesionalnog skepticizma od strane angažiranog tima a vezano za složena računovodstvena ili revizijska pitanja koja su specifična za gospodarsku granu.

Odgovarajući autoritet (Vidjeti točku: 18(a))

A9. Mjere na razini društva pomažu u uspostavljanju autoriteta pregledavatelja kvalitete angažmana. Na primjer, stvaranjem kulture poštovanja uloge pregledavatelja kvalitete angažmana, manje je vjerojatno da će pregledavatelj kvalitete angažmana iskusiti pritisak angažiranog partnera ili drugog osoblja da bi se time neprimjereno utjecalo na ishod pregleda kvalitete angažmana. U nekim slučajevima, autoritet pregledavatelja kvalitete angažmana može biti pojačan politikama ili postupcima društva za rješavanje razlika u mišljenjima, što može uključivati mjere koje pregledavatelj kvalitete angažmana može poduzeti kad dođe do neslaganja između pregledavatelja kvalitete angažmana i angažiranog tima.

A10. Autoritet pregledavatelja kvalitete angažmana može se smanjiti kad:

■ kultura unutar društva promiče poštivanje autoriteta samo osoblja na višoj razini hijerarhije unutar društva;

■ pregledavatelj kvalitete angažmana ima liniju izvještavanja prema angažiranom partneru, na primjer, kad angažirani partner ima vodeću poziciju u društvu ili je odgovoran za određivanje naknade pregledavatelja kvalitete angažmana.

Razmatranja javnog sektora

A11. U javnom sektoru revizor (npr. glavni revizor ili drugi odgovarajuće kvalificirani pojedinac imenovan u ime glavnog revizora) može djelovati u ulozi koja odgovara ulozi angažiranog partnera s općom odgovornošću za revizije javnog sektora. U takvim okolnostima odabir pregledavatelja kvalitete angažmana može uključivati razmatranje potrebe za neovisnošću i sposobnosti pregledavatelja kvalitete angažmana za objektivno ocjenjivanje.

Relevantni etički zahtjevi (Vidjeti točke: 13(c), 18(b))

A12. Relevantni etički zahtjevi koji se primjenjuju pri obavljanju pregleda kvalitete angažmana mogu biti različiti ovisno o vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta. Različite odredbe relevantnih etičkih zahtjeva mogu se primjenjivati samo na pojedinačne profesionalne računovođe, kao što je pregledavatelj kvalitete angažmana, a ne na samo društvo.

A13. Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati posebne zahtjeve neovisnosti koji bi se primjenjivali na pojedinačne profesionalne računovođe, kao što je pregledavatelj kvalitete angažmana. Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati i odredbe kojima se rješavaju prijetnje neovisnosti koje stvara duga povezanost s revizijskim klijentom ili klijentom angažmana za izražavanje uvjerenja. Primjena svih takvih odredaba koje se odnose na dugu povezanost razlikuje se od zahtijevanog razdoblja mirovanja u skladu s točkom 19 iako ih je možda potrebno uzeti u obzir kod primjene tih odredbi.

Prijetnje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana

A14. Prijetnje objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana mogu se stvoriti širokim rasponom činjenica i okolnosti. Na primjer:

■ prijetnja samopregleda može se stvoriti kad je pregledavatelj kvalitete angažmana prethodno bio uključen u značajne prosudbe angažiranog tima, posebno kao angažirani ili drugi član angažiranog tima;

■ prijetnja zbliženosti ili osobnog interesa može nastati kad je pregledavatelj kvalitete angažmana član uže ili najuže obitelji angažiranog partnera ili drugog člana angažiranog tima ili kroz bliske osobne odnose s članovima angažiranog tima;

■ prijetnja zastrašivanja može se stvoriti kad se izvrši stvarni ili percipirani pritisak na pregledavatelja kvalitete angažmana (npr. kad je angažirani partner agresivan ili dominantan pojedinac ili ako pregledavatelj kvalitete angažmana ima liniju izvještavanja prema angažiranom partneru).

A15. Relevantni etički zahtjevi mogu uključivati zahtjeve i smjernice za utvrđivanje, ocjenjivanje i rješavanje prijetnji objektivnosti. Na primjer, Kodeks IESBA-e sadrži posebne smjernice, uključujući primjere:

■ okolnosti u kojima se prijetnje objektivnosti mogu stvoriti kad se profesionalni računovođa imenuje za pregledavatelja kvalitete angažmana;

■ čimbenika koji su relevantni za ocjenu razine takvih prijetnji;

■ mjera, uključujući zaštitne mjere, koje bi mogle razriješiti takve prijetnje.

Zakon ili regulativa relevantna za prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 18(c))

A16. Zakonom ili regulativom mogu se propisati dodatni zahtjevi u pogledu prihvatljivosti pregledavatelja kvalitete angažmana. Na primjer, u nekim jurisdikcijama pregledavatelj kvalitete angažmana možda će morati imati određene kvalifikacije ili imati licencu kako bi mogao obaviti pregled kvalitete angažmana.

Razdoblje mirovanja za pojedinca nakon što je prethodno djelovao kao angažirani partner (Vidjeti točku: 19)

A17. U ponavljajućim angažmanima pitanja o kojima se donose značajne prosudbe često ne variraju. Stoga značajne prosudbe donesene u prethodnim razdobljima mogu i dalje utjecati na prosudbe angažiranog tima u sljedećim razdobljima. Na sposobnost pregledavatelja kvalitete angažmana da obavi objektivno ocjenjivanje značajnih prosudba stoga utječe činjenica je li kao pojedinac prethodno bio uključen u te prosudbe kao angažirani partner. U takvim okolnostima važno je uspostaviti odgovarajuće zaštitne mjere kako bi se prijetnje objektivnosti, posebno prijetnje samopregleda, dovele na prihvatljivu razinu. U skladu s tim, ovaj MSUK zahtijeva od društva uspostavljanje politika ili postupaka kojima se određuje razdoblje mirovanja tijekom kojeg angažirani partner ne može biti imenovan za pregledavatelja kvalitete angažmana.

A18. Politike ili postupci društva mogu uređivati pitanje je li razdoblje mirovanja primjereno za pojedinca koji nije angažirani partner prije nego što postane prihvatljiv za imenovanje pregledavateljem kvalitete angažmana na tom angažmanu. U tom pogledu društvo može razmotriti vrstu uloge tog pojedinca i prethodnu uključenost u značajne prosudbe u angažmanu. Na primjer, društvo može utvrditi da angažirani partner odgovoran za obavljanje revizijskih postupaka na financijskim informacijama komponente u angažmanu revizije grupe možda nije prihvatljiv za imenovanje za pregledavatelja kvalitete angažmana grupe zbog sudjelovanja tog revizijskog partnera u značajnim prosudbama koje utječu na angažman revizije grupe.

Okolnosti u kojima pregledavatelj kvalitete angažmana koristi pomoćnike (Vidjeti točke: 20 – 21)

A19. U određenim okolnostima može biti primjereno da pregledavatelju kvalitete angažmana pomaže pojedinac ili tim pojedinaca s relevantnim stručnim znanjem. Na primjer, visokospecijalizirano znanje, vještine ili stručno znanje mogu biti korisni za razumijevanje određenih transakcija koje subjekt poduzima kako bi to znanje pomoglo pregledavatelju kvalitete angažmana u ocjenjivanju značajnih prosudbi angažiranog tima koje su povezane s tim transakcijama.

A20. Smjernice iz točke A14 mogu biti korisne društvu pri uspostavljanju politika ili postupaka kojima se rješavaju prijetnje objektivnosti pojedinaca koji pomažu pregledavatelju kvalitete angažmana.

A21. Kad pregledavatelju kvalitete angažmana pomaže pojedinac izvan društva, odgovornosti pomoćnika, uključujući one povezane s ispunjavanjem relevantnih etičkih zahtjeva, mogu se utvrditi u ugovoru ili drugom sporazumu između društva i pomoćnika.

A22. Politike ili postupci društva mogu uključivati odgovornosti pregledavatelja kvalitete angažmana da:

■ razmotri razumiju li pomoćnici svoje upute i obavljaju li se poslovi u skladu s planiranim pristupom pregledu kvalitete angažmana;

■ razriješi pitanja koja su postavili pomoćnici, uzimajući u obzir značajnost pitanja i primjereno modificirajući planirani pristup.

Umanjenje prihvatljivosti pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje pregleda kvalitete angažmana (Vidjeti točke: 22 – 23)

A23. Čimbenici koji mogu biti relevantni za društvo pri razmatranju je li prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje pregleda kvalitete angažmana umanjena uključuju:

■ jesu li promjene u okolnostima angažmana dovele do toga da pregledavatelj kvalitete angažmana više nema primjerene kompetencije i sposobnosti za obavljanje pregleda;

■ jesu li promjene u drugim odgovornostima pregledavatelja kvalitete angažmana pokazale da pojedinac više nema dovoljno vremena za obavljanje pregleda;

■ obavijest pregledavatelja kvalitete angažmana u skladu s točkom 23.

A24. U okolnostima u kojima je prihvatljivost pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje pregleda kvalitete angažmana umanjena, politikama ili postupcima društva može se utvrditi postupak kojim se identificiraju alternativni prihvatljivi pojedinci. Politike ili postupci društva također se mogu odnositi na odgovornost pojedinca imenovanog kao zamjena pregledavatelja kvalitete angažmana za obavljanje postupaka koji su dovoljni za ispunjavanje zahtjeva ovog MSUK-a u pogledu obavljanja pregleda kvalitete angažmana. Takve politike ili postupci mogu dodatno adresirati potrebu za konzultiranjem u takvim okolnostima.

Obavljanje pregleda kvalitete angažmana (Vidjeti točke: 24-27)

Odgovornosti angažiranog partnera u vezi s pregledom kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 24(b))

A25. MRevS 220 (izmijenjen)^[28](Međunarodni revizijski standard (MRevS) 220 (izmijenjen), Upravljanje kvalitetom za reviziju financijskih izvještaja, točka 36.) uspostavlja zahtjeve za angažiranog partnera u revizijskim angažmanima za koje je potreban pregled kvalitete angažmana, uključujući:

■ utvrđivanje da je imenovan pregledavatelj kvalitete angažmana;

■ suradnju s pregledavateljem kvalitete angažmana i informiranje drugih članova angažiranog tima o njihovoj odgovornosti za to;

■ raspravljanje o važnim pitanjima i značajnim prosudbama koje su se pojavile tijekom revizijskog angažmana, uključujući one utvrđene tijekom pregleda kvalitete angažmana, s pregledavateljem kvalitete angažmana;

■ nedatiranje revizorovog izvješća do potpunog dovršetka pregleda kvalitete angažmana.

A26. MSIU 3000 (izmijenjen)^[31](Međunarodni standard za angažmane za izražavanje uvjerenja (MSIU) 3000 (izmijenjen), Angažmani za izražavanje uvjerenja osim revizija ili uvida u povijesne financijske informacije, točka 36.) također utvrđuje zahtjeve za angažiranog partnera u vezi s pregledom kvalitete angažmana.

Rasprave između pregledavatelja kvalitete angažmana i angažiranog tima (Vidjeti točku: 24(c))

A27. Česta komunikacija između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana tijekom cijelog angažmana može pomoći u omogućavanju učinkovitog i pravodobnog pregleda kvalitete angažmana. Međutim, prijetnja objektivnosti pregledavatelja kvalitete angažmana može se stvoriti ovisno o vremenskom rasporedu i opsegu rasprava s angažiranim timom o značajnoj prosudbi. U politikama ili postupcima društva mogu se utvrditi mjere koje treba poduzeti pregledavatelj kvalitete angažmana ili angažirani tim kako bi se izbjegle situacije u kojima pregledavatelj kvalitete angažmana donosi ili se može percipirati da donosi odluke u ime angažiranog tima. Na primjer, u tim okolnostima društvo može zahtijevati konzultaciju o tako značajnim prosudbama s drugim relevantnim osobljem u skladu s politikama ili postupcima društva koji se odnose na konzultacije.

Postupci koje obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana (Vidjeti točke: 25 – 27)

A28. U politikama ili postupcima društva mogu se odrediti vrsta, vremenski raspored i opseg postupaka koje obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana te se također može naglasiti važnost pregledavatelja kvalitete angažmana koji koristi stručnu prosudbu pri obavljanju pregleda.

A29. Vremenski raspored postupaka koje obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana može ovisiti o vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta, uključujući vrstu pitanja koje podliježe pregledu. Pravovremenim pregledom dokumentacije o angažmanu od strane pregledavatelja kvalitete angažmana tijekom svih faza angažmana (npr. planiranje, obavljanje i izvješćivanje) omogućuje se brzo rješavanje pitanja uz suglasnost pregledavatelja kvalitete angažmana, na datum ili prije datuma izvješća o angažmanu. Na primjer, pregledavatelj kvalitete angažmana može obaviti postupke u vezi s cjelokupnom strategijom i planom angažmana po završetku faze planiranja. Pravodobno obavljanje pregleda kvalitete angažmana također može osigurati korištenje profesionalne prosudbe i, ako je primjenjivo na vrstu angažmana, profesionalnog skepticizma, od strane angažiranog tima u planiranju i obavljanju angažmana.

A30. Vrsta i opseg postupaka pregledavatelja kvalitete angažmana za određeni angažman mogu ovisiti, među ostalim čimbenicima, o:

■ razlozima za procjene rizika kvalitete^[34](MSUK 1, točka A49.), na primjer, angažmani koji se obavljaju za subjekte u industrijama u nastajanju ili sa složenim transakcijama;

■ utvrđenim nedostacima i korektivnim mjerama za otklanjanje utvrđenih nedostataka povezanih s procesom monitoringa i otklanjanja nedostataka u društvu te o svim povezanim smjernicama koje je izdalo društvo, a koje mogu ukazivati na područja u kojima pregledavatelj kvalitete angažmana treba provesti opsežnije postupke;

■ složenosti angažmana;

■ vrsti i veličini subjekta, uključujući i o tome je li subjekt uvršten na uređeno tržište;

■ nalazima koji su relevantni za angažman, kao što su rezultati nadzora koje je vanjsko nadzorno tijelo provelo u prethodnom razdoblju ili o drugim zabrinutostima u pogledu kvalitete rada angažiranog tima;

■ informacijama dobivenim prihvaćanjem i nastavljanjem odnosa s klijentima i određenim angažmanima društva;

■ kod angažmana za izražavanje uvjerenja, identifikaciji i procjeni angažiranog tima i reakcijama na rizike značajnih pogrešnih prikazivanja u angažmanu;

■ tome jesu li članovi angažiranog tima surađivali s pregledavateljem kvalitete angažmana. Politike ili postupci društva mogu uređivati mjere koje pregledavatelj kvalitete angažmana poduzima u okolnostima kad angažirani tim nije surađivao s pregledavateljem kvalitete angažmana, na primjer, obavještavanjem nadležnog pojedinca u društvu kako bi se mogle poduzeti primjerene mjere za rješavanje tog problema.

A31. Vrsta, vremenski raspored i opseg postupaka pregledavatelja kvalitete angažmana možda će se morati promijeniti na temelju okolnosti na koje se naišlo pri obavljanju pregleda kvalitete angažmana.

Razmatranja u reviziji grupe

A32. Obavljanje pregleda kvalitete angažmana za reviziju financijskih izvještaja grupe može uključivati dodatna razmatranja za pojedinca imenovanog za pregledavatelja kvalitete angažmana za reviziju grupe, ovisno o veličini i složenosti grupe. U točki 21(a) zahtijeva se da politike ili postupci društva obvezuju pregledavatelja kvalitete angažmana da preuzme ukupnu odgovornost za obavljanje pregleda kvalitete angažmana. Pritom će za veće i složenije revizije grupa pregledavatelj kvalitete angažmana u grupi možda morati raspravljati o važnim pitanjima i značajnim prosudbama s ključnim članovima angažiranog tima koji nisu angažirani tim za grupu (npr. s onima koji su odgovorni za obavljanje revizijskih postupaka na financijskim informacijama komponente). U tim okolnostima pregledavatelju kvalitete angažmana mogu pomagati pojedinci u skladu s točkom 20. Smjernice iz točke A22 mogu biti korisne kad pregledavatelj kvalitete angažmana za reviziju grupe koristi pomoćnike.

A33. U nekim slučajevima može se imenovati pregledavatelj kvalitete angažmana za reviziju subjekta ili poslovne jedinice koja je dio grupe, na primjer, ako je takva revizija propisana zakonom, regulativom ili se obavlja iz drugih razloga. U tim okolnostima komunikacija između pregledavatelja kvalitete angažmana za reviziju grupe i pregledavatelja kvalitete angažmana za reviziju tog subjekta ili poslovne jedinice može pomoći pregledavatelju kvalitete angažmana za grupu u ispunjavanju odgovornosti u skladu s točkom 21(a). Na primjer, to može biti slučaj kad je subjekt ili poslovna jedinica identificirana kao komponenta za potrebe revizije grupe, a na razini komponente donesene su značajne prosudbe povezane s revizijom grupe.

Informacije koje su komunicirali angažirani tim i društvo (Vidjeti točku: 25(a))

A34. Razumijevanje informacija koje su komunicirali angažirani tim i društvo u skladu s točkom 25(a) može pomoći pregledavatelju kvalitete angažmana u razumijevanju značajnih prosudbi koje se mogu očekivati za angažman. Takvo razumijevanje također može pregledavatelju kvalitete angažmana pružiti osnovu za rasprave s angažiranim timom o značajnim pitanjima i značajnim prosudbama u planiranju, obavljanju i izvješćivanju o angažmanu. Na primjer, nedostatak koji je utvrdilo društvo može se odnositi na značajne prosudbe drugih angažiranih timova za određene računovodstvene procjene za određenu gospodarsku granu. Kad je to slučaj, takve informacije mogu biti relevantne za značajne prosudbe donesene u angažmanu u vezi s tim računovodstvenim procjenama te stoga mogu pregledavatelju kvalitete angažmana pružiti osnovu za rasprave s angažiranim timom u skladu s točkom 25(b).

Značajna pitanja i značajne prosudbe (Vidjeti točke: 25(b) – 25(c))

A35. Za revizije financijskih izvještaja MRevS 220 (izmijenjen)^[37](MRevS 220 (izmijenjen), točka 31.)
zahtijeva od angažiranog partnera pregledavanje revizijske dokumentaciju koja se odnosi na značajna pitanja^[40](MRevS 230, Revizijska dokumentacija, točka 8(c))
i značajne prosudbe, uključujući one koje se odnose na složena ili sporna pitanja utvrđena tijekom angažmana, te donesene zaključke.

A36. Za revizije financijskih izvještaja MRevS 220 (izmijenjen)^[43](MRevS 220 (izmijenjen), točka A92.) pruža primjere značajnih prosudbi koje angažirani partner može donijeti u vezi s cjelokupnom revizijskom strategijom i planom revizije za poduzimanje angažmana, obavljanjem angažmana i općim zaključcima koje je donio angažirani tim.

A37. Kad je riječ o angažmanima koji nisu revizije financijskih izvještaja, značajne prosudbe angažiranog tima mogu ovisiti o vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta. Na primjer, u angažmanu za izražavanje uvjerenja obavljenom u skladu s MSIU-om 3000 (izmijenjen), angažirani tim utvrđuje primjerenost kriterija koji će se primjenjivati u pripremi informacija o predmetu i to utvrđivanje može uključivati ili zahtijevati značajnu prosudbu.

A38. Pri obavljanju pregleda kvalitete angažmana pregledavatelj kvalitete angažmana može postati svjestan drugih područja u kojima bi se očekivalo da će angažirani tim donijeti značajne prosudbe za koje bi mogle biti potrebne dodatne informacije o obavljenim postupcima angažiranog tima ili o osnovi za donesene zaključke. U tim okolnostima razgovori s pregledavateljem kvalitete angažmana mogu dovesti do toga da angažirani tim zaključi da je potrebno provesti dodatne postupke.

A39. Informacije dobivene u skladu s točkama 25(a) i 25(b) te pregled odabrane dokumentacije o angažmanu pomažu pregledavatelju kvalitete angažmana u ocjenjivanju osnove angažiranog tima za donošenje značajnih prosudbi. Ostala razmatranja koja mogu biti relevantna za ocjenjivanje od strane pregledavatelja kvalitete angažmana uključuju, na primjer:

■ ostajanje na oprezu u odnosu na promjene u vrsti i okolnostima angažmana ili subjekta koje mogu dovesti do promjena u značajnim prosudbama angažiranog tima;

■ primjenu nepristranog gledišta u ocjenjivanju odgovora angažiranog tima;

■ praćenje nedosljednosti utvrđenih u pregledu dokumentacije o angažmanu ili nedosljednih odgovora angažiranog tima na pitanja koja se odnose na značajne prosudbe.

A40. U pravilima ili postupcima društva može se navesti dokumentacija o angažmanu koju treba pregledati pregledavatelj kvalitete angažmana. Osim toga, takve politike ili postupci mogu ukazivati na to da pregledavatelj kvalitete angažmana koristi profesionalnu prosudbu pri odabiru dodatne dokumentacije o angažmanu koju treba pregledati u vezi sa značajnim prosudbama koje je donio angažirani tim.

A41. Rasprave o značajnim prosudbama s angažiranim partnerom i, ako je primjenjivo, drugim članovima angažiranog tima, zajedno s dokumentacijom angažiranog tima, mogu pomoći pregledavatelju kvalitete angažmana u ocjeni profesionalnog skepticizma, ako je primjenjivo na angažman, koji je angažirani tim koristio u vezi s tim značajnim prosudbama.

A42. Za revizije financijskih izvještaja, MRevS 220 (izmijenjen)^[46](MRevS 220 (izmijenjen), točke: A34-A36.) daje primjere prepreka u ostvarivanju profesionalnog skepticizma na razini angažmana, nesvjesne pristranosti revizora koje mogu ometati korištenje profesionalnog skepticizma i moguće mjere koje angažirani tim može poduzeti kako bi ublažio prepreke u ostvarivanju profesionalnog skepticizma na razini angažmana.

A43. Za revizije financijskih izvještaja zahtjevi i relevantni materijali za primjenu u MRevS-u 315 (izmijenjen 2019.),^[49](MRevS 315 (izmijenjen 2019.), Identificiranje i procjena rizika značajnih pogrešnih prikazivanja, točka A238.)
MRevS-u 540 (izmijenjen)^[52](MRevS 540 (izmijenjen), Revizija računovodstvenih procjena i povezanih objavljivanja, točka A11.)
i drugim MRevS-ovima također navode primjere područja u reviziji u kojima revizor koristi profesionalni skepticizam ili primjere gdje primjerena dokumentacija može pomoći u pružanju dokaza o tome kako je revizor koristio profesionalni skepticizam. Takve smjernice također mogu pomoći pregledavatelju kvalitete angažmana u ocjenjivanju profesionalnog skepticizma korištenog od strane angažiranog tima.

Jesu li ispunjeni relevantni etički zahtjevi koji se odnose na neovisnost (Vidjeti točku: 25(d))

A44. MRevS 220 (izmijenjen)^[55](MRevS 220 (izmijenjen), točka 21.) zahtijeva od angažiranog partnera, prije datiranja revizorovog izvješća, preuzimanje odgovornosti za utvrđivanje jesu li ispunjeni relevantni etički zahtjevi, uključujući one koji se odnose na neovisnost.

Je li obavljena konzultacija o složenim ili spornim pitanjima ili pitanjima koja uključuju razlike u mišljenjima (Vidjeti točku: 25(e))

A45. MSUK 1^[58](MSUK 1, točke 31(d), 31(e) i A79-A82.) uređuje konzultiranje o složenim ili spornim pitanjima i razlikama u mišljenjima unutar angažiranog tima ili između angažiranog tima i pregledavatelja kvalitete angažmana ili pojedinaca koji obavljaju aktivnosti u sustavu upravljanja kvalitetom u društvu.

Dostatno i primjereno sudjelovanje angažiranog partnera u angažmanu (Vidjeti točku: 25(f))

A46. MRevS 220 (izmijenjen)^[61](MRevS 220 (izmijenjen), točka 40(a).)
zahtijeva od angažiranog partnera da prije datiranja revizorovog izvješća utvrdi da je sudjelovanje partnera za angažman bilo dostatno i primjereno tijekom cijelog revizijskog angažmana tako da angažirani partner ima osnovu za utvrđivanje da su donesene značajne prosudbe i doneseni zaključci primjereni s obzirom na vrstu i okolnosti angažmana. MRevS 220 (izmijenjen)^[63](MRevS 220 (izmijenjen), točka A118.)
također ukazuje na to da se dokumentacija o sudjelovanju angažiranog partnera može ostvariti na različite načine. Razgovori s angažiranim timom i pregled takve dokumentacije o angažmanu mogu pomoći pregledavatelju kvalitete angažmana u ocjeni osnove za utvrđivanje od strane angažiranog partnera o tome da je sudjelovanje angažiranog partnera bilo dostatno i primjereno.

Pregled financijskih izvještaja i izvješća o angažmanu (Vidjeti točku: 25.(g))

A47. Kod revizija financijskih izvještaja, pregled financijskih izvještaja i pripadajućeg revizorovog izvješća koji obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana mogu uključivati razmatranje jesu li prezentacija i objavljivanje pitanja povezanih sa značajnim prosudbama angažiranog tima u skladu s razumijevanjem tih pitanja koje ima pregledavatelj kvalitete angažmana na temelju pregleda odabrane dokumentacije o angažmanu i razgovora s angažiranim timom. Pri pregledu financijskih izvještaja pregledavatelj kvalitete angažmana može postati svjestan i drugih područja u kojima bi se očekivalo da će angažirani tim donijeti značajne prosudbe za koje bi mogle biti potrebne dodatne informacije o postupcima ili zaključcima angažiranog tima. Smjernice u ovoj točki primjenjuju se i na pregled angažmana za uvid i na povezano izvješće o angažmanu.

A48. Kod drugih angažmana za izražavanje uvjerenja ili za povezane usluge, pregled izvješća o angažmanu i, ako je primjenjivo, informacija o predmetnom pitanju koji obavlja pregledavatelj kvalitete angažmana može uključivati razmatranja slična onima opisanima u točki A47 (npr. je li prezentacija ili opis pitanja koja se odnose na značajne prosudbe angažiranog tima u skladu s razumijevanjem pregledavatelja kvalitete angažmana stečenog na temelju postupaka provedenih u vezi s pregledom).

Neriješena pitanja pregledavatelja kvalitete angažmana (Vidjeti točku: 26)

A49. U politikama ili postupcima društva može se navesti pojedinac/pojedinci u društvu koje treba obavijestiti ako pregledavatelj kvalitete angažmana ima neriješena pitanja koja upućuju na to da značajne prosudbe koje je donio tim za angažman ili zaključci doneseni u njemu nisu primjereni. Takav pojedinac/pojedinci mogu uključivati pojedinca kojemu je dodijeljena odgovornost za imenovanje pregledavatelja kvalitete angažmana. Kad je riječ o takvim neriješenim pitanjima, politike ili postupci društva također mogu zahtijevati konzultiranje unutar ili izvan društva (npr. s profesionalnim ili regulatornim tijelom).

Dokumentacija (Vidjeti točke: 28 – 30)

A50. Točke od 57 do 60 MSUK-a 1 odnose se na dokumentaciju društva o njegovom sustavu upravljanja kvalitetom. Stoga pregled kvalitete angažmana koji se obavlja u skladu s ovim MSUK-om podliježe zahtjevima dokumentiranja u MSUK-u 1.

A51. Oblik, sadržaj i opseg dokumentacije pregleda kvalitete angažmana mogu ovisiti o čimbenicima kao što su:

■ vrsta i složenost angažmana;

■ vrsta subjekta;

■ vrsta i složenost pitanja koja podliježu pregledu kvalitete angažmana;

■ opseg pregledane dokumentacije o angažmanu.

A52. Obavljanje i obavijest o završetku pregleda kvalitete angažmana mogu se dokumentirati na više načina. Na primjer, pregledavatelj kvalitete angažmana može elektronički dokumentirati pregled dokumentacije o angažmanu u IT aplikaciji za obavljanje angažmana. Alternativno, pregledavatelj kvalitete angažmana može dokumentirati pregled putem memoranduma. Postupci pregledavatelja kvalitete angažmana mogu se dokumentirati i na druge načine, na primjer, u zapisniku rasprava angažiranog tima u kojima je bio prisutan pregledavatelj kvalitete angažmana.

A53. U točki 24(b) zahtijeva se da politike ili postupci društva onemogućuju angažiranom partneru datiranje izvješća o angažmanu do završetka pregleda kvalitete angažmana, što uključuje rješavanje pitanja koja je postavio pregledavatelj kvalitete angažmana. Pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi u pogledu obavljanja pregleda kvalitete angažmana, dokumentacija pregleda može se dovršiti nakon datuma izvješća o angažmanu, ali prije sastavljanja završnog spisa angažmana. Međutim, u politikama ili postupcima društva može se odrediti da se dokumentacija pregleda kvalitete angažmana mora dovršiti na datum ili prije datuma izvješća o angažmanu.