Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija

NN 110/2022 (23.9.2022.), Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija

Hrvatska narodna banka

1628

Na temelju članka 101. stavka 2. točke 7. i članka 154. stavka 9. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020.) te članka 43. stavka 2. točke 10. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008., 54/2013. i 47/2020.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

ODLUKU

O PLANOVIMA OPORAVKA KREDITNIH INSTITUCIJA

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Odluke

Članak 1.

(1) Ovom se Odlukom pobliže propisuju način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije, sadržaj plana oporavka te način i rokovi dostave.

(2) Odluka se primjenjuje na kreditne institucije iz članka 4. ove Odluke.

(3) Odluka se na odgovarajući način primjenjuje na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje usluga.

Usklađenost s pravnim aktima Europske unije

Članak 2.

Ovom se Odlukom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2014/59/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.).

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojmovi »izvanredna javna financijska potpora«, »ključne funkcije« i »temeljne poslovne linije« imaju značenje kako je uređeno Zakonom o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava (»Narodne novine«, broj 146/2020. i 21/2022.).

(2) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) bitna promjena je svaka promjena koja može utjecati na sposobnost kreditne institucije ili matičnoga društva ili jednoga ili više društava kćeri te kreditne institucije da provede mjere predviđene planom oporavka

2) mjere oporavka jesu aktivnosti, sporazumi, i mjere kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija sadržane u planu oporavka i predviđene za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja

3) plan oporavka je plan oporavka iz članka 154. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013., 19/2015., 102/2015., 15/2018., 70/2019., 47/2020. i 146/2020., u nastavku teksta: Zakon o kreditnim institucijama) u kojem kreditna institucija utvrđuje mjere za poboljšanje financijskoga položaja za situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja

4) pokazatelji ranoga upozorenja (engl. early warning signals) jesu referentne vrijednosti koje su dio internog sustava upravljanja rizicima kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija koje se primjenjuju u nadzoru financijskog položaja kreditne institucije

5) povratno testiranje otpornosti na stres u planu oporavka jest oblik testiranja otpornosti na stres koji počinje identificiranjem unaprijed određenoga ishoda (npr. situacije u kojima model poslovanja institucije postaje neodrživ ili u kojima se može smatrati da institucija propada ili će propasti) i potom istražuje scenarije i okolnosti u kojima se to može dogoditi

6) ukupna mogućnost oporavka jest sposobnost kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija da u potpunosti oporavi financijski položaj nakon njegovoga značajnog pogoršanja.

Obuhvat primjene Odluke

Članak 4.

(1) Plan oporavka u kojem se utvrđuju mjere za poboljšanje financijskoga položaja za situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja dužna je izraditi i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti:

1) kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u EU-u ni dio grupe kreditnih institucija u RH, i to na pojedinačnoj osnovi

2) matična kreditna institucija u EU-u sa sjedištem u RH i to za svoju grupu kreditnih institucija u RH na konsolidiranoj osnovi

3) kreditna institucija koja je članica grupe kreditnih institucija u EU-u i to na pojedinačnoj ili potkonsolidiranoj osnovi, ako je tako odlučeno u skladu s člankom 154.c Zakona o kreditnim institucijama i naloženo rješenjem Hrvatske narodne banke i

4) kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u RH na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013) kako je posljednji put izmijenjena Uredbom 2019/2160 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 u pogledu izloženosti u obliku pokrivenih obveznica (SL L 328, 18. 12. 2019.) i to na pojedinačnoj osnovi.

(2) Plan oporavka koji kreditna institucija iz točaka 2. i 3. stavka 1. ovoga članka izrađuje za svoju grupu kreditnih institucija u RH odnosi se na sve članice grupe, a sadržava pripremne mjere i mjere oporavka čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije, ali i svakoga društva kćeri pojedinačno (u nastavku teksta: plan oporavka za grupu).

II. IZRADA I PROCJENA PLANA OPORAVKA

Postupak izrade plana oporavka

Članak 5.

(1) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

(2) Politika iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvatiti i postupke u situacijama kada je plan oporavka potrebno izmijeniti zbog bitnih promjena koje utječu na kreditnu instituciju, njezinu grupu ili okružje u kojem posluje.

(3) Kreditna institucija dužna je dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

(4) Plan oporavka ne smije sadržavati pretpostavku dostupnosti izvanredne javne financijske potpore ili primitak te potpore.

(5) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.

III. SADRŽAJ PLANA OPORAVKA

Članak 6.

(1) Plan oporavka mora sadržavati sljedeće:

1) sažetak ključnih elemenata plana i sažetak ukupne mogućnosti oporavka

2) sažetak značajnih promjena u kreditnoj instituciji od podnošenja posljednjega plana oporavka

3) plan komuniciranja i javne objave uz opis načina na koji kreditna institucija namjerava rješavati moguće negativne reakcije tržišta

4) popis pokazatelja plana oporavka

5) popis mjera oporavka kapitala i likvidnosti potrebnih za održavanje ili obnavljanje financijskoga položaja kreditne institucije, kao i druge mjere i strategije te očekivani financijski utjecaj tih mjera ili strategija; kreditna je institucija dužna uključiti i analizu mogućnosti korištenja instrumenata središnje banke pod uvjetima predviđenim planom oporavka uz određivanje one imovine koja se može koristiti kao instrument osiguranja

6) procjenu vremenskoga okvira za provedbu svakoga važnog aspekta plana oporavka

7) detaljan opis svih bitnih prepreka učinkovitoj i pravodobnoj provedbi plana oporavka, uključujući utjecaj na ostale članice grupe, klijente i druge ugovorne strane

8) identifikaciju ključnih funkcija

9) detaljan opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti temeljnih poslovnih linija, aktivnosti i imovine kreditne institucije

10) detaljan opis načina kako je planiranje oporavka uključeno u korporativnu strukturu upravljanja kreditne institucije, politike i postupke kojima se određuje odobravanje plana oporavka te utvrđivanje osoba koje su u organizaciji odgovorne za pripremu i provedbu plana oporavka

11) mehanizme i mjere:

a) za očuvanje ili obnovu regulatornoga kapitala kreditne institucije

b) kojima se osigurava da kreditna institucija ima odgovarajući pristup izvorima financiranja za nepredviđene događaje, uključujući moguće izvore likvidnosti, procjenu raspoloživih kolaterala i procjenu mogućnosti prijenosa likvidnosti između subjekata grupe i poslovanja, da bi se osigurao nastavak poslovanja i ispunjenje obveza u trenutku dospijeća

c) za smanjivanje rizika i financijske poluge

d) za restrukturiranje obveza

e) za restrukturiranje linija poslovanja

f) za održavanje stalnoga pristupa infrastrukturi financijskih tržišta

g) za održavanje neprekinutoga rada operativnih procesa institucije, uključujući infrastrukturu i informatičke usluge

h) pripremne mjere za olakšavanje prodaje imovine ili poslovnih linija u vremenskom okviru prikladnom za obnavljanje financijskoga položaja kao i pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planove koje je potrebno poduzeti radi olakšavanja provedbe plana oporavka, uključujući one koji su nužni da bi se omogućila pravodobna dokapitalizacija kreditne institucije

i) druge mehanizme i mjere oporavka.

(2) Plan oporavka za grupu dodatno uključuje:

1) mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljedna provedba mjera oporavka na razini matičnoga društva, na razini društva kćeri i, prema potrebi, na razini značajnih podružnica

2) ako je primjenjivo, aranžmane za financijsku potporu unutar grupe usvojene na temelju sporazuma o financijskoj potpori unutar grupe koji je postignut u skladu s glavom XVII.a Zakona o kreditnim institucijama i

3) za svaki od scenarija iz članka 15. ove Odluke, opis prepreka u provedbi mjera oporavka unutar grupe, uključujući prepreke na razini pojedinačnih subjekata obuhvaćenih planom, te značajnih praktičnih i pravnih prepreka za brz prijenos regulatornoga kapitala ili otplatu obveza ili imovine unutar grupe.

(3) Ključne funkcije i temeljne poslovne linije moraju biti dostatno raščlanjene (npr. depozitno i kreditno poslovanje sa stanovništvom, depozitno i kreditno poslovanje s trgovačkim društvima i sl.). Pri utvrđivanju ključnih funkcija kreditna institucija dužna je analizirati barem sljedeće:

1) utjecaj prekida pružanja te usluge na treće strane i financijski sustav u cjelini

2) tržište predmetne usluge barem s aspekta koncentracije tog tržišta i

3) mogućnost da pružanje predmetne usluge u usporedivom obujmu i kvaliteti, uz prihvatljivi trošak za klijenta, u razumnom roku preuzme drugi pružatelj usluga.

(4) Plan oporavka uključuje i mjere koje bi kreditna institucija mogla poduzeti ako je Hrvatska narodna banka rješenjem utvrdila da su ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju iz Zakona o kreditnim institucijama.

IV. POKAZATELJI PLANA OPORAVKA

Popis pokazatelja plana oporavka

Članak 7.

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti popis pokazatelja plana oporavka kojima se određuju okolnosti u kojima mogu biti provedene predviđene mjere oporavka.

(2) Popis pokazatelja plana oporavka mora:

1) odražavati model poslovanja, strategiju i profil rizičnosti kreditne institucije, a referentne visine stope pokazatelja postaviti tako da upozoravaju na situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja

2) biti primjeren pravnoj strukturi, veličini i složenosti kreditne institucije; broj i vrsta pokazatelja kojima će kreditna institucija biti sposobna upravljati treba biti dostatan da kreditnu instituciju upozori na pogoršane uvjete u raznim područjima poslovanja

3) biti usklađen s cjelokupnim sustavom upravljanja rizicima i postojećim pokazateljima likvidnosti i kapitala previđenih planom postupanja u kriznim situacijama te planom kontinuiteta poslovanja

4) omogućavati redovito praćenje i biti uključen u sustave upravljanja kreditnom institucijom te u postupke eskalacije i odlučivanja.

(3) Pokazatelji plana oporavka moraju biti jednostavni za praćenje, a mogu biti kvalitativni i kvantitativni.

(4) Kreditna institucija dužna je u planu oporavka utvrditi one pokazatelje koji otkrivaju moguće ranjivosti i slabosti ili ugroženosti različitih područja poslovanja, a osobito iz sljedećih područja:

1) kapitala

2) likvidnosti

3) profitabilnosti i

4) profila rizičnosti, a osobito kvalitete imovine.

(5) Osim pokazatelja iz područja iz stavka 4. ovoga članka, kreditna institucija dužna je u plan oporavka uključiti:

1) tržišne pokazatelje (npr. promjene tečaja, cijene dionica, kreditni raspon za kreditne izvedenice na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza, rejting s negativnom ocjenom ili smanjenje rejtinga) i

2) makroekonomske pokazatelje (npr. promjene bruto domaćeg proizvoda, kreditnoga rejtinga države, tečaja i kamatnih stopa).

(6) Iznimno od stavka 5. ovog članka, kreditna institucija nije dužna u plan oporavka uključiti tržišne pokazatelje ili makroekonomske pokazatelje ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, veličinu, model poslovanja, složenost poslova koje obavlja i profil rizičnosti ili ako se ne mogu primjenjivati s obzirom na značajke tržišta na kojem kreditna institucija posluje.

(7) Kreditna institucija dužna je u plan oporavka uključiti najmanje jedan pokazatelj iz svakoga od područja poslovanja navedenih u stavku 4. ovoga članka.

(8) Pokazatelji iz stavaka 4. i 5. ovoga članka odnose se na financijski položaj kreditne institucije ako je riječ o planu oporavka na pojedinačnoj osnovi ili na financijski položaj grupe kreditnih institucija ako je riječ o planu oporavka za grupu kreditnih institucija.

Odabir i referentne vrijednosti pokazatelja plana oporavka

Članak 8.

(1) Plan oporavka mora sadržavati preciznu definiciju odabranoga pokazatelja. Ako je izračun pojedinog pokazatelja propisan, kreditna je institucija dužna u planu oporavka obrazložiti svako odstupanje od propisanog načina izračuna odabranog pokazatelja.

(2) Plan oporavka mora sadržavati obrazloženje odabira pojedinog pokazatelja i odabranih referentnih vrijednosti tog pokazatelja od kojih se razmatra provedba mjera predviđenih planom oporavka.

(3) Odabrane referentne vrijednosti pojedinog pokazatelja od kojih se razmatra provedba mjera predviđenih planom oporavka moraju osiguravati pravodobnu provedbu tih mjera oporavka, pri čemu je kreditna institucija dužna uzeti u obzir:

1) ukupnu mogućnost oporavka na temelju predviđenih mjera oporavka; što je ukupna mogućnost oporavka kreditne institucije više ograničena, to bi referentne vrijednosti pokazatelja plana oporavka trebale biti konzervativnije određene

2) vrijeme i složenost provedbe predviđenih mjera oporavka, osobito s obzirom na sustav korporativnog upravljanja, regulatorna odobrenja potrebna u svim relevantnim područjima nadležnosti i moguće operativne prepreke za provedbu mjera oporavka; što je provedba mjere oporavka složenija i dugotrajnija, to bi kalibracija pokazatelja trebala biti konzervativnija

3) u kojoj se fazi krize mjera oporavka može učinkovito provesti (primjerice, provedivost mjere oporavka prikupljanja kapitala iz vanjskih izvora postaje otežana što je kreditna institucija bliže prekoračenju kapitalnih zahtjeva)

4) brzinu pogoršanja u krizi na koju, osim posebnih okolnosti krize, mogu utjecati i specifičnosti modela poslovanja i profila rizičnosti kreditne institucije

5) usklađenost kalibracije pokazatelja plana oporavka s upravljanjem rizicima (uključujući postupak procjene adekvatnosti internoga kapitala (engl. internal capital adequacy assessment process, ICAAP) i okvirom sklonosti preuzimanju rizika kreditne institucije (npr. sustavi ranog upozorenja, planovi postupanja u kriznim situacijama i planovi kontinuiteta poslovanja).

(4) Za potrebe pravodobnog informiranja rukovodstva kreditne institucije o potencijalnom prekoračenju referentne vrijednosti kvantitativnih pokazatelja plana oporavka, referentne vrijednosti kvantitativnih pokazatelja plana oporavka moraju se temeljiti na progresivnoj metrici (»pristup semafora«).

Pokazatelji kapitala

Članak 9.

(1) Pokazatelji kapitala iz članka 7. stavka 4. točke 1. ove Odluke moraju uključivati barem sljedeće pokazatelje:

1) stopu redovnoga osnovnog kapitala

2) stopu ukupnoga kapitala

3) omjer financijske poluge i

4) MREL i TLAC (ako je primjenjivo).

(2) Odabrani pokazatelji kapitala moraju upozoravati na značajno postojeće ili vjerojatno buduće snižavanje iznosa i kvalitete kapitala, te na povećanje razine financijske poluge.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može izostaviti neke od navedenih pokazatelja kapitala ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, veličinu, model poslovanja, složenost poslova koje obavlja i profil rizičnosti ili ako se pokazatelji ne mogu primjenjivati s obzirom na značajke tržišta na kojem kreditna institucija posluje (oboriva pretpostavka). Ako je to moguće, kreditna institucija treba izostavljeni pokazatelj zamijeniti relevantnijim pokazateljem kapitala.

(4) Referentne vrijednosti pokazatelja koji se temelje na regulatornim kapitalnim zahtjevima, kreditna je institucija dužna odrediti na razini višoj od zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kapitala.

(5) Kreditna institucija dužna je na razini višoj od zahtjeva za kombinirani zaštitni sloj kapitala odrediti i referentne vrijednosti za:

1) MREL, i to za konačni MREL ili obvezujuće prijelazne ciljne razine MREL-a (ako se razlikuju) izražene kao postotke ukupnog iznosa izloženosti riziku (engl. total risk exposure amount, u nastavku teksta: TREA)

2) TLAC, ako je primjenjivo, izražen kao postotak TREA-e.

(6) Pri određivanju referentne vrijednosti pokazatelja iz stavka 5. ovoga članka kreditna institucija dužna je uzeti u obzir dospijeća prihvatljivih obveza i mogućnost da ih obnavlja, kao i dodatne elemente, uključujući zahtjev podređenosti, ako je to primjenjivo.

(7) Za grupe sa sanacijskom strategijom s višestrukim točkama pristupanja (engl. multiple point of entry, MPE), ako se bonitetni i sanacijski obuhvat primjene razlikuju, kreditna je institucija dužna odrediti referentne vrijednosti pokazatelja na konsolidiranoj razini za svaki sanacijski subjekt/grupu.

(8) Iznimno od stavaka 4. i 5. ovoga članka, ako kreditna institucija odredi referentne vrijednosti pokazatelja kapitala unutar zaštitnih slojeva, dužna je u planu oporavka na zadovoljavajući način dokazati da se predviđene mjere oporavka mogu provoditi u situaciji u kojoj su zaštitni slojevi kapitala u potpunosti ili djelomično iskorišteni.

Pokazatelji likvidnosti

Članak 10.

(1) Pokazatelji likvidnosti iz članka 7. stavka 4. točke 2. ove Odluke moraju uključivati barem sljedeće pokazatelje:

1) koeficijent likvidnosne pokrivenosti – LCR, u svim valutama ukupno

2) omjer neto stabilnih izvora financiranja – NSFR, u svim valutama ukupno

3) ako je naložen, poseban zahtjev za likvidnost iz članka 225. Zakona o kreditnim institucijama

4) dostupnu neopterećenu imovinu prihvatljivu za središnju banku i

5) likvidnosnu poziciju.

(2) Odabrani pokazatelji likvidnosti moraju upozoravati na stvarno ili moguće smanjenje sposobnosti kreditne institucije da ispuni svoje tekuće i predviđene potrebe za kratkoročnom i dugoročnom likvidnošću u različitim valutama i financiranjem te upućivati na ovisnost kreditne institucije o međubankovnim tržištima i depozitima stanovništva, na izloženosti s osnove unutar grupnog financiranja te one koje proizlaze iz izvanbilančnih struktura.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može izostaviti neke od navedenih pokazatelja likvidnosti ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, veličinu, model poslovanja, složenost poslova koje obavlja i profil rizičnosti ili ako se pokazatelji ne mogu primjenjivati s obzirom na značajke tržišta na kojem kreditna institucija posluje. Ako je to moguće, kreditna institucija treba izostavljeni pokazatelj zamijeniti relevantnijim pokazateljem likvidnosti.

(4) Kreditna institucija dužna je referentne vrijednosti za pokazatelje koji se temelje na regulatornim likvidnosnim zahtjevima (LCR i NSFR) odrediti na razini višoj od 100%.

(5) Pri kalibraciji likvidnosne pozicije kreditna institucija je dužna uzeti u obzir interne mjerne parametre likvidnosti, a koji odražavaju pretpostavke o likvidnosti koje bi se realno mogle temeljiti na izvorima koji se ne uzimaju u obzir u regulatornim zahtjevima. U tu svrhu kreditna institucija može uzeti u obzir iznose kapaciteta likvidnosne pokrivenosti (engl. Counterbalancing capacity, CBC) i druge izvore likvidnosti (npr. depozite kod drugih kreditnih institucija). Pri uspostavljanju anticipativnih pokazatelja kreditna institucija bi u skladu s profilom rizičnosti trebala ocijeniti koja dospijeća treba uzeti u obzir, a potom uzeti u obzir procijenjene priljeve i odljeve.

Pokazatelji profitabilnosti

Članak 11.

(1) Pokazatelji profitabilnosti iz članka 7. stavka 4. točke 3. ove Odluke moraju uključivati barem sljedeće pokazatelje:

1) profitabilnost imovine (ROA)

2) profitabilnost kapitala (ROE) i

3) značajne gubitke s osnove operativnog rizika.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može izostaviti neke od navedenih pokazatelja profitabilnosti ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, veličinu, model poslovanja, složenost poslova koje obavlja i profil rizičnosti ili ako se pokazatelji ne mogu primjenjivati s obzirom na značajke tržišta na kojem kreditna institucija posluje. Ako je to moguće, kreditna institucija treba izostavljeni pokazatelj zamijeniti relevantnijim pokazateljem profitabilnosti.

Pokazatelji kvalitete imovine

Članak 12.

(1) Pokazatelji kvalitete imovine iz članka 7. stavka 4. točke 4. ove Odluke moraju uključivati barem sljedeće pokazatelje:

1) godišnju stopu rasta bruto neprihodujućih kredita i

2) koeficijent pokrivenosti koji je jednak omjeru umanjenja vrijednosti i ukupnih neprihodujućih kredita.

(2) Pokazatelji kvalitete imovine moraju odraziti i kvalitetu izvanbilančnih izloženosti.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može izostaviti neke od navedenih pokazatelja kvalitete imovine ako u planu oporavka detaljno i na zadovoljavajući način obrazloži zašto ti pokazatelji nisu prikladni za kreditnu instituciju s obzirom na njezinu pravnu strukturu, veličinu, model poslovanja, složenost poslova koje obavlja i profil rizičnosti ili ako se pokazatelji ne mogu primjenjivati s obzirom na značajke tržišta na kojem kreditna institucija posluje. Ako je to moguće, kreditna institucija treba izostavljeni pokazatelj zamijeniti relevantnijim pokazateljem kvalitete imovine.

Praćenje i ažuriranje referentnih vrijednosti pokazatelja plana oporavka

Članak 13.

(1) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajući sustav redovitog praćenja odabranih pokazatelja plana oporavka u primjerenim vremenskim razmacima te internim aktima urediti barem dinamiku i način praćenja te postupke izvješćivanja.

(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da na zahtjev Hrvatske narodne banke može dostaviti vrijednosti pokazatelja plana oporavka, najmanje na mjesečnoj osnovi, čak i ako nije došlo do promjene vrijednosti pokazatelja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, u slučaju kriznih situacija ili ako je došlo do prekoračenja referentne vrijednosti jednog ili više pokazatelja plana oporavka, Hrvatska narodna banka može razmotriti mogućnost učestalijega izvještavanja.

(4) Kreditna institucija dužna je redovito pratiti i najmanje jednom godišnje ažurirati primjerenost referentnih vrijednosti pokazatelja. Zbog promjene financijskog ili poslovnog položaja kreditna institucija može referentne vrijednosti pokazatelja ažurirati i češće i o tako provedenim ažuriranjima u roku od pet radnih dana od trenutka kada je uprava kreditne institucije odobrila ažurirane referentne vrijednosti pokazatelja, obavijestiti Hrvatsku narodnu banku o pokazateljima plana oporavka te dostaviti adekvatno obrazloženje provedenog ažuriranja.

(5) Ako Hrvatska narodna banka u slučaju sistemske krize kreditnim institucijama omogući privremeno oslobađanje od regulatornih zahtjeva koji mogu imati štetan učinak na sposobnost kreditnih institucija da nastave podupirati realno gospodarstvo, to ne može dovesti do automatske promjene referentnih vrijednosti pokazatelja plana oporavka.

(6) Kreditna institucija može provesti ažuriranje samo u opravdanim slučajevima, ako:

1) rekalibrirani pokazatelji ispunjavaju zahtjeve pokazatelja plana oporavka, kako je navedeno u članku 8. stavku 3. ove Odluke

2) ažuriranje odražava promjene poslovnog i financijskog profila kreditne institucije i usklađeno je s internim okvirom upravljanja rizicima i sklonosti preuzimanju rizika kreditne institucije

3) rekalibracija nije protivna ciljevima privremenih mjera olakšanja

4) su referentne vrijednosti pokazatelja kapitala u svakom trenutku na razinama koje premašuju kapitalne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog i sedmog Uredbe (EU) br. 575/2013, u poglavlju 2. Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28. 12. 2017.) odnosno članka 228. Zakona o kreditnim institucijama.

Postupanja u slučaju prekoračenja referentnih vrijednosti pokazatelja

Članak 14.

(1) Kreditna institucija dužna je u planu oporavka detaljno opisati postupak donošenja odluka u slučaju kada vrijednosti pokazatelja plana oporavka dosegnu razinu utvrđenu za poduzimanje mjera predviđenih planom oporavka. Navedeno ne podrazumijeva automatsku provedbu predviđene mjere oporavka, već upućuje na potrebu pokretanja postupaka eskalacije kako bi se donijela odluka o provedbi ili suzdržavanju od provedbe mjere predviđene planom oporavka.

(2) U slučaju da su vrijednosti pokazatelja plana oporavka dosegnule razine iz stavka 1. ovoga članka, uprava kreditne institucije, u skladu s internim postupkom donošenja odluka, mora o tome biti obaviještena unutar jednoga radnog dana (interna eskalacija).

(3) Kreditna institucija dužna je obavijestiti Hrvatsku narodnu banku najkasnije sljedećega radnog dana od dana kada je provedena interna eskalacija iz stavka 2. ovog članka o slučaju da su vrijednosti pokazatelja plana oporavka dosegnule razine iz stavka 1. ovog članka.

(4) Uprava kreditne institucije dužna je u roku od najviše pet radnih dana donijeti odluku o provedbi ili suzdržavanju od provedbe mjera previđenih planom oporavka i o tome bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

(5) Ako je kreditna institucija donijela odluku o provedbi mjere predviđene planom oporavka i/ili dodatne mjere oporavka koja nije bila predviđena planom oporavka, dužna je uz obavijest dostaviti i akcijski plan utemeljen na potencijalnim, vjerodostojnim i mjerama oporavka provedivima u situaciji ozbiljnoga financijskog poremećaja te vremenski plan za obnovu razina pokazatelja.

(6) Ako je kreditna institucija donijela odluku o suzdržavanju od provedbe mjere oporavka, dužna je takvu odluku detaljno obrazložiti.

(7) Uprava kreditne institucije može donijeti odluku o provedbi mjera predviđenih planom oporavka, iako relevantni pokazatelji nisu dosegnuli razinu predviđenu za provedbu mjera oporavka te o tome bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.

V. STRESNI SCENARIJI U PLANU OPORAVKA

Stresni scenariji

Članak 15.

(1) Kreditna je institucija dužna, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja, izraditi niz stresnih scenarija ozbiljnoga financijskog poremećaja temeljenih na izvanrednim događajima s negativnim učincima, kojima će testirati prikladnost vrsta i razina pokazatelja te učinkovitost mjera oporavka.

(2) Kreditna je institucija dužna izraditi najmanje jedan scenarij koji će uključivati svaku od sljedećih vrsta događaja:

1) sistemske događaje na razini cijeloga sustava koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav ili realno gospodarstvo

2) događaje specifične za kreditnu instituciju ili grupu, koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za jednu kreditnu instituciju, jednu grupu ili kreditnu instituciju unutar grupe i

3) usporednu i interaktivnu kombinaciju događaja iz točaka 1. i 2. ovoga stavka.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, kreditna institucija prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza može provesti testiranje otpornosti na stres primjenom jednoga scenarija koji obuhvaća nekoliko sistemskih događaja iz članka 18. ove Odluke i nekoliko događaja iz članka 19. ove Odluke koji su specifični za kreditnu instituciju ili grupu za koju se izrađuje plan oporavka.

(4) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje provesti testiranje otpornosti na stres plana oporavka.

(5) Iznimno od stavka 4. ovog članka, kreditna institucija prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza može provesti testiranje otpornosti na stres najmanje jednom u dvije godine.

Zahtjevi za stresne scenarije

Članak 16.

(1) Kreditna je institucija dužna pri izradi svakoga stresnog scenarija iz članka 15. ove Odluke voditi računa da udovoljava sljedećim zahtjevima:

1) scenarij se temelji na događajima koji su najrelevantniji za kreditnu instituciju ili grupu i odgovara modelu poslovanja i financiranja, aktivnostima, strukturi i veličini kreditne institucije ili povezanosti s drugim subjektima financijskoga sustava ili financijskim sustavom u cjelini te osobito identificiranim slabostima kreditne institucije ili grupe

2) događaji predviđeni scenarijem doveli bi do propasti kreditne institucije ili grupe ako mjere oporavka ne bi pravodobno bile primijenjene i

3) scenarij se temelji na izvanrednim, ali mogućim događajima.

(2) Kreditna je institucija dužna pri izradi svakoga stresnog scenarija iz članka 15. ove Odluke primijeniti događaje dovoljnog intenziteta u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 1. točke 2. ovog članka.

(3) Kreditna je institucija dužna u svaki stresni scenarij, tamo gdje je to moguće, uključiti procjenu utjecaja događaja na svaki od sljedećih aspekata poslovanja kreditne institucije ili grupe:

1) raspoloživi kapital

2) raspoloživu likvidnost

3) profil rizičnosti

4) profitabilnost

5) poslovanje, uključujući platni promet i sustav namire i

6) reputaciju.

(4) Kreditna je institucija dužna, pri razvijanju stresnih scenarija koji bi doveli do propasti kreditne institucije ili grupe ako mjere oporavka ne bi bile pravodobno primijenjene, razmotriti mogućnost primjene povratnoga testiranja otpornosti na stres (engl. reverse stress test).

Broj stresnih scenarija

Članak 17.

(1) Kreditna institucija dužna je broj stresnih scenarija prilagoditi vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja, modelima financiranja te povezanosti s drugim institucijama i financijskim sustavom.

(2) Sistemski važne kreditne institucije definirane člancima 135. i 137. Zakona o kreditnim institucijama dužne su primijeniti više od tri scenarija.

(3) Stresni scenariji kreditnih institucija koje nisu prihvatljive za primjenu pojednostavljenih obveza, trebaju uključivati i sporo i brzo razvijajuće događaje.

Scenarij koji obuhvaća sistemske događaje na razini cijelog sustava

Članak 18.

(1) Pri izradi stresnoga scenarija na temelju sistemskih događaja na razini cijeloga sustava kreditna institucija koja nije prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:

1) propasti značajnih ugovornih stranaka koje utječu na financijsku stabilnost cijeloga sustava

2) smanjenja raspoložive likvidnosti na međubankovnom tržištu

3) povećanog rizika države i odljeva kapitala iz značajnih država u kojima kreditna institucija ili grupa posluje

4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine na jednom ili nekoliko relevantnih tržišta i

5) makroekonomske krize.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može, nakon što provede odgovarajuću analizu, izostaviti pojedini događaj iz stavka 1. ovoga članka uz detaljno obrazloženje u planu oporavka.

Scenarij specifičan za kreditnu instituciju

Članak 19.

(1) Pri izradi stresnoga scenarija na temelju događaja specifičnih za kreditnu instituciju ili grupu, kreditna institucija koja nije prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:

1) propasti značajnih ugovornih stranaka

2) narušenog ugleda kreditne institucije ili grupe

3) značajnih odljeva likvidnosti

4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine kojoj je kreditna institucija ili grupa pretežno izložena na jednom ili više relevantnih tržišta

5) značajnih gubitaka po kreditima i

6) značajnih gubitaka po operativnom riziku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija može nakon provedene odgovarajuće analize izostaviti pojedini događaj iz stavka 1. ovog članka uz detaljno obrazloženje u planu oporavka.

VI. OPSEG PRIMJENE

Opseg plana oporavka

Članak 20.

(1) Kreditna institucija koja nije prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza dužna je primjenjivati sve odredbe ove Odluke u njihovu punom obuhvatu.

(2) Za potrebe ove Odluke kreditnom institucijom koja je prihvatljiva za pojednostavljene obveze smatra se svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima ne prelazi iznos od kunske protuvrijednosti od jedne milijarde eura.

(3) Hrvatska narodna banka može rješenjem naložiti kreditnoj instituciji prihvatljivoj za primjenu pojednostavljenih obveza primjenu odredbi ove Odluke u proširenom ili u punom obuhvatu.

VII. IZRADA PLANA OPORAVKA

Izrada, donošenje i ažuriranje plana oporavka

Članak 21.

(1) Funkcija kontrole rizika kreditne institucije dužna je:

1) koordinirati izradu plana oporavka

2) pratiti i izvještavati upravu o vrijednostima odabranih pokazatelja

3) izraditi scenarije i provoditi testiranje otpornosti planova oporavka na stres i

4) izvještavati upravu o postupku izrade, potrebi ažuriranja i provedbi plana oporavka te o rezultatima testiranja otpornosti planova oporavka na stres.

(2) Kreditna institucija koja nije prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza dužna je osigurati da osobe zadužene za izradu plana oporavka nisu ujedno i osobe zadužene za postupak provođenja testiranja otpornosti planova oporavka na stres.

(3) Kreditna institucija ne može u cijelosti eksternalizirati provođenje izrade plana oporavka.

(4) Uprava kreditne institucije procjenjuje i donosi plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornoga odbora.

(5) Unutarnja revizija kreditne institucije dužna je ocijeniti plan oporavka, primjenu i djelotvornosti postupaka izrade, donošenja i praćenja provedbe plana oporavka.

(6) Kreditna institucija dužna je primjenjivati usvojeni plan oporavka.

VIII. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Članak 22.

(1) Kreditna institucija dužna je izraditi plan oporavka u skladu s odredbama ove Odluke te ga jednom godišnje ažurirati i dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza, dužna je ažurirati i Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti plan oporavka svake dvije godine, a ažurirane referentne vrijednosti pokazatelja plana oporavka iz članka 13. ove Odluke jednom godišnje.

(3) Ako kreditna institucija provede izvanredno ažuriranje plana oporavka nakon bitne promjene, dužna je taj plan bez odgode dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.

(4) Planu oporavka koji se dostavlja Hrvatskoj narodnoj banci potrebno je priložiti odluku uprave o donošenju odnosno ažuriranju plana oporavka i odluku nadzornoga odbora o suglasnosti za donošenje odnosno ažuriranje plana oporavka.

IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 23.

(1) Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

(2) U članku 20. stavku 2. ove Odluke riječi »od kunske protuvrijednosti« brišu se danom uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

(3) Kreditna institucija prihvatljiva za primjenu pojednostavljenih obveza dužna je ažurirane referentne vrijednosti pokazatelja plana oporavka iz članka 13. ove Odluke prvi puta dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca 2022., a prvi plan oporavka sastavljen u skladu s ovom Odlukom najkasnije do 31. prosinca 2023.

(4) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o planovima oporavka kreditnih institucija (»Narodne novine«, br. 78/2014. i 67/2015.).

O. br: 324-091/09-22/BV

Zagreb, 9. rujna 2022.

Guverner
Boris Vujčić, v. r.