Ustavni sud Republike Hrvatske

2555

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela Hedviga Holjević-Knežević iz Krka, na sjednici održanoj 24. studenoga 2022. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Županijski sud u Slavonskom Brodu dužan je donijeti odluku u predmetu koji se vodi pred tim sudom pod brojem Gž-866/2022 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe Hedvigi Holjević – Knežević iz Krka, Matije Gupca 15, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u iznosu od 17.100,00 kuna.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Hedviga Holjević-Knežević iz Krka (u daljnjem tekstu: podnositeljica) podnijela je 13. svibnja 2022. ustavnu tužbu smatrajući da joj je zbog dugotrajnosti postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Crikvenici, Stalnoj službi u Krku (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem P-102/2019 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis prvostupanjskog suda broj: P-102/2019.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Parnični postupak pokrenut je 15. veljače 2013. pred Općinskim sudom u Krku (sada Općinski sud u Crikvenici, Stalna služba u Krku) tužbom podnositeljice podnesenom protiv tuženika HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o., Distribucijsko područje Elektroprimorje Rijeka, kojom je tražila utvrđenje da nije dužna trpjeti instalaciju električnih kablova na fasadi svoje kuće u Krku bez naknade te da je tuženik dužan u roku od 15 dana osloboditi fasadu kuće podnositeljice od električnih kablova. Također da je tuženik dužan, dok se fasada potpuno ne oslobodi od električnih kablova plaćati podnositeljici naknadu za korištenje fasade u iznosu 31.200,00 kuna sa pripadajućim zateznim kamatama.

Tuženik je 3. travnja 2013. dostavio odgovor na tužbu u kojem je, između ostalog, istaknuo protutužbeni zahtjev.

Podneskom od 13. svibnja 2013. podnositeljica se očitovala na odgovor na tužbu tuženika.

Pripremno ročište održano je 1. listopada 2013.

Iduće ročište održano je 21. rujna 2015. na kojem je doneseno rješenje da se prihvaća dokazni prijedlog podnositeljice za provođenje očevida lokacije prijepora radi utvrđenja da li je električna energetska instalacija na objektu podnositeljice postavljena u skladu s građevinskom dozvolom te je pozvana podnositeljica uplatiti predujam troška izlaska suda na lice mjesta i izrade nalaza i mišljenja vještaka.

Podneskom od 22. listopada 2015. podnositeljica je dostavila dokaz o plaćenom predujmu.

Podneskom od 23. prosinca 2015. podnositeljica je požurila postupanje u predmetu.

Podneskom od 23. prosinca 2015. podnositeljica je uredila tužbeni zahtjev.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 14. rujna 2016. podnositeljica je pozvana, u roku od 15 dana, ispraviti tužbu.

Podneskom od 14. rujna 2016. podnositeljica je požurila postupanje u predmetu.

Podneskom od 4. listopada 2016. podnositeljica je uredila tužbeni zahtjev.

Podneskom od 21. prosinca 2016. podnositeljica je požurila postupanje u predmetu.

Rješenjem od 8. veljače 2017. prvostupanjski sud je imenovao vještakom u predmetu Radoša Stanića, stalnog sudskog vještaka elektrotehničke struke, i zakazao očevid za 4. travnja 2017.

Rasprava na licu mjesta održana je 4. travnja 2017. te je doneseno rješenje da se vještak upućuje obratiti se tuženiku u vezi dokumentacije koja mu je potrebna za izradu nalaza i mišljenja te mu se nalaže u roku od 60 dana po pribavi tražene dokumentacije izraditi nalaz i mišljenje.

Dopisom od 13. prosinca 2017. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da u roku od 30 dana dostavi svoj nalaz i mišljenje.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 20. veljače 2018. naloženo je vještaku, u roku od 15 dana, postupiti sukladno raspravnom rješenju od 4. travnja 2017. te je vještak upućen da će se ukoliko ne postupi po nalogu prvostupanjskog suda kazniti novčanom kaznom.

Podneskom od 23. travnja 2018. podnositeljica je požurila postupanje u predmetu.

Dopisom od 18. rujna 2018. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da hitno, u roku od 8 dana, dostavi nalaz i mišljenje odnosno podnese izviješće sudu o razlozima nemogućnosti izrade istog.

Podneskom od 2. listopada 2018. vještak se očitovao o razlozima zbog kojih nije dostavio nalaz i mišljenje.

Dopisom od 1. veljače 2019. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da hitno, ne kasnije od 8 dana, dostavi nalaz i mišljenje jer će u suprotnom biti razriješen vještačenja.

Dopisom od 26. ožujka 2019. prvostupanjski sud je požurio postupanje vještaka.

Podnescima od 15. travnja 2019., 12. studenoga 2019. i 30. siječnja 2020. vještak se očitovao o nemogućnosti izrade nalaza i mišljenja.

Dopisom od 7. svibnja 2020. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da hitno, ne kasnije od 8 dana, dostavi nalaz i mišljenje.

Podneskom od 22. svibnja 2020. vještak se očitovao o nemogućnosti izrade nalaza i mišljenja.

Podnositeljica je 5. studenoga 2020. podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 16. prosinca 2020. vještak je kažnjen novčanom kaznom u iznosu 1.000,00 kuna jer nije dostavio sudu nalaz i mišljenje u dodijeljenom roku te mu je naloženo da u daljnjem roku od 15 dana dostavi nalaz i mišljenje.

Rješenjem predsjednice Općinskog suda u Crikvenici broj: Su-Gzp I-72/2020 od 6. studenoga 2020. utvrđeno je da je osnovan podnositeljičin zahtjev za suđenje u razumnom roku te je naloženo uređujućem sucu da u roku od 18 mjeseci riješi predmet.

Na ročištu održanom 10. ožujka 2021. prvostupanjski sud je naložio vještaku da u roku od 30 dana dostavi pisani nalaz i mišljenje.

Dopisom od 15. travnja 2021. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da hitno postupi po rješenju od 10. ožujka 2021. te dostavi nalaz i mišljenje.

Podneskom od 15. travnja 2021. vještak se očitovao o nemogućnosti izrade nalaza i mišljenja.

Podneskom od 7. svibnja 2021. podnositeljica je požurila postupanje u predmetu.

Podneskom od 10. lipnja 2021. vještak se očitovao o završnoj fazi izrade nalaza i mišljenja.

Iduće ročište održano je 14. srpnja 2021. na koje je pristupio vještak te je pozvan u roku od 15 dana dostaviti sudu nalaz i mišljenje.

Podneskom od 31. kolovoza 2021. vještak je dostavio »hitno izvješće« kojim je upozorio na opasnost od direktnog električnog napona na predmetnoj nekretnini podnositeljice.

Dopisom od 12. listopada 2021. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da hitno dostavi nalaz i mišljenje.

Podneskom od 15. listopada 2021. podnositeljica se očitovala na podnesak vještaka od 31. kolovoza 2021.

Dopisom od 5. studenoga 2021. prvostupanjski sud je pozvao vještaka da u roku od 8 dana dostavi nalaz i mišljenje.

Podneskom od 8. studenoga 2021. tuženik se očitovao na podnesak vještaka od 31. kolovoza 2021.

Dopisom od 17. studenoga 2021. prvostupanjski sud je pozvao vještaka na hitnu dostavu nalaza i mišljenja.

Tuženik je 23. studenoga 2021. dostavio podnesak prvostupanjskom sudu.

Na ročištu održanom 14. prosinca 2021. naloženo je vještaku u roku 30 dana dostaviti sudu nalaz i mišljenje.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 22. veljače 2022. razriješen je obveze vještačenja vještak Radoš Stanić.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 22. veljače 2022. vještakom u predmetu imenovan je Damir Jugo, stalni sudski vještak elektrotehničke struke, te je zakazan očevid za 11. ožujka 2022.

Rješenjem od 11. ožujka 2022. odgođeno je ročište zakazano za 11. ožujka 2022.

Vještak Radoš Stanić dostavio je nalaz i mišljenje 12. ožujka 2022.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 16. ožujka 2022. razriješen je obveze vještačenja Damir Jugo jer se u postupku više ne ukazuje potreba za vještačenjem.

Rješenjem prvostupanjskog suda od 16. ožujka 2022. stavljeno je izvan snage rješenje suda od 22. veljače 2022. kojim je razriješen obveze vještačenja Radoš Stanić te je određeno da Radoš Stanić ostaje vještakom i obvezuje se u daljnjem tijeku postupka odazivati se pozivu suda.

Strankama je uz dopis od 17. ožujka 2022. dostavljen nalaz i mišljenje vještaka na očitovanje.

Podneskom od 23. ožujka 2022. podnositeljica se očitovala na nalaz i mišljenje vještaka.

Tuženik se podneskom od 13. travnja 2022. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka.

Na ročištu održanom 20. travnja 2022. saslušan je vještak i zaključena je glavna rasprava.

Presudom prvostupanjskog suda broj: P-102/2019-48 od 11. svibnja 2022. djelomično je usvojen tužbeni zahtjev podnositeljice u dijelu kojim je naloženo tuženiku da prestane uznemiravati podnositeljicu u izvršavanju vlasničkih prava glede predmetne nekretnine te mu se nalaže da ukloni postavljene električne kabele na fasadi, kao što mu se zabranjuje ubuduće svako takvo ili slično uznemiravanje. U preostalom dijelu kojim je podnositeljica tražila naknadu za korištenje fasade u iznosu 31.200,00 kuna, s pripadajućim zateznim kamatama, odbijen je tužbeni zahtjev, kao i protutužbeni zahtjev tuženika.

Tuženik je protiv prvostupanjske presude 25. svibnja 2022. izjavio žalbu.

Dopisom od 6. srpnja 2022. prvostupanjski sud je žalbu tuženika dostavio na odgovor podnositeljici.

Podnositeljica je 11. srpnja 2022. dostavila odgovor na žalbu tuženika.

U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak se vodi pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem: Gž-866/2022.

III. MJERODAVNO PRAVO

4. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.)

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.)

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70.) nisu mijenjane.

5. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. do 2013. godine (stupanja na snagu ZoSud-a/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

6. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014., jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

6.1. U konkretnom slučaju podnositeljica je koristila pravno sredstvo koje joj je bilo na raspolaganju na temelju ZoSud-a/13, odnosno 5. studenoga 2020. je podnijela zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

Njen zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku je predsjednica Općinskog suda u Crikvenici, rješenjem broj: Su Gzp I-172/2020 od 6. studenoga 2020., utvrdila osnovanim te je naložila uređujućem sucu da u roku od 18 mjeseci riješi predmet.

7. Budući da je podnositeljica koristila pravno sredstvo koje joj je bilo na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

8. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenost predmeta, ponašanje podnositelja i mjerodavnih tijela, te važnost predmeta postupka za podnositelja.

U konkretnom slučaju Ustavni sud razmatra postupanje nadležnih sudova i podnositeljice od 15. veljače 2013. do dana donošenja ove odluke (razmatrano razdoblje).

1) Duljina sudskog postupka

9. Parnični postupak pokrenut je tužbom podnositeljice od 15. veljače 2013.

Prvostupanjski sud je 11. svibnja 2022. donio prvostupanjsku presudu kojom je djelomično usvojio tužbeni zahtjev podnositeljice.

U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak se po žalbi tuženika vodi pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem: Gž-866/2022.

Ustavni sud utvrđuje da postupak u konkretnom slučaju od dana kada je podnositeljica podnijela tužbu (15. veljače 2013.) do donošenja ove odluke (24. studenoga 2022.) traje ukupno devet (9) godina, devet (9) mjeseci i devet (9) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

10. Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

11. Ustavni sud utvrđuje da se postupak vodio pred prvostupanjskim i drugostupanjskim sudom.

Valja ukazati na neaktivnost prvostupanjskog suda, koja je doprinijela duljini ovog postupka.

Od dana kada je podnositeljica podnijela tužbu (15. veljače 2013.) do održavanja pripremnog ročišta (1. listopada 2013.) prošlo je više od sedam mjeseci.

Od dana kada je održano pripremno ročište (1. listopada 2013.) do dana kada je održano iduće ročište (21. rujna 2015.) prošlo je skoro dvije godine, a do održavanja idućeg ročišta na licu mjesta (4. travnja 2017.) prošlo je godinu i šest mjeseci. Iduće ročište održano je 10. ožujka 2021., protekom skoro četiri godine.

Ustavni sud primjećuje da je rješenjem od 8. veljače 2017. prvostupanjski sud imenovao vještaka u predmetu, da je 4. travnja 2017. naložio vještaku da se obrati tuženiku u vezi dokumentacije koja mu je potrebna za izradu nalaza i mišljenja te da u roku od 60 dana po pribavi dokumentacije izradi nalaz i mišljenje. Nakon toga vještak je opetovano pozivan od strane prvostupanjskog suda da izradi nalaz i mišljenje, na koje pozive je on mnogobrojnim podnescima obrazlagao nemogućnost izrade nalaza i mišljenja.

Nakon proteka pet godina prvostupanjski sud je vještaka tek rješenjem od 22. veljače 2022. razriješio obveze vještačenja i imenovao drugog vještaka. Prvi imenovani vještak je ipak nakon toga dostavio prvostupanjskom sudu nalaz i mišljenje 12. ožujka 2022., preko pet godina od određenog vještačenja. Nakon toga sud je 16. ožujka 2022. razriješio drugog vještaka obveze vještačenja.

Prvostupanjski sud donio je prvostupanjsku presudu 11. svibnja 2022., protekom preko devet godina od podnesene tužbe.

Postupak se u povodu žalbe tuženika vodi pred Županijskim sudom u Slavonskom Brodu pod brojem Gž-866/2022 i nije okončan.

4) Ponašanje podnositeljice ustavne tužbe

12. Ustavni sud utvrđuje da podnositeljica u razmatranom razdoblju nije pridonijela duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

13. U konkretnom slučaju riječ je o postupku koji, unatoč tome što nema elemenata složenosti, traje preko devet (9) godina. Imajući u vidu ukupno trajanje postupka, doprinos prvostupanjskog suda u trajanju postupka te posebice činjenicu da postupak nije okončan, Ustavni sud ocjenjuje da je povrijeđeno pravo podnositeljice da sud u razumnom roku odluči o njezinim pravima i obvezama, koje je pravo zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

14. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednik Županijskog suda u Slavonskom Brodu dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumima donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

15. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju uzeo je u obzir da postupak još nije okončan.

16. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-3019/2022

Zagreb, 24. studenoga 2022.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.