Ustavni sud Republike Hrvatske

995

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Davorin Mlakar, Rajko Mlinarić i Miroslav Šumanović, članovi Vijeća, u postupku koji su ustavnom tužbom pokrenuli Josip Burnaz i Željko Burnaz, oboje iz Iloka i koje zastupa Stjepan Šporčić, odvjetnik u Vukovaru, na sjednici održanoj 27. travnja 2023. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Služba za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove dužan je odlučiti o preostalom dijelu zahtjeva u predmetu klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šezdeset (60) dana, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02.), podnositeljima ustavne tužbe određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), i to:

– Josipu Burnazu iz Iloka, Vladimira Nazora 54 u iznosu od 252,00 eura i

– Željku Burnazu iz Iloka, Vladimira Nazora 54 u iznosu od 252,00 eura.

IV. Naknada iz točke III. izreke ove odluke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositelja Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Josip Burnaz i Željko Burnaz, oboje iz Iloka (u daljnjem tekstu: podnositelji), koje u postupku pred Ustavnim sudom zastupa Stjepan Šporčić, odvjetnik u Vukovaru, podnijeli su 12. siječnja 2023. ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) smatrajući da im je zbog dugotrajnosti postupka koji se vodi pred Uredom državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službi za gospodarstvo i imovinsko-pravne poslove (u daljnjem tekstu: Ured državne uprave) klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9 povrijeđeno ustavno pravo na donošenje odluke u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

1.1. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljeno je očitovanje Ureda državne uprave klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-06-23-15 od 29. ožujka 2023.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

2. Ivan Burnaz (pravni prednik podnositelja) podnio je 10. ožujka 2008. Uredu državne uprave zahtjev radi isplate naknade za oduzeto zemljište.

Pregled radnji u postupku od pokretanja postupka do donošenja odluke Ustavnog suda broj: U-IIIA-3547/2020 od 27. svibnja 2021. (»Narodne novine« broj 68/21.) prikazan je u toj odluci.

2.1. Ustavni sud odlukom broj: U-IIIA-3547/2020 usvojio je ustavnu tužbu podnositelja podnesenu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku i naložio Uredu državne uprave donijeti odluku o preostalom dijelu zahtjeva u predmetu klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šezdeset (60) dana, računajući od prvog idućeg dana nakon objave te odluke u »Narodnim novinama«, te je svakom podnositelju zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku odredio primjerenu naknadu u iznosu od 17.100,00 kuna. Odluka broj: U-IIIA-3547/2020 objavljena je u »Narodnim novinama« 23. lipnja 2021.

Ured državne uprave nije donio odluku o preostalom dijelu zahtjeva. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak se i dalje vodi pred Uredom državne uprave.

Iz dostavljenog očitovanja Ureda državne uprave klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-06-23-15 od 29. ožujka 2023. proizlazi da o preostalom dijelu zahtjeva podnositelja nije odlučeno zbog »nove organizacije posla, velike opterećenosti pojedinih službenika izazvane brojnošću i kompleksnošću preuzetih upravnih predmeta« ta da »ne postoji zapreka o odlučivanju o preostalom dijelu zahtjeva«.

III. MJERODAVNO PRAVO

3. U rješenju broj: U-IIIVs-3669/2006 i dr. od 2. ožujka 2010. (»Narodne novine« broj 34/10.) Ustavni sud opisao je razvoj pravne zaštite ustavnog prava na suđenje u razumnom roku od trenutka njegovog uvođenja u hrvatski pravni sustav, stupanjem na snagu Promjene Ustava Republike Hrvatske 9. studenoga 2000. (»Narodne novine« broj 113/00.), do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 153/09.).

U rješenju broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) Ustavni sud opisao je i daljnji razvoj tog mehanizma pravne zaštite sve do 14. ožujka 2013. kada je stupio na snagu Zakon o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13). U glavi VI. tog zakona pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je novi, drugačiji model zaštite prava na suđenje u razumnom roku u odnosu na onaj koji je bio na snazi u ranijem zakonodavnom razdoblju.

ZoSud/13 do danas je izmijenjen nekoliko puta:

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 33/15.),

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/15.),

– Uredbom o dopuni Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 82/16.) i

– Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 67/18.).

Odredbe koje se odnose na zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (članci 63. – 70. ZoSuda/13) nisu mijenjane.

4. Pregled pravnih sredstava za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku od 2002. do 2013. godine (stupanja na snagu ­ZoSuda/13) Ustavni sud dao je u odluci broj: U-IIIA-1031/2014 od 27. travnja 2016. (»Narodne novine« broj 50/16.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

5. U odnosu na dopuštenost ustavne tužbe zbog dugotrajnosti upravnog postupka i upravnog spora Ustavni sud izrazio je stajališta u odluci broj: U-IIIA-4885/2005 od 20. lipnja 2007. (»Narodne novine« broj 67/07.) i rješenju broj: U-IIIA-1527/2013 od 7. veljače 2017. (»Narodne novine« broj 29/17.).

U odluci broj: U-IIIA-4885/2005 Ustavni sud izrazio je sljedeća stajališta:

»4.2. Ustavni sud ocjenjuje, međutim, da sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije vrlo često nisu djelotvorna za ubrzanje samih upravnih postupaka, što jasno pokazuje upravna praksa u Republici Hrvatskoj, pa se i dosadašnje pravno stajalište Ustavnog suda u tom pitanju mora promijeniti.

Ustavni sud stoga utvrđuje da i neaktivnošću, odnosno neučinkovitošću tijela državne uprave, drugih državnih tijela i pravnih osoba s javnim ovlastima, kad u upravnim stvarima odlučuju o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka u upravnom postupku, promatranom zajedno s trajanjem započetog upravnog spora, može doći do povrede članka 29. stavka 1. Ustava i članka 6. stavka 1. Konvencije u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu odlučivanja o pravima i obvezama stranaka. Trajanje samog upravnog spora pred Upravnim sudom Republike Hrvatske, naime, ne pokazuje stvarno trajanje ‘spornog’ razdoblja odlučivanja o konkretnoj upravnoj stvari.

Stoga se ubuduće pri odlučivanju o eventualnoj povredi članka 29. stavka 1. Ustava i članka 6. stavka 1. Konvencije, u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, u obzir treba uzimati razdoblje trajanja upravnog spora zajedno s razdobljem trajanja prethodnog upravnog postupka u istoj upravnoj stvari, s tim da se ono računa od dana kada je nastao ‘spor’ u smislu članka 6. stavka 1. Konvencije.

(...)

Na kraju se posebno napominje da – u situacijama u kojima je moguće koristiti sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije – Ustavni sud neće razmatrati duljinu ‘spornog’ dijela prethodno okončanog upravnog postupka ako se podnositelji izrijekom ne pozovu na njegovo nerazumno trajanje i ujedno ne dokažu da su u tom postupku koristili sredstva pravne zaštite protiv šutnje administracije....

(...)

4.3. Od prethodne pravne situacije treba razlikovati onu kod koje na nerazumnu duljinu odlučivanja o pravima, obvezama ili pravnim interesima stranaka u upravnim i upravnosudskim postupcima utječe činjenica što Upravni sud Republike Hrvatske i više puta vraća upravnu stvar na ponovni upravni postupak, najčešće zbog nepotpuno ili pogrešno utvrđenih činjenica. Takva upravna i upravnosudska praksa ukazuju na bitne nedostatke u sustavu postupovnog upravnog prava u Republici Hrvatskoj.

Budući da ni žalba ni tužba zbog šutnje administracije nisu namijenjene za ispravljanje tih nedostataka niti se tim pravnim sredstvima oni mogu ispraviti, Ustavni sud zaključuje da pravna sredstva namijenjena zaštiti protiv šutnje administracije sama po sebi ne predstavljaju djelotvorno domaće pravno sredstvo za navedene situacije.«

6. U skladu s citiranim stajalištem Ustavnog suda, jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona jest ta da su podnositelji prethodno koristili dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka. Podnositelji su koristili sredstvo za ubrzavanje upravnog postupka (žalba zbog šutnje uprave).

6.1. Podnositelji su 23. srpnja 2020. podnijeli ustavnu tužbu, smatrajući da im je zbog dugotrajnosti postupka koji se vodi pred Uredom državne klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9 povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava. Ustavni sud je odlukom broj: U-IIIA-3547/2020 (navedeno) usvojio ustavnu tužbu podnositelja (vidi t. 2.1. obrazloženja).

6.2. Budući da su podnositelji koristili pravna sredstva koja su im bila na raspolaganju, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

7. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina upravnog postupka

8. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi upravni postupak nije okončan te se isti vodi pred Uredom državne uprave. Razmatrano razdoblje započelo je 31. kolovoza 2011. kada su podnositelji izjavili žalbu zbog šutnje uprave. Ustavni sud utvrđuje da postupak u ovoj pravnoj stvari od izjavljivanja žalbe zbog šutnje uprave (31. kolovoza 2011.) do donošenja ove odluke (27. travnja 2023.) traje ukupno jedanaest (11) godina, sedam (7) mjeseci i dvadeset i sedam (27) dana.

2) Složenost upravnog predmeta

9. Ustavni sud u odluci broj: U-IIIA-3547/2020 utvrdio je da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu. To utvrđenje tijekom daljnjeg trajanja postupka nije dovedeno u pitanje.

3) Postupanje nadležnog upravnog tijela

10. Ustavni sud utvrdio je da Ured državne uprave nakon odluke Ustavnog suda broj: U-IIIA-3547/2020, kojom mu je bilo naloženo odlučiti o preostalom dijelu zahtjeva u roku od šezdeset (60) dana (računajući od 24. lipnja 2021., prvog dana nakon objave u »Narodnim novinama«), nije postupio po nalogu Ustavnog suda i nije odlučio o preostalom dijelu zahtjeva u predmetu klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9.

10.1. Iz dostavljenog očitovanja Ureda državne uprave od 29. ožujka 2023. proizlazi da o preostalom dijelu zahtjeva podnositelja nije odlučeno zbog »nove organizacije posla, velike opterećenosti pojedinih službenika izazvane brojnošću i kompleksnošću preuzetih upravnih predmeta« ta da »ne postoji zapreka o odlučivanju o preostalom dijelu zahtjeva«. Ustavni sud utvrđuje da razlozi koje je Ured državne uprave naveo nisu opravdani, slijedom čega postupanje nadležnog upravnog tijela nije bilo učinkovito.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

11. Ustavni sud ocjenjuje da podnositelji nisu pridonijeli duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

12. Imajući u vidu ukupno trajanje upravnog postupka u razmatranom razdoblju traje duljem od jedanaest (11) godina, činjenicu da upravni postupak još uvijek nije okončan, kao i činjenicu da Ured državne uprave nije postupio po nalogu Ustavnog suda i odlučio o preostalom dijelu zahtjeva u roku koji mu je naložio Ustavni sud odlukom broj: U-IIIA-3547/2020, a da podnositelji nisu doprinijeli duljini trajanja postupka i da nije riječ o činjenično složenoj pravnoj stvari, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljima povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predstojniku Ureda državne uprave

13. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predstojnik Ureda državne uprave dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja odluke o preostalom dijelu zahtjeva u predmetu klasa: UP/I-943-01/08-01/2, urbroj: 2196-01-02-04/4-12-9, u roku od osam (8) dana od dana donošenja iste, a najkasnije u roku od osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

14. U skladu s člankom 63. stavkom 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj. U konkretnom slučaju uzeo je u obzir da je svakom podnositelju odlukom Ustavnog suda broj: U-IIIA-3547/2020 dosuđena pravična novčana naknada u iznosu od 17.100,00 kuna, kao i činjenicu da unatoč nalozima za donošenje okončanje upravnog postupka, isti još nije okončan.

15. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-296/2023
Zagreb, 27. travnja 2023.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća

Ingrid Antičević Marinović, v. r.