Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1398
Na temelju članka 241. stavka 7. Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine« broj 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) ministar donosi
PRAVILNIK
O JEDINSTVENOJ METODOLOGIJI ZA PROCJENU POTREBA
PRVI DIO
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Pravilnikom propisuje se jedinstvena metodologija za procjenu potreba (u dalje u tekstu: jedinstvena metodologija) temeljem koje se izrađuje socijalni plan.
(2) Smjernice za izradu jedinstvene metodologije sastavni su dio ovog Pravilnika.
(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 2.
Jedinstvenu metodologiju čine:
– procjena potreba
– ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
– evaluacija i praćenje socijalnog plana.
DRUGI DIO
JEDINSTVENA METODOLOGIJA
Članak 3.
Procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Članak 4.
(1) Elementi procjene dostupnosti potreba su: prevalencija socijalnih rizika, postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga.
(2) Procjena dostupnosti rezultirat će utvrđivanjem razlike između postojećeg i očekivanog broja korisnika socijalnih usluga, a temeljem prevalencije socijalnih rizika.
Članak 5.
(1) Prevalencija socijalnih rizika obuhvaća prikupljanje statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(2) Podaci se prikupljaju na Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
(3) Obrazac 1. iz stavka 2. ovog članka sadrži:
– podatke iz popisa stanovništva (stanovništvo 0 – 19 godina, stanovništvo 0 – 24 godine, stanovništvo 20 – 64 godine, stanovništvo 65 i iznad 65 godina)
– ulazne podatke za ponderiranje na razini jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba (prevalencija invaliditeta, stopa rizika od siromaštva, udio romske populacije)
– podatke iz statističkih izvješća područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
– podatke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
– podatke ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i
– druge dostupne podatke.
(4) Obrazac 1. iz stavka 2. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 6.
(1) Nakon prikupljenih podataka iz članka 5. stavka 3. ovoga Pravilnika, pristupa se izračunu prevalencije socijalnih rizika uporabom Obrasca 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 2. iz stavka 1. ovog članka sadrži sljedeće podatke:
– prevalencija rizika s kojim se suočavaju građani na nacionalnoj razini
– broj građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba koristeći nacionalne podatke
– broj građana u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba temeljem podataka jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba
– procjena broja djece u riziku 0 – 19 godina te djece i mladih u riziku 0 – 24 godine i
– građani u riziku u dobi od 20 – 64 godine i građani u riziku u dobi 65 i iznad 65 godina.
(3) Obrazac 2. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 7.
(1) Podaci o postojećem broju korisnika socijalnih usluga prikupljaju se putem Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga.
(2) Obrazac 3. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– naziv pružatelja
– kontakt, e-adresa i adresa
– tip pružatelja (javna ustanova, organizacija civilnog društva, vjerska zajednica, privatni pružatelji, fizička osoba)
– područje djelovanja pružatelja usluga jedinica područne (regionalne) samouprave
– usluge (usluge propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, zakonom kojim se uređuje osobna asistencija, druge inovativne i projektno financirane usluge iz sustava socijalne skrbi, usluge u suradnji s drugim sustavima: zdravstvom, pravosuđem, sektorom rada i zapošljavanja, obrazovanjem i drugim, te druge usluge)
– broj korisnika na dan, dodatna razrada broja korisnika usluga
– geografsko područje na kojem se usluga pruža i
– postoji li licencija ili ne, ili je podnesen zahtjev.
(3) Obrazac 4. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad
– kontakt osoba
– socijalni rizici (pokazatelji, broj djece i odraslih)
– broj korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja usluga.
(4) Obrasci 3. i 4. iz stavka 1. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 8.
(1) Na temelju prikupljenih podataka putem Obrazaca iz članka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, uporabom Obrasca 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba izračunava se i prikazuje postojeći i očekivani broj korisnika socijalnih usluga te razlika.
(2) Obrazac 5. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke o:
– broju građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba razvrstane prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– postotku građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugom prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– očekivanom broju korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom) prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe
– postojećem broju korisnika usluga prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe i
– razlici između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika prema socijalnim uslugama za djecu i mlade, za građane u dobi od 20 do 64 godine i za starije osobe.
(3) Obrazac 5. iz stavka 1. ovoga članka nalazi se u prilogu i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
Članak 9.
(1) Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga.
(2) Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci putem:
– Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
– Obrasca 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
– Obrasca 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
– Obrasca 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
(3) Sadržaj Obrasca 3. propisan je u članku 7. stavku 2. ovoga Pravilnika.
(4) Obrazac 6. iz stavka 2. ovog članka sadrži podatke o:
– nazivu jedinice lokalne samouprave
– broju pružatelja socijalnih usluga u jedinici lokalne samouprave
– vrstama socijalnih usluga koje se pružaju
– vrstama korisničkih skupina kojim se usluge pružaju
– sredstvima financiranja pružatelja usluga i
– procjeni stanja putem anketnog upitnika na skali od 5 stupnjeva na području jedinice lokalne samouprave.
(5) Obrazac 7. iz stavka 2. ovog članka sadrži 12 pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, s ciljem izrade projekcije potreba, analize socijalnih usluga i analize pružatelja socijalnih usluga.
(6) Obrazac 8. iz stavka 2. ovog članka sadrži 11 pitanja pomoću kojih se prikupljaju podaci o stavovima i izazovima predstavnika korisničkih skupina.
(7) Obrasci iz stavka 2. ovoga članka nalaze se u prilogu i sastavni su dio ovoga Pravilnika.
Članak 10.
(1) Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine utvrđuju se na temelju podataka koji se prikupljaju putem Obrasca 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine, a obuhvaćaju specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za područje jedinica regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Obrazac 9. iz stavka 1. ovog članka sadrži podatke:
– posebni cilj (ciljevi prate strateško usmjerenje na razini jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba)
– pokazatelj ostvarivosti cilja (mjerljivi pokazatelj dostupnosti socijalnih usluga i pokrivenosti socijalnim uslugama, odnosno kapaciteta pružatelja socijalnih usluga) i
– mjere (vidljivi rezultat kojim se ostvaruju ciljevi te za koje su određeni indikatori realizacije mjere, aktivnosti, nositelji/sunositelji aktivnosti, i izvori financiranja).
(3) Obrazac 9. iz stavka 1. ovoga članka sastavni je dio socijalnog plana i ovoga Pravilnika.
(4) Za usluge koje su propisane zakonom kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi na Obrascu 9. iz stavka 1. ovoga članka, u rubrici »izvori financiranja« jedinice područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba dužni su procijeniti potrebe (broj korisnika i naziv socijalnih usluga) za socijalnim uslugama koje će biti podloga za izradu Odluke o mreži socijalnih usluga.
Članak 11.
(1) Praćenje i evaluacija socijalnog plana u nadležnosti je jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Praćenje i evaluacija obuhvaća praćenje mjere i ostvarenost posebnih ciljeva, što se ostvaruje putem indikatora realizacije mjere i pokazatelja ostvarenosti cilja iz Obrasca 8. iz članka 8. stavka 1. ovog Pravilnika.
(3) Praćenje i evaluacija mjera provodi se na godišnjoj razini, a ciljeva i mjera na trogodišnjoj razini.
TREĆI DIO
SOCIJALNI PLAN
Članak 12.
(1) Socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti.
(2) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba predlaže Savjet za socijalnu skrb, a donosi ga predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba za razdoblje od tri godine.
(3) Socijalni plan za područje jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba javno je dostupan, a objavljuje se na mrežnoj stranici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba.
(4) Jedinice područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužne su socijalni plan dostaviti ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi u obliku prikladnom za daljnju elektroničku obradu.
Članak 13.
Skup podataka koji sadrži socijalni plan propisan je na Obrascu 10. Predložak za tekst socijalnog plana, koji se nalazi u prilogu i sastavni je dio ovog Pravilnika.
ČETVRTI DIO
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 14.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-02/23-01/13
Urbroj: 524-09-02-02/7-23-8
Zagreb, 11. srpnja 2023.
Ministar
Marin Piletić, v. r.
Obrazac 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji
PODACI IZ POPISA STANOVNIŠTVA
UKUPAN BROJ STANOVNIKA | |
STANOVNIŠTVO 0 – 19 GODINA | |
STANOVNIŠTVO 0 – 24 GODINE | |
STANOVNIŠTVO 20 – 64 GODINE | |
STANOVNIŠTVO 65 I IZNAD 65 GODINA |
PODACI POTREBNI ZA PONDERIRANJE NA RAZINI ŽUPANIJE
ULAZNI PODACI ZA PONDERIRANJE | UMNOŽAK S KOJIM SE MULTIPLICIRA BROJ GRAĐANA U RIZIKU | |
– Prevalencija invaliditeta (HZJZ) | Prevalencija invaliditeta u županiji/prevalencija invaliditeta u RH = | |
– Stopa rizika od siromaštva (preporuka Mapa siromaštva za razinu JLS i Županije) | Stopa rizika od siromaštva u županiji/stopa rizika od siromaštva u RH = | |
– Udio romske populacije (DZS) | Udio romske populacije u županiji/udio romske populacije u RH = |
PODACI IZ STATISTIČKIH IZVJEŠĆA PODRUČNIH UREDA HRVATSKOG ZAVODA ZA SOCIJALNI RAD
Broj djece čija se prava krše | |
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta | |
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere | |
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni | |
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik | |
Broj odraslih osoba pod skrbništvom u dobi 20 – 64 godina, te broj odraslih osoba pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik | |
Broj osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključiti korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti) | |
Broju osoba s intelektualnim teškoćama, oštećenjima sluha i vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi |
PODACI HRVATSKOG ZAVODA ZA JAVNO ZDRAVSTVO
Broj djece s invaliditetom (0 – 19) | |
Broj odraslih osoba s invaliditetom (20 – 64) | |
Broj djece (u dobi 0 – 19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja. | |
Prosječan broju pacijenata u dobi od 20 – 64 godina u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja | |
Broj osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40 – 48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 20 – 64 g.) | |
Prosječan broju pacijenata u dobi od 65 i više godina u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja | |
Broj starijih osoba s neurozama i afektivnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja (dob 65 g. i stariji od 65 g.) | |
Broj osoba starijih u dobi od 65 i iznad 65 godina oboljelih od demencije | |
Broj pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima/alkoholom | |
Broj hospitaliziranih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola) | |
Broj maloljetnih rodilja u županiji | |
Broj prvorotkinja |
MUP
Broj djece bez pratnje zatečene na području županije | |
Broj prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji | |
Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije |
DRUGO (UKOLIKO SU PODACI DOSTUPNI)
Stopa siromaštva u županiji i stopa dječjeg siromaštva | |
Udio građana u teškoj materijalnoj deprivaciji u županiji | |
Udio građana u prehrambenoj deprivaciji u županiji |
Obrazac 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici područne (regionalne) samouprave odnosno u Gradu Zagrebu
PREVALENCIJA RIZIKA S KOJIM SE SUOČAVAJU GRAĐANI NA NACIONALNOJ RAZINI | BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI KORISTEĆI NACIONALNE PODATKE | BROJ GRAĐANA U RIZIKU U ŽUPANIJI TEMELJEM ŽUPANIJSKIH PODATAKA |
PROCJENA BROJA DJECE U RIZIKU 0 – 19 GODINA (NA RAZINI RH N=741 145) TE DJECE I MLADIH U RIZIKU 0 – 24 (NA RAZINI RH N= 949 997) | ||
DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU 9,4 % sve djece ima teškoće u razvoju Na razini RH N= 69 953 | Koristi se postotak u prvom stupcu (9,4 % sve djece 0 – 19 godina) te se dodatno ponderira na način da se očekivani broj djece pomnoži sa omjerom Prevalencija invaliditeta 0 – 19 u županiji / Prevalencija invaliditeta u RH | Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0 – 19) s invaliditetom |
ZLOSTAVLJANJE I ZANEMARIVANJE DJECE (KRŠENJE DJETETOVIH PRAVA) 9882 djece u RH ili 1,33 % sve djece 0 – 19 | Procjenjuje se da je 1,33 % djece pogođeno ovim rizikom | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece čija se prava krše |
UGROŽENO MENTALNO ZDRAVLJE1 DJECE 0 – 19 Prosječno 2015. – 2021. 15 179 djece i mladih ili 2,05 % sve djece i mladih 0 – 19 Sa neurozama i afektivnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja | Procjenjuje se da je 2,05 % sve djece i mladih 0 – 19 pogođeno ovim rizikom | Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju djece (u dobi 0 – 19) s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja. |
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI Stopa rizika od siromaštva u dobi 0 – 17 je 17,1 % Stopa rizika od siromaštva u dobi 18 – 24 je 15 % | Očekuje se da je oko 15 % djece pogođeno rizikom od siromaštva. Potrebno je ponderirati očekivani broj djece po uslugama na način da se on pomnoži sa omjerom Stopa rizika od siromaštva Županije ili JLS/ Stopa rizika od siromaštva RH Mogući izvor podataka: Mapa siromaštva iz 2016. (Svjetska banka) | Županijski podatak o riziku od siromaštva u dječjoj dobi |
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU 9449 djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere ili 1 % djece i mladih u dobi 0 – 24 godina | Očekuje se da je 1 % djece i mladih s problemima u ponašanju | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih s problemima u ponašanju prema kojima su poduzimane mjere |
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI 448 djece stavljene pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik Hrvatskog zavoda za socijalni rad 339 djece s teškoćama u razvoju (u daljnjem tekstu: DSTUR) u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju 320 mladih zatečeno u skitnji u RH | Očekuje se da je 0,12 % djece i mladih (0 – 24) u potrebi za podrškom jer su usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad u županiji o broju djece i mladih stavljenih pod skrbništvo, a skrbnik je stručni radnik; broju djece s teškoćama u razvoju u dugotrajnom smještaju ili organiziranom stanovanju te broj mladih zatečenih u skitnji |
MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA 0,068 % sve djece i mladih od 0 do 24 g. | Oko 0,068 % sve djece i mladih je pogođeno ovim rizikom | Podatak županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju maloljetnih rodilja u Županiji |
DJECA I MLADI BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA | 0,06 % djece i mladih | Usluge planirati na temelju broja djece bez pratnje zatečene na području županije. Pogranične županije mogu očekivati veći broj djece u potrebi. |
GRAĐANI U RIZIKU U DOBI OD 20 – 64 GODINA (NA RAZINI RH N=2 261 449) | ||
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM | ||
OPĆA PREVENCIJA | 0,35 % građana u dobi 20 – 64 g. | Broj prvorotkinja u županiji na temelju podatka Županijskog zavoda za javno zdravstvo |
NARUŠENI OBITELJSKI ODNOSI I UGROŽAVANJE PRAVA DJETETA 0,44 % populacije u dobi 20 – 64 godine 9882 djece čija su prava prekršena i radi čega su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu. | 0,44 % populacije u dobi 20 – 64 godine | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta |
NASILJE U OBITELJI U 2021. prijavljeno je 4085 kaznenih djela protiv prava djece (2424) i nasilja u obitelji (1661). Uzmemo li da je toliko počinitelja kaznenih djela, govorimo o 0,18 % populacije u dobi 20 – 64 godina. Ovaj pokazatelj samo je približan pokazatelj jer usluge trebaju dosegnuti »tamnu brojku« osoba koje su doživjele nasilje | 0,18 % populacije u dobi 20 – 64 godina. | Podaci županijske policijske uprave o broju prijavljenih KD-a protiv prava djece i nasilja u obitelji. |
KRIZNI DOGAĐAJI | 1 obitelj na 10 000 stanovnika | Županija se kapacitira za stanje pripravnosti u iznenadnim/kriznim situacijama |
RIZIK OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | ||
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI Stopa teške materijalne deprivacije u 2021. godini bila je 3,5 % (DZS). Udio građana u potrebi za uslugom je procijenjen na jednog člana kućanstva kako bi bilo zastupljeno kućanstvo (otprilike oko 60 %, dakle 2,1 % kućanstava u deprivaciji) | 2,1 % građana u dobnoj skupini 20 – 64 Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g. | Ukoliko postoje, koriste se županijski podaci o stopi teške materijalne deprivacije te se uzima 60 % procijenjenog broja građana u teškoj materijalnoj deprivaciji. |
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE Uzet je broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni. U RH ih je 2021. bilo 23 461 | 1,04 % građana 20 – 64 g. Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju primatelja ZMN-a, a koji su nezaposleni i radno sposobni. |
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI 5,6 % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan. Očekujemo da bi barem 50 % građana bilo spremno koristiti navedene usluge, tj. 2,8 % | 2,8 % građana u dobi 0 – 64. *** Za starije osobe su podaci odvojeno prikazani Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g. | Županijski podaci o prehrambenoj deprivaciji ukoliko postoje. Uzima se u obzir 50 % procijenjenog broja građana. |
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA 0,09 % građana od 20 – 64 g. Hrvatska mreža za beskućnike procjenjuje da u RH postoji 2000 beskućnika ili 0,09 % građana od 20 – 64 g. | 0,09 % građana od 20 – 64 g. Podaci se svakako trebaju ponderirati na način da se dobiveni očekivani broj korisnika pomnoži s omjerom Stopa rizika siromaštva JLRS/ Stopa siromaštva RH Moguće je koristiti podatke Svjetske banke o mapi siromaštva iz 2016. g. | – |
GRAĐANI SUOČENI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA | ||
OPĆA PREVENCIJA RADI ZAŠTITE MENTALNOG ZDRAVLJA 12,3 % građana 20 – 64 Od 2015 do 2021. godini u Hrvatskoj je u prosjeku bilo 278 428 građana s neurozama i ostalim duševnim poremećajima2. | 12,3 % građana 20 – 64 | Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju pacijenata u periodu od 2015. do 2021. godine sa: duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja u dobi od 20 – 64. |
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA 0,75 % građana u dobi 20 – 64 g. 16 962 u RH Broj hospitalizacija zbog mentalnog zdravlja u dobi 20 – 59 godina bio je 20 585. Taj broj je umanjen za 17,6 % koliko nosi broj hospitalizacija zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola. Na taj način govorimo o 16 962 hospitalizacija. Iako taj broj nije broj pacijenata radi višestrukih hospitalizacija jednog pacijenta, on je korišten kao jedini dostupan pokazatelj. | 0,75 % građana u dobi 20 – 64 g. | Županijski podaci o broju hospitalizianih pacijenata radi teškoća mentalnog zdravlja (umanjen za hospitalizacije zbog poremećaja povezanih s konzumacijom alkohola) |
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKANJU Istraživanje Stojnić (2018.) ukazuje da je prevalencija patološkog kockanja 1 % Od 2015. – 2021. u prosjeku je bilo 9214 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima ili 0,41 % građana u dobi 20 – 64 g Od 2015. – 2021. u prosjeku je bilo 10712 pacijenata s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola ili 0,48 % građana u dobi 20 – 64 g. | 2 % populacije u dobi 20 – 64 1 % radi patološkog kockanja 0,41 % radi konzumacije psihoaktivnih tvari 0,48 % radi konzumacije alkohola | Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima te duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih uzimanjem alkohola |
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJM 15514 odrasla osoba je pod skrbništvom od čega je oko 70 % u dobi do 65 godina (0,5 % građana u dobi 20 – 64 g.) U 2021. godini bilo je 15514 odraslih osoba pod skrbništvom. Od toga broja treba uzeti u obzir 70 % korisnika (radi dobi) što je 10860 osoba. Od toga 61 % osoba živi u obitelji, a 39 % izvan obitelji, u udomiteljstvu ili ustanovi. Pritom, u 2021. godini 2948 osoba je stavljeno pod skrbništvo što čini 20 % svih skrbništva. | 0,5 % građana u dobi 20 – 64 g. | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju odraslih osoba pod skrbništvom u županiji u dobi 20 – 64 godine. |
GRAĐANI S INVALIDITETOM | ||
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18 – 65 godina (bez korisnika sa psihozama i poremećajima osobnosti) N= 45856 2,03 % građana u dobi 20 – 64 g. U 2021. godini u sustavu socijalne skrbi bilo je 45856 osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 godina, a u tom broju korisnika nisu uključeni korisnici sa psihozama i poremećajima osobnosti (jer su obuhvaćeni u području mentalnog zdravlja) | 2,03 % građana u dobi 20 – 64 g. Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20 – 65 g. u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20 – 65 g. u RH | Podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi u dobi 18 – 65 godina (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti) |
SPECIFIČNI RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM OKO 14000 GRAĐANA STARIJIH OD 18 GODINA U POTREBI SA OSOBNOM ASISTENCIJOM: Osobe s tjelesnim, intelektualnim ili mentalnim oštećenjem kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja Osobe s oštećenjem sluha drugog, trećeg ili četvrtog stupanja težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja Gluhoslijepe osobe s navršenih 18 godina kod kojih je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja. Osoba koja je navršila 18 godina s oštećenjem vida kod koje je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta-oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja. NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI 0,09 % građana u dobi 20 – 64 g. U RH je 2021. bilo 6449 osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi | UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA OSOBNE ASISTENCIJE 2,5 % odraslih osoba s invaliditetom prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Potrebno je ponderiranje na način da se očekivani broj korisnika pomnoži sa omjerom prevalencija invaliditeta u dobi 20 – 65 g. u županiji / prevalencija invaliditeta u dobi 20 – 65 g. u RH UDIO GRAĐANA U POTREBI ZA USLUGAMA PODRŠKE U ZAPOŠLJAVANJU 0,09 % građana u dobi 20 – 64 g. | |
IZBJEGLICE I PRIPADNICI ROMSKE NACIONALNE MANJINE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA U UKUPNOM STANOVNIŠTVU | ||
Udio Roma u Hrvatskoj: N= 24 524 ili 0,63 % stanovništva Ukupan broj Roma procijenjen je na temelju istraživanja Kunac i suradnika (2018.), ne na temelju Popisa stanovištva. | 0,63 % stanovništva Očekivani broj korisnika treba ponderirati na način da se pomnoži sa omjerom udio romske populacije u županiji / udio romske populacije u RH koji je dostupan iz Popisa stanovništva | Županije se mogu koristiti podatkom iz Popisa stanovništva 2021. o broju Roma. Pritom, treba voditi računa da je taj broj manji od stvarnog na što ukazuju i nacionalni pokazatelji. |
Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom Do 31. 12. 2022. u Hrvatskoj je bila 1039 osoba s odobrenom međunarodnom zaštitom te 22 407 raseljenih osoba iz Ukrajine 0,6 % stanovništva | 0,6 % stanovništva * Iako izbjeglice nisu popisane kao dio stanovništva RH, postotak se ne mijenja značajno njihovim dodavanjem te se može koristiti procjena u odnosu na broj stanovnika | Broj osoba pod međunarodnom zaštitom te broj raseljenih osoba iz Ukrajine koji imaju prijavljeni boravak na području županije. |
OSOBE STARIJE ŽIVOTNE DOBI U RIZIKU (NA RAZINI RH BROJ OSOBA U DOBI OD 65 I STARIJIH OD 65 GODINA N=869 239) | ||
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI 6,4 % populacije je starije od 65 godina. Prema podacima Popisa stanovništva iz 2011., u populaciji je bilo 19,74 % starijih osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi. Pored toga, rizik od siromaštva u starijoj populaciji je 32,4 %. To znači da usluge trebaju biti dostupne za minimalno 6,4 % populacije starije od 65 godina. Nadalje, minimalno potrebne usluge smještaja treba osigurati za samce (24,23 %) koji su riziku od siromaštva (55,3 % samačkih kućanstava u dobi 65+), i koji su sniženih funkcionalnih sposobnosti (19,74 % starijih). Dakle usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65 % starijih, a za njih 3,75 % druge usluge podrške. | 6,4 % populacije je starije od 65 godina. Od toga: usluge smještaja ili intenzivne pomoći treba osigurati za 2,65 % starijih, a za njih 3,75 % druge usluge podrške. Dodatno, predlaže se ponderiranje dobivenih brojeva na način da se projicirani broj starijih osoba pomnoži s omjerom stopa siromaštva u Županiji / stopa siromaštva u Republici Hrvatskoj. | S obzirom da Popis stanovništva 2021. ne navodi podatak o udjelu osoba ovisnih o tuđoj pomoći i njezi, županije se mogu koristiti podacima o prevalenciji invaliditeta u starijoj dobi (osobe iznad 65 godina). Od toga broja treba uzeti 32,4 % starijih osoba koje su u riziku od siromaštva. |
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA 6,9 % osoba starijih od 65 godina N=204 049 starijih s neurozama i drugim duševnim poremećajima, u obzir se uzima samo 30 % starijih koji bi bili motivirani za socijalne usluge Uzet je u obzir prosječni broj starijih osoba (starijih od 65 godina) s neurozama i drugim duševnim poremećajima od 2015. – 2021. Prosječno je čak 204 049 starijih osoba imalo teškoće mentalnog zdravlja. No, očekujemo da će samo 30 % starijih imati motivaciju za ovim uslugama. | 6,9 % osoba starijih od 65 godina | Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o prosječnom broju osoba starijih od 65 godina u periodu 2015. – 2021. s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te s ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja. Od toga broja treba računati tek 30 % starijih kao potencijalnih korisnika usluga radi očekivano niže motivacije. |
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE N= 14 444 1,66 % 65 i starijih od 65 godina Radi velikog porasta u protekle dvije godine, uzet je u obzir prosječan broj starijih osoba od 65 godina oboljelih od demencije od 2015. – 2021. godine. | 1,66 % starijih od 65 godina | Podaci županijskog zavoda za javno zdravstvo o broju starijih osoba oboljelih od demencije |
NJEGOVATELJSKI STRES I PODRŠKA OBITELJIMA Visoki stres je prisutan u oko 20 % njegovatelja U projekciji broja korisnika uzima se u obzir: udio starijih ovisnih o tuđoj pomoći (19,74 %), udio starijih osoba u riziku od siromaštva (32,4 %) te viši stres prisutan kod 20 % njegovatelja (Family Caregiver Alliance, 2022.). Otprilike računamo da 1,28 % starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška. | 1,28 % starijih osoba ima njegovatelja ili člana obitelji kojemu je potrebna podrška. | |
TERMINALNO BOLESNE OSOBE N= 46 365 1,2 % ukupnog stanovništva Nacionalni plan razvoja palijativne skrbi 2017. – 2020. predviđa da 46 365 osoba ima potrebu za palijativnom skrbi | 1,2 % ukupnog stanovništva |
1 Kada je riječ o mentalnom zdravlju djece i mladih, korišteni su podaci HZJZ-a, obiteljske medicine te je korišten prosječan broj djece sa dijagnozama od 2015 do 2021. godine. Razlog zašto nije uzeta samo 2021. godina jest u tome što se 2020. i 2021. dogodila eksplozija dijagnosticiranih poteškoća mentalnog zdravlja, primjerice sa oko 11 000 2018. i 2019. godine na 18 309 u 2020. godini te 21 621 u 2021. godini. Smatramo kako prema ovom podatku treba biti oprezan te je stoga uzeta prosječna vrijednost od 2015. do 2021. godine. Korišteni su podaci o duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovani psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te o ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
2 Kada je riječ o mentalnom zdravlju, korišteni su podaci HZJZ-a, obiteljske medicine te je korišten prosječan broj građana sa dijagnozama od 2015. do 2021. godine. Razlog zašto nije uzeta samo 2021. godina jest u tome što se 2020. i 2021. dogodila eksplozija dijagnosticiranih poteškoća mentalnog zdravlja u dobi 20 – 64, primjerice sa oko 250 000 2018. i 2019. godine na 419 009 u 2020. godini te 417 567 u 2021. godini. Smatramo kako prema ovom podatku treba biti oprezan te je stoga uzeta prosječna vrijednost od 2015. do 2021. godine. Korišteni su podaci o duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanih psihoaktivnim tvarima (F11 – F19), neurozama i afektivnim poremećajima povezanima sa stresom i somatoformnim poremećajima (F40 – F48) te o ostalim duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja.
Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
NAZIV PRUŽATELJA:________________________
KONTAKT E-ADRESA, ADRESA I TELEFON: _____________________________
OSNIVAČ:_________________
TIP PRUŽATELJA: A) JAVNA USTANOVA, B) ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA, C) VJERSKA ZAJEDNICA, D) PRIVATNI PRUŽATELJ, E) FIZIČKA OSOBA
ŽUPANIJA/E NA KOJIMA DJELUJE: ___________________
USLUGA | BROJ KORISNIKA NA DAN DD.MM.GGGG. | DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE | GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA (općine i gradovi) | POSTOJI LI LICENCIJA ZA USLUGU Da Ne Još ne, ali je predan zahtjev. | STRUKTURA Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva Proračun države/JLRS: Drugo: |
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||||
Rana razvojna podrška | Djeca s teškoćama u razvoju: | Rana razvojna podrška 0 – 3 g.: Rana razvojna podrška 4 – 7 g.: | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju | Djeca s teškoćama u razvoju | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju) | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi | Starije osobe | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe | Njegovatelji i obitelji starijih osoba | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine ili obitelji | Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Savjetovanje za starije osobe | Starije osobe | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji, skbnici i obitelji starijih osoba | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalno savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalno savjetovanje | Starije osobe | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Obiteljska medijacija | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje se broj korisnika obiteljske medijacije u brakorazvodnom postupku) | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Djeca s teškoćama u razvoju | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Građani u riziku od beskućništva | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Boravak | Starije osobe | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje: | Djeca s teškoćama u razvoju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima) | Djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja) | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj ili organizirano stanovanje | Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima) | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj | Žrtve nasilja u obitelji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom | Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje | Beskućnici | Prenoćište Prihvatilište U domu socijalne skrbi Organizirano stanovanje Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti Od toga broj osoba s demencijom: | Smještaj u domu Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji Organizirano stanovanje | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja | Djeca s teškoćama u razvoju | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti | Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalno mentorstvo | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalno mentorstvo | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pomoć u kući | Osobe s invaliditetom u dobi 18-64 godine | Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući:
Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge: | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI | |||||
Usluga osobne asistencije | Osobe s invaliditetom | Broj korisnika koji ima uslugu: Osobnog asistenta Komunikacijskog posrednika Videćeg pratitelja | Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | |||||
Prilagođeni prijevoz | Djeca s teškoćama u razvoju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Specijalizirani prijevoz i pratnja | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi | Djeca s teškoćama u razvoju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Privremeni/povremeni smještaj radi predaha od skrbi | Obitelji, njegovatelji i skrbnici starije osobe | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Usluga privremene njege u kući radi predaha od skrbi | Obitelji i njegovatelji/skrbnici starije osobe | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima | Djeca s teškoćama u razvoju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Individualni socijalno- pedagoški ili savjetodavni rad | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Koordinator integracije | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Grupna i vršnjačka podrška | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Mentorstvo za mlade s PUP-om | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (npr. Škola za roditelje i drugo) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Info centar za mlade | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Dnevni centar za podršku i informiranje | Građani u riziku od beskućništva | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Klub/centar za druženje starijih osobe | Starije osobe | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva | Građani u riziku od beskućništva | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama | Obitelji pogođene kriznom situacijom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
SOS telefon za žrtve nasilja | Žrtve nasilja u obitelji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Dojavni sustavi u krizama | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice) | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica | Građani u prehrambenoj deprivaciji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući) | Građani u prehrambenoj deprivaciji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Tečajevi znakovnog jezika | Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Dodatan rad s udomiteljima za udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta | Za udomiteljske obitelji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA | |||||
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM | |||||
Logopedska terapija | Djeca s teškoćama u razvoju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge) | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Cjelodnevna skrb i njega u kući | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Njega u kući | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije | Starije osobe oboljele od demencije | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Programi podrške i preventivni programi mladima radi suzbijanja ovisnosti | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi | Građani sa rizicima mentalnog zdravlja | Univerzalna prevencija Selektivna prevencija Indicirana prevencija | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o kockanju | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction) | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Terapijske grupe/ klubovi za ovisnike o drogi | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Vođenje slučaja (case management) | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Palijativna skrb u kući | Terminalno bolesne osobe | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Stacionarna palijativna skrb | Terminalno bolesne osobe | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala | Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima | ||||
DRUGE USLUGE U SURADNJI SA PRAVOSUĐEM | |||||
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć | Žrtve nasilja u obitelji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Besplatna pravna pomoć | Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Besplatna pravna pomoć | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Usluga psihosocijalnog tretmana počinitelja nasilja u obitelji prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji | Počinitelji nasilja | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA | |||||
Podrška u zapošljavanju | Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju | Žrtve nasilja u obitelji | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Radni asistent OSI | Osobe s invaliditetom | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM | |||||
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik | Djeca s teškoćama u razvoju | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, u predškoli i nastavi | Pripadnici romske nacionalne manjine | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Prevoditelj romskog jezika | Pripadnici romske nacionalne manjine | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | |||
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | Prevođenje i tumačenje Tečajevi hrvatskog jezika | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO) | |||||
Podrška interkulturalnih medijatora Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | Broj korisnika Broj interkulturalnih medijatora | Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: | ||
DRUGE USLUGE KOJE NISU NAVEDENE NA PRETHODNOM POPISU | |||||
NAZIV USLUGE | BROJ KORISNIKA NA DAN DD.MM.GGGG. | DODATNA RAZRADA BROJA KORISNIKA USLUGE | GEOGRAFSKO PODRUČJE NA KOJEMU SE USLUGA PRUŽA | STRUKTURA FINANCIRANJA U % Mreža socijalnih usluga: Projektno Privatna sredstva korisnika: Proračun države/JLRS: Drugo: |
Obrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Naziv područnog ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad:________________
Kontakt osoba: ____________________
Podaci o socijalnim rizicima:
Pokazatelj | Broj djece i odraslih |
Broj djece čija se prava krše | |
Broj roditelja protiv kojih su donesene mjere sukladno Obiteljskom zakonu radi kršenja prava djeteta | |
Trenutni broj djece i mladih s PUP-om prema kojima su poduzimane mjere | |
Broj korisnika ZMN-a koji su nezaposleni i radno sposobni | |
Broj djece i mladih pod skrbništvom, a skrbnik je stručni radnik | |
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno) | |
Broj odraslih osoba pod skrbništvom (ukupno), a skrbnik je stručni radnik | |
Broj osoba s invaliditetom (bez psihoza) u dobi od 18 do 65 godina evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi (isključujuči korisnike sa psihozama i poremećajima osobnosti) | |
Broj osoba s intelektualnim teškoćama evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi | |
Broj osoba s oštećenjima sluha evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi | |
Broj osoba s oštećenjima vida evidentiranih kroz sustav socijalne skrbi |
Podaci o broju korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja:
Usluga | Broj korisnika usluga kojima je uslugu pružio Hrvatski zavod za socijalni rad ili je izdana uputnica/zaključak/rješenje kod drugog pružatelja na dan DD.MM.GGGG. | dodatna razrada korisnika usluge |
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | ||
Prva socijalna usluga | ||
Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja | ||
Usluga stručne procjene | Djetetu s razvojnim rizikom, odstupanjem, teškoćama u razvoju: Osobi s invaliditetom: | |
Rana razvojna podrška | Djeca s teškoćama u razvoju | Rana razvojna podrška 0 – 3 g.: Rana razvojna podrška 4 – 7 g.: |
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju) | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi | Starije osobe | |
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe | Njegovatelji i obitelji starijih osoba | |
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine ili obitelji | Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom | |
Savjetovanje za starije osobe | Starije osobe | |
Savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba | |
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Psihosocijalno savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Psihosocijalno savjetovanje | Starije osobe | |
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji/skrbnici i obitelji starijih osoba | |
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Obiteljska medijacija | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva (ne uključuje korisnike radi postupku razvoda braka) | |
Boravak | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Boravak | Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše | |
Boravak | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Boravak | Građani u riziku od beskućništva | |
Boravak | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Boravak | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Boravak | Starije osobe | |
Smještaj ili organizirano stanovanje: | Djeca s teškoćama u razvoju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima) | Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja) | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje | Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtva trgovanja ljudima) | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja |
Smještaj | Žrtve nasilja u obitelji | |
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom | Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji | |
Smještaj ili organizirano stanovanje | Beskućnici | Prenoćište Prihvatilište U domu socijalne skrbi Organizirano stanovanje Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | Smještaj u domu Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji Organizirano stanovanje |
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti | Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade | |
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | |
Socijalno mentorstvo | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Socijalno mentorstvo | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Pomoć u kući | Osobe s invaliditetom u dobi 18 – 64 godine | Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući: Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge: |
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI | ||
Usluga osobne asistencije | Osobe s invaliditetom | Broj korisnika koji ima uslugu: Osobnog asistenta Komunikacijskog posrednika Videćeg pratitelja |
Obrazac 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinicama regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba
Broj građana u riziku u županiji | % građana u riziku u potrebi za socijalnom uslugom | Očekivani broj korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom) | Postojeći broj korisnika usluga | Razlika između broja očekivanog i postojećeg broja korisnika |
SOCIJALNE USLUGE ZA DJECU I MLADE | ||||
BROJ DJECE U ŽUPANIJI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (DSTUR) | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Rana razvojna podrška 0 – 3 g.: 13 % DSTUR Obuhvaćeno je 70 % djece s teškoćama u dobi 0 – 3 godine | ||||
Rana razvojna podrška 4 – 7 g.: 5,85 % DSTUR Obuhvaćeno je 30 % djece s teškoćama u dobi 4 – 7 godina | ||||
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju 8 – 18 g.: 12,66 % DSTUR DSTUR u sustavu socijalne skrbi u dobi 7 – 18 bez djece u smještaju i boravku | ||||
Boravak: 1,91 % DSTUR Nastoji se nacionalno udvostručiti postojeći broj djece u boravku | ||||
Smještaj ili organizirano stanovanje: 1,06 % DSTUR Na temelju postojećih smještajnih kapaciteta | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja: 3,83 % DSTUR Usluga je primjerena pri upisu u OŠ | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Prilagođeni prijevoz: 2,77 % DSTUR Prema broju djece u RH sa tjelesnim oštećenjem | ||||
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi za 6,8 % DSTUR Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu | ||||
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima 6,8 % DSTUR Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu | ||||
SOCIJALNE USLUGE U SURADNJI SA DRUGIM SUSTAVIMA | ||||
Logopedska terapija: 11,6 % DSTUR 70 % djece u dobi od 0 do 7 godina s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije | ||||
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik 6,6 % DSTUR Prema trenutnom broju djece koja koristi uslugu | ||||
BROJ DJECE U ŽUPANIJI BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI I ČIJA SE PRAVA KRŠE | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
SMJEŠTAJ (U KRIZNIM SITUACIJAMA ILI U DRUGIM SLUČAJEVIMA) 23,91 % djece čija se prava krše Prema trenutnom broju djece za koje je izrečena mjera o stanovanju izvan obitelji | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Boravak 17,5 % djece čija su prava prekršena Za djecu čiji roditelji imaju mjeru stručne pomoći ili intenzivne stručne pomoći u dobi od 7 do 14 g. gdje je 50 % djece motivirano za uslugu | ||||
BROJ DJECE U ŽUPANIJI ČIJE JE MENTALNO ZDRAVLJE UGROŽENO | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
70 % djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ostvaruje ukupno sljedeće usluge koje se mogu zbrojiti: Savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih) Psihosocijalno savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih) Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju) *** Ukoliko se dio potreba ostvaruje kroz zdravstveni sektor, može se ovdje navesti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SU OSIGURANE U ZDRAVSTVENOM SEKTORU | ||||
250 % trenutnog broja djece čije je mentalno zdravlje ugroženo – ukupno za programe: Psihoedukativni i preventivni programi za mlade Programi podrške i preventivni programi za mlade radi suzbijanja ovisnosti | ||||
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade 10 % djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a. | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Info centar za mlade dostupan za barem 50 % djece u riziku od siromaštva | ||||
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu 27 % djece u riziku od siromaštva | ||||
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva 40 % djece u riziku od siromaštva 64 447 djece u OŠ je u riziku od siromaštva što je 8,7 % sve djece u dobi 0 – 19 godina, s time da je stopa međugeneracijskog prijenosa 30 % (Istraživanje OBRIRK) Njima su namijenjene tri usluge: socijalno mentorstvo, pomoć i podrška u obrazovanju te međusektorski program rane prevencije siromaštva | ||||
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu 7 % djece u riziku od siromaštva | ||||
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja): 6 % djece s problemima u ponašanju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Boravak 30 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana) 20 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Individualni socijalno-pedagoški ili savjetodavni rad 15 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Grupna i vršnjačka podrška 20 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Mentorstvo za mlade s PUP-om 10 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine 50 % djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja | |||
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja 50 % djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama 25 % djece i mladih usmjereni na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | ||||
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVE TRGOVANJA LJUDIMA) | Smještaj ili organizirano stanovanje 100 % djeca bez pratnje / djeca žrtve trgovanja ljudima 20 % maloljetne trudnice | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja | ||
SOCIJALNE USLUGE ZA GRAĐANE U DOBI 20. – 64. GODINE | ||||
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM | ||||
OPĆA PREVENCIJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | |||
0,7 % građana u dobi 20 – 64 g. za sljedeće dvije usluge: Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi) Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo) | ||||
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine 1,85 % građana 20 – 64 g. | ||||
Psihosocijalno savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine (individualno, grupno ili obiteljsko) Ili obiteljska medijacija koja nije vezana za postupak razvoda braka 2,34 % građana 20 – 64 g. | ||||
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo) 1,53 % građana 20 – 64 g. | ||||
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja 0,3 % populacije u dobi 20 – 64 godina | ||||
NASILJE U OBITELJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj 20 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
SOS telefon za žrtve nasilja 300 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
Besplatna primarna/ sekundarna pravna pomoć 150 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju 50 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
KRIZNI DOGAĐAJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom 1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama 1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika | ||||
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM | ||||
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVTSVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE) | |||
Podrška u zapošljavanju 50 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
Besplatna pravna pomoć 30 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala 10 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti 100 % radno sposobnih nezaposlenih primatelja ZMN-a | ||||
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | |||
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica 50 % građana u prehrambenoj deprivaciji | ||||
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući) 50 % građana u prehrambenoj deprivaciji | ||||
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje 60 % građana u riziku od beskućništva | Od toga Prenoćište Prihvatilište U domu socijalne skrbi Organizirano stanovanje Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 20 % građana u riziku od beskućništva | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Dnevni centar za podršku i informiranje 200 % građana u riziku od beskućništva | ||||
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva 30 % građana u riziku od beskućništva | ||||
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA | ||||
GRAĐANI S RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Univerzalna prevencija 100 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Selektivna prevencija 40 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Indicirana prevencija 10 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici 60 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć 15 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja | Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju 20 % građana koji imaju rizik patološkog kockanja. | |||
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction) 100 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | |||
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi 70 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | ||||
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola | Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu 70 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola | |||
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM I OVISNICI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje 30 % odraslih osoba pod skrbništvom | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 20 % odraslih osoba pod skrbništvom | ||||
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili Vođenje slučaja (case management) iz zdravstvenog sustava 15 % odraslih osoba pod skrbništvom | ||||
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM | ||||
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18 – 65 godina (bez korisnika sa mentalnim oštećenjem) |
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje 6 % osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 8 % osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi | ||||
Pomoć u kući 8 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući: Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge: | |||
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ili socijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge) 40 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva: Druge terapijske/ rehabilitacijske usluge: | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Specijalizirani prijevoz i pratnja 50 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
Dojavni sustavi u krizama 50 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
Cjelodnevna skrb i njega u kući 3 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
Privremeni njegovatelj u obitelji 10 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE | ||||
Usluga osobne asistencije 2,5 % svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a | Broj korisnika koji ima uslugu: Osobnog asistenta Komunikacijskog posrednika Videćeg pratitelja | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA | ||||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju 10 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI | Radni asistent OSI 30 % osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi | |||
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA | Tečajevi znakovnog jezika Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka | |||
SOCIJALNE USLUGE ZA IZBJEGLICE I PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA | ||||
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI | Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: Romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi Prevoditelj romskog jezika 10 % romske populacije | Broj korisnika romskog pomagača Broj korisnika prevoditelja romskog jezika | ||
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA | |||
Koordinator integracije 50 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | ||||
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera 100 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | Prevođenje i tumačenje Tečajevi hrvatskog jezika | |||
Podrška interkulturalnih medijatora 30 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | Broj korisnika Broj interkulturalnih medijatora | |||
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora 100 % interkulturnih medijatora | ||||
DRUGE USLUGE | Besplatna pravna pomoć Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za: 100 korisnika besplatne pravne pomoći | |||
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo | ||||
SOCIJALNE USLUGE ZA STARIJE OSOBE | ||||
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe 37 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | Smještaj u domu Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji Organizirano stanovanje | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice) 41 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku 8 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | ||||
Njega u kući 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Boravak 30 % starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | ||||
Savjetovanje ili psihosocijalno savjetovanje ili psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi 20 % starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | Savjetovanje Psihosocijalno savjetovanje Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA | ||||
Klub/centar za druženje starijih osobe 50 % starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | ||||
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE | DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | |||
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije 30 % starijih oboljelih od demencije | ||||
BROJ STARIJIH OSOBA KOJE IMAJU NJEGOVATELJE KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Savjetovanje obitelji ili psihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji / skrbnicima / njegovateljima starije osobe 100 % starijih osoba koji imaju njegovatelja kojima je potrebna podrška | Savjetovanje Psihosocijalno savjetovanje Psihosocijalna podrška | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Privremeni/povremeni smještaj radi predaha od skrbi 30 % starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška | ||||
Usluga privremene njege u kući radi predaha od skrbi 70 % starijih osoba koji imaju njegovatelja /skrbnika kojima je potrebna podrška | ||||
TERMINALNO BOLESNE OSOBE | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | |||
Palijativna skrb u kući 80 % korisnika u potrebi za palijativnom skrbi | ||||
Stacionarna palijativna skrb 20 % korisnika u potrebi za palijativnom skrbi |
Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
Poštovani, molimo Vas da pažljivo pročitate pitanja ili navedene tvrdnje te iskreno odgovorite. Anketa je usmjerena na istraživanje postojećih usluga i procjenu potreba za pojedinim socijalnim uslugama na području jedinice područne (regionalne) samouprave te na vaš doprinos jačanju kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Unaprijed se zahvaljujemo!
*U sljedećim pitanjima molim da zaokružite točan odgovor ili nadopunite.
1. Naziv jedinice lokalne samouprave
2. Broj pružatelja socijalnih usluga u Vašoj jedinici lokalne samouprave:
3. Koje socijalne usluge se pružaju na Vašem području (zaokružite - moguće više odgovora):
1. Savjetovanje
2. Stručna procjena
3. Psihosocijalno savjetovanje
4. Socijalno mentorstvo
5. Obiteljska medijacija
6. Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja
7. Psihosocijalna podrška
8. Rana razvojna podrška
9. Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovnog obrazovanja
10. Pomoć u kući
11. Boravak
12. Organizirano stanovanje
13. Smještaj
4. Procjenjujete li da je potrebno pružiti dodatne socijalne usluge na području Vaše jedinice lokalne samouprave, u odnosu na već zastupljene socijalne usluge:
DA NE
5. Ako je odgovor DA, molimo Vas da navedete koje su to socijalne usluge, za koju korisničku skupinu te razlog:
_________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________
6. Osiguravate li sredstva u Vašoj jedinici lokalne samouprave za pružatelje socijalnih usluga: DA NE
_________________________________________________________________________________________________________
7. Ako je odgovor DA, molimo Vas da upišete iznos: ______________________________________________________________
8. Koliko navedene tvrdnje odgovaraju stanju u vašoj općini/gradu (1 – uopće ne odgovara, 5 – u potpunosti odgovara):
Općina/Grad ima javno dostupan katalog svih pružatelja usluga na svom području i socijalnih usluga koje pružaj te ga redovito ažurira. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad organizira ili potiče sastanke, sajmove ili duge događaje na kojima pružatelji socijalnih usluga mogu sudjelovati i razmjenjivati informacije. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad financijski potpomaže pružatelje socijalnih usluga u izradi raznovrsnih komunikacijskih sredstava (letaka/brošura, audio i video materijala, internetskih stranica) kako bi osigurali najveći mogući stupanj pristupa informacija različitim korisnicima. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad financijski i infrastrukturno podržava pružatelje usluga kako bi što lakše prevladali komunikacijska ograničenja korisnika: npr. prilagođena digitalna oprema za osobe s oštećenjem vida /sluha, prevoditelji za znakovni jezik, tečajevi stranih ili znakovnog jezika za stručnjake, romski pomagači i drugo. | 1 2 3 4 5 |
U Općini/Gradu pratimo koje su potrebe građana u riziku i usmjeravamo pružatelje da razvijaju socijalne usluge koje odgovaraju tim potrebama. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad daje prednost financiranju onih socijalnih usluga koje nedostaju na našem području, ako su građanima potrebne. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad potiče i podržava pružatelje usluga da usluge pružaju u dislociranim prostorima, mobilno u domu korisnika ili na daljinu posredstvom digitalnih tehnologija. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad sufinancira prijevoz korisnicima koji živeu teškim materijalnim uvjetima, kako bi koristili socijalne usluge koje su im potrebne. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad financira ili podržava razvoj socijalnih usluga za ranjive skupine građana u hitnim i kriznim situacijama. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad potiče, između ostalog i kriterijima financiranja, povezivanje i sinergiju socijalnih usluga koje pružaju različiti pružatelji. | 1 2 3 4 5 |
Potiče li Općina/Grad dijeljenje resursa i opreme među pružateljima? | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad potiče i financira socijalne usluge podrške u samostalnom životu korisnicima nakon prestanka usluge smještaja. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad ima politiku razvoja socijalnih usluga kojima se korisnicima s teškoćama u samostalnom funkcioniranju (osobama s invaliditetom, starijim osobama) pomaže da što je duže moguće ostanu u vlastitom domu ili u svojoj zajednici. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad potiče i financira aktivnosti osposobljavanja i stručne podrške udomiteljskim i posvojiteljima obiteljima na svom području. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad je spremnija pružiti podršku onim organizacijama koje su otvorenije prema korisnicima različite nacionalnosti, vjeroispovijesti, dobi, spola ili drugih obilježja. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad neće financirati one organizacije za koje se utvrdi da su diskriminatorne prema različitim korisnicima. | 1 2 3 4 5 |
U Općini/Gradu podržavamo takav rad s medijima koji štiti dostojanstvo korisnika usluga, ne prikazuje njihove priče senzacionalistički i ne narušava njihovu privatnost. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad ima pravilo da financiranje ili drugi oblik potpore ne mogu dobiti organizacije u kojima su se događali slučajevi zloupotrebe i izrabljivanja korisnika na koje vodstvo organizacije nije djelovalo. | 1 2 3 4 5 |
Potičemo i podržavamo pružatelje usluga da imaju siguran pristup zelenim površinama te zdravoj hrani u našem području | 1 2 3 4 5 |
Naša Općina/Grad ima resurse kako bi se zaštitile žrtve nasilja. | 1 2 3 4 5 |
Naša Općina/Grad upoznata je sa procedurama koje postoje kod pružatelja usluga kada su korisnici verbalno ili fizički agresivni. | 1 2 3 4 5 |
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada se radi sa korisnicima koji imaju izrečene mjere | 1 2 3 4 5 |
Na razini Grada/Općine uspostavljena je dobra suradnja među službama kada maloljetna osoba ili osoba pod skrbništvom ili teško narušenog mentalnog zdravlja bez prethodne najave napusti smještaj | 1 2 3 4 5 |
Upoznati smo kako pružatelji usluga u našoj Općini/Gradu omogućuju korisnicima da podnesu prigovor ili žalbe. | 1 2 3 4 5 |
Stručne službe Općine/Grada sudjeluju ili daju svoje mišljenje i prijedloge kod strateškog planiranja ustanova/organizacija koje financira. | 1 2 3 4 5 |
Stručne službe Općine/Grada prate ostvarivanje planova i postizanje željenih rezultata ustanova/organizacija kojima je osnivač ili ih financira. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad promovira ostvarene rezultate ustanova/organizacija koje pružaju socijalne usluge na našem području. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad putem svojih komunikacijskih kanala, uključujući i kroz medije, distribuira informacije o ostvarenim rezultatima pružatelja socijalnih usluga na našem području. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad prednost pri financiranju daje onim pružateljima usluga koji transparentno izvještavaju o usklađenosti sa standardima kvalitete | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad sudjeluje u praćenju i vrednovanju ostvarenosti rezultata i ciljeva koje si postavljaju ustanove/organizacije kojima smo osnivači ili ih sufinanciramo. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad bira ili imenuje osobe ovlaštene za zastupanje (ravnatelje) pružatelja socijalnih usluga kojima je osnivač temeljem objektivnih stručnih kriterija. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad ne financira programe i usluge organizacija čiji temeljni dokumenti nisu usklađeni sa zakonom i nemaju jasnu strukturu upravljanja | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad potiče ustanove/organizacije koje pružaju socijalne usluge na našem području na uključivanje korisnika u upravljanje ustanovom/organizacijom. | 1 2 3 4 5 |
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga su osobe koje imaju ugled u lokalnoj zajednici i koje su spremne aktivno promicati viziju, misiju, vrijednosti i postignuća ustanove/organizacije. | 1 2 3 4 5 |
Predstavnici Općine/Grada u upravnom tijelu pružatelja socijalnih usluga aktivno doprinose u pripremi strateških i operativnih planova te praćenju njihovog ostvarenja. | 1 2 3 4 5 |
Pružatelji socijalnih usluga na području Općine/Grada imaju dovoljan broj zaposlenika odgovarajućih kvalifikacija i stručnih kompetencija, kako bi zadovoljili potrebe korisnika za uslugama. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad sudjeluje u financiranju profesionalnog usavršavanja stručnjaka i pomagača u ustanovama/organizacijama koje pružaju socijalne usluge na našem području. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad dodatno vrednuje uključivanje volontera kod financiranja projekata i programa pružatelja socijalnih usluga na svom području. | 1 2 3 4 5 |
Općina/Grad organizira ili sudjeluje u aktivnostima i manifestacijama promocije i poticanja volontiranja u ustanovama i organizacijama koje pružaju socijalne usluge. | 1 2 3 4 5 |
Naša Općina/Grad vodi računa da pružatelji socijalnih usluga djeluju u pristupačnim i kvalitetnim prostorijama. | 1 2 3 4 5 |
Otvoreni smo za ustupanje i opremanje prostorija za rad za pružatelje lokalnih socijalnih usluga. | 1 2 3 4 5 |
Važno nam je da prostorije za rad sa korisnicima socijalnih usluga budu u blizini stanica javnog prijevoza. | 1 2 3 4 5 |
Grad/Općina će financijski ili praktično poduprijeti organiziranje specijaliziranog prijevoza za korisnike socijalnih usluga kako bi im usluge bile što pristupačnije. | 1 2 3 4 5 |
Naša Općina/Grad financijski podržava pružatelje usluga u opremanju prostorija, plaćanju režijskih troškova. | 1 2 3 4 5 |
Važno nam je da korisnici socijalnih usluga imaju odvojeni sanitarni čvor čak i kada se koriste prostorije u multifunkcionalnim zgradama s različitim namjenama. | 1 2 3 4 5 |
Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
Ovaj intervju namijenjen je za ispitivanje stavova i izazova s kojima se susreću predstavnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra s ciljem izrade projekcija potreba, analize socijalnih usluga i analize kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
1. Iz kojeg područnog ureda Zavoda za socijalni rad/Obiteljskog centra dolazite?
2. Postoje li usluge koje se ne mogu osigurati kroz mrežu socijalnih usluga na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
3. Postoje li korisničke skupine kojima se ne može osigurati usluga u mreži na području jedinice područne (regionalne) samouprave?
4. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava?
5. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nekog drugog razloga?
6. Koje usluge po Vama nedostaju na području jedinice područne (regionalne) samouprave s obzirom na potrebe korisničkih skupina?
7. S kojom problematikom se susrećete odlaskom na teren prema korisničkoj skupini? (navesti korisničku skupinu)
8. Uočavate li problematiku u kriznim situacijama na terenu koju bi bilo moguće riješiti da postoji drugačija zakonska regulativa?
9. Koliko vremena provodite na provedbi preventivnih programa?
10. Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo doprinijeti unapređenju socijalne skrbi u okviru Vašeg djelovanja?
11. Uočavate li potrebu za jačanjem stručnih i organizacijskih kapaciteta s obzirom na potrebe na terenu?
12. Pomažu li vam stručna usavršavanja za unapređenje Vašeg rada?
Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina
1. Koju korisničku skupinu predstavljate?
2. S kojim se izazovima susrećete kao korisnička skupina ili članobitelji?
3. Koje socijalne usluge su najviše potrebite Vašoj korisničkoj skupini?
4. Prepoznaje li lokalna zajednica potrebe Vaše korisničke skupine s obzirom na aktivnosti koje provodite i radite?
5. Koje je sustave potrebno uključiti u rad za učinkovitije djelovanje i ostvarivanje prava Vaše korisničke skupine?
6. Smatrate li potrebnim uvesti neke inovativne usluge koje nisu navedene Zakonom o socijalnoj skrbi kako bi se poboljšala Vaša socijalna uključenost u zajednicu?
7. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nedostatka financijskih sredstava?
8. Postoje li usluge koje nije moguće realizirati zbog nekog drugog razloga?
9. Sudjelujete li u preventivnim programima?
10. Objasnite na koji način smatrate da bi se preventivnim programima ili mjerama moglo pridonijeti unaprjeđenju socijalne skrbi u okviru Vašeg djelovanja?
11. Na koji način bi se mogli unaprijediti vaši kapaciteti za bolju suradnju s dionicima u zajednici?
Obrazac 9. Ciljevi, mjere i aktivnosti za razdoblje od tri godine
Posebni cilj 1. | ||||
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1 | ||||
Mjera 1.1. | Indikator realizacije mjere | Aktivnosti | Nositelji/sunositelji aktivnosti | Izvori financiranja |
Aktivnost 1.1.1. | Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga | |||
Ostali izvori financiranja | ||||
Aktivnost 1.1.2. | Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga | |||
Ostali izvori financiranja |
Obrazac 10. Predložak za tekst socijalnog plana
1. UVOD
1.1. Svrha i opseg socijalnog plana
Socijalni plan se dovodi u vezu sa ključnim strateškim dokumentima, poput Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, županijskih razvojnih strategija, Nacionalnim planom za razvoj socijalnih usluga i Akcijskim planom za razvoj socijalnih usluga, Zakonom o socijalnoj skrbi, te odgovarajućim pravilnicima.
Definiranje opsega socijalnog plana, tj. koje socijalne usluge su njime obuhvaćene (socijalne usluge propisane zakonom/ostale socijalne usluge u sustavu socijalne skrbi/socijalne usluge integrirane s drugim sektorima).
Definiranje korisničkih skupina koje sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi koriste pojedine socijalne usluge.
1.2. Misija i vizija
Opisuje se smisao, misija, vizija i proces donošenja socijalnog plana te prikupljanja podataka.
2. SOCIOEKONOMSKA I DEMOGRAFSKA STRUKTURA STANOVNIŠTVA
Opći podaci o županiji (geografski položaj, struktura općina i gradova)
Socioekonomska struktura stanovništva u županiji
3. PROCJENA POTREBA U ŽUPANIJI: PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA
3.1. Analiza dostupnosti socijalnih usluga
Preporuča se slijediti sljedeći način prikaza:
Uvodno se objašnjava način prikupljanja podataka te ukupan broj pružatelja koji su dostavili odgovore. Navode se podaci područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i stručne procjene.
Središnji dio ovog dijela socijalnog plana su tablice 1.,2.,3. i 4. koje su sastavni dijelovi Obrasca 5. i koje sadrže procjenu očekivanog broja korisnika, trenutni broj korisnika te utvrđenu razliku između potrebnog i postojećeg broja korisnika. Svakoj od tablica prethodi opisni dio u kojemu se objašnjava koliko je građana pogođeno određenim socijalnim rizicima zbog kojih i trebaju socijalne usluge (a što se računa temeljem Obrasca 2).
U daljnjem tekstu se po potpoglavljima prikazuju rezultati pogođenosti građana socijalnim rizicima (prema Obrascu 2) te potrebe za socijalnim uslugama (prema Obrascu 5). Podaci se razdvajaju za djecu i mlade, građane u dobi 20 – 64 godine, izbjeglice i pripadnike manjina te starije osobe.
3.1.1. Dostupnost socijalnih usluga za djecu u riziku
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa djecu i mlade u županiji, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj djece u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 1. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 1. Procjena potreba za socijalnim uslugama za djecu u riziku 0 – 19 godina te djecu i mlade 0 – 24
BROJ DJECE U RIZIKU U ŽUPANIJI | % DJECE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA | Broj djece u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika) | Postojeći broj djece u županiji koja koriste navedenu uslugu | Razlika između broja djece u potrebi te broja djece koja sada koriste uslugu |
BROJ DJECE U ŽUPANIJI S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU (DSTUR) | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Rana razvojna podrška 0 – 3 g.: 13 % DSTUR Obuhvaćeno je 70 % djece s teškoćama u dobi 0 – 3 godine | ||||
Rana razvojna podrška 47 g.: 5,85 % DSTUR Obuhvaćeno je 30 % djece s teškoćama u dobi 4 – 7 godina | ||||
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju 8 – 18 g.: 12,66 % DSTUR DSTUR u sustavu socijalne skrbi u dobi 7 – 18 bez djece u smještaju i boravku | ||||
Boravak: 1,91 % DSTUR Nastoji se nacionalno udvostručiti postojeći broj djece u boravku | ||||
Smještaj ili organizirano stanovanje: 1,06 % DSTUR Na temelju postojećih smještajnih kapaciteta | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja: 3,83 % DSTUR Usluga je primjerena pri upisu u OŠ | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Prilagođeni prijevoz: 2,77 % DSTUR Prema broju djece u RH sa tjelesnim oštećenjem | ||||
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi za 6,8 % DSTUR Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu | ||||
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima 6,8 % DSTUR Prema broju roditelja njegovatelja u sustavu | ||||
SOCIJALNE USLUGE U SURADNJI S DRUGIM SUSTAVIMA | ||||
Logopedska terapija: 11,6 % DSTUR 70 % djece u dobi od 0 – 7 godina s oštećenjem govorno-glasovne komunikacije | ||||
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik 6,6 % DSTUR Prema trenutnom broju djece koja koriste uslugu | ||||
BROJ DJECE U ŽUPANIJI BEZ ODGOVARAJUĆE RODITELJSKE SKRBI I ČIJA SE PRAVA KRŠE | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima) 23,91 % djece čija se prava krše Prema trenutnom broju djece za koju je izrečena mjera o stanovanju izvan obitelji | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Boravak 17,5 % djece čija su prava prekršena Za djecu čiji roditelji imaju mjeru stručne pomoći ili intenzivne stručne pomoći u dobi od 7 – 14 g. gdje je 50 % djece motivirano za uslugu | ||||
BROJ DJECE U ŽUPANIJI ČIJE JE MENTALNO ZDRAVLJE UGROŽENO | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
70 % djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ostvaruje ukupno sljedeće usluge koje se mogu zbrojiti: Savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih) Psihosocijalno savjetovanje (za sve kategorije djece i mladih) Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju) *** Ukoliko se dio potreba ostvaruje kroz zdravstveni sektor, može se ovdje navesti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SU OSIGURANE U ZDRAVSTVENOM SEKTORU | ||||
250 % trenutnog broja djece čije je mentalno zdravlje ugroženo ukupno za programe: Psihoedukativni i preventivni programi za mlade Programi podrške i preventivni programi za mlade radi suzbijanja ovisnosti | ||||
DJECA U RIZIKU OD SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade 10 % djece u riziku od siromaštva, a čije obitelji su primatelji ZMN-a. | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Info centar za mlade dostupan za barem 50 % djece u riziku od siromaštva | ||||
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu 27 % djece u riziku od siromaštva | ||||
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva 40 % djece u riziku od siromaštva | ||||
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu 7 % djece u riziku od siromaštva | ||||
DJECA I MLADI S PROBLEMIMA U PONAŠANJU | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja): 6 % djece s problemima u ponašanju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja | |||
Boravak 30 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Psihosocijalna podrška (specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana) 20 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Individualni socijalno-pedagoški ili savjetodavni rad 15 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Grupna i vršnjačka podrška 20 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
Mentorstvo za mlade s PUP-om 10 % sve djece i mladih s problemima u ponašanju | ||||
DJECA I MLADI U ALTERNATIVNIM OBLICIMA SKRBI IZVAN OBITELJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine 50 % djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja | |||
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja 50 % djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama 25 % djece i mladih usmjereno je na alternativnu skrb i nakon punoljetnosti | ||||
DJECA I MLADI U KRIZNIM SITUACIJAMA (MALOLJETNIČKA TRUDNOĆA, DJECA BEZ PRATNJE I ŽRTVA TRGOVANJA LJUDIMA) | Smještaj ili organizirano stanovanje 100 % djeca bez pratnje/djeca žrtve trgovanja ljudima 20 % maloljetne trudnice | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja |
3.1.2. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za građane u dobi 20. – 64. godine
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa odraslo stanovništvo u dobi 20. – 64. godine, a sukladno Obrascu 2. u Metodologiji.
Nakon što se utvrdi broj odraslih u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 2. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 2. Procjena potreba za socijalnim uslugama za građane u riziku u dobi 20. – 64. godine
BROJ GRAĐANA U DOBI 20. – 64. G. U RIZIKU U ŽUPANIJI | % GRAĐANA U DOBI 20. – 64. G. U POTREBI ZA SOCIJALNOM USLUGOM | Broj građana u dobi 20. – 64. g. u županiji u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika) | Postojeći broj građana u dobi 20. – 64. G. u županiji kojikoriste navedenu uslugu | Razlika između broja građana u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu |
RIZICI POVEZANI S OBITELJSKIM ODNOSIMA I RODITELJSTVOM | ||||
OPĆA PREVENCIJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | |||
0,7 % građana u dobi 20. – 64. g. za sljedeće dvije usluge: Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi) Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo) | ||||
SAVJETOVANJE I PODRŠKA OBITELJIMA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Savjetovanje za odrasle osobe do 64 godine 1,85 % građana 20. – 64. g. | ||||
Psihosocijalno savjetovanje za odrasle osobe do 64 (individualno, grupno ili obiteljsko) 2,34 % građana 20. – 64. g. | ||||
Psihosocijalna podrška obiteljima zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo) 1,53 % građana 20. – 64. g. | ||||
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja 0,3 % populacije u dobi 20. – 64. godine | ||||
NASILJE U OBITELJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj 20 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
SOS telefon za žrtve nasilja 300 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
Besplatna primarna/sekundarna pravna pomoć 150 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju 50 % trenutnog broja žrtvi nasilja | ||||
KRIZNI DOGAĐAJI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke s djecom 1 smještajni kapacitet na 10 000 stanovnika | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođenihkrizama i katastrofama 1 stambena jedinica na 10 000 stanovnika | ||||
RIZICI POVEZANI SA SIROMAŠTVOM | ||||
GRAĐANI U TEŠKOJ MATERIJALNOJ I SOCIJALNOJ DEPRIVACIJI | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI I DRUGIH SUSTAVA (ZDRAVSTVO, PRAVOSUĐE I ZAPOŠLJAVANJE) | |||
Podrška u zapošljavanju 50 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
Besplatna pravna pomoć 30 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala 10 % građana u teškoj materijalnoj deprivaciji | ||||
SOCIJALNO ISKLJUČENI KORISNICI ZAJAMČENE MINIMALNE NAKNADE | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti 100 % radno sposobnih nezaposlenih primatelja ZMN-a | ||||
GRAĐANI U PREHRAMBENOJ DEPRIVACIJI |
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | |||
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica 50 % građana u prehrambenoj deprivaciji | ||||
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući) 50 % građana u prehrambenoj deprivaciji | ||||
GRAĐANI U RIZIKU OD BESKUĆNIŠTVA |
SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj ili organizirano stanovanje 60 % građana u riziku od beskućništva | Od toga Prenoćište Prihvatilište U domu socijalne skrbi Organizirano stanovanje Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 20 % građana u riziku od beskućništva | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Dnevni centar za podršku i informiranje 200 % građana u riziku od beskućništva | ||||
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva 30 % građana u riziku od beskućništva | ||||
RIZICI U PODRUČJU MENTALNOG ZDRAVLJA | ||||
GRAĐANI SA RIZICIMA MENTALNOG ZDRAVLJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Univerzalna prevencija 100 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Selektivna prevencija 40 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Indicirana prevencija 10 % građana s teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
GRAĐANI SA ZNAČAJNIJIM TEŠKOĆAMA MENTALNOG ZDRAVLJA | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici 60 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja 20 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć 15 % građana sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | ||||
GRAĐANI SUOČENI S OVISNOSTIMA O ALKOHOLU, DROGAMA I KOCKI | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI USLUGE KOJE SE OSTVARUJU KROZ ZDRAVSTVENI SEKTOR | |||
Broj građana koji imaju rizik patološkog kockanja | Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju 20 % građana koji imaju rizik patološkog kockanja | |||
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction) 100 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | |||
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi 70 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim psihoaktivnim tvarima | ||||
Broj građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola | Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu 70 % građana s duševnim poremećajima i poremećajima ponašanja uzrokovanim uzimanjem alkohola | |||
ODRASLE OSOBE S MENTALNIM OŠTEĆENJEM I OVISNICI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje 30 % odraslih osoba pod skrbništvom | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 20 % odraslih osoba pod skrbništvom | ||||
Socijalno mentorstvo ili psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem po zakonu o socijalnoj skrbi ili Vođenje slučaja (case management) iz zdravstvenog sustava 15 % odraslih osoba pod skrbništvom | ||||
RIZICI POVEZANI S INVALIDITETOM | ||||
OSOBE S INVALIDITETOM U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI U DOBI 18 – 65 godina (bez korisnika s mentalnim oštećenjem) | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje 6 % osoba s invaliditetom u sustavu socijalne skrbi | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji | |||
Boravak 8 % osoba s invaliditetom u u sustavu socijalne skrbi | ||||
Pomoć u kući 8 % osoba s invaliditetom u dobi 18 – 65 g. u sustavu socijalne skrbi | Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući Koliko korisnika ima organiziranje prehrane u sklopu usluge | |||
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom ili socijalno mentorstvo po Zakonu o socijalnoj skrbi ili druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge) 40 % osoba s invaliditetom u dobi 18-65 g. u sustavu socijalne skrbi | Broj korisnika psihosocijalne podrške osoba s invaliditetom Broj korisnika usluge socijalnog mentorstva: Druge terapijske/rehabilitacijske usluge: | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Specijalizirani prijevoz i pratnja 50 % osoba s invaliditetom u dobi 18 – 65 g. u sustavu socijalne skrbi | ||||
Dojavni sustavi u krizama 50 % osoba s invaliditetom u dobi 18 – 65 g. u sustavu socijalne skrbi | ||||
Cjelodnevna skrb i njega u kući 3 % osoba s invaliditetom u dobi 18 – 65 g. u sustavu socijalne skrbi | ||||
Privremeni njegovatelj u obitelji 10 % osoba s invaliditetom u dobi 18 – 65 g. u sustavu socijalne skrbi | ||||
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE | ||||
USLUGA OSOBNE ASISTENCIJE 2,5 % svih osoba s invaliditetom prema podacima ŽZJZ-a | Broj korisnika koji ima uslugu: Osobnog asistenta Komunikacijskog posrednika Videćeg pratitelja | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA | ||||
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju 10 % osoba s invaliditetom u dobi od 18 do 65 u sustavu socijalne skrbi | ||||
NEZAPOSLENE OSOBE S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA U RADNO AKTIVNOJ DOBI | Radni asistent OSI 30 % osoba s intelektualnim teškoćama u radno aktivnoj dobi u sustavu socijalne skrbi | |||
EDUKACIJE ZA PRUŽATELJE USLUGA | Tečajevi znakovnog jezika Godišnje uključivanje barem 10 novih stručnjaka |
3.1.3. Procjena dostupnosti socijalnih usluga za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
Narativno se opisuje udio izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u populaciji, a sukladno Obrascu 2.
Nakon što se utvrdi broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine, prikazuje se ispunjena Tablica 3. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 3. Procjena potreba za socijalnim uslugama za izbjeglice i pripadnike romske nacionalne manjine
BROJ IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI | % IZBJEGLICA I PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA | Broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika) | Postojeći broj izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine koji koriste navedenu uslugu | Razlika između broja izbjeglica i pripadnika romske nacionalne manjine u potrebi te broja građana koji sada koriste uslugu |
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA OBRAZOVANJA | ||||
BROJ PRIPADNIKA ROMSKE NACIONALNE MANJINE U ŽUPANIJI | Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi Prevoditelj romskog jezika 10 % romske populacije | Broj korisnika romskog pomagača Broj korisnika prevoditelja romskog jezika | ||
IZBJEGLICE I OSOBE POD MEĐUNARODNOM ZAŠTITOM | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI SEKTORA RADA I ZAPOŠLJAVANJA | |||
Koordinator integracije 50 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | ||||
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera 100 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | Prevođenje i tumačenje Tečajevi hrvatskog jezika | |||
Podrška interkulturalnih medijatora 30 % izbjeglica i osoba pod međunarodnom zaštitom | Broj korisnika Broj interkulturalnih medijatora | |||
Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora 100 % interkulturnih medijatora | ||||
DRUGE USLUGE | Besplatna pravna pomoć Županija razvija kapacitete na način da na 50 000 stanovnika ima kapacitet za: 100 korisnika besplatne pravne pomoći | |||
Udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta Dvije udomiteljske obitelji s kapacitetom za kulturalno osjetljivo udomiteljstvo |
3.1.4. Dostupnost socijalnih usluga za osobe starije životne dobi
Narativno se opisuje razmjer socijalnih rizika koji pogađa osobe starije životne dobi u županiji, a sukladno Obrascu 2.
Nakon što se utvrdi broj osoba starije životne dobi u riziku po pojedinim kategorijama, prikazuje se ispunjena Tablica 4. (koja je dio Obrasca 5).
Tablica 4. Procjena potreba za socijalnim uslugama za starije osobe
BROJ STARIJIH OSOBA U RIZIKU U ŽUPANIJI | % STARIJIH OSOBA U RIZIKU U POTREBI ZA SOCIJALNIM USLUGAMA | Broj starijih osoba u riziku u potrebi za socijalnom uslugom (očekivani broj korisnika) | Postojeći broj starijih osoba u riziku koji koriste navedenu uslugu | Razlika između broja starijih osoba u potrebi te broja starijih osoba koji sada koriste uslugu |
STARIJE OSOBE SNIŽENIH FUNKCIONALNIH SPOSOBNOSTI | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe 37 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | Smještaj u domu Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji Organizirano stanovanje | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice) 41 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku 8 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | ||||
Njega u kući 29 % starijih osoba sniženih funkcionalnih sposobnosti | ||||
STARIJE OSOBE NARUŠENA MENTALNOG ZDRAVLJA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Boravak 30 % starijih osoba sa teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | ||||
Savjetovanje ili psihosocijalno savjetovanje ili psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi 20 % starijih osoba s teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | Savjetovanje Psihosocijalno savjetovanje Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI ILI KROZ SEKTOR CIVILNOG DRUŠTVA | ||||
Klub/centar za druženje starijih osoba 50 % starijih osoba s teškoćama mentalnog zdravlja motiviranih za uslugu | ||||
STARIJE OSOBE OBOLJELE OD DEMENCIJE | DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | |||
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije 30 % starijih oboljelih od demencije | ||||
BROJ STARIJIH OSOBA KOJI IMAJU NJEGOVATELJA KOJIMA JE POTREBNA PODRŠKA | SOCIJALNE USLUGE PREDVIĐENE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | |||
Savjetovanje obitelji ili psihosocijalno savjetovanje obitelji ili psihosocijalna podrška članovima obitelji starije osobe 100 % starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška | Savjetovanje Psihosocijalno savjetovanje Psihosocijalna podrška | |||
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||||
Privremeni/povremeni smještaj radi predaha od skrbi 30 % starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška | ||||
Usluga privremene njege u kući radi predaha od skrbi 70 % starijih osoba koji imaju njegovatelja/skrbnika kojima je potrebna podrška | ||||
TERMINALNO BOLESNE OSOBE | DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI DRUGE USLUGE IZ SEKTORA ZDRAVSTVA | |||
Palijativna skrb u kući 80 % korisnika u potrebi za palijativnom skrbi | ||||
Stacionarna palijativna skrb 20 % korisnika u potrebi za palijativnom skrbi |
3.1.5. Utvrđivanje drugih potreba korisničkih skupina na području županije iskazane dodatnim kvalitativnim i kvantitativnim analizama i intervjuima
Ukoliko postoje neki socijalni rizici ili socijalne usluge koje nisu prikazane u poglavljima 3.1.1. do 3.1.4., a za koje se saznalo dodatnim kvalitativnim ili kvantitativnim analizama, narativno se prikazuju u ovom dijelu.
3.1.6. Zaključak o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga
Nakon što su prikazani i opisani socijalni rizici, kao i trenutno stanje s dostupnosti socijalnih usluga te je utvrđena razlika očekivanog i postojećeg broja korisnika za sve usluge, narativno se iznose zaključci o trenutnoj dostupnosti socijalnih usluga, a kao odgovor na sljedeća pitanja:
1) Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
2) Koji teritorijalni dijelovi županije nisu dostatno pokriveni socijalnim uslugama?
3) Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje rijetki inovativni primjeri ili pilot projekti takvih usluga?
4) Koje usluge su kumulativno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
5) Koje usluge su građanima dostupne, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
6) Postoje li usluge koje se pružaju iznad procijenjenih potreba, kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
7) Za koje usluge i na kojem području županije treba proširiti kapacitete?
8) Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
9) Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
10) Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
Nositelji socijalnog planiranja u Županiji na postavljena pitanja daju odgovore u skladu sa svojim kontekstom i obilježjima. Ukoliko neko pitanje nije primjenjivo za Županiju, nije nužno odgovoriti na njih.
3.2. Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga za održivi razvoj kvalitetnih socijalnih usluga
U drugom dijelu procjene aktualnog stanja, na temelju prikupljenih podataka (kvalitativnih i kvantitativnih) izvještava se o tome kakvi su kapaciteti pružatelja socijalnih usluga na području Županije te kakva je podrška jedinica lokalne i regionalne samouprave pružateljima usluga da ispune standarde kvalitete.
Prvo se tekstualno i grafički opisuju obilježja i broj pružatelja socijalnih usluga na način da se navode podaci poput mjesta registracije i područja djelovanja u Županiji, sektor iz kojeg dolaze, osnivač, izvori financiranja, pružaju li makar jednu licenciranu socijalnu uslugu. Podaci su ovdje prikupljeni temeljem Upitnika iz Obrasca 3. Navodi se i odnos korisnika koji uslugu ostvaruju putem područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 4) i kod pružatelja usluga (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 3) kako bi se utvrdio odnos među podacima i udio korisnika koji usluge ostvaruju preko mreže socijalnih usluga.
Nadalje, prikazuju se izazovi s kojima se susreću pružatelji i područja u kojima bi trebalo jačati njihove kapacitete, a temeljem kvalitativne analize svih podataka prikupljenih intervjuima sa predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra (Obrazac 7), te s predstavnicima korisničkih skupina (Obrazac 8).
U posljednjem dijelu prikazuju se rezultati podataka prikupljenih od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te kvalitativna i kvantitativna analiza svih pristiglih odgovora (podaci prikupljeni upitnikom u Obrascu 6), a kako bi se utvrdio njihov doprinos kvaliteti i održivosti socijalnih usluga.
Zaključno, navodi se kako se u županiji do sada poticala izvrsnost kroz pitanja poput:
– Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
– Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
– Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promocijom na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
– Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
– Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i paraprofesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čini kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
– Što županija/JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
– Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
– Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
4. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI
Narativno se opisuju prioriteti i smjer razvoja socijalnih usluga u trogodišnjem razdoblju kako bi se argumentirala vizija i misija. Također, navode se i ključne promjene u opsegu i pristupu razvoja socijalnih usluga koje se žele promovirati u budućnosti.
Nakon toga se u predlošku iz Obrasca 9 iznose ciljevi, mjere, aktivnosti i indikatori kao i izvori financiranja te na način da se razdvoje ciljevi usmjereni na povećanje dostupnosti socijalnih usluga te ciljevi usmjereni na jačanje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga i podržavanje održivosti njihova rada.
Koristi se sljedeći predložak:
Posebni cilj 1. | ||||
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1 | ||||
Mjera 1.1. | Indikator realizacije mjere | Aktivnosti | Nositelji/sunositelji aktivnosti | Izvori financiranja |
Aktivnost 1.1.1. | Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga | |||
Ostali izvori financiranja | ||||
Aktivnost 1.1.2. | Broj korisnika za koje se očekuje financiranje u mreži socijalnih usluga | |||
Ostali izvori financiranja |
5. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana opisuje se kako će se pratiti ostvarivanje socijalnog plana i utvrđivanje indikatora predviđenih u Poglavlju 4 Socijalnog plana.
Objašnjava se kako će se unaprijediti koordinacija sa akterima zaduženima za određene aktivnosti te na koji način će se promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti kao zagovarački alat.
Ukoliko postoji potreba, može se predvidjeti i u kojim će se okolnostima napraviti revizija socijalnog plana.
Opisuje se kako će se provoditi godišnja evaluacija realizacije mjera, a kako će se provesti trogodišnja evaluacija ostvarenosti ciljeva.
Predviđa se dinamika donošenja akcijskih planova za svaku godinu.
SMJERNICE ZA IZRADU JEDINSTVENE METODOLOGIJE ZA PROCJENU POTREBA TEMELJEM KOJE SE IZRAĐUJE SOCIJALNI PLAN
1. UVOD
Jedinstvena metodologija za procjenu potrebu namijenjena je svima u jedinici regionalne samouprave koji su odgovorni za proces socijalnog planiranja na županijskoj razini u Hrvatskoj, uključujući savjete za socijalnu skrb u svakoj županiji. Ova metodologija procjene potreba ključni je okvir osmišljen kako bi pomogao županijskim tijelima da utvrde stanje trenutnih usluga, identificiraju potrebe u pružanju usluga i projiciraju buduće potrebe socijalnih usluga za svoje stanovništvo. Istovremeno, socijalni planovi trebaju informirati MRMSOSP o potrebama za socijalnim uslugama u svrhu širenja mreže socijalnih usluga i ugovaranja novih usluga. Razvoj socijalnih usluga na razini županije trebao bi biti usklađen i s drugim reformskim procesima u Republici Hrvatskoj, a posebice s procesom deinstitucionalizacije u području skrbi za djecu i mlade, te odrasle osobe s invaliditetom.
Proces socijalnog planiranja i izrada prijedloga socijalnog plana je sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj: 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23) (u daljnjem tekstu: Zakon o socijalnoj skrbi) povjerena Savjetima za socijalnu skrb (čl. 241) koji se osnivaju odlukom skupštine jedinice područne (regionalne) samouprave, a savjet za socijalnu skrb Grada Zagreba odlukom Gradske skupštine Grada Zagreba (st. 2). Savjet za socijalnu skrb čine predstavnici jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba i lokalne samouprave, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, domova socijalne skrbi, centara za pomoć u kući, korisnika te drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi, ustanova iz područja obrazovanja, zdravstva, zapošljavanja, strukovnih komora i udruga te udruga za promicanje prava korisnika socijalne skrbi. (st.3). Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi, socijalni plan obuhvaća analizu kapaciteta, dostupnost pružatelja socijalnih usluga, analizu potreba i specifične ciljeve razvoja institucionalnih i izvaninstitucionalnih socijalnih usluga, s posebnim naglaskom na usluge za skupine u većem riziku od socijalne isključenosti (čl. 241. st. 5.).
Sastavni dio županijskog socijalnog planiranja jest procjena potreba koja treba biti uključena u konačni dokument. Na temelju procijenjenih potreba utvrđuju se prioriteti za sljedeće 3 godine i načina na koji će surađivati s drugima kako bi se ostvarili ciljevi iz plana. Podaci prikupljeni procjenom potreba pomoći će županiji da odluči o svojim prioritetima i pomoći će u izradi detaljnijih godišnjih akcijskih planova.
Polazna točka za procjenu potreba stanovništva je definicija stanovništva koje živi u županiji i njihovih obilježja. To uključuje opisivanje demografskog profila stanovništva koji bi trebao uključivati trenutni i predviđeni budući sastav stanovništva prema dobi, spolu, zemljopisnom položaju, urbano-ruralnoj distribuciji, sastavu kućanstva, uključujući bračni status i specifične podskupine stanovništva, kao što su etničke skupine. Korisno je opisati i geografska obilježja te prostorni razmještaj stanovništva kako bi se dobili podaci o specifičnostima prostora i područjima županije gdje se može očekivati manja dostupnost usluga. Važno je identificirati nejednakosti unutar županije, a korisna je i usporedba županije s okruženjem ili nacionalnim pokazateljima kako bi se naglasili specifični izazovi. Za procjenu potreba za socijalnim uslugama važno je uvodno opisati materijalne, socijalne i gospodarske okolnosti koje mogu ukazati na socijalne i zdravstvene probleme, poput nezaposlenosti, siromaštva, neadekvatnih stambenih uvjeta, ovisnosti stanovnika o socijalnim transferima i naknadama. Poželjno je utvrditi i osnovne parametre zdravstvene dobrobiti kroz podatke o prosječnom životnom vijeku na području Županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti), kao i očekivanom zdravom životnom vijeku na području županije (duljina vremena koje netko može očekivati da će živjeti u dobrom zdravlju). Neophodno je da se zdravstvene potrebe razmatraju u korelaciji s potrebama socijalne skrbi budući da će pogoršanje ili zanemarivanje zdravlja vjerojatno rezultirati povećanjem socijalne skrbi, a time i povećanjem ukupnih troškova skrbi. Stoga su važni podaci o prevalenciji invaliditeta, mentalnom zdravlju, kroničnim i terminalnim bolestima, demencijama i bolestima radi kojih osobe starije životne dobi trebaju tuđu pomoć i njegu.
Nakon šireg opisa socio-demografskih i geografskih obilježja županije, pristupa se procjeni potreba stanovništva za novim i kvalitetnijim socijalnim uslugama. Procjena potreba trebala bi biti utemeljena na socijalnim rizicima i problemima na koje želimo odgovoriti socijalnim uslugama, a ne isključivo na informaciji o postojećim uslugama. Trebalo bi uzeti u obzir cijeli životni tijek, od rane intervencije/prevencije do srednjoročne potpore i dugoročne skrbi. Stoga se potrebe procjenjuju na način da se prvo utvrdi koliki je opseg stanovništva u potrebi za socijalnim uslugama. U drugom koraku se procjenjuje trenutni obrazac i razina pokrivenosti socijalnim uslugama da bi se u trećem koraku utvrdio opseg jaza između potreba i trenutne ponude. U ovom je procesu važno razlikovati potrebu naspram potražnje. Osobe s očito visokom razinom potreba možda neće tražiti niti im se mogu pružiti usluge. To se posebno odnosi na vrlo marginalizirane zajednice. Također je važno biti svjestan da pružanje usluga često generira potražnju koja nije uvijek isto što i »potreba«.
U kontekstu izrade socijalnog plana, socijalne usluge uključuju usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, ali i sve druge inovativne i projektno financirane socijalne usluge koje pružaju licencirani i nelicencirani pružatelji socijalnih usluga. No, radi procjene potreba stanovništva važna je informacija o dostupnosti i pojedinih usluga koje se pružaju iz drugih sustava (primjerice zdravstva, pravosuđa, obrazovanja) kako bi se postojeći resursi koristili što bolje.
Proces procjene potreba i izrade socijalnog plana je participativan te je poželjno uključiti različite izvore i vrste podataka kao i različite dionike i korisnike socijalnih usluga. Kombiniraju se kvantitativni i kvalitativni podaci koji su već dostupni u statističkim bazama, znanstvenim i stručnim istraživanjima ili će se prikupiti kroz proces socijalnog planiranja. Korisni su i komparativni pristupi koji koriste usporedbe između različitih zemljopisnih područja ili skupina stanovništva, kao i korporativni pristupi u kojima se prikupljaju uglavnom kvalitativne informacije kako bi se razumjeli stavovi dionika (korisnika, javnosti, stručnjaka, kreatora politika itd.) o trenutnim potrebama i prioritetima za buduće pružanje usluga. Važno je identificirati, uključiti i angažirati ključne dionike rano u procesu procjene potreba kako bi se osiguralo da su stajališta dionika oblikovala donošenje odluka i raspodjelu resursa te da su njihova stajališta integrirana u naknadne procese strateškog planiranja. Važno je napomenuti da dionici uključuju pružatelje usluga iz različitih sektora (privatni, državni i nevladin sektor), te licencirane i nelicencirane pružatelje. Skupina dionika koja zahtijeva posebnu pozornost su korisnici socijalnih usluga.
Nakon što su županijski akteri procijenili koliki je jaz između dostupnih i potrebnih socijalnih usluga, participativno se odlučuje o prioritetima, i to ne samo o novim socijalnim uslugama ili većem broju korisnika, nego i o tome kako će ukupno biti poboljšani modeli skrbi te osigurati inovativne socijalne usluge koje će biti temeljene na sljedećim načelima:
• Stanovništvo se potiče na samopomoć i brigu o vlastitoj dobrobiti
• Osobe, uključujući one koji su ovisni o tuđoj pomoći, mogu živjeti, koliko je to razumno izvedivo, neovisno kod kuće ili u ugodnom okruženju u svojoj zajednici.
• Korisnici usluga socijalne skrbi imaju pozitivna iskustva s tim uslugama te se poštuje njihovo dostojanstvo.
• Usluge socijalne skrbi usmjerene su na pomoć u održavanju ili poboljšanju kvalitete života korisnika usluga.
• Usluge socijalne skrbi trebale bi doprinijeti smanjenju nejednakosti.
• U pružanju usluga socijalne skrbi resursi se koriste učinkovito.
Odgovor na rezultate procjene potreba može zahtijevati nove resurse u obliku dodatnih ulaganja. Međutim, ako se procjenom identificiraju usluge koje su neučinkovite ili koje bi se mogle pružiti na učinkovitiji način, tada postoje prilike za zaustavljanje neučinkovitih usluga i ponovno ulaganje resursa negdje drugdje ili za redizajniranje usluga kako bi bile učinkovitije. Važno je napomenuti da je dobro razrađen strateški plan polazna točka za svaku županiju koja nastoji povećati sredstva za socijalne usluge. Pilot projekti temeljeni na lokalnoj procjeni potreba u posebno ugroženim područjima dobar su način da županije pokažu učinkovito korištenje resursa s dobrim rezultatima za korisnike usluga, što bi zauzvrat trebalo privući daljnja izdvajanja u te usluge.
U županijskim planovima je važno utvrditi načine evaluacije, a potrebni su jasni SMART ciljevi koji se mogu pratiti, mjeriti i revidirati tijekom sljedeće tri godine. Uz ciljeve i aktivnosti, važno je predvidjeti odgovornost dionika za njihovu realizaciju kao i izvore financiranja. S obzirom na različite modele financiranja i pružanja usluga u Hrvatskoj, odgovornost za promjene i poboljšanje pružanja usluga negdje je između županije i MRMSOSP-a. MRMSOSP ne samo da izravno financira i upravlja socijalnim uslugama, također provodi proces ugovaranja s pružateljima socijalnih usluga. Županije stoga trebaju jasno odrediti ne samo što će učiniti u sljedeće tri godine kako bi odgovorile na potrebe svojih građana, već također predlažu odgovarajuće mjere resornom Ministarstvu.
2. ŽUPANIJSKA PROCJENA POTREBA: PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA
Procjena potreba treba biti usklađena s dva ključna prioriteta istaknuta u Nacionalnom planu za razvoj socijalnih usluga 2021. – 2027., a to su 1) dostupnost i ravnomjerni regionalni razvoj socijalnih usluga i 2) kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga. Stoga, procjena potreba sastoji se od procjene dostupnosti socijalnih usluga i procjene kapaciteta pružatelja socijalnih usluga. U narednom tekstu opisuju se smjernice za procjenu oba segmenta.
2.1. PROCJENA DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA U ŽUPANIJI
Kako bismo mogli procijeniti dostupnost socijalnih usluga u županiji, potrebno je odgovoriti na četiri ključna pitanja:
1) Što smatramo i uključujemo u procjenu kao socijalne usluge?
2) Koga smatramo pružateljima socijalnih usluga?
3) Koliko je građana izloženo određenim socijalnim rizicima te, s obzirom na razmjer rizika, koliko je građana u potrebi za određenim socijalnim uslugama?
4) Kolika je trenutna pokrivenost građana potrebnim socijalnim uslugama?
2.1.1. Što su i koje su socijalne usluge?
Prema Zakonu o socijalnoj skrbi socijalnim uslugama se smatraju »aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici« (čl. 70. Zakon o socijalnoj srbi).
Da bismo neku aktivnost nazvali socijalnom uslugom, bitni su sljedeći osnovni kriteriji:
1) pridonose kvaliteti života i uključenosti u zajednicu onih skupina građana koje tradicionalno smatramo ranjivima. Važno je da takve aktivnosti pridonose prevenciji i prevladavanju privremenih ili trajnih teškoća koje dovode do socijalne isključenosti, odnosno da pomognu u zaštiti kvalitete života u zajednici kada je korisnik suočen s nekim socijalnim problemom ili rizikom u cjeloživotnoj perspektivi. Sukladno određenju korisnika sustava socijalne skrbi iz Zakona o socijalnoj skrbi, korisnike socijalnih usluga možemo svrstati u sljedeće kategorije: djeca, mladi i obitelji u riziku, građani u riziku od siromaštva, starije osobe, osobe s invaliditetom, osobe s teškoćama mentalnog zdravlja, izbjeglice i pripadnici nacionalnih manjina (osobito Romi).
2) Socijalne usluge podrazumijevaju da između pružatelja i korisnika postoji odnos koji se temelji na načelu individualizacije i dobrovoljnosti. Prema tome, takvim uslugama ne smatramo mjere (čak i kada je riječ o stručnoj pomoći, uključujući i tretman) koje su prisilne (primjerice u obiteljsko-pravnoj zaštiti, penalnom sustavu, zaštiti maloljetnika s problemima u ponašanju i sl.).
3) Socijalnim uslugama smatramo one usluge kojima je cilj zadržati korisnike u obitelji i/ili u lokalnoj zajednici uz aktiviranje lokalne podrške, a samo kada to nije moguće uključuju oblike smještaja najbliže stanovanju u obitelji (npr. organizirano stanovanje, udomiteljska obitelj, krizni smještaj). To znači da se u planiranju socijalnih usluga treba usmjeriti na izvaninstitucionalne usluge. Usluge institucionalnog smještaja i sada pokrivaju velike potrebe, no treba razmišljati u smjeru povećanja izvaninstitucionalnih usluga.
4) Socijalne usluge trebaju biti regulirane okvirom javnih politika kako bi se očuvala dobrobit najranjivijih dijelova društva. Socijalne usluge stoga trebaju biti podložne provjeri kvalitete i uvjeta u kojima se pružaju, a nisu rezultat individualnog dogovora pružatelja i korisnika bez mogućnosti provjere sustava zaduženog za nadzor i praćenje kvalitete. Usluge koje se pružaju protivno Zakonu o socijalnoj skrbi bez odgovarajuće licencije, a posebno ako se temeljem toga stječe materijalna korist izravnim naplaćivanjem od korisnika ne smatraju se socijalnim uslugama te je potrebno poduzeti mjere radi prestanka takve prakse i licenciranja pružatelja.
5) U osnovi organiziranja socijalnih usluga je stručni rad. Socijalne usluge se ne temelje na neformalnoj podršci. No, to ne znači da se u nekom segmentu u pružanje usluge ne mogu uključiti volonteri. Osim toga, u pružanje socijalne usluge uključuje se čitav niz tzv. para-profesionalaca i novih zanimanja (njegovatelji, pružatelji usluge pomoći u kući, osobni asistenti, udomitelji, pomoćnici u nastavi, prevoditelji znakovnog jezika, obiteljski suradnici, kulturni medijatori…), no za organizaciju i usmjeravanje socijalnih usluga treba biti zadužen kvalificirani visoko-obrazovani stručnjak.
Prema svojoj svrsi, socijalne usluge osiguravaju: skrb i smještaj izvan vlastite obitelji, podršku u socijalizaciji i socijalnom uključivanju, podršku i pomoć u redovitom svakodnevnom funkcioniranju te specifičnu tretmansku stručnu pomoć radi prevladavanja točno određenih psihosocijalnih rizika i fizičkih ograničenja. Pored toga, socijalne usluge trebaju odgovoriti na različite socijalne rizike i ponuditi raspon aktivnosti od preventivnih, tretmanskih pa sve do kompleksne dugotrajne skrbi.
2.1.2. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
Iako nije moguće u potpunosti popisati sve socijalne usluge, ovdje nudimo jedan mogući popis socijalnih usluga kao smjernica za socijalno planiranje (Tablica 1). Kada se prikupljaju podaci o socijalnim uslugama, važno je usluge vezati uz kategorije korisnika koji imaju određene psihosocijalne rizike kako bi se preciznije utvrdile potrebe za socijalnim uslugama.
Tablica 1. Popis socijalnih usluga uključenih u socijalno planiranje
Usluga | Korisnici | Dodatna razrada korisnika usluge |
SOCIJALNE USLUGE PROPISANE ZAKONOM O SOCIJALNOJ SKRBI | ||
Rana razvojna podrška | Djeca s teškoćama u razvoju | Rana razvojna podrška 0 – 3 g. Rana razvojna podrška 4 – 7 g. |
Psihosocijalna podrška djetetu ili obitelji djeteta s teškoćama u razvoju | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Psihosocijalna podrška koju su ostvarila djeca (ne uključuje djecu s teškoćama u razvoju i djecu s problemima u ponašanju) | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Psihosocijalna podrška specifično za djecu i mlade s PUP-om radi provedbe psihosocijalnog tretmana | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Psihosocijalna podrška obiteljima i odraslim osobama zbog obiteljskih i drugih rizika (bolest, siromaštvo, ovisnosti, invaliditet i drugo) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s mentalnim oštećenjem | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Psihosocijalna podrška odrasloj osobi s invaliditetom | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Psihosocijalna podrška za odraslu osobu starije dobi | Starije osobe | |
Psihosocijalna podrška obitelji starije osobe | Njegovatelji i obitelji starijih osoba | |
Savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo Djeca bez pratnje | |
Savjetovanje odrasle osobe do 64 ili obitelji | Rizici povezani s obiteljskim odnosima i roditeljstvom | |
Savjetovanje za starije osobe | Starije osobe | |
Savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba | |
Psihosocijalno savjetovanje za sve kategorije djece i mladih | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Psihosocijalno savjetovanje odrasle osobe do 64 ili obitelji (individualno, grupno ili obiteljsko) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Psihosocijalno savjetovanje | Starije osobe | |
Psihosocijalno savjetovanje obitelji starije osobe | Njegovatelji, skrbnici i obitelji starijih osoba | |
Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Obiteljska medijacija | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Boravak | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Boravak | Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i čija se prava krše | |
Boravak | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Boravak | Građani u riziku od beskućništva | |
Boravak | Odrasle osobe mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Boravak | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Boravak | Starije osobe | |
Smještaj ili organizirano stanovanje | Djeca s teškoćama u razvoju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj (u kriznim situacijama ili u drugim slučajevima) | Djeca u županiji bez odgovarajuće roditeljske skrbi i djeca čija se prava krše | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje (krizni, radi provedbe psihosocijalnog tretmana ili drugi oblik smještaja) | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | Djeca u domu Djeca u udomiteljskoj obitelji Djeca u organiziranom stanovanju Djeca kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje do 26. godine | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja |
Smještaj ili organizirano stanovanje | Djeca i mladi u kriznim situacijama (maloljetnička trudnoća, djeca bez pratnje i žrtve trgovanja ljudima) | Djeca i mladi u domu Djeca i mladi u udomiteljskoj obitelji Djeca i mladi u organiziranom stanovanju Djeca i mladi kod drugih pružatelja |
Smještaj | Žrtve nasilja u obitelji | |
Smještaj ili organizirano stanovanje za majke/roditelja s djecom | Majke/roditelji s djecom u kriznoj situaciji | |
Smještaj ili organizirano stanovanje | Beskućnici | Prenoćište Prihvatilište U domu socijalne skrbi Organizirano stanovanje Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni, radi provođenja rehabilitacijskih programa, u drugim slučajevima) ili organizirano stanovanje | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | Organizirano stanovanje Dom socijalne skrbi Udruga/vjerska zajednica Kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji |
Smještaj (krizni ili u drugim okolnostima) ili organizirano stanovanje za starije osobe | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti Od toga broj starijih osoba oboljelih od demencije | Smještaj u domu Smještaj koji organizira vjerska zajednica/udruga Smještaj kod fizičke osobe ili udomiteljske obitelji Organizirano stanovanje |
Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Socijalno mentorstvo za odrasle primatelje ZMN-a, osobe koje izlaze iz ustanova ili penalnog sustava ili druge osobe u riziku od socijalne isključenosti | Socijalno isključeni korisnici zajamčene minimalne naknade | |
Socijalno mentorstvo djetetu korisniku zajamčene minimalne naknade | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Socijalno mentorstvo radi prestanka usluge smještaja | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | |
Socijalno mentorstvo | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Socijalno mentorstvo | Osobe s invaliditetom (bez osoba s mentalnim oštećenjem) | |
Pomoć u kući | Osobe s invaliditetom u dobi 18 – 64 godina | Koliko je ukupno korisnika pomoći u kući Koliko korisnika ima organiziranu prehranu u sklopu usluge |
Pomoć u kući koja uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Pomoć u kući koja ne uključuje organiziranje prehrane | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
PREMA ZAKONU O OSOBNOJ ASISTENCIJI | ||
Usluga osobne asistencije | Osobe s invaliditetom | Broj korisnika koji ima uslugu: Osobnog asistenta Komunikacijskog posrednika Videćeg pratitelja |
DRUGE INOVATIVNE I PROJEKTNO FINANCIRANE USLUGE IZ SUSTAVA SOCIJALNE SKRBI | ||
Prilagođeni prijevoz | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Specijalizirani prijevoz i pratnja | Osobe s invaliditetom | |
Organizirani prijevoz i pratnja za starije i nemoćne osobe | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Privremeni njegovatelj u obitelji radi predaha od skrbi | Osobe s invaliditetom | |
Privremeni/povremeni smještaj radi predaha od skrbi | Obitelji, skrbnici i njegovatelji starije osobe | |
Usluga privremene njege u kući radi predaha od skrbi | Obitelji, skrbnici i njegovatelji starije osobe | |
Stanovanje u vlastitom domu uz intenzivnu i kontinuiranu podršku | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Grupni ili individualni oblici podrške roditeljima njegovateljima | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Psihoedukativni i preventivni programi za mlade | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Individualni socijalno-pedagoški ili savjetodavni rad | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Koordinator integracije | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | |
Grupna i vršnjačka podrška | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Mentorstvo za mlade s PUP-om | Djeca i mladi s problemima u ponašanju | |
Podrška i pomoć tijekom tranzicije u roditeljstvo (individualni, grupni i psihoedukativni programi) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Grupe podrške roditeljima s malom djecom (škola za roditelje i drugo) | Odrasle osobe i obitelji koje su suočene s rizicima glede obiteljskih odnosa i roditeljstva | |
Info centar za mlade | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Dnevni centar za podršku i informiranje | Građani u riziku od beskućništva | |
Socijalizacijske i razvojne aktivnosti za djecu | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Pomoć i podrška u obrazovanju za djecu u riziku od siromaštva | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu | Djeca u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti | |
Klub/centar za druženje starijih osobe | Starije osobe | |
Stambeno zbrinjavanje mladih u kriznim situacijama | Djeca i mladi u alternativnim oblicima skrbi izvan obitelji | |
Stambeno zbrinjavanje osoba u riziku od beskućništva | Građani u riziku od beskućništva | |
Privremeno stambeno zbrinjavanje obitelji pogođene krizama i katastrofama | Obitelji pogođene kriznom situacijom | |
SOS telefon za žrtve nasilja | Žrtve nasilja u obitelji | |
Dojavni sustavi u krizama | Osobe s invaliditetom | |
Alarmni dojavni sustav za starije osobe (npr. SOS narukvice) | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Socijalna samoposluga i/ili dostava/podjela namirnica | Građani u prehrambenoj deprivaciji | |
Pučka kuhinja i/ili dostava pripremljenih gotovih obroka (koji nisu obuhvaćeni uslugom pomoć u kući) | Građani u prehrambenoj deprivaciji | |
Tečajevi znakovnog jezika | Za pružatelje usluga za rad s osobama s invaliditetom | |
Dodatan rad s udomiteljimaza udomiteljstvo u skladu s etničkim, jezičnim, kulturnim i vjerskim podrijetlom djeteta | Za udomiteljske obitelji | |
USLUGE U SURADNJI S DRUGIM SUSTAVIMA | ||
USLUGE U SURADNJI SA ZDRAVSTVOM | ||
Logopedska terapija | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Druge terapijske i rehabilitacijske usluge koje se pružaju projektno kroz sustav socijalne skrbi ili u sektoru zdravstva (primjerice terapijsko jahanje, terapije potpomognute životinjama, radna terapija, druge terapijske usluge) | Osobe s invaliditetom | |
Cjelodnevna skrb i njega u kući | Osobe s invaliditetom | |
Njega u kući | Starije osobe sniženih funkcionalnih sposobnosti | |
Kontinuirana njega u kući za oboljele od demencije | Starije osobe oboljele od demencije | |
Programi podrške i preventivni programi mladima radi suzbijanja ovisnosti | Djeca čije je mentalno zdravlje ugroženo | |
Preventivni programi u području javnog zdravstva ili socijalne skrbi | Građani sa rizicima mentalnog zdravlja | Univerzalna prevencija Selektivna prevencija Indicirana prevencija |
Programi socijalnog uključivanja ovisnika i osoba s teškoćama mentalnog zdravlja u zajednici | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | |
Organizirane kreativne, rekreativne i socijalizacijske aktivnosti strukturiranog provođenja slobodnog vremena | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | |
Grupe podrške i vršnjačka podrška za osobe s teškoćama mentalnog zdravlja | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | |
Grupe podrške za članove obitelji osoba s teškoćama mentalnog zdravlja | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | |
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o kockanju | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | |
Programi smanjenja štete za ovisnike (harm reduction) | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | |
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o drogi | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | |
Terapijske grupe/klubovi za ovisnike o alkoholu | Građani suočeni s ovisnostima o alkoholu, drogama i kocki | |
Krizne intervencije i prva psihološka pomoć | Građani sa značajnijim teškoćama mentalnog zdravlja | |
Vođenje slučaja (case management) | Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem i ovisnici | |
Palijativna skrb u kući | Terminalno bolesne osobe | |
Stacionarna palijativna skrb | Terminalno bolesne osobe | |
Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala | Osobe u riziku od siromaštva sa kroničnim bolestima | |
DRUGE USLUGE U SURADNJI S PRAVOSUĐEM | ||
Besplatna primarna/sekundarna pravna pomoć | Žrtve nasilja u obitelji | |
Besplatna pravna pomoć | Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji | |
Besplatna pravna pomoć | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom, pripadnici romske nacionalne manjine | |
USLUGE U SURADNJI SA SEKTOROM RADA I ZAPOŠLJAVANJA | ||
Podrška u zapošljavanju | Građani u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji | |
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju | Žrtve nasilja u obitelji | |
Pomoć i podrška u stjecanju kvalifikacija i zapošljavanju | Osobe s invaliditetom | |
Radni asistent OSI | Osobe s invaliditetom | |
USLUGE U SURADNJI S OBRAZOVANJEM | ||
Pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik | Djeca s teškoćama u razvoju | |
Usluge za prevladavanje komunikacijskih barijera: romski pomagač u pripremi za školu, predškoli i nastavi | Pripadnici romske nacionalne manjine | |
Prevoditelj romskog jezika | Pripadnici romske nacionalne manjine | |
Usluge za prevladavanje jezičnih barijera | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | Prevođenje i tumačenje Tečajevi hrvatskog jezika |
DRUGO (MUP/CIVILNO DRUŠTVO) | ||
Podrška interkulturalnih medijatora Edukacija i supervizija interkulturnih medijatora | Izbjeglice i osobe pod međunarodnom zaštitom | Broj korisnika Broj interkulturalnih medijatora |
Na samom početku socijalnog planiranja, važno je da nositelji izrade socijalnog plana definiraju opseg socijalnih usluga obuhvaćenog socijalnim planom. On treba uključiti usluge u sustavu socijalne skrbi (propisane zakonom i inovativne projektne usluge). No, bilo bi od iznimne važnosti da nositelji izrade socijalnog plana uzmu u obzir i druge usluge koje su srodne sustavu socijalne skrbi i neodvojive od pružanja podrške korisnicima sustava socijalne skrbi.
Sudionici socijalnog planiranja u županiji mogu ostaviti otvorenu mogućnost da postoje i neke druge socijalne usluge koje nisu ponuđene u okviru popisa u Tablici 1. Korisno je uključiti i podatke o broju korisnika prve socijalne usluge, usluge sveobuhvatne procjene i planiranja i usluge stručne procjene, iako se u socijalnom planu neće utvrđivati potreba za ovim uslugama predviđenima Zakonom o socijalnoj skrbi.
2.1.3. Tko su pružatelji socijalnih usluga i kako ih mapirati?
Drugo temeljno pitanje jest koga se smatra pružateljem socijalnih usluga. S obzirom na to, u procesu socijalnog planiranja treba utvrditi nekoliko kriterija za mapiranje pružatelja:
a) Radi li se o pružateljima unutar sustava socijalne skrbi, izvan sustava socijalne skrbi ili mješovitim gdje istovremeno u organizaciji pružatelja postoji više usluga koje se pružaju u različitim sustavima. Najčešće se organizacije civilnog društva nalaze u takvom položaju, no nekada mogu biti i ustanove (primjerice centri za rehabilitaciju koji imaju dio aktivnosti u socijalnoj skrbi, dio u zdravstvu, dio u obrazovanju).
b) Mapiranje pružatelja u okviru socijalne skrbi:
B1. U ovoj kategoriji najjednostavnije je dobiti podatak o pružateljima socijalnih usluga propisanih Zakonom o socijalnoj skrbi. S obzirom da se od njih očekuje posjedovanje licencije, podaci su dostupni kroz Adresar resornog Ministarstva kao i registre županijskih upravnih odjela. Hrvatski zavod za socijalni rad može osigurati podatke o udomiteljskim obiteljima i fizičkim osobama pružateljima usluga. No, treba imati na umu da dio pružatelja iako pruža usluge predviđene zakonom, nema provjerene uvjete ili licenciju. To su primjerice usluge u okviru programa Zaželi ili usluge psihosocijalnog savjetovanja. I njih je važno uključiti u procjenu stanja. Važno je zabilježiti dostupne potencijale i kapacitete za pružanje onih usluga za koje pružatelji još nemaju dobivenu licenciju, a za koje bi mogle postojati ili već postoje potrebe.
Treba napomenuti da podaci koji će se prikupiti imaju određene manjkavosti, no bez obzira na to mogu poslužiti kao dobra osnova za daljnje prikupljanje i nadopunjavanje baze podataka. Naime, na temelju dostupnih registara dobiti će se uvid u pružatelje koji su registrirani na području županije, a nedostajati će oni pružatelji koji su registrirani u drugoj županiji, no usluge pružaju na području županije koja provodi planiranje. Istovremeno, u županiji će socijalne usluge koristiti korisnici iz drugih županija. Ovaj problem može se prevladati na dva načina:
– Da županije evidentiraju sve korisnike kao »svoje« građane jer je potrebno dobiti uvid u slobodne kapacitete.
– Za pružatelje koji su registrirani u drugim županijama, ali djeluju na području one koja provodi planiranje, podatke se može dobiti metodom snježne grude ili ključnih informatora koja je predložena u točki B3.
Županije se potiče da prikupe podatke od područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika koji su bili izravno primatelji njihovih usluga ili za koje je Zavod izdao rješenje/uputnicu/zaključak te uputio korisnika na pružatelja koji je u mreži pružatelja socijalnih usluga sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (čl. 240.). Takvi podaci neće biti potpuni jer dio korisnika uslugu ne ostvaruje preko Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ipak, njihovi su podaci relevantni kao dodatna provjera podataka i usluga ugovorenih kroz mrežu socijalnih usluga.
B2. Drugi uvid u pružatelje socijalnih usluga jest preko Registra udruga koje u svojim statutima imaju predviđenu socijalnu djelatnost i socijalne usluge. Tu postoji slično ograničenje da će Registar dati uvid u pružatelje koji imaju sjedište na području županije, ne i za one iz drugih županija koji su aktivni na području županije koja provodi planiranje. U tom slučaju može se pristupiti u skladu s uputom u koraku B3.
B3. Utvrđivanje ostalih pružatelja metodom snježne grude ili preko ključnih informatora.
U koraku B1 i B2 ne mogu se dobiti cjeloviti podaci o pružateljima koji djeluju na području županije. Da bi se dobio cjeloviti uvid, predlaže se koristiti metodu snježne grude (poznati pružatelji ukazuju na neke koje nismo zabilježili koji onda opet ukazuju na treće, itd.) sve dok ne dođe do zasićenja ili ponavljanja istih pružatelja. Druga je mogućnost putem ključnih informatora, npr. predsjednika saveza udruga ili stručnjaka koji će dati početni popis preostalih pružatelja.
To je posebno primjereno za utvrđivanje pružatelja izvan sustava socijalne skrbi i za pružatelje koji nisu registrirani na području županije.
Pored toga koje socijalne usluge pružaju i za koje korisnike, korisno je provjeriti i druga pitanja:
c) Je li pružatelj licenciran za uslugu koju pruža?
d) Tko je osnivač pružatelja socijalnih usluga?
e) Kakva je struktura izvora financiranja socijalnih usluga?
f) Na području kojih jedinica lokalne samouprave pružatelj djeluje?
Ovaj postupak može imati i širu svrhu od prikupljanja podataka za socijalni plan te biti osnova za izradu kataloga i/ili karte pružatelja dostupne javnosti uz očekivano osvježavanje podataka kako budu dolazile informacije iz zajednice.
Podaci o socijalnim uslugama i korisnicima prikupljaju se temeljem pripremljenih obrazaca: Obrasca 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga i Obrasca 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga te se prikuplja stanje na točno određeni datum koji odredi Savjet za socijalnu skrb.
Upute za popunjavanje obrazaca:
– Upute uz Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
Svakom pružatelju socijalnih usluga koji djeluje na području županije uručuje se individualni upitnik koji se može ispunjavati i dostaviti elektronički, osobno uz pomoć terenskog anketara ili poštom.
U uvodnom dijelu pružatelji navode nekoliko osnovnih podataka o organizaciji (naziv, kontakt podatke, osnivača, tip organizacije) te jednu ili više županija na području kojih djeluju.
Središnji dio upitnika je popis socijalnih usluga koje su razrađene prema korisnicima kojima su namijenjene. Pružateljima treba odmah u prvom retku definirati s kojim danom bilježe stanje s brojem korisnika.
Pružatelji ne ispunjavaju upitnik objedinjeno za sve socijalne usluge, niti za jednu socijalnu uslugu koja se pruža različitim korisnicima. Pružatelji ispunjavaju podatke odvojeno za svaku socijalnu uslugu koja je dodatno razrađena po korisničkim skupinama te za svaku unose podatak o licenciji, izvorima financiranja i jedinicama lokalne samouprave. Primjerice, ukoliko pružatelj ima uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju i za odrasle osobe s invaliditetom, posebno treba ispuniti redak Boravak uz korisničku skupinu djeca s teškoćama u razvoju, a posebno ispunjava redak Boravak uz korisničku skupinu osobe s invaliditetom.
Pružatelji ne mijenjaju stupac 1, te tek u stupac 2. BROJ KORISNIKA NA DAN DD.MM.GGGG. navode broj korisnika u određenoj kategoriji. Pritom ne brišu, niti ne mijenjaju naziv kategorije korisnika kako bi se omogućilo da se dobiju jedinstveni podaci.
Po potrebi kod pojedinih usluga pružatelji dodatno razrađuju korisnike po kategorijama i to tamo gdje je isto predviđeno (stupac 3). Gdje to nije predviđeno, stupac 3 ostaje prazan. Zbroj korisnika u stupcu 3 ne smije biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
U stupcu 4. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju općine i gradove u Županiji za koju se izrađuje socijalni plan na čijem području pružaju navedenu uslugu navedenoj korisničkoj skupini.
U stupcu 5. za svaku socijalnu uslugu za određenu korisničku skupinu pružatelji upisuju imaju li licenciju. Primjerice, pružatelj može imati licenciju za uslugu boravka za djecu s teškoćama u razvoju, ali nema licenciju za boravak za osobe s invaliditetom te će kod prve usluge staviti oznaku DA, a kod druge oznaku NE. Mogući odgovori su DA, NE ili JOŠ NE, ALI JE PREDAN ZAHTJEV. Ovaj stupac se ne ispunjava za socijalne usluge koje su inovativne ili projektno financirane ili se pružaju kroz druge sustave.
U stupcu 6. se upisuje za koliko korisnika iz stupca 2. se usluga osigurava prvenstveno kroz mrežu s Ministarstvom, za koliko projektno, za koliko korisnici sami plaćaju u cijelosti uslugu i drugo. Zbroj korisnika u stupcu 6. ne bi smio biti veći od broja korisnika u stupcu 2.
Ukoliko pružatelji pružaju neke od usluga kojih nema na navedenom popisu, mogu ih dodati na samom kraju upitnika kao druge usluge i ponoviti onoliko puta redak koliko imaju drugih socijalnih usluga. Savjet za socijalnu skrb zadržava pravo i te usluge koje se razlikuju nazivom, ali ne i sadržajem pribrojiti nekoj od usluga s popisa kako bi se dobili što jasniji podaci. Ukoliko usluga i nazivom i sadržajem ne odgovara ničemu s popisa, tek tada se dodaje kao nova socijalna usluga.
- upute uz Obrazac 4. Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad o broju korisnika socijalnih usluga
Na početku upitnika navodi se naziv područnog ureda i kontakt osoba koja je ispunjavala ili koordinirala ispunjavanje upitnika.
Upitnik za područne urede Hrvatskog zavoda za socijalni rad ima dva temeljna dijela.
U prvom dijelu iz zadnjeg statističkog izvješća koje je rađeno upisuju se podaci koji će služiti županijama za procjenu socijalnih rizika (a dio su Obrasca 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji).
U drugom dijelu se upisuju podaci o korisnicima pojedinih usluga na datum kojeg odredi Savjet za socijalnu skrb kao datum s kojim se prikupljaju podaci. Prilikom ispunjavanja ne brišu se nazivi usluga, ne brišu se redci niti se spajaju usluge koje se pružaju za različite korisničke skupine. Primjerice, potrebno je odvojeno navesti broj djece s teškoćama u razvoju kojima je izdana uputnica za boravak, a odvojeno u posebnom retku broj djece s problemima u ponašanju kojima je izdana uputnica za boravak. Broj korisnika pojedine usluge upisuje se u stupac 2, a u određenim slučajevima on se dodatno razrađuje u stupcu 3. Ako nije predviđena dodatna razrada u stupcu 3, ćelija ostaje prazna. Zbroj korisnika u stupcu 3. ne smije biti veći od broja korisnika iz stupca 2. istog retka.
2.1.4. Kolika je građana izloženo socijalnim rizicima te u potrebi za određenim socijalnim uslugama?
Jedno od ključnih pitanja u socijalnom planiranju jest koliki je uopće opseg građana u ranjivom položaju, a onda i u potrebi za određenim socijalnim uslugama. Da bi se moglo odgovoriti na postavljeno pitanje, važno je dobiti informaciju o a) razmjeru socijalnih rizika kojima su građani izloženi te b) pokazateljima koji će nam omogućiti da procjenu rizika povežemo sa projekcijom potreba za socijalnim uslugama. Smjernice za izračun ovih podataka prikazane su u Obrascu 2. Procjena broja građana u riziku u jedinici regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba. Ovi izračuni se vrše na temelju statističkih podataka koji su navedeni u Obrascu 1. Popis izvora statističkih podataka za procjenu socijalnih rizika u populaciji.
Da bi napravili ove procjene, županije mogu koristiti parametre na nacionalnoj razini i prilagoditi ih svom specifičnom kontekstu (druga kolona u Obrascu 2) ili koristeći svoje specifične podatke kako bi dobile još preciznije projekcije (treća kolona u Obrascu 2). Ukoliko se koriste drugom kolonom, tada je važno projekciju broja korisnika napraviti u zadanoj demografskoj skupini kako bi se izbjegle velike neravnoteže u demografskoj strukturi stanovništva koje nalazimo u Hrvatskoj.
Treba napomenuti da pokazatelji koji su prikazani u tablici služe za orijentaciju o razmjeru rizika u populaciji i nisu nužno kriteriji po kojima se korisnike treba uključiti u usluge. Primjerice ako znamo broj obitelji kojima je izrečena mjera radi propusta u roditeljskoj skrbi, taj pokazatelj nam olakšava da projiciramo broj obitelji koje još nisu vidljive u sustavu socijalne skrbi, a radi preveniranja daljnjih rizika. Dakle, iako smo na temelju broja obitelji koje imaju mjeru iz obiteljsko-pravne zaštite projicirali potrebu u zajednici, stvarne obitelji koje uključujemo u uslugu ne moraju imati izrečene mjere Hrvatskog zavoda za socijalni rad.
Nakon što se temeljem Obrasca 2. izračuna broj građana pogođen određenim rizikom, taj se broj unosi u Obrazac 5. Procjena potreba za socijalnim uslugama u jedinicama regionalne (područne) samouprave odnosno Grada Zagreba te se dalje računa očekivani broj korisnika pojedinih usluga. Uz taj broj, navodi se i trenutni broj korisnika pojedine usluge na temelju provedenog istraživanja s pružateljima socijalnih usluga), a kako bi se mogla potom utvrditi razlika između očekivanog i trenutnog broja korisnika usluga. To je centralni podatak na temelju kojega se dalje postavljaju ciljevi i prioriteti socijalnog plana te informira Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi o potrebi proširenja mreže socijalnih usluga.
U Obrascu 5. ispunjavaju se stupci 1, 3, 4 i 5, dok se stupac 2. kao i svi već uneseni parametri ne brišu.
Objašnjenje korištenja Obrasca 2. i Obrasca 5. uz primjer po koracima:
Ovdje ćemo navesti primjer za uslugu rane razvoje podrške u XY županiji na izmišljenim podacima:
Korak 1. Potrebno je utvrditi koliki je broj djece s teškoćama u razvoju što je navedeno kao jedan od rizika u Obrascu 2. XY županija ovu procjenu može napraviti na dva načina: tako da se koristi nacionalnim pokazateljima (stupac 2. Obrasca 2.) ili koristeći svoje županijske podatke (stupac 3. Obrasca 2.). Dakle, županija bira jedan od dva načina te nema potrebe primijeniti oba.
1.1. Ukoliko se županija odluči primijeniti nacionalne podatke, računa da bi 9,4 % sve djece u dobi 0 – 19 godina imalo invaliditet. Na primjeru ove županije koja ima 60 211 djece u dobi 0 – 19, to bi značilo da 5660 djece u dobi 0 – 19 ima invaliditet. Međutim, prevalencija invaliditeta u XY Županiji jest nešto veća od nacionalne te iznosi 11,2 % te ćemo 5660 pomnožiti sa 1,19 (toliko iznosi omjer županijske i nacionalne prevalencije) i konačno ćemo zaključiti da u toj županiji treba uzeti u obzir da je oko 6735 djece s invaliditetom.
1.2. Ukoliko županija XY primjeni stupac 3., zatražiti će putem županijskog zavoda za javno zdravstvo preciznije podatke i saznati da u županiji živi 6029 djece s invaliditetom. Ti podaci su svakako precizniji, ali zahtijevaju prikupljanje podataka na županijskoj razini.
Korak 2. Nakon što županije temeljem stupca 2 ili stupca 3 u Obrascu 2 utvrde broj djece s teškoćama u razvoju, procjenjuju očekivani broj djece korisnika usluge rane razvojne podrške i to koristeći Obrazac 5. Stoga će se prvo u Obrascu 5. u stupcu 1. unijeti broj djece s teškoćama u razvoju. Dalje se utvrdi u stupcu 2. da uslugu rane razvojne podrške za djecu u dobi 0 – 3 godine treba osigurati za 13 % djece s teškoćama u razvoju, a uslugu rane razvojne podrške za djecu 4 – 7 godina za 5,85 % djece s teškoćama u razvoju. Ako je u prethodnom koraku utvrđeno da u XY županiji ima 6735 djece s invaliditetom, to znači da za njih 876 treba usluga rane razvojne podrške 0 – 3 godine, a za njih 394 treba planirati ranu razvojnu podršku u dobi 4 – 7 godina. Ukupno 1270 djece s teškoćama u razvoju treba usluge rane razvojne podrške. Ti se brojevi unose u stupac 3. Obrasca 5 koji nosi naziv Očekivani broj korisnika (u potrebi za socijalnom uslugom).
Korak 3. Prikupljanjem podataka od pružatelja socijalnih usluga utvrđeno je da je u županiji ukupno 290 djece koristilo uslugu rane razvojne podrške. Taj se podatak unosi u stupac 4. Obrasca 5. koji nosi naziv: Postojeći broj korisnika usluga.
Korak 4. Kada je poznat očekivani i postojeći broj korisnika socijalne usluge, lako se može utvrditi razlika. U prethodnom primjeru županija XY treba osigurati uslugu rane razvojne podrške za još 980 djece. Taj se broj kao razlika unosi u stupac 5 Obrasca 5.).
2.1.5. Zaključak o razlici između potrebnih i dostupnih socijalnih usluga
Kada županijski dionici imaju jasnu ideju o tome što su socijalne usluge, kolika je potreba za uslugama u populaciji te kojim pružateljima raspolažu, stvorene su pretpostavke za dobivanje uvida u trenutnu dostupnost socijalnih usluga. Na temelju prikupljenih podataka, moguće je zaključiti o pokrivenosti populacije pojedinom uslugom, ali nije uputno zbrajati broj korisnika svih usluga jer jedan korisnik nerijetko koristi više usluga, dolazi do višestrukih rizika, pa čak nije isključeno da će istu uslugu ostvariti kod više pružatelja. Ugrubo govoreći potreba za socijalnim uslugama postoji kod minimalno 15 % stanovništva.
Županijski dionici mogu uključiti i predstavnike korisnika kako bi dobili dublje uvide u dostupnost usluga u pogledu prometne povezanosti, pristupačnosti institucija i radnog vremena, odnosa stručnjaka ili okoline, dostupnosti informacija i jezične/komunikacijske dostupnosti (Obrasci 6., 7., 8.)
Nakon kombiniranja kvantitativnih i kvalitativnih pokazatelja, županijski dionici trebaju zaključiti sljedeće o dostupnosti socijalnih usluga:
1) Postoji li neki rizik ili skupina građana za koju gotovo da nema socijalnih usluga?
2) Postoje li neke socijalne usluge koje uopće nisu razvijene, ili postoje tek rijetki inovativni primjeri/pilot projekti takvih usluga?
3) Koje usluge su ukupno razvijene, ali nisu proporcionalno dostupne u svim dijelovima županije?
4) Koje usluge su dostupne građanima, na koje rizike se adekvatno odgovorilo socijalnim uslugama te su dostupne u svim dijelovima županije?
5) Postoje li usluge koje se pružaju i više nego što je potrebno, a zapravo kompenziraju nedostatak drugih usluga te nemaju adekvatnu ciljanost korisnika?
6) Kako županija može smanjivati broj korisnika u domskom smještaju te promovirati u budućnosti smještaj u organiziranom stanovanju, udomiteljskim obiteljima ili drugim pružateljima smještaja u zajednici?
Voditelji socijalnog planiranja u Županiji će na postavljena pitanja dati odgovore sukladno svojim prilikama i kontekstu te ukoliko neko pitanje za njih nije primjereno, nije nužno na isto odgovoriti.
2.2. PROCJENA KAPACITETA PRUŽATELJA SOCIJALNIH USLUGA NA PODRUČJU ŽUPANIJE
Drugi prioritet Nacionalnog plana za razvoj socijalnih usluga tiče se kvalitete i održivosti razvoja socijalnih usluga. Tijekom socijalnog planiranja važno je sagledati koliko je okruženje u županiji poticajno za pružatelje socijalnih usluga i omogućuje im implementaciju standarda kvalitete.
Procjena kapaciteta pružatelja socijalnih usluga obuhvaća broj, strukturu, kvalitetu i održivost rada pružatelja socijalnih usluga, i to čine iz perspektive samih pružatelja, predstavnika Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra, predstavnika korisnika i predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Za procjenu kapaciteta pružatelja socijalnih usluga prikupljaju se podaci čiji je sadržaj propisan na obrascima:
– Obrazac 3. Upitnik za pružatelje socijalnih usluga
– Obrazac 6. Anketni upitnik za jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave odnosno Grad Zagreb
– Obrazac 7. Protokol za intervju s predstavnicima Hrvatskog zavoda za socijalni rad i Obiteljskog centra
– Obrazac 8. Protokol za intervju/fokusne grupe s predstavnicima korisničkih skupina.
Pored procjene o tome na koji način županija potiče ostvarivanje standarda kvalitete, dionici socijalnog planiranja u Županiji mogu procijeniti i ostale aspekte unapređenja kapaciteta pružatelja:
1) Ima li županija oblike poticanja izvrsnosti (npr. kroz nagrađivanje) ili promocije primjera dobre prakse?
2) Postoji li neka organizacija koja može dobiti status referentnog centra na regionalnoj razini jer je prepoznatljiva po kvaliteti stručnog rada, inovativnosti ili time što odgovara na potrebe za koje nema dovoljno pružatelja?
3) Postoji li neka organizacija koju se može potaknuti da bude etablirana kao centar izvrsnosti te joj omogućiti jačanje kapaciteta, povezivanje s obrazovanjem i akademskom zajednicom i promociju na nacionalnoj/nadnacionalnoj razini?
4) Brine li županija/JLS o stručnjacima i paraprofesionalcima koji su potrebni za pružanje socijalnih usluga? Postoji li praksa stipendiranja učenika i studenata ako pohađaju školu/studiraju za deficitarna zanimanja u socijalnim uslugama?
5) Razumiju li predstavnici JL(R)S važnost edukacija i supervizija za stručnjake i para-profesionalce koji pružaju socijalne usluge te što čine kako bi im pomogla u jačanju profesionalnih kompetencija.
6) Što županija/JLS čini kako bi javno zagovarala potrebe za socijalnim uslugama te unapređenje položaja pružatelja socijalnih usluga?
7) Postoje li koordinativna tijela koja brinu o cjelovitom razvoju socijalnih usluga i kakvo je njihovo djelovanje?
8) Kako se županije uključuju u procjenu kriterija za pružanje socijalnih usluga i izdavanje licencija te na koje teškoće pritom nailaze?
U ovom segmentu treba grafički i tekstualno prikazati broj i strukturu pružatelja socijalnih usluga, njihovu prostornu distribuciju, te prikazati trenutne kapacitete kojima raspolažu, područja u kojima procjenjuju da bi kapacitete trebalo ojačavati te podršku kakvu dobivaju od jedinica lokalnepodručne (regionalne) samouprave što se utvrđuje upitnikom iz Obrasca 6.
3. CILJEVI, MJERE I AKTIVNOSTI ZA RAZDOBLJE OD TRI GODINE
3.1. STRUKTURA AKCIJSKE KOMPONENTE SOCIJALNOG PLANA
Nakon što je učinjena procjena potreba, dionici socijalnog planiranja imaju pretpostavke kako bi formulirali ciljeve, mjere, aktivnosti, indikatore i razine nadležnosti za ostvarivanje ciljeva socijalnog plana.
Sukladno strukturi Akcijskog plana razvoja socijalnih usluga za razdoblje od 2021. do 2024. godine, ciljevi, mjere i aktivnosti upisuju se sukladno Obrascu 9.
Pojašnjenje:
Posebni ciljevi: posebni ciljevi trebaju odražavati strateško usmjerenje na razini Županije, a kao odgovor na procijenjene potrebe prema dva prioritetna područja: dostupnost socijalnih usluga te unapređenje kapaciteta pružatelja socijalnih usluga.
Pokazatelji ostvarenosti cilja 1: oni uključuju mjerljive pokazatelje koji će ukazati da je u županiji povećana dostupnost socijalnih usluga ili smanjen socijalni rizik, odnosno da su unaprijeđeni kapaciteti pružatelja, kvaliteta i održivi razvoj socijalnih usluga.
Mjere: svaki cilj realizira se kroz konkretne mjere koje rezultiraju određenim ishodima. Mjere uključuju vidljive rezultate kojima se ostvaruju ciljevi te za koje trebaju biti određeni konkretni indikatori (primjerice broj novih usluga, povećanje stope pokrivenosti uslugama, broj novih inicijativa, i sl.).
Mjere se realiziraju kroz niz aktivnosti za koje treba odrediti nositelje i sunositelje kao i izvore financiranja.
U ovom segmentu treba razlikovati one aktivnosti za koje će odgovornost preuzeti lokalna /regionalna samouprava, aktivnosti za koje se očekuje doprinos središnje države, aktivnosti koje će poduzeti pružatelji usluga i drugi dionici (npr. mediji, određeni sektori). S tim je pitanjem povezano i planiranje izvora financiranja te predviđaju li se sredstva lokalne/regionalne uprave, proračunska sredstva RH, europska i druga projektna sredstva, sredstva ostvarena iz privatnih izvora i druga.
Izvori financiranja: za usluge koje su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, Županije trebaju predvidjeti s resornim Ministarstvom potrebe za ugovaranje usluga koje nedostaju u mreži socijalnih usluga. S tim u vezi upisuje se naziv usluga i broj korisnika za koje se očekuje ugovaranje u mreži socijalnih usluga. Ukoliko neka aktivnost ne podrazumijeva ugovaranje u mreži ili se ne tiče unapređenja dostupnosti socijalnih usluga, već jačanja kapaciteta, upisuju se samo ostali izvori financiranja, a briše se rubrika koja se odnosi na financiranje u mreži socijalnih usluga.
Za usluge koje se financiraju projektno ili u drugim resorima, županijski dionici trebaju predvidjeti adekvatne projektne izvore ili proračunska sredstva (lokalna/regionalna/nacionalna) za usluge koje su financirane u drugim sektorima.
Kako bi dobili uvid u mogućnosti financiranja, pozivaju se stručnjaci uključeni u izradu socijalnog plana da održe prethodni sastanak s razvojnim agencijama u Županiji. Za razvoj socijalnih usluga važna su i sredstva iz EU fondova, i to ne samo iz Europskog socijalnog fonda, već i iz fondova iz domene regionalnog i ruralnog razvoja, ITU programa, fondova za prekograničnu suradnju, NPOO-a i drugo.
PRIMJER:
Posebni cilj 1. Unaprijediti dostupnost socijalnih usluga za djecu i mlade u riziku | ||||
Pokazatelj ostvarenosti cilja 1 Za 50 % povećan broj djece i mladih obuhvaćenih socijalnim uslugama | ||||
Mjera 1.1. | Indikator realizacije mjere | Aktivnosti | Nositelji/sunositelji aktivnosti | Izvori financiranja |
Osigurati dostupne socijalne usluge za djecu s teškoćama u razvoju | 70 % pokrivenost djece s teškoćama u razvoju socijalnim uslugama | Proširenje usluge rane razvojne podrške za 200 djece | Pružatelji socijalnih usluga | Kroz mrežu socijalnih usluga – 200 korisnika (150 za djecu 0 – 3 godine i 50 za djecu 4-7 godina) |
Usluga predaha od skrbi za 50 roditelja njegovatelja/skrbnika | Pružatelji socijalnih usluga | Projektna sredstva (ESF) |
3.2. DEFINIRANJE OKVIRA »ZAJEDNICE« U KONTEKSTU DOSTUPNOSTI SOCIJALNIH USLUGA I VARIRANJE MODALITETA USLUGA
S obzirom da je smisao socijalnog plana doprinijeti većoj dostupnosti socijalnih usluga u zajednici, važno je da lokalni dionici promisle što je »zajednica« i na kojoj razini je razumno očekivati dostupne usluge.
Pritom, razmjer rizika je uglavnom obrnuto proporcionalan dostupnosti u lokalnoj zajednici, a proporcionalan je troškovima i razini specijalizacije stručnjaka. Drugim riječima, što su korisnici izloženiji težim i kompleksnijim rizicima, manje je vjerojatno da će usluge dobiti u svom neposrednom okruženju. S druge strane korisnici s kompleksnijim rizicima biti će u potrebi za skupljim uslugama i uslugama za koje su potrebniji specijalizirani stručnjaci.
Dakle, korisnicima trebaju biti najbliže one usluge koje su za šire grupe građana, koje imaju preventivniji karakter, koje ne traže visoko specijalizirana znanja i resurse i time su po korisniku jeftinije.
Kada govorimo o teritorijalnom području županija, treba promisliti koje usluge trebaju biti dostupne na razini županije u cijelosti, koje na razini općine/rada (komunalne), a koje usluge treba organizirati na razini grupa općina ili gradova (ili klastera JLS koji može pratiti nadležnost područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad).
Mogući prijedlog raspodjele usluga prema teritorijalnoj dostupnosti naveden je u Tablici 2.
Tablica 2. Socijalne usluge i usluge iz drugih sektora prema teritorijalnoj dostupnosti
Usluge na razini županije | Usluge na razini Klastera JLS | Usluge na razini JLS |
Smještaj Pomoć pri uključivanju u programe odgoja i obrazovanja Prilagođeni prijevoz Stacionarna palijativna skrb SOS telefoni i alarmni sustavi Tečajevi znakovnog jezika Tečajevi hrvatskog jezika, prevladavanje jezičnih barijera Kapacitiranje interkulturalnih medijatora Romski pomagači | Savjetovanje Psihosocijalno savjetovanje Psihosocijalna podrška Rana razvojna podrška Psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja Obiteljska medijacija Boravak Smještaj za starije osobe Socijalno mentorstvo Osobna asistencija Predah od skrbi Palijativna skrb u kući Grupe podrške Međusektorski program rane prevencije siromaštva i integrirana podrška djetetu u siromaštvu Terapijske i rehabilitacijske usluge Besplatna pravna pomoć Podrška u zapošljavanju Vođenje slučaja i podrška integraciji osoba s mentalnim oštećenjem Posudionica i servisiranje ortopedskih i medicinskih pomagala | Pomoć u kući Intenzivna njega i pomoć u kući Psihoedukativni, preventivni programi za mlade i odrasle Socijalizacijske, sportske, kulturne aktivnosti Info centri i klubovi u zajednici Pomoć i podrška u obrazovanju Organiziranje prehrane građanima u riziku od siromaštva Stambeno zbrinjavanje u kriznim situacijama Pomoćnici u nastavi |
U planiranju novih socijalnih usluga, Županije mogu promisliti i kako će pružatelji variranjem modaliteta pružanja usluga doći do što većeg broja korisnika:
1) Za koje usluge treba proširiti institucionalne kapacitete (pružanje usluga u organizaciji pružatelja)?
2) Koje usluge je moguće pružiti bliže korisnicima u vidu stavljanja u funkciju dislociranih/dispanzerskih prostora?
3) Koje usluge se mogu početi pružati mobilno u posebno opremljenim vozilima ili u domu korisnika?
4) Koje usluge mogu proširiti svoj obuhvat korištenjem digitalnih tehnologija (usluge na daljinu ili e-usluge)?
4. PRAĆENJE I EVALUACIJA SOCIJALNOG PLANA
U posljednjem dijelu socijalnog plana, dionici opisuju kako će pratiti ostvarivanje socijalnog plana, kako će unaprijediti koordinaciju sa akterima zaduženima za određene aktivnosti, na koji način će promovirati socijalni plan u javnosti i koristiti ga kao zagovarački alat.
U tom će dijelu ključna pitanja biti ispunjava li socijalni plan zadani cilj te postoje li kakve promjene unutarnjih ili vanjskih činitelja koje zahtijevaju modificiranje plana. Pritom bi se okvir praćenja trebao usredotočiti na zadane ciljeve i na to u kojoj su mjeri postignuti očekivani rezultati.
Praćenje i evaluacija bi trebali biti redoviti, i to na godišnjoj i trogodišnjoj razini. Godišnje u sklopu donošenja akcijskog plana trebalo bi evidentirati napredak u vidu uvođenja novih usluga dok bi se nakon tri godine trebalo učiniti temeljitu evaluaciju ciljeva kao podlogu za novi socijalni plan. Preporuča se u svrhu izrade evaluacije ciljeva nakon tri godine angažirati neovisnog evaluatora te provesti vanjsku evaluaciju.
Dakle, jednom godišnje se prate i utvrđuju indikatori realizacije mjera, a jednom u tri godine se provjeravaju već određeni pokazatelji ostvarenosti ciljeva.
Praćenje bi trebalo obuhvatiti i troškove provedbe, planirani i stvarni početak ostvarivanja socijalnog plana, ljudske resurse, geografsku pokrivenost, itd.
Dionici opisuju i u kojim će okolnostima biti važno napraviti reviziju socijalnog plana, primjerice ukoliko se dogodi značajna društvena kriza ili ako se temeljito izmijeni zakonodavni/institucionalni i financijski okvir.
Predviđeno je da se socijalni plan donosi za razdoblje od tri godine te da je praćen akcijskim planovima na godišnjoj razini. Preporuča se da evaluacijski izvještaji (godišnji i trogodišnji) budu dodatan dokument koji se prilaže svakom idućem akcijskom i socijalnom planu.