Ustavni sud Republike Hrvatske

1998

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sutkinja Ingrid Antičević Marinović, predsjednica Vijeća, te suci Mato Arlović, Snježana Bagić, Mario Jelušić, Davorin Mlakar i Rajko Mlinarić, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenula Anamaria Radić iz Splita, na sjednici održanoj 28. rujna 2023. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja u odnosu na povredu prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.).

II. Općinski građanski sud u Zagrebu dužan je donijeti odluku u predmetu pod brojem Pn-1457/2023 u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od šest (6) mjeseci računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe Anamariji Radić iz Splita, Fra Bonina 11, određuje se primjerena naknada zbog povrede ustavnog prava iz članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske u iznosu od 1.513,00 EUR.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Anamaria Radić iz Splita (u daljnjem tekstu: podnositeljica) podnijela 26. travnja 2023. ustavnu tužbu na temelju članka 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) u predmetu koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Predlaže da Ustavni sud donese odluku kojom se ustavna tužba usvaja i da joj se odredi primjerena naknada za utvrđenu povredu prava na suđenje u razumnom roku.

1.1. Za potrebe ustavnosudskog postupka pribavljen je spis Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-3530/2018 zajedno s podacima o radnjama poduzetim tijekom postupka u vezi sa suđenjem u razumnom roku i donesenim odlukama, te je izvršen uvid u aplikaciju e-predmet.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

2. Podnositeljica kao tužiteljica je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu (u daljnjem tekstu: sud) 5. prosinca 2016. predala tužbu protiv Ivane Prgomet radi isplate neimovinske štete u iznosu od 200.000,01 kunu, zbog difamiranja na društvenoj mreži.

Tuženica je 9. siječnja 2017. dostavila odgovor na tužbu, a podnositeljica je dala očitovanje 27. siječnja 2017.

Dana 12. svibnja 2017. održano je pripremno ročište, a 19. lipnja 2017. redovno ročište.

Presuda je donesena 19. lipnja 2017. kojom je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti.

U povodu žalbe podnositeljice Županijski sud u Splitu je presudom broj: Gž-3268/2017-2 od 15. veljače 29018. odbio žalbu i potvrdio prvostupanjsku presudu.

3. Dana 7. kolovoza 2018. podnositeljica je izjavila reviziju protiv te presude. Revizija je prihvaćena rješenjem Vrhovnog suda broj: Rev-3350/2018-5 od 4. ožujka 2020. i predmet je vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.

4. Zatim predmet je ponovno vođen pred prvostupanjskim sudom pod brojem Pn-1503/2020, u kojem je podnositeljica podneskom od 14. rujna 2020. zatražila izuzeće uređujućeg suca, koji prijedlog je odbijen rješenjem od 28. rujna 2020.

Dana 11. siječnja 2022. doneseno je rješenje kojim je postupak okončan zbog povlačenja tužbe, na što se podnositeljica žalila 23. siječnja 2023.

Županijski sud u Splitu je rješenjem broj: Gž – 925/2023 od 27. travnja 2023. ukinuo prvostupanjsko rješenje i spis vratio na ponovni postupak zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

5. Nakon dostave rješenja strankama 24. svibnja 2023. predmet je dobio broj: Pn-1457/2023 i dodijeljen je istom uređujućem sucu. Do sada nema novih radnji u postupku.

III. MJERODAVNO PRAVO

6. U glavi VI. (članci 63. – 70.) Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15., 82/15., 67/18. i 21/22., u daljnjem tekstu: ZoSud/13) pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je model zaštite prava na suđenje u razumnom roku.

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

7. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

7.1. U odluci broj: U-IIIA-7473/2022 od 27. lipnja 2023. Ustavni sud je, imajući u vidu utvrđenje Europskog sud za ljudska prava da zakonodavni model propisan ZoSudom/13 nije u skladu s člankom 13. Konvencije (v. t. 5. obrazloženja odluke), zauzeo stajalište da se korištenje dopuštenog pravnog sredstva protiv nerazumne duljine postupka prije podnošenja ustavne tužbe neće zahtijevati od podnositelja u slučaju kada Ustavni sud ocijeni da postupak u trenutku podnošenja ustavne tužbe a priori nerazumno dugo traje.

8. Ustavni sud utvrđuje da je u trenutku podnošenja ustavne tužbe postupak a priori nerazumno dugo trajao. Naime, od podnošenja tužbe (5. prosinca 2016.) do podnošenja ustavne tužbe (26. travnja 2023.) postupak je već trajao preko šest godina.

9. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, ocjena je Ustavnog suda da podnositeljica nije bila dužna prethodno koristiti dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

10. Budući da u trenutku podnošenja ustavne tužbe postupak a priori nerazumno dugo traje, Ustavni sud utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

11. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i nadležnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

12. Postupak je pokrenut pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu tužbom podnositeljice od 5. prosinca 2016. (radi naknade neimovinske štete).

U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak se vodi pred prvostupanjskim sudom po treći put (nakon što je prva prvostupanjska presuda ukinuta revizijskom odlukom, a druga drugostupanjskim rješenjem).

Ustavna tužba podnesena je 26. travnja 2023.

Ustavni sud utvrđuje da se postupak u razmatranom razdoblju vodio od 5. prosinca 2016. (kada je podnositeljica podnijela tužbu nadležnom sudu) do donošenja ove odluke 28. rujna 2023. u trajanju od šest (6) godina, devet mjeseci i 23 dana i nije dovršen.

2) Složenost predmeta

12.1. Ustavni sud ocjenjuje da u konkretnom slučaju nije riječ o složenijem predmetu.

3) Postupanje nadležnih sudova

13. Postupak se vodio već dva puta pred prvostupanjskim sudom, koji je presudom od 19. lipnja 2017. odbio tužbeni zahtjev podnositeljice. Međutim, ta je presuda u konačnici ukinuta rješenjem Vrhovnog suda od 4. ožujka 2020. U ponovljenom postupku postupak je bio okončan rješenjem, koje je ukinuto drugostupanjskim rješenjem od 27. travnja 2023., te se sada predmet po treći put raspravlja pred prvostupanjskim sudom.

13.1. U razmatranom razdoblju prvostupanjski sud je imao više neaktivnih razdoblja. Od 28. rujna 2020. do 11. siječnja 2022. te od 15. svibnja 2023. pa nadalje, kada sud nije provodio postupovne radnje u postupku

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

14. Ustavni sud ocjenjuje da podnositeljica nije pridonijela duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

15. Ustavni sud utvrđuje da je postupak u razmatranom razdoblju trajao dulje od 6 godina. Imajući u vidu duljinu trajanja postupka i povremene neaktivnosti prvostupanjskog suda i da su u tom razdoblju u predmetu donesene dvije odluke o tužbenom zahtjevu, dvije drugostupanjske odluke i jedna odluka Vrhovnog suda, kao i značaj predmeta za podnositeljicu, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo na pošteno suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

VII. IZREKA ODLUKE I NALOG SUDU

16. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona određuje se da je predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu dužna dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o datumu donošenja i otpreme odluke u roku od osam (8) dana od njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

17. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona odlučeno je kao u točkama III. i IV. izreke ove odluke.

Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

18. Objava ove odluke temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-2373/2023
Zagreb, 28. rujna 2023.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednica Vijeća
Ingrid Antičević Marinović, v. r.