Ustavni sud Republike Hrvatske

0000

Ustavni sud Republike Hrvatske, u Prvom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Branko Brkić, predsjednik Vijeća, te suci Andrej Abramović, Mario Jelušić, Lovorka Kušan, Josip Leko i Goran Selanec, članovi Vijeća, odlučujući o ustavnoj tužbi koju je podnijela Katarina Botica iz Slanog, na sjednici održanoj 12. lipnja 2024. jednoglasno je donio

ODLUKU

I. Ustavna tužba se usvaja.

II. Općinski sud u Dubrovniku dužan je donijeti odluku u predmetu koji se pred tim sudom vodi pod brojem P-132/2024 (ranije: P-1000/2011) u najkraćem mogućem roku, ali ne duljem od dvanaest (12) mjeseci, računajući od prvog idućeg dana nakon objave ove odluke u »Narodnim novinama«.

III. Na temelju članka 63. stavka 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst), podnositeljici ustavne tužbe Katarini Botici iz Slanog, Trg Ruđera Boškovića 8, određuje se primjerena naknada zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku zajamčenog člankom 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.), u iznosu od 3.060,00 eura.

IV. Naknada iz točke III. ove izreke bit će isplaćena iz državnog proračuna u roku od tri (3) mjeseca od dana podnošenja zahtjeva podnositeljice Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske za njezinu isplatu.

V. Ova odluka objavit će se u »Narodnim novinama«.

Obrazloženje

I. POSTUPAK PRED USTAVNIM SUDOM

1. Katarina Botica iz Slanog (u daljnjem tekstu: podnositeljica), podnijela je 21. ožujka 2024. ustavnu tužbu smatrajući da joj je zbog dugotrajnosti parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Dubrovniku (u daljnjem tekstu: prvostupanjski sud) pod brojem P-132/2024 (ranije: P-1000/11) povrijeđeno ustavno pravo na suđenje u razumnom roku zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

2. Za potrebe ustavnosudskog postupka, na temelju članka 69. alineje 3. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (»Narodne novine« broj 99/99., 29/02. i 49/02. – pročišćeni tekst; u daljnjem tekstu: Ustavni zakon) Ustavnom sudu dostavljen je spis prvostupanjskog suda broj: P-132/2024.

II. PREGLED RADNJI U POSTUPKU

3. Parnični postupak pred prvostupanjskim sudom pokrenut je 7. listopada 2011. pod brojem P-1000/2011 tužbom trgovačkog društva Dubrovnik – Babin kuk d.d. (u daljnjem tekstu: tužitelj) protiv podnositeljice kao IV. tuženice, radi utvrđenja da nekretnina (opisana u tužbenom zahtjevu) ne čini ostavinsku imovinu iza pokojne M. N. i radi predaje tužitelju nekretnine u posjed.

3.1. Podnositeljica je zaprimila tužbu s pozivom na podnošenje odgovora na tužbu 20. listopada 2011.

3.2. Tuženici su 25. listopada 2011. podnijeli odgovor na tužbu.

3.3. Pripremno ročište je održano 24. studenoga 2011. Budući da je I. tuženica preminula, tužitelj je u spis predmeta dostavio ispravljenu tužbu, označavajući njezine nasljednike kao I. i II. tuženike.

4. Prvostupanjski sud je stoga odgodio pripremno ročište i odredio da će se novo zakazati nakon dostave tužbe I. i II. tuženicima.

4.1. Budući da II. tuženica živi u inozemstvu, a nema punomoćnika u Republici Hrvatskoj, dostava tužbe je izvršena diplomatskim putem.

4.2. Prvostupanjski sud je rješenjem od 17. siječnja 2012. pozvao II. tuženicu na postavljanje punomoćnika za primanje pismena te je odredio da će joj u protivnom sud, kao zastupnika za primanje pismena, postaviti Peru Miljasa, odvjetnika u Dubrovniku.

4.3. Nakon što je I. tuženiku tri puta bezuspješno pokušana dostava tužbe, prvostupanjski sud je zatražio od nadležne policijske uprave njegove podatke o prebivalištu, koja je iste dostavila podneskom od 17. veljače 2012.

5. Prema službenoj bilješci predmetni spis je 19. rujna 2012. izmijenio uredujućeg suca.

5.1. Nakon što je podnositeljica 22. veljače 2017. podnijela požurnicu, prvostupanjski sud je rješenjem od 10. ožujka 2017. postavio II. tuženici punomoćnika za primanje pismena, te je ponovno pokušana dostava tužbe I. tuženiku.

5.2. I. tuženiku je tužba dostavljena 4. rujna 2017. putem sudskog dostavljača.

5.3. I. i II. tuženici su 14. rujna 2017. dostavili prvostupanjskom sudu odgovor na tužbu.

5.4. Tužitelj je podneskom od 19. travnja 2019. obavijestio prvostupanjski sud o statusnim promjenama koje su provedene u njegovom trgovačkom društvu (pripajanje društvu Riviera Adria d.d. i izmjena tvrtke u Valamar Riviera d.d.).

5.5. Prvostupanjski sud je rješenjem od 29. listopada 2019. prekinuo postupak (točka 1. izreke) te nastavio u odnosu na tužitelja Valamar Riviera d.d. (točka 2. izreke).

6. Podneskom punomoćnika III. i IV. tuženika i podnositeljice (kao V. tuženice) od 5. studenoga 2019. prvostupanjski sud je obaviješten da otkazuje punomoć.

6.1. Prvostupanjski sud je rješenjem od 8. svibnja 2020. obavijestio III.– V. tuženike da im je odvjetnik otkazao punomoć.

7. Tužitelj je 3. prosinca 2021. podnio prvostupanjskom sudu požurnicu kojom je predložio hitni nastavak postupka.

8. Iz službene bilješke od 14. veljače 2024. proizlazi da je spisu dodijeljen novi broj te je promijenio uredujućeg suca, koji je iduće ročište zakazao za 7. lipnja 2024.

9. Podneskom od 28. ožujka 2024. podnositeljica te I., III. i IV. tuženici obavijestili su prvostupanjski sud o novom punomoćniku kojeg su ovlastili na zastupanje.

10. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi postupak je u tijeku pred prvostupanjskim sudom.

III. MJERODAVNO PRAVO

11. U glavi VI. (članci 63. – 70.) Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 28/13., 33/15., 82/15., 67/18. i 21/22.; u daljnjem tekstu: ZoSud/13) pod nazivom »Zaštita prava na suđenje u razumnom roku« propisan je model zaštite prava na suđenje u razumnom roku. Pravna sredstva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku izmijenjena su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (»Narodne novine« broj 36/24.).

IV. DOPUŠTENOST USTAVNE TUŽBE

12. Sukladno stajalištu Ustavnog suda iz rješenja broj: U-IIIA-322/2014 od 23. prosinca 2014. (»Narodne novine« broj 8/15.) jedna od pretpostavki za dopuštenost ustavne tužbe podnesene na temelju članka 63. Ustavnog zakona zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku jest ta da je podnositelj prethodno koristio dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

12.1. U odluci broj: U-IIIA-7473/2022 od 27. lipnja 2023. Ustavni sud je, imajući u vidu utvrđenje Europskog suda za ljudska prava da zakonodavni model propisan ZoSudom/13 nije u skladu s člankom 13. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« broj 18/97., 6/99. – pročišćeni tekst, 8/99. – ispravak, 14/02., 1/06. i 13/17.) – v. t. 5. obrazloženja odluke, zauzeo stajalište da se korištenje dopuštenog pravnog sredstva protiv nerazumne duljine postupka prije podnošenja ustavne tužbe neće zahtijevati od podnositelja u slučaju kada Ustavni sud ocijeni da postupak do trenutka podnošenja ustavne tužbe a priori nerazumno dugo traje.

12.2. Ustavni sud utvrđuje da u trenutku podnošenja ustavne tužbe postupak a priori nerazumno dugo traje. Naime, od dostave tužbe podnositeljici (20. listopada 2011.) do donošenja ove odluke postupak traje dvanaest (12) godina, sedam (7) mjeseci i dvadeset i tri (23) dana.

12.3. Imajući u vidu okolnosti konkretnog slučaja, ocjena je Ustavnog suda da podnositeljica nije bila dužna prethodno koristiti dopušteno pravno sredstvo protiv nerazumne duljine postupka.

12.4. Ustavni sud stoga utvrđuje da je ustavna tužba u konkretnom slučaju dopuštena te će razmotriti njezinu osnovanost.

V. OSNOVANOST USTAVNE TUŽBE

13. Ustavni sud ponavlja da se razumnost duljine postupka uvijek mora procjenjivati u svjetlu okolnosti konkretnog slučaja prema sljedećim kriterijima: složenosti predmeta, ponašanju podnositelja i mjerodavnih tijela te važnosti predmeta postupka za podnositelja.

1) Duljina sudskog postupka

14. U konkretnom slučaju Ustavni sud razmatra postupanje nadležnog suda i podnositeljice od 20. listopada 2011. kada joj je dostavljena tužba do dana donošenja ove odluke (razmatrano razdoblje). Ustavni sud utvrđuje da postupak u razmatranom razdoblju traje ukupno dvanaest (12) godina, sedam (7) mjeseci i dvadeset i tri (23) dana.

2) Složenost sudskog predmeta

15. Ustavni sud utvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o složenom predmetu.

3) Postupanje nadležnog suda

16. Ustavni sud utvrđuje da se postupak cijelo vrijeme vodi pred prvostupanjskim sudom koji je održao jedno ročište 24. studenoga 2011.

16.1. Prvostupanjski sud je imao dva dulja razdoblja neaktivnosti od kojih je jedan trajao preko četiri godine (19. rujna 2012. do 10. ožujka 2017.), a drugi dulje od tri i pol godine (8. svibnja 2020. do 14. veljače 2024.).

16.2. Iako je u postupku sudjelovao veći broj tuženika od kojih je jedna tuženica preminula, a druga tuženica živi u inozemstvu, navedeno ne može biti opravdanje za trajanje postupka od preko dvanaest godina i održavanje samo jednog ročišta.

16.3. U trenutku odlučivanja o ustavnoj tužbi pred prvostupanjskim sudom ročište je određeno za 7. lipnja 2024.

4) Ponašanje podnositelja ustavne tužbe

17. Ocjena je Ustavnog suda da podnositeljica u razmatranom razdoblju nije pridonijela duljini trajanja postupka.

VI. OCJENA USTAVNOG SUDA

18. Imajući u vidu okolnost da je riječ o parničnom postupku koji traje preko dvanaest godina u kojem je održano samo jedno ročište pred prvostupanjskim sudom, Ustavni sud ocjenjuje da je podnositeljici povrijeđeno ustavno pravo na pošteno suđenje u dijelu koji se odnosi na razumnu duljinu postupka, zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava.

Izreka odluke i nalog predsjedniku nadležnog suda

19. Utvrdivši da je ustavna tužba osnovana, u smislu članka 63. stavaka 1. i 2. Ustavnog zakona donesena je odluka kao u točkama I. i II. izreke.

19.1. Na temelju članka 31. stavaka 4. i 5. Ustavnog zakona, određuje se da je predsjednik prvostupanjskog suda dužan dostaviti Ustavnom sudu pisanu obavijest o poduzetim radnjama u roku od osam (8) dana od dana njezine otpreme, a najkasnije osam (8) dana od isteka roka određenog u točki II. izreke ove odluke.

20. Sukladno članku 63. stavku 3. Ustavnog zakona, donesena je odluka kao u točkama III. i IV. izreke.

20.1. Ustavni sud utvrđuje visinu naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku uzimajući u obzir okolnosti svakog pojedinog predmeta, uz istodobno uvažavanje ukupnih gospodarskih i socijalnih prilika u Republici Hrvatskoj.

21. Odluka o objavi temelji se na članku 29. Ustavnog zakona (točka V. izreke).

Broj: U-IIIA-1422/2024
Zagreb, 12. lipnja 2024.

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Predsjednik Vijeća
dr. sc. Branko Brkić, v. r.