Ministarstvo turizma i sporta

1889

Na temelju odredbi članka 18. stavka 6. Zakona o turizmu (»Narodne novine«, broj 156/23), ministar nadležan za turizam, donosi

PRAVILNIK

O METODOLOGIJI IZRAČUNA PRIHVATNOG KAPACITETA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim Pravilnikom propisuje se metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta.

Članak 2.

(1) Metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta sastoji se od organizacije, mjerenja, obrade podataka, pokazatelja i opisa izvođenja zaključaka za izračun turističkog prihvatnog kapaciteta na temelju:

1. sagledavanja utjecaja turizma na destinaciju

2. usuglašavanja prihvatljive razine turističke aktivnosti i njezinih promjena

3. praćenje utjecaja turizma na destinaciju.

(2) Izračun prihvatnog kapaciteta provodi se kroz sljedeće faze:

1. definiranje i zoniranje područja obuhvata

2. odabir metodologije procjene prihvatnog kapaciteta

3. analize razine nosivosti destinacije

4. procjene dostignute razine prihvatnog kapaciteta

5. analize scenarija

6. donošenje zaključaka i preporuka.

II. DEFINIRANJE PODRUČJA OBUHVATA I ZONIRANJE

Definiranje područja obuhvata

Članak 3.

(1) Za izračun prihvatnog kapaciteta na razini destinacije potrebno je definirati područje obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta poštujući strateške dokumente koji su definirali rivijeru, kraj, područje, otok, klaster i druge prepoznate turističke cjeline sukladno Zakonu o turizmu.

(2) O području obuhvata za koji se izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta raspravlja se na regionalnoj koordinaciji predsjednika turističkih zajednica (regionalna koordinacija) s ciljem postizanja dogovora/utvrđivanja mogućnosti da se izračun prihvatnog kapaciteta izradi za područje obuhvata više turističkih zajednica koje imaju obavezu izrade izračuna prihvatnih kapaciteta uvažavajući načelo ekonomičnosti i učinkovitosti.

(3) Osim ispunjavanja obaveza iz stavka 1. ovog članka regionalna koordinacija prilikom raspravljanja o obuhvatu mora voditi računa o turističkim tokovima te po potrebi u prijedlog područja obuhvata predložiti uključivanje turističkih zajednica koje su razvrstane u kategoriju III, IV i 0 indeksa turističke razvijenosti.

(4) Turističke zajednice koje će izrađivati zajednički izračun prihvatnog kapaciteta temeljem zaključaka rasprave regionalne koordinacije sklapaju sporazum o području obuhvata i međusobnim pravima i obavezama.

(5) Turistička zajednica koja samostalno izrađuje izračun prihvatnih kapaciteta temeljem zaključaka rasprave pokreće izradu izračuna prihvatnog kapaciteta.

Zoniranje područja obuhvata

Članak 4.

(1) Područje obuhvata za koji se izrađuje prihvatni kapacitet mora se podijeliti na prostorno-funkcionalne zone.

(2) Prostorno-funkcionalne zone utvrđuju se temeljem provedenih analiza i prikupljenih podataka, a temeljem kriterija iz stavka 3. ovoga članka.

(3) Kriteriji za zoniranje područja obuhvata iz stavka 2. ovoga članka su:

1. administrativni ustroj jedinice(a) lokalne samouprave (npr. naselja, gradske četvrti i sl.)

2. prostorne tipologije određene različitim reljefnim i prirodnim obilježjima, kulturno-povijesnim nasljeđem, razinom naseljenosti, razinom urbaniteta te sadržaja i sl.

3. intenzivnost/razina turističke aktivnosti, područja sličnog ili istog intenziteta sezonalnosti i ponude turističke infrastrukture

4. područja s istim ili sličnim pretežitim portfeljom turističkih proizvoda.

III. ODABIR METODOLOGIJE PROCJENE PRIHVATNOG KAPACITETA

Vrsta i odabir metodologija

Članak 5.

(1) Vrste metodologija izračuna prihvatnog kapaciteta mogu biti:

1. kvantitativna

2. kvalitativna

3. kombinirana.

(2) Ovisno o karakteristikama prostora ili prirode obuhvata i tipu žarišne destinacije te o fokusu procjene za izračun prihvatnog kapaciteta primjenjuje se metodologija iz stavka 1. točke 1. ili 3. ovoga članka.

Kvantitativna metodologija

Članak 6.

(1) Kvantitativna metodologija predstavlja skup analitičkih postupaka i alata koji se koriste za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta određenog prostora ili destinacije.

(2) Kvantitativna metodologija uključuje prikupljanje i analizu podataka o kretanjima broja posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima različitih tipova infrastrukture i suprastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima.

(3) Cilj kvantitativne metodologije je definiranje granica (intervala) kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Korištenje kvantitativne metodologije preporučuje se u uvjetima kada je, zbog karakteristika prostora ili prirode obuhvata i tipa žarišne destinacije, moguće djelomično ili potpuno utjecati na kretanje posjetitelja. Primjeri takvih prostora uključuju stare gradske jezgre u urbanim destinacijama, kulturno-povijesne i arheološke lokalitete, otoke i slična područja.

(5) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka su korisne površine, maksimalni broj osoba na površini, opterećenja infrastrukture, rotacija posjeta i tome slično.

Kvalitativna metodologija

Članak 7.

(1) Kvalitativna metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje se koriste za procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije kroz nenumeričke podatke i analize.

(2) Kvalitativna metodologija uključuje prikupljanje podataka putem intervjua, fokus grupa, promatranja, anketa i drugih kvalitativnih metoda i analizu podataka.

(3) Cilj kvalitativne metodologije je razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika, kako bi se donijele informirane odluke o upravljanju prostorom te spriječile neželjene posljedice na okoliš i poboljšala kvaliteta života.

(4) Fokus procjene metodologije iz stavka 1. ovoga članka je analiza stavova i sentimenta lokalnog stanovništva i posjetitelja.

Kombinirana metodologija

Članak 8.

(1) Kombinirana metodologija predstavlja skup istraživačkih postupaka i tehnika koje integriraju kvalitativne i kvantitativne metode.

(2) Kvalitativna metoda u kombiniranom pristupu obuhvaća skup istraživačkih postupaka i tehnika koje koriste nenumeričke podatke, kao što su intervjui, fokus grupe, promatranja i ankete, za razumijevanje percepcija, iskustava i stavova posjetitelja, lokalne zajednice i drugih dionika. Cilj je poboljšati upravljanje prostorom te spriječiti neželjene posljedice na prirodu i okoliš, zaštićenu kulturnu baštinu i krajolik te poboljšati kvalitetu života.

(3) Kvantitativna metoda u kombiniranom pristupu uključuje analitičke postupke i alate za numeričko određivanje i procjenu prihvatnih kapaciteta prostora ili destinacije. Ona prikuplja i analizira podatke o broju posjetitelja, kapacitetima i opterećenjima infrastrukture, sezonalnosti i sličnim parametrima. Cilj je definiranje granica kapaciteta kako bi se spriječile neželjene posljedice na prirodu i okoliš, osiguralo pozitivno iskustvo posjetitelja te očuvala kvaliteta života lokalne zajednice.

(4) Kombinirana metodologija primjenjuje se kada je potrebno utvrditi fizičke granice eksploatacije destinacije/pojedinih lokacija/glavnih atrakcija, stavove turista i posjetitelja te maksimalni broj posjetitelja na lokaciji koji ograničenja mogu podnijeti uz zadržavanje prihvatljive razine zadovoljstva stanovništva i posjetitelja te kako bi se donijele informirane odluke o smjeru razvoja destinacije te utvrdili limiti žarišnih destinacija, koje su često glavne atrakcije.

IV. UTVRĐIVANJE RAZINE NOSIVOSTI
DESTINACIJE

Analiza razine nosivosti destinacije

Članak 9.

(1) Analizom razine nosivosti destinacije (utvrđivanje uskih grla i ograničenja turističkog razvoja destinacije) sagledavaju se različiti utjecaji turizma na destinaciju za minimalno 5 prethodnih godina.

(2) Analiza iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

– pregled i analizu pokazatelja održivosti propisanih posebnim propisom kojim se propisuju pokazatelji za praćenje razvoja i održivosti turizma

– pregled, analizu i interpretaciju pokazatelja prihvatnog kapaciteta iz stavka 3. ovoga članka.

– popis i analizu resursne osnove koja je sastavni dio plana upravljanja destinacijom.

(3) Kategorije pokazatelja prihvatnog kapaciteta koje se primjenjuju za analizu stanja iz stavka 1. ovoga članka su:

1. Institucionalni i strateški okvir

2. Smještajni kapaciteti

3. Turistička potražnja

4. Resursno atrakcijska osnova

5. Priroda i okoliš

6. Prostor

7. Komunalna infrastruktura

8. Prometna infrastruktura

9. Stanovništvo i kvaliteta života

10. Zaposlenost, gospodarstvo i važnost turizma.

(4) Popis obveznih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su u Prilogu I. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(5) Popis dodatnih pokazatelja za kategorije iz stavka 3. ovoga članka navedeni su Prilogu II. i sastavni su dio ovoga Pravilnika.

(6) Podaci za izračun pokazatelja iz stavka 3. ovoga članka prikupljaju se za minimalno 5 prethodnih godina odnosno za razdoblje koje obuhvaća analiza.

(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka podaci koji nisu dostupni za cjelokupno razdoblje analize prikupljaju se za razdoblje za koje su dostupni.

Članak 10.

(1) Temeljem prikupljenih podataka i provedene analize:

1. izračunavaju se pokazatelji utjecaja zasebno za svaku analiziranu godinu i svako analizirano područje

2. uspostavljaju se standardi pojedinih pokazatelja koji označavaju prihvatljivu granicu utjecaja turizma u odnosu na zakonski okvir, strateška razvojna usmjerenja destinacije, usklađenu viziju/ciljeve/očekivanja/potrebe destinacijskih dionika turističkog razvoja te relevantne znanstvene spoznaje.

(2) Standardi iz stavka 1. točke 2. ovoga članka se definiraju polazeći od postavljenih ciljeva razvoja i prostorno planskih dokumenata, zakonskih ograničenja, stavova dionika te stručnih spoznaja.

Procjena dostignute razine prihvatnog kapaciteta

Članak 11.

(1) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta prikazuje:

(a) razliku između stvarnog stanja pojedinih obilježja turističke aktivnosti izmjerenih pokazatelja utjecaja i postavljenih standarda i/ili

(b) intervalnu procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području u uvjetima održivog razvoja turizma.

(2) Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta može biti:

1. utvrđena vrijednost pokazatelja viša je od definiranog standarda prihvatljivosti – obilježje je u zoni dostignute maksimalne razine turističke nosivosti te nalaže žurno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

2. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja do trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje je u zoni dostizanja maksimalne razine turističke nosivosti te, ovisno o dosadašnjem kretanju i rezultatima analize scenarija, pretpostavlja pravodobno provođenje (dodatnih) korektivnih aktivnosti

3. utvrđena vrijednost pokazatelja niža je od definiranog standarda prihvatljivosti, ali je vrijednost pokazatelja za više od trećinu niža od postavljenog standarda – obilježje nije u zoni dostizanja prihvatnog kapaciteta, a eventualno poduzimanje korektivnih aktivnosti ovisi o rezultatima analize scenarija.

Analiza scenarija

Članak 12.

(1) Izrada razvojnih scenarija provodi se radi sagledavanja potencijalnih promjena prihvatnog kapaciteta u budućnosti.

(2) Razvojnim scenarijem uspostavlja se okvir proaktivnog djelovanja u funkciji ostvarivanja poželjnih rezultata odnosno korekciji čimbenika koji mogu generirati neželjene posljedice.

Zaključci i preporuke

Članak 13.

(1) Zaključci i preporuke podrazumijevaju pregled najvažnijih spoznaja do kojih se došlo prilikom izračuna prihvatnih kapaciteta kao i preporuke za ublažavanja raskoraka između postojećeg stanja i poželjnih/prihvatljivih promjena odabranih pokazatelja.

(2) Ako se izračunom prihvatnih kapaciteta utvrdi potreba za donošenjem odluke lokalne i područne (regionalne) samouprave iz članka 31. stavka 1. Zakona o turizmu, donošenje odluke/odluka potrebno je navesti kao preporuku.

V. ZAVRŠNA ODREDBA

Stupanje na snagu

Članak 14.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/23-01/20
Urbroj: 529-06-3-1-24-36
Zagreb, 23. rujna 2024.

Ministar
Tonči Glavina, v. r.

PRILOG I.

POPIS OBVEZNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA

PRILOG II.

POPIS DODATNIH POKAZATELJA PRIHVATNOG KAPACITETA