Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.1. i 4.2.

NN 10/2025 (21.1.2025.), Odluka o donošenju kurikula općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.1. i 4.2.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih

85

Na temelju članka 27., stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 133/20, 151/22 i 156/23) i članka 8., stavka 11. Zakona o strukovnom obrazovanju (»Narodne novine«, broj 30/09, 24/10, 22/13, 25/18 i 69/22), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi

ODLUKU

O DONOŠENJU KURIKULA OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINAMA 4.1. I 4.2.

I.

Ovom Odlukom donose se kurikuli općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama:

4.1., i to: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Francuski jezik, Španjolski jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika;

4.2., i to: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Talijanski jezik, Francuski jezik, Španjolski jezik, Matematika, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo.

II.

Sastavni dio ove Odluke su kurikuli općeobrazovnih predmeta za srednje strukovne škole na razinama 4.1. i 4.2. iz točke I. ove Odluke.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavljaju se izvan snage:

– Nastavni planovi srednjih strukovnih škola za srednje strukovne trogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika i za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo, doneseni Odlukom o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje srednje stručne spreme sadržan u Popisu planova i programa obrazovanja (klasa: 602-03/96-01/1170; urbroj: 532-03/1-96-1, Zagreb, 25. lipnja 1996. godine.);

– Okvirni nastavni programi općeobrazovnih predmeta u srednjim školama za srednje strukovne trogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Hrvatski jezik, Engleski jezik, Njemački jezik, Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest i Etika i za srednje strukovne četverogodišnje škole koji se odnose na nastavne predmete Tjelesna i zdravstvena kultura, Povijest, Geografija, Etika i Politika i gospodarstvo (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske, Posebno izdanje, broj 11, Zagreb, lipanj 1997.);

– Odluka o donošenju Nastavnog plana za nastavne predmete Matematika, Hrvatski jezik i strani jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 72/19);

– Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19);

– Odluka o dopuni Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Hrvatski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 24/19);

– Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Matematika za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19);

– Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19);

– Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za srednje strukovne škole na razini 4.2. u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine«, broj 10/19).

IV.

Ova Odluka primjenjuje se za sektore: Poljoprivreda, prehrana i veterina, Šumarstvo i drvna tehnologija, Geologija, rudarstvo, nafta i kemijska tehnologija, Moda, tekstil i koža, Grafička tehnologija i audiovizualne tehnologije, Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, Elektrotehnika i računarstvo, Graditeljstvo, geodezija i arhitektura, Ekonomija i trgovina, Turizam i ugostiteljstvo, Promet i logistika, Osobne, usluge zaštite i druge usluge, Temeljne prirodne znanosti, Zrakoplovstvo, raketna i svemirska tehnika i Pravo, politologija, sociologija, državna uprava i javni poslovi za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2025./2026., za učenike II. razreda srednje škole od školske godine 2026./2027., za učenike III. razreda srednje škole od školske godine 2027./2028. te za učenike IV. razreda srednje škole od školske godine 2028./2029.

Za obrazovni sektor Zdravstvo i socijalna skrb ova Odluka primjenjuje se za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2026./2027., za učenike II. razreda srednje škole od školske godine 2027./2028., za učenike III. razreda srednje škole od školske godine 2028./2029. te za učenike IV. razreda srednje škole od školske godine 2029./2030.

V.

Ova Odluka stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 602-03/24-05/00043

Urbroj: 533-05-24-0003

Zagreb, 23. prosinca 2024.

Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.

KURIKULI OPĆEOBRAZOVNIH PREDMETA U SREDNJIM STRUKOVNIM ŠKOLAMA NA RAZINAMA 4.1 I 4.2

UVOD

Odgoj i obrazovanje osiguravaju stjecanje temeljnih znanja i vještina potrebnih mladom čovjeku za budući život i mogućnost daljnjeg školovanja. Iako je strukovno obrazovanje usmjereno na stjecanje znanja i vještina potrebnih za određenu kvalifikaciju utemeljenih na potrebama svijeta rada i na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, njegova važna komponenta je i stjecanje temeljnih kompetencija: kompetencije pismenosti, kompetencije višejezičnosti, matematičke kompetencije i kompetencije u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu, digitalne kompetencije, osobne i socijalne kompetencije, kompetencije učenja kako učiti, kompetencije građanstva, poduzetničke kompetencije te kompetencije kulturne svijesti i izražavanja, kao i osobni razvoj pojedinca. Stoga je u strukovnom obrazovanju naglašena i kvalitetna priprema za snalaženje u promjenjivim životnim i društveno-gospodarskim uvjetima, mogućnost nastavka obrazovanja i cjeloživotnog učenja.

Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta zajednička je svim kvalifikacijama na razini 4.1 i na razini 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira i čini popis obveznih predmeta koji su dio jezgrovnog dijela svih sektorskih kurikula prema tablicama 1 i 2. Predmetni kurikuli izrađeni su prema Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata (Ekspertna radna skupina za provođenje kurikularne reforme, 2018.).

Tablica 1: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.1

Naziv nastavnoga predmetaRazred, sati, bodovi
1. razred2. razred3. razredUKUPNO
CSVET
bodova
broj sati tjednobroj sati godišnjeCSVETbroj sati tjednobroj sati godišnjeCSVETbroj sati tjednobroj sati godišnjeCSVET
Hrvatski jezik3105631056396618
Strani jezik I27042704264412
Tjelesna i zdravstvena kultura2702270226426
Povijest27033
Vjeronauk/Etika1351135113213
UKUPNO103501682801382561342

Tablica 2: Predmetna struktura kurikula općeobrazovnih predmeta za kvalifikacije na razini 4.2

Naziv nastavnoga predmetaRazred, sati, bodovi
1. razred2. razred3. razred4. razredUKUPNO
CSVET
bodova
broj sati tjednobroj sati godišnjeCSVETbroj sati tjednobroj sati godišnjeCSVETbroj sati tjednobroj sati godišnjeCSVETbroj sati tjednobroj sati godišnjeCSVET
Hrvatski jezik4140841408414084128832
Strani jezik I270427042704264416
Matematika414084140831056396628
Povijest13521352135206
Geografija26433
Politika i
gospodarstvo
13222
Tjelesna i
zdravstvena kultura
27022702270226428
Vjeronauk/Etika13511351135113214
UKUPNO144902514490251345523154802699


Kurikuli općeobrazovnih predmeta koji su relevantni za pojedini sektor/podsektor izrađeni su kao skupovi ishoda učenja i grupirani u module prema Metodologiji izrade sektorskog kurikuluma, strukovnog kurikuluma i kurikuluma ustanove za strukovno obrazovanje (Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, 2021.). Oni nadopunjuju kompetencije učenika iz osnovnoga općeobrazovnog dijela, sastavni su dio strukovnog dijela kurikula (obvezni, izborni ili fakultativni) te se međusobno povezuju i nadograđuju s ciljem postizanja kompetencija potrebnih za pojedinu kvalifikaciju. Kurikuli općeobrazovnih predmeta koji su izrađeni u obliku skupova ishoda učenja grupiranih u module su: Fizika, Biologija, Kemija, Matematika, Geografija, Povijest, Računalstvo, Politika i gospodarstvo, Psihologija, Sociologija, Likovna umjetnost, Engleski jezik struke, Francuski jezik struke, Njemački jezik struke, Talijanski jezik struke, Španjolski jezik struke i Latinski jezik struke.

Općeobrazovni moduli i njima pripadajući skupovi ishoda učenja, ovisno o potrebama sektora, zanimanja i kvalifikacije mogu se izvoditi u procesu učenja i poučavanja kao obvezni, izborni ili fakultativni. Odgojno-obrazovni ishodi utemeljeni su na Nacionalnom okvirnom kurikulu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje u Republici Hrvatskoj (NOK, 2011.). Odgojno-obrazovna područja utemeljena su na načelima NOK-a i sadržajno su povezana s predmetnim kurikulima, modulima i skupovima ishoda učenja koji učenicima omogućuju razvoj i ovladavanje temeljnim kompetencijama.

Obujam pojedinog općeobrazovnog predmeta i modula iskazan je kreditnim bodovima Hrvatskoga sustava bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (CSVET). Jedan CSVET iznosi 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta i predstavlja ukupno opterećenje učenika, tj. neposredni odgojno-obrazovni rad, učenikov samostalni rad i učenje utemeljeno na radu.

1. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE

Temeljna je svrha jezično-komunikacijskoga područja omogućiti učenicima stjecanje znanja, razvoj sposobnosti i vještina te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom i kulturom. Jezik ima mnoge uloge, poput izražavanja mišljenja, zapažanja, osjećaja te spoznavanja i učenja. Njime se ovladava na temelju jezičnih djelatnosti.

Jezično-komunikacijsko područje općeobrazovnoga dijela srednjoškolskoga strukovnog obrazovanja obuhvaća poučavanje hrvatskoga jezika, modernih stranih jezika (engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski).

Jezik kao sredstvo izražavanja podloga je za učenje svih ostalih područja i predmeta spajajući razvoj učeničke kreativnosti, apstraktnoga, problemskoga i kritičkoga mišljenja. Njime se izražava kulturno nasljeđe i prenosi kultura življenja pa je temelj za cjeloživotno učenje. Usvajanjem i ovladavanjem hrvatskim standardnim jezikom i stranim jezicima omogućuje se učenicima stjecanje komunikacijskih, funkcionalnih, međukulturnih, kulturnih i digitalnih umijeća ili kompetencija.

Struktura područja: Hrvatski jezik, Engleski jezik, Francuski jezik, Njemački jezik, Španjolski jezik, Talijanski jezik.

KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA HRVATSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Uvod

Učeniku je jezik najčešće sredstvo samospoznaje i spoznaje svijeta koji ga okružuje, a slušanje, govorenje, čitanje, pisanje i njihovo međudjelovanje, ponajprije razgovaranje i dopisivanje, pridonose njegovoj dobrobiti i omogućuju mu djelovanje u osobnim, društvenim, kulturnim i poslovnim prigodama, posebice u skladu sa zahtjevima svijeta rada. U hrvatskim se školama poučava i uči hrvatski kao materinski i opći službeni jezik te hrvatski kao drugi jezik (okolinski i službeni jezik).

Kurikul nastavnoga predmeta Hrvatski jezik jedinstven je dokument kojim su povezane sve razine odgojno-obrazovnoga procesa u kojima se poučava i uči hrvatski jezik tijekom srednjoškolskoga strukovnog odgoja i obrazovanja. Svi dijelovi kurikula čine jedinstvenu cjelinu, stoga se i čitaju u kontekstu međusobne povezanosti i uvjetovanosti.

U opisu predmeta istaknuti su svrha i ciljevi predmeta, tj. zašto je važno poučavati i učiti hrvatski jezik.

Odgojno-obrazovni ciljevi poučavanja i učenja predmeta predstavljaju opća, najšire određena očekivanja o tome što će učenici moći učiniti na temelju poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik.

Predmet se sastoji od triju međusobno povezanih predmetnih područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji. Oni čine strukturu koja izravno određuje kurikul predmeta Hrvatski jezik u kojemu se iskazuju odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji.

Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u pojedinoj godini, a proizlaze iz odgojno-obrazovnih ciljeva poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik. Određeni su kao znanja, sposobnosti, vještine, stavovi i vrijednosti, a razvijaju se od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole.

Osim odgojno-obrazovnih ishoda navode se sadržaji i preporuke za njihovo ostvarivanje. Odgojno-obrazovni sadržaji obuhvaćaju jasno usmjerenje poučavanja i učenja za svako predmetno područje: ključne pojmove te obvezne i predložene tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

U rubrici Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda navode se smjernice za moguće pristupe, metode i strategije poučavanja i učenja, izbor tekstnih vrsta na temelju početnih procjena učenikova znanja, sposobnosti, vještina, stavova i interesa da bi se ovladalo jezičnom komunikacijskom kompetencijom u strukovnome obrazovanju.

Kurikul predmeta Hrvatski jezik povezan je i s drugim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim nastavnim predmetima, posebice sa strukovnim predmetima i svakodnevnim životom u osobnome i poslovnome svijetu.

U dijelu o poučavanju i učenju predmeta Hrvatski jezik navode se okvirne smjernice o načinima organizacije poučavanja i učenja predmeta te popis obveznih i predloženih književnih tekstova za cjelovito čitanje i čitanje na ulomcima, a u dijelu o vrednovanju odgojno-obrazovnih ishoda navode se osnovni pristupi vrednovanju i sastavnice vrednovanja.

Učenicima se na svim razinama i u svim oblicima školovanja omogućuje razvoj i stjecanje jezične komunikacijske kompetencije, jezikoslovnih znanja, čitalačke pismenosti i višestruke pismenosti nužnih za nastavak školovanja, život i rad, za pripremljenost za tržište rada, za cjeloživotno učenje, stručno usavršavanje te za razumijevanje književnosti kao umjetnosti riječi i temelja nacionalnoga identiteta.

Opis nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

Hrvatski jezik službeni je jezik u Republici Hrvatskoj i jezik na kojemu se obrazuju svi učenici. U hrvatskim se školama hrvatski jezik poučava kao materinski i kao ini jezik. Osposobljenost za izražavanje na hrvatskome standardnom jeziku učenicima je polazište za učenje predmeta Hrvatski jezik, ali i svih drugih nastavnih predmeta, stoga im dobra ovladanost hrvatskim jezikom omogućuje ravnopravan pristup obrazovanju pa se predmet Hrvatski jezik poučava na svim odgojno-obrazovnim razinama. Učeći hrvatski jezik, učenici ovladavaju jezičnom komunikacijskom kompetencijom povezujući svoj organski, zavičajni idiom i hrvatski standardni jezik te stječu osnove čitalačke, medijske, kulturne i međukulturne pismenosti što je preduvjet osobnomu razvoju, uspješnomu školovanju, cjeloživotnomu učenju i stručnomu usavršavanju te kritičkomu odnosu prema pojavama u društvenome i poslovnome životu.

Svrha je poučavanja i učenja predmeta Hrvatski jezik osposobljavanje učenika za jasno, točno i prikladno sporazumijevanje hrvatskim standardnim jezikom, usvajanje osnovnih znanja o jeziku kao sustavu, slobodno izražavanje misli, osjećaja i stavova te spoznavanje vlastitoga, narodnoga i nacionalnoga jezično-kulturnoga identiteta. Učenicima se omogućuje primanje, razumijevanje, vrednovanje i stvaranje različitih govornih i pisanih tekstova, ponajprije nužnih za rad u struci, primjenom komunikacijskih strategija. Učenici razvijaju stav o nužnosti uporabe hrvatskoga standardnog jezika i pravila kulturne komunikacije. Osvještavaju i potrebu očuvanja hrvatskih narječja i govora te se stvaralački izražavaju na svojemu organskom idiomu. Učenicima se omogućuje da, poštujući svoj jezik i jezike drugih naroda, razumiju i prihvaćaju međukulturne razlike te uočavaju i prevladavaju kulturne i jezične predrasude.

Književnost je umjetnost riječi i osobita uporaba jezika koju proučava znanost o književnosti. Književni je tekst umjetnička tvorevina koja ima osobnu, nacionalnu, kulturnu, društvenu i estetsku vrijednost. Učenike se potiče na literarno i estetsko čitanje književnih tekstova da bi se razvili u cjeloživotne čitatelje i ljubitelje umjetnosti riječi. Upoznaju i književnost kao umjetnost riječi – dio ljudske duhovne djelatnosti kojom se izražava estetsko iskustvo i omogućuje osobita vrsta spoznaje i zadovoljstva. Čitanje i upoznavanje književnosti hrvatskoga naroda, kulturnoga i civilizacijskoga kruga te učenje o književnosti učenicima omogućuje stjecanje književnoga znanja, književne kulture i kulturnoga identiteta, a čitanje književnih tekstova europske i svjetske književnosti omogućuje, pak, razvijanje kulturne kompetencije i međukulturnoga razumijevanja. Osobita je vrijednost poučavanja i učenja književnosti i stvaralaštva razvijanje mašte i estetskih mjerila za prosuđivanje te doživljavanje književnosti kao izvora znanja, iskustva i vrijednosti.

Kurikulom se potiče razvijanje i ovladavanje svim jezičnim djelatnostima jezičnim primanjem (slušanjem, čitanjem), proizvodnjom (govorenjem, pisanjem) i međudjelovanjem (ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem), kao i usvajanje znanja o jeziku kao sustavu, i to različitim oblicima i vrstama teksta.

Kurikul je utemeljen na načelu vertikalno-spiralnoga slijeda: odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji poučavaju se prema njihovoj zahtjevnosti potičući cjelovito ostvarivanje učenikovih mogućnosti, pri čemu je bitan i doživljaj osobnoga napretka i uspjeha u učenju o hrvatskome jeziku, književnosti i kulturi.

Ostala su načela kurikula: načelo komunikacijske i estetske funkcionalnosti, načelo teksta, načelo cjelokupnosti komunikacijske prakse, načelo standardnoga jezika, načelo zavičajnosti, načelo razlikovanja i povezivanja jezičnih razina, načelo stvaralaštva u jeziku i jezikom te opća načela postupnosti, primjerenosti, zanimljivosti te unutarpredmetne povezanosti i uravnoteženosti. Tim se načelima u svim predmetnim područjima potiče razvoj cjelovitosti, jezičnoga i kulturnoga identiteta, osjećaj domoljublja, nacionalne pripadnosti, povezanosti s hrvatskim manjinama i iseljenicima u cijelome svijetu te pripadnosti višekulturnoj i višejezičnoj zajednici europskih naroda u Hrvatskoj i Europi.

S obzirom na načelo opće naobrazbe i stručne usmjerenosti, nastava u srednjim strukovnim školama treba biti usmjerena prema općoj jezičnoj naobrazbi i potrebama izabrane struke i zanimanja: odabirom tekstnih vrsta svojstvenih pojedinoj struci, izučavanjem stručnih tekstova i stručnoga nazivlja, vježbama usmjerenima na potrebe budućega zanimanja primjenjujući odgovarajuće funkcionalne i situacijske stilove u komunikacijskim situacijama važnima u područjima određene struke.

Kurikul načelom didaktičkoga prijenosa poštuje spoznaje temeljnih znanosti predmeta Hrvatski jezik – jezikoslovlja i znanosti o književnosti, kao i njima srodnih obrazovnih i komunikacijskih znanosti. Stavljajući učenika u svoje središte, potiče ga da stečene spoznaje primjenjuje u svakodnevnome životu i međudjelovanju s drugim pojedincima, zajednicom i kulturom u cijelosti.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Učenik:

– ovladava temeljnim jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i njihovim međudjelovanjem, ponajprije razgovaranjem i dopisivanjem, jezičnim znanjem i znanjem o hrvatskome jeziku kao sustavu; usvaja i stječe temeljne komunikacijske kompetencije nužne u svakodnevnome životu, za nastavak obrazovanja u profesionalnim situacijama i u svijetu rada

– sluša i čita s razumijevanjem tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti i tekstove različitih sadržaja, struktura, stilova i namjene prema potrebama izabrane struke radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i mogućnosti sudjelovanja u društvu; čita i interpretira tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti prema osobnome čitateljskom iskustvu i osnovnome znanju o književnosti; razvija čitalačku kulturu i navike, kritičko mišljenje i literarni ukus

– stvara pisane i govorne tekstove različitih sadržaja, struktura, namjena i stilova, ponajprije prema potrebama izabrane struke te onima koji su važni za svakodnevni život; ovladava općim i stručnim rječnikom odabrane struke i zanimanja; stječe naviku i potrebu za čitanjem različitih neprekinutih, isprekidanih, mješovitih i višestrukih tekstova

– otkriva različite načine čitanja na literarnoj, estetskoj, spoznajnoj, kritičkoj i kreativnoj razini razvijajući iskustva čitanja koja oblikuju osobna iskustva te otvaraju nove spoznaje, potiču razvoj književnoga ukusa, mašte i refleksiju o svijetu, sebi i drugima

– pronalazi u različitim izvorima sadržaje i podatke o kojima kritički promišlja (procjenjuje njihovu pouzdanost i korisnost, prepoznaje kontekst i namjeru autora) te razvija višestruku pismenost za rješavanje problema i donošenje odluka u svakodnevnome i poslovnome životu

– poštuje, razvija i jača vlastiti jezični, nacionalni i kulturni identitet i osjećaj pripadnosti svojemu narodu i državi; poštuje druge jezične i kulturne zajednice upoznajući svoju i tuđu kulturno-povijesnu baštinu te izgrađuje vlastiti svjetonazor njegujući moralne i estetske vrijednosti.

C. STRUKTURA – PODRUČJA PREDMETNOGA KURIKULA

Predmet Hrvatski jezik organiziran je u tri međusobno povezana predmetna područja: Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo, Kultura i mediji.

Pismenost se u ovome dokumentu određuje kao sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja u služenju pisanim tekstovima radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja svojega znanja te vrednovanja tekstova različitih sadržaja i struktura. Tekstom se smatra svaki cjeloviti jezični izričaj u različitim vidovima. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija.

Predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija temelji se na poučavanju i učenju jezičnih znanja te na ovladavanju jezikom kao sustavom s uporabnoga stajališta. U različitim komunikacijskim situacijama učenik samostalno odabire prikladne komunikacijske strategije. Stjecanje jezičnih znanja i znanja o jeziku utječe na razvoj mišljenja i osjećaja te motiviranost i potrebu za svrhovitom komunikacijom.

Predmetno područje Književnost i stvaralaštvo utemeljeno je na čitanju i recepciji književnoga teksta koji je iskaz umjetničkoga, jezičnoga, spoznajnoga i osobnoga poimanja svijeta i stvarnosti. Čitanjem književnoga teksta potiče se osobni razvoj, opće znanje i promišljanje o svijetu i sebi, razmjena stavova i mišljenja o pročitanome te razvoj estetskih kriterija. Književni se tekst čitanjem stavlja u suodnos s drugim tekstovima te se tako ostvaruju smisao i svrha poučavanja. Zbog osobnih različitosti učenika bitni su sadržaji kojima se omogućuje izbor prikladnih tekstova da bi čitanjem zbog potrebe i užitka stekli čitateljske navike i čitateljsku kulturu. Učenike se potiče na stvaralačko izražavanje prema vlastitome interesu potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Predmetno područje Kultura i mediji obuhvaća poimanje kulture, kulturne baštine i umjetnosti u svakodnevnome životu i društvu te razvijanje medijske pismenosti koja podrazumijeva sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kritičkoga vrednovanja različitih uloga medija i medijskoga sadržaja.

Hrvatski jezik i komunikacija

Predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija omogućuje se ovladavanje uporabnim mogućnostima hrvatskoga jezika u jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i međudjelovanja što omogućuje stjecanje jezične komunikacijske kompetencije na hrvatskome standardnom jeziku. Obuhvaća jezičnu, uporabnu i društvenojezičnu kompetenciju i čitalačku pismenost; komunikacijske vještine u različitim kontekstima, medijima i situacijama; komunikacijske strategije radi razumijevanja i stvaranja teksta na temelju stečenoga znanja i učenja; dubinsko, interpretativno, kreativno, kritičko, analitičko i sintetičko čitanje različitih vrsta tekstova; interpretaciju teksta, razumijevanje konteksta i značenjskih slojeva; stvaranje tekstova različitih vrsta i funkcionalnih stilova prema interesu učenika i sposobnost služenja jezikom struke u govornome i pisanome izražavanju za učinkovito obavljanje zadataka na radnome mjestu te za razgovaranje s drugim ljudima.

Književnost i stvaralaštvo

Predmetnim područjem Književnost i stvaralaštvo obuhvaćeni su razumijevanje, analiza, interpretacija i prosuđivanje književnoga teksta radi osobnoga razvoja, stjecanja i razvijanja znanja i stavova te vlastitoga stvaralaštva; razumijevanje stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja; stjecanje osnovnih književnoteorijskih i književnopovijesnih znanja i uvida u odabrane tekstove hrvatske, europske i svjetske književnosti radi bogaćenja vlastitoga iskustva čitanja te razvoja kritičkoga i kreativnoga mišljenja o književnome tekstu; povezivanje jezičnih djelatnosti, uporabe rječnika i stečenoga znanja radi razumijevanja teksta; potreba za čitanjem književnih tekstova i pozitivan stav prema čitanju zbog potrebe i užitka; razvoj osobnoga i nacionalnoga identiteta i razumijevanje općekulturnoga nasljeđa; stvaralačko izražavanje potaknuto različitim iskustvima i doživljajima književnoga teksta.

Kultura i mediji

Predmetnim područjem Kultura i mediji obuhvaćeni su razumijevanje kulture s gledišta svakodnevnoga života, s društvenoga gledišta, kulture u odnosu na popularnu kulturu i kulture u odnosu prema književnosti i ostalim umjetnostima te utjecaj kulture na oblikovanje vlastitoga kulturnog identiteta i uvažavanja međukulturnih različitosti; poticanje svjesnosti o jedinstvenosti i vrijednosti različitih mišljenja, stavova i ideja, društava i kultura radi uspješne komunikacije te razumijevanja drugih i drukčijih; znanje o sebi i drugima, uvažavanje različitih uvjerenja i vrijednosti i djelovanje u društvenoj zajednici; razvoj medijske pismenosti; kritički odnos prema medijskim porukama, razumijevanje utjecaja medija i njihovih poruka na društvo i pojedinca; stvaranje medijskih poruka i njihovo odgovorno odašiljanje.

Slika 1: Grafički prikaz jezičnih djelatnosti i predmetnih područja nastavnoga predmeta Hrvatski jezik

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE
USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I PREDMETNIM PODRUČJIMA

Odgojno-obrazovnim ishodima jasno su i nedvosmisleno iskazana očekivanja od učenika u pojedinoj godini učenja koja se proširuju i produbljuju načelom vertikalno-spiralnoga slijeda od prvoga razreda osnovne škole do završnoga razreda srednje škole. Ishodima su određena znanja, kompetencije, stavovi i vrijednosti. Odgojno-obrazovni ishodi tablično su prikazani i raspoređeni u rubrike: Odgojno-obrazovni ishod (polazni ishod), Razrada ishoda i Odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda te rubrike Sadržaji i Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. U prvoj rubrici tablice Odgojno-obrazovni ishod svaki je ishod označen, npr. SSŠ HJ A.1.1.: SSŠ – srednja strukovna škola, HJ – nastavni predmet, A – predmetno područje Hrvatski jezik i komunikacija (B – Književnost i stvaralaštvo; C – Kultura i mediji), 1. – razred, 1. – redni broj ishoda.

Sastavnica Razrada ishoda obuhvaća razradu odgojno-obrazovnoga ishoda, tj. polazni se ishod proširuje, produbljuje i razvija te obuhvaća sadržaje i aktivnosti. Pojedine se sastavnice Razrade ishoda podrazumijevaju kao usvojene i ne ponavljaju se iz razreda u razred, ali ako se početnom procjenom u pojedinom razrednom odjelu utvrdi da pojedine ishode većina učenika nije usvojila, poučavanjem i učenjem treba se omogućiti uvježbavanje i utvrđivanje znanja, automatizacija vještina te razvoj stavova, vrijednosti i strategija učenja do kraja srednjoškolskoga obrazovanja.

U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar« usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koja je očekivani pokazatelj razine usvojenosti ishoda, tj. okvir i polazište za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda ili odgojno-obrazovnoga ciklusa.

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda obuhvaćaju kratak opis onoga što je nužno i važno poučavati i učiti. U području Hrvatski jezik i komunikacija za svaki pojedini razred to su tekstovi i tekstne vrste, funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika i jezični pojmovi. Sadržaje za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda za područje Književnost i stvaralaštvo čine popisi obveznih tekstova za cjelovito čitanje i čitanje na ulomcima te popisi obveznih književnih vrsta i književnoteorijskih pojmova po razredima. U rubrici Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda za predmetno područje Kultura i mediji navedeni su ključni pojmovi područja.

Rubrika Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda sadrži metodičke smjernice za ostvarenje ishoda, dodatno objašnjenje značenja odgojno-obrazovnoga ishoda za oblikovanje aktivnosti učenja i nastavnoga procesa te preporuke za vrednovanje važnih sastavnica.

Hrvatski jezik, 1. razred, razina 4.1., 6 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.1.

Učenik sluša i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, vrstu te namjenu govornoga i razgovornoga teksta (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje)

– razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova

– opisuje obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– razgovara prema obrascima razgovora u skupini: uvjeravanja i pregovaranja

– oblikuje argumente za zadanu tvrdnju

– prepoznaje strukturna obilježja teksta: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik

– prepoznaje govorna i pravogovorna obilježja slušanoga teksta

– primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te navodi osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); razgovor o temi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.2.

Učenik čita i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova.

– prepoznaje tekstove različitih oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova iz različitih izvora

– navodi obilježja administrativno-poslovnoga stila i književno­umjetničkoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– navodi obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima

– opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena

– navodi osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), zapisnik

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.3.

Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema modelu i smjernicama.

– sastavlja objektivni opis prema smjernicama

– piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice prema modelu

– oblikuje zapisnik prema modelu

– oblikuje elektroničko poslovno pismo prema modelu poštujući obilježja poslovnoga dopisivanja

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema modelu i smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), zapisnik, elektroničko poslovno pismo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.4.

Učenik opisuje morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta prema smjernicama u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu

– prepoznaje vezna sredstva na primjerima: konektori, modifikatori

– primjenjuje pravopisna i jezična pravila u pisanju i govoru

– primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: modifikatori i konektori.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Ovladanost gramatičkim kategorijama riječi provjerava se na lingvometodičkome predlošku (na tekstu) i prema načelu vertikalno-spiralnoga slijeda u početnoj procjeni. Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.5.

Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika; opisuje funkcionalnu raslojenost leksika; opisuje rječnički članak te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku.

– opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

– navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika

– primjenjuje norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji

– opisuje obilježja funkcionalnih i situacijskih stilova i njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika

– razlikuje podstilove administrativno-poslovnoga stila

– razlikuje gramatičko i leksičko značenje leksema

– opisuje strukturu rječničkoga članka

– razlikuje osnovnu razdiobu rječnika: enciklopedijski i jezični rječnici

– navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku

– razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika, opisuje njihova obilježja i navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: jezična porodica; jezične norme hrvatskoga standardnog jezika; norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji i normativni priručnici; funkcionalna i situacijska raslojenost leksika; podstilovi administrativno-poslovnoga stila; hrvatski jezik kao materinski jezik, službeni jezik Europske unije; hrvatski jezik kao ini jezik: manjinski jezik; hrvatski jezik u srednjemu vijeku: Bašćanska ploča i inkunabule; leksem, leksik, leksikograf, leksikografija; vrste rječnika, rječnički članak; situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na funkcionalnu i situacijsku raslojenost leksika.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.1.2.

Učenik opisuje osnovno književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih razlikuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta*.

– opisuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnoga razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– izdvaja, opisuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnoga razdoblja

– prepoznaje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni su književni tekstovi: Marin Držić, Novela od Stanca (cjelovito), George Orwell, Životinjska farma (ulomci).

Obvezne su književne vrste: lirska pjesma; ditiramb, mit, roman; komedija.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: antika, srednji vijek, humanizam i predrenesansa, renesansa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, književna vrsta, književna epoha i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.1.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

*Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik tijekom poučavanja, ponavljanja, uvježbavanja ili usustavljivanja bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.1.1.

Učenik analizira poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima prema modelu.

– prepoznaje javne, komercijalne i neprofitne medije

– opisuje medijske tekstove s obzirom na izvor, namjenu i poruku

– prepoznaje funkciju poveznica i hiperteksta u medijskome tekstu

– prepoznaje poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medij, medijski tekst; javni, komercijalni i neprofitni mediji s obzirom na sadržaj i financiranje; poveznica i hipertekst.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik istražuje različite vrste medija te oblikuje i predstavlja medijski tekst s obzirom na izvor, namjenu i poruku medijskoga teksta prema smjernicama.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.1.2.

Učenik prepoznaje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– prepoznaje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– prepoznaje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.1.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.1.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu srednje škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 2: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 2. razred, razina 4.1., 6 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.1.

Učenik sluša i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, oblik i namjenu govornoga i razgovornoga teksta: obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje

– opisuje stilska obilježja poslovnoga razgovora i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

– analizira obilježja administrativno-poslovnoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– prepoznaje obilježja (vrednote) govorenoga jezika

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te opisuje osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama

– oblikuje argumente i protuargumente za zadanu tvrdnju prema modelu

– opisuje strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor

– opisuje jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim i razgovornim stilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.2.

Učenik čita i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora

– prepoznaje obilježja administrativno-poslovnoga stila i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– prepoznaje obilježja prisnoga, opuštenoga, savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila

– imenuje podstilove administrativno-

-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– analizira tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena

– opisuje osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.3.

Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema smjernicama.

– oblikuje tablični životopis (Europass) prema modelu

– piše upućivačke tekstove prema smjernicama: uputa

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema modelu poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass); upućivački tekstovi – uputa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pismene provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.4.

Učenik opisuje rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i pismu.

– opisuje rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

– opisuje riječ kao sintaktičku jedinicu

– prepoznaje sintaktičku službu riječi u rečenici

– prepoznaje nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice

– opisuje obvezatni red riječi i položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi

– primjenjuje rečenične znakove u skladu s pravopisnim pravilima

– primjenjuje jezična pravila na sintaktičkoj razini u oblikovanju teksta

– opisuje ulogu veznih sredstava na primjerima: konektori, modifikatori

– primjenjuje sintaktička pravila, rečenične znakove, modifikatore i konektore u pisanju teksta

– primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sintaksa se poučava na temelju početne procjene o ovladanosti sintaktičkim pravilima u prethodnome (prvom) razredu s naglaskom na poučavanje funkcionalne pismenosti.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.5.

Učenik opisuje značenjske odnose među riječima pomoću rječnika; razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma od 16. stoljeća do 18. stoljeća.

– opisuje leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu

– imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika

– prepoznaje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski i područni

– opisuje tekstove prema vremenskoj i područnoj raslojenosti leksika

– primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije

– navodi osnovna obilježja povijesti hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća

– opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta, prepoznaje lekseme određenoga leksičkog sloja i navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija u zadanome kontekstu; raslojenost leksika: vremenska i područna; pojam idioma; mjesni govor, dijalekt, narječje; standardni jezik, razgovorni jezik; povijest hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća: Bartol Kašić, Ivan Belostenec.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na vremensku i područnu raslojenost leksika.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.2.1.

Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.2.2.

Učenik objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.

– razlikuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– opisuje, razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni književni tekstovi: romantičarska poezija – Antun Mihanović, Petar Preradović, Stanko Vraz (izbor iz poezije, ukupno 3 pjesme); August Šenoa, Prijan Lovro (cjelovito).

Obvezne književne vrste: religiozna poema; himna, budnica; realistički roman, pripovijetka.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: antiteza, inverzija; simetrični osmerac, epski deseterac; poetika književnopovijesnoga razdoblja: barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo, romantizam, hrvatski romantizam, hrvatski predrealizam i realizam.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.2.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.2.1.

Učenik analizira medijske tekstove i opisuje svojim riječima medijski krajolik prema modelu.

– prepoznaje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu

– opisuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu

– opisuje svojim riječima različite medijske krajolike koji se temelje na osobnim medijskim navikama u svakodnevnoj okolini

– prepoznaje medijski tekst s obzirom na namjenu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medijski krajolik kao zbir svih medija u uporabi jednoga medijskog korisnika koji se temelji na osobnim medijskim navikama i svakodnevnoj okolini

– medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na namjenu: obrazovanje, obavještavanje, zabavljanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik opisuje vlastiti medijski krajolik prema smjernicama s obzirom na namjenu medija kojima se koristi.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.2.2.

Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– opisuje svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te uvažava i poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.2.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.2.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 3: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 3. razred, razina 4.1., 6 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.1.

Učenik sluša i razlikuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, pregovaranje

– analizira i navodi obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– navodi argumente, protuargumente i izvodi zaključak

– govori i sudjeluje u razgovoru primjenjujući komunikacijske poslovne vještine

– donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci

– analizira strukturna obilježja teksta: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, intervju za posao

– objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim stilom i poslovnim podstilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te objašnjava osnovna obilježja slušanoga teksta prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, intervju za posao

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.2.

Učenik čita i razlikuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora

– analizira obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– objašnjava tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, namjena

– analizira obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila

– objašnjava osnovna obilježja tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, anketni obrazac

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.3.

Učenik samostalno oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom.

– piše motivacijsko pismo prema modelu

– sastavlja poslovno pismo prema modelu

– oblikuje upućivačke tekstove u poslovne svrhe prema smjernicama koristeći se metajezikom struke i zanimanja

– samostalno oblikuje molbu za posao

– sastavlja bilješke za intervju za posao i poslovni sastanak prema modelu

– oblikuje anketni obrazac prema modelu

– piše bilješke za sudjelovanje u raspravi

– oblikuje natuknice za sudjelovanje u raspravi

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, bilješke, anketni obrazac.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje dva teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.4.

Učenik primjenjuje osnovna znanja o morfofonološkim obilježjima riječi i primjenjuje osnovna znanja o fonetici i fonologiji u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– prepoznaje glasovne promjene na granici morfema i fonološki uvjetovane glasovne promjene na prototipnim i čestim primjerima

– opisuje podjelu glasova

– navodi osnovna obilježja naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na prototipnim i čestim primjerima

– primjenjuje jezična pravila u pisanju glasova č/ć, glasova dž/đ, glasova ije/je/e u oblikovanju teksta

– primjenjuje jezična pravila na morfofonološkoj razini u pisanju teksta

– primjenjuje znanja o morfofonološkim, fonetskim i fonološkim obilježjima riječi u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema modelu i smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: glasovne promjena na granici morfema: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, alternacija ije/je/e, vokalizacija, nepostojani e, navezak; podjela glasova: zvučni i bezvučni, nepčanici ili palatali; fonološki uvjetovane glasovne promjene (glasovi u dodiru u pismu): jednačenje prema zvučnosti, jednačenje prema mjestu tvorbe, ispadanje glasova; naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika: naglasna pravila; glasovi č/ć, glasovi dž/đ, glasovi ije/je/e.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Uz ponavljanje pravopisnih pravila o pisanju glasova ije/je/e, preporučuje se ponoviti rastavljanje na slogove riječi s glasovima ije/je/e.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.5.

Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje te navodi obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u 19. stoljeću, 20. stoljeću i 21. stoljeću.

– opisuje leksičko posuđivanje

– opisuje vrste leksičkoga posuđivanja

– prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi

– navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću

– navodi osnovna obilježja hrvatskoga jezika u 20. stoljeću i 21. stoljeću

– izdvaja lekseme ograničene uporabe i primjenjuje ih u zadanome kontekstu u skladu s leksičkom normom te navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću, 20. stoljeću i 21. stoljeću prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: leksičko posuđivanje; hrvatski jezik u 19. stoljeću: Gajeva standardizacija hrvatskoga jezika; hrvatski jezik u 20. stoljeću i 21. stoljeću: Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, hrvatski jezik u 21. stoljeću (jezični priručnici i savjetnici).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba različitih rječnika, posebice onih koji su povezani sa strukom (zanimanjem).

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.3.1.

Učenik objašnjava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– objašnjava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga djela i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.3.2.

Učenik razlikuje književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.

– objašnjava književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni književni tekstovi: Miroslav Krleža, Bitka kod Bistrice Lesne (cjelovito), Antun Gustav Matoš (izbor iz poezije, 3 pjesme).

Obvezne književne vrste: moderna lirska pjesma; novela.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: ironija, polisindeton, simbol, sinestezija; simbolizam; retrospekcija, defabularizacija; poetika književnopovijesnoga razdoblja: svjetska književnost – modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost – hrvatska moderna, hrvatska književnost od 1914. do 1952., druga moderna, postmodernizam.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita četiri književna teksta: samostalno čita dva obvezna književna teksta, jedan suvremeni književni tekst prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.3.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i prema početnoj procjeni kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.3.1.

Učenik analizira namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljanu publiku.

– opisuje namjenu medijskog teksta s obzirom na ciljanu publiku

– analizira trivijalne medijske poruke, predrasude i stereotipe

– opisuje medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: različite vrste mikroobjava

– opisuje medijsku poruku i njezin utjecaj na ciljanu publiku

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipi i manipulacije u medijskim porukama

– mikroobjava kao medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: redovito ažuriranje statusa, komentari, emotikoni i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik odabire medijske tekstove, opisuje ih i predstavlja s obzirom na odabranu tematiku i ciljanu publiku. Odabrana tematika povezana je sa strukom i budućim zanimanjem učenika.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.3.2.

Učenik analizira povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– analizira povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– analizira svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– analizira povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.3.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.3.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.3.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 4: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 1. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.1.

Učenik sluša i opisuje tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, vrstu, svrhu (javnu, osobnu) te namjenu govornoga i razgovornoga teksta (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje)

– razlikuje monološke i dijaloške vrste govornih tekstova

– objašnjava svojim riječima obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– razgovara prema obrascima skupnih razgovora: uvjeravanja i pregovaranja

– oblikuje argumente za zadanu tvrdnju

– razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova u skladu sa svrhom slušanja (javna ili osobna) i namjenom (obavještavanje, uvjeravanje, zabavljanje)

– analizira strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik

– opisuje govorna i pravogovorna obilježja slušanoga teksta

– primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim i situacijskim stilom teksta

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te navodi osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze); razgovor o temi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.2.

Učenik čita i opisuje u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (obavještavanje, uvjeravanje)

– navodi obilježja administrativno-

-poslovnoga stila i književnoumjetničkoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– navodi obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima

– opisuje strukturna obilježja teksta

– opisuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena

– navodi osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, narativni životopis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze)

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.3.

Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema modelu i smjernicama.

– sastavlja objektivni opis prema smjernicama

– samostalno piše prigodna poslovna pisma: čestitke, zahvale, pozivnice

– oblikuje priopćenje i zapisnik prema modelu

– samostalno oblikuje elektroničko poslovno pismo poštujući obilježja poslovnoga dopisivanja

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja književnoumjetničkoga i administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: objektivni opis, prigodna poslovna pisma (čestitke, zahvale, pozivnice), priopćenje, zapisnik, elektroničko poslovno pismo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti i »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.4.

Učenik analizira morfosintaktička obilježja riječi u rečenici i primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– razlikuje gramatičke kategorije vrsta riječi na zadanim primjerima u kontekstu

– prepoznaje i svojim riječima opisuje linearnu i paralelnu tekstnu vezu u vezanome tekstu

– prepoznaje, razlikuje i primjenjuje vezna sredstva na čestim i prototipnim primjerima s obzirom na funkcionalni stil i vrstu teksta: konektori, modifikatori

– primjenjuje pravopisna i jezična pravila u pisanju i govoru

– primjenjuje morfosintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: modifikatori i konektori; paralelna i linearna tekstna veza.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Ovladanost gramatičkim kategorijama riječi provjerava se na lingvometodičkome predlošku (na tekstu) i prema načelu vertikalno-spiralnoga slijeda u početnoj procjeni. Ako se utvrdi da učenici nisu dovoljno ovladali gramatičkim kategorijama kojima su poučavani u osnovnoj školi, u nastavnome procesu treba planirati aktivnosti učenja koje će im to omogućiti.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.1.5.

Učenik objašnjava razliku između hrvatskoga jezika kao sustava govora i hrvatskoga standardnog jezika; analizira funkcionalnu raslojenost leksika; opisuje rječnički članak te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku.

– opisuje genetsku pripadnost hrvatskoga jezika jezičnoj porodici

– navodi i opisuje vrste jezične norme hrvatskoga standardnog jezika

– razlikuje obilježja funkcionalnih i situacijskih stilova i opisuje njihovu usklađenost s normom hrvatskoga standardnog jezika

– razlikuje podstilove administrativno-

-poslovnoga stila i znanstvenoga stila

– razlikuje gramatičko i leksičko značenje leksema

– opisuje i analizira strukturu rječničkoga članka

– razlikuje osnovnu razdiobu rječnika: enciklopedijski i jezični rječnici

– navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku

– razlikuje funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika, opisuje njihova obilježja i navodi osnovna obilježja razvoja hrvatskoga jezika i pisma u srednjemu vijeku prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: jezična porodica; jezične norme hrvatskoga standardnog jezika; norme hrvatskoga standardnog jezika u javnoj komunikaciji i normativni priručnici; funkcionalna i situacijska raslojenost leksika; podstilovi administrativno-poslovnoga i znanstvenoga stila; hrvatski jezik kao materinski jezik, službeni jezik Europske unije; hrvatski jezik kao ini jezik: manjinski jezik, nasljedni jezik, srodni jezik; hrvatski jezik kao drugi jezik; hrvatski jezik u srednjemu vijeku: Baščanska ploča i inkunabule; leksem, leksik, leksikograf, leksikografija; vrste rječnika, rječnički članak; situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze)

– preporučeni rječnici: enciklopedijski rječnici, jezični rječnici.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na funkcionalnu i situacijsku raslojenost leksika.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.1.1.

Učenik izražava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– izražava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati. Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom. Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju, individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija (A), a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima. Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.1.2.

Učenik objašnjava osnovno književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta*.

– razlikuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– opisuje, razlikuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni književni tekstovi: Sofoklo, Antigona (cjelovito), Francesco Petrarca, Kanconijer (izbor iz poezije, 5 pjesama).

Obvezne književne vrste: lirska pjesma; himna, elegija, ditiramb; antički ep; mit, novela, kratka priča, roman; antička tragedija.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: obilježja lirike, epike i drame; poetika književnopovijesnoga razdoblja: antika, srednji vijek, humanizam i predrenesansa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporučuje se da aktivnosti poučavanja i učenja obuhvate književnoteorijske pojmove: književni rod, beletristika, literatura, književna vrsta, znanost o književnosti (književna teorija, povijest književnosti, književna kritika), književna epoha i tematska podjela lirike (misaona, domoljubna, socijalna, pejzažna, ljubavna i duhovno-religiozna pjesma).

Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.1.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

* Pojam poznati tekst podrazumijeva tekst kojemu je učenik u poučavanju, ponavljanju, uvježbavanju ili usustavljivanju bio izložen prije sumativnoga vrednovanja.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.1.1.

Učenik analizira poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima.

– opisuje javne, komercijalne i neprofitne medije

– analizira medijske tekstove s obzirom na izvor, svrhu, namjenu i poruku

– opisuje funkciju poveznica i hiperteksta u medijskome tekstu

– opisuje poznate medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medij, medijski tekst; javni, komercijalni i neprofitni mediji s obzirom na sadržaj i financiranje; poveznica i hipertekst; izravna i neizravna poruka u medijskome tekstu.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik planira, istražuje, oblikuje, prosuđuje i predstavlja medijski tekst o odabranoj tematici i objašnjava vjerodostojnost odabranih medijskih tekstova.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.1.2.

Učenik opisuje povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi

– opisuje povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– izražava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.1.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.1.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.1.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu srednje strukovne škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 5: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 1. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 2. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.1.

Učenik sluša i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, oblik, svrhu i namjenu govornoga teksta: obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje

– analizira stilska obilježja poslovnoga razgovora i primjenjuje ih u oblikovanju teksta

– objašnjava svojim riječima obilježja administrativno-poslovnoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– imenuje podstilove administrativno-

-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje obilježja (vrednote) govorenoga jezika

– oblikuje argumente i protuargumente za zadanu tvrdnju

– razlikuje govorne i razgovorne vrste (obveznih) tekstova u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom

– analizira strukturna obilježja (obveznih) tekstnih vrsta: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak; upućivački tekstovi – uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor

– objašnjava jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– govori, razgovara ili pregovara u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovnim i razgovornim stilom) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te opisuje osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak; upućivački tekstovi: uputa, pravila i propisi; poslovni razgovor

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti i »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.2.

Učenik čita i objašnjava u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika, funkcionalnih stilova i situacijskih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje)

– objašnjava strukturna obilježja teksta

– opisuje osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

– opisuje obilježja administrativno-poslovnoga stila i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– imenuje podstilove administrativno-

-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje obilježja prisnoga, opuštenoga, savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima

– analizira tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), javni govor, sažetak, upućivački tekstovi: uputa, pravila i propisi

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze)

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.3.

Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema smjernicama.

– oblikuje tablični životopis (Europass) prema modelu

– piše sažetak prema smjernicama

– samostalno piše upućivačke tekstove: uputa, pravila

– oblikuje interpretacijski školski esej prema smjernicama

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: tablični životopis (Europass), sažetak; upućivački tekstovi – uputa, pravila; interpretacijski školski esej.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.4.

Učenik analizira rečenice u tekstu i primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– objašnjava rečenicu kao sintaktičku i komunikacijsku jedinicu

– objašnjava riječ kao sintaktičku jedinicu

– prepoznaje sintagmu u rečenici

– prepoznaje sintaktičku službu riječi u rečenici

– analizira nezavisnosložene, zavisnosložene i višestruko složene rečenice

– objašnjava obvezatni red riječi i položaj nenaglasnica ili klitika u obvezatnom redu riječi

– primjenjuje rečenične znakove u skladu s pravopisnim pravilima

– primjenjuje jezična pravila na sintaktičkoj razini u oblikovanju teksta

– objašnjava ulogu veznih sredstava na primjerima: konektori, modifikatori

– primjenjuje sintaktička pravila, rečenične znakove, modifikatore i konektore u pisanju teksta

– primjenjuje sintaktička pravila u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: sintagma kao spoj riječi; rečenica kao komunikacijska i sintaktička jedinica; obavijesno ustrojstvo rečenice (tema i rema).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Sintaksa se poučava na temelju početne procjene o ovladanosti sintaktičkim pravilima u prethodnome (prvom) razredu s naglaskom na poučavanje funkcionalne pismenosti.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.2.5.

Učenik analizira značenjske odnose među riječima pomoću rječnika; razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga leksika hrvatskoga standardnog jezika te navodi obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma od 16. stoljeća do 18. stoljeća.

– tumači leksičko-semantičke odnose u zadanome kontekstu

– imenuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika

– razlikuje leksičke slojeve općeuporabnoga standardnog jezika: vremenski i područni

– analizira tekstove prema vremenskoj i područnoj raslojenosti leksika

– razlikuje organski i neorganski idiom

– primjenjuje prikladni idiom s obzirom na kontekst komunikacije

– navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća

– opisuje značenjske odnose među riječima na temelju konteksta, izdvaja lekseme određenoga leksičkog sloja i navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: leksičko-semantički odnosi: sinonimija, homonimija, antonimija, hiperonimija i hiponimija u zadanome kontekstu; raslojenost leksika: vremenska i područna; pojam idioma; organski idiom: mjesni govor, dijalekt, narječje; neorganski idiom: standardni jezik, razgovorni jezik; povijest hrvatskoga jezika od 16. stoljeća do 18. stoljeća: Faust Vrančić, Bartol Kašić, Ivan Belostenec, Juraj Habdelić, ozaljski književno-jezični krug.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika s obzirom na vremensku i područnu raslojenost leksika.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.2.1.

Učenik opisuje svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– izražava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija, a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.2.2.

Učenik razlikuje književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.

– uspoređuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– objašnjava, uspoređuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– opisuje književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni književni tekstovi: Marin Držić, Novela od Stanca (cjelovito), Ivan Gundulić, Dubravka (ulomci)

Obvezne književne vrste: renesansna komedija, pastorala, barokna drama, religiozna poema, klasicistička tragedija.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: končeto, antiteza, oksimoron, paradoks; simetrični osmerac, dvostruko rimovani dvanaesterac, epski deseterac; commedia dell’arte; deus ex machina; poetika književnopovijesnoga razdoblja: renesansa, barok, klasicizam, prosvjetiteljstvo.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita dva obvezna književna teksta, četiri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.2.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.2.1.

Učenik analizira medijske tekstove i opisuje medijski krajolik.

– opisuje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na svrhu i namjenu

– uspoređuje kako su informacije, ideje, stavovi i mišljenja prikazani u medijskome tekstu

– opisuje različite medijske krajolike koji se temelje na osobnim medijskim navikama u svakodnevnoj okolini

– opisuje medijski tekst s obzirom na svrhu i namjenu

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– medijski krajolik kao zbir svih medija u uporabi jednoga medijskog korisnika koji se temelji na osobnim medijskim navikama i svakodnevnoj okolini

– medijski tekst u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima s obzirom na svrhu i namjenu: obrazovanje, obavještavanje, zabavljanje.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik predstavlja vlastiti medijski krajolik s obzirom na svrhu i namjenu medija kojima se koristi.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.2.2.

Učenik objašnjava povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– objašnjava intermedijalnu vezu poznatoga književnog djela s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi

– objašnjava povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– objašnjava svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te uvažava i poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– opisuje intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnoga ishoda C.2.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.2.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.2.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu srednje škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 6: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 2. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 3. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.1.

Učenik sluša i objašnjava tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te govori i sudjeluje u razgovoru s određenom svrhom.

– određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje, uvjeravanje, pregovaranje

– tumači svojim riječima i navodi obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– navodi argumente, protuargumente i izvodi zaključak

– govori i sudjeluje u razgovoru primjenjujući komunikacijske poslovne vještine

– razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom

– analizira strukturna obilježja teksta: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, poslovni sastanak

– tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom teksta

– govori, razgovara, pregovara ili dokazuje u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovni stil; poslovni podstil) i situacijskim stilom primjenjujući pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika

– govori i razgovara u skladu s temom i vrstom teksta te opisuje osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, poslovni sastanak

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.2.

Učenik čita i objašnjava u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom

– tumači strukturna obilježja teksta

– objašnjava obilježja administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– opisuje obilježja savjetodavnoga, službenoga, svečanoga i okamenjenoga stila na primjerima

– objašnjava tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena

– opisuje osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao

– situacijski stilovi: savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze)

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednom odgojno-obrazovnome radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.3.

Učenik oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom prema smjernicama.

– samostalno piše motivacijsko pismo

– sastavlja poslovno pismo prema modelu

– samostalno oblikuje upućivačke tekstove u poslovne svrhe koristeći se metajezikom struke i zanimanja

– samostalno oblikuje molbu za posao

– piše interpretacijski (usporedni) školski esej prema smjernicama

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila)

– piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: motivacijsko pismo, poslovno pismo, upućivački tekst u skladu s metajezikom struke i zanimanja, molba za posao, interpretacijski (usporedni) školski esej.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednom odgojno-obrazovnome radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.4.

Učenik primjenjuje osnovna znanja o morfofonološkim obilježjima riječi te osnovna znanja o fonetici i fonologiji u oblikovanju teksta u govoru i u pismu.

– prepoznaje morfeme po položaju i funkciji na prototipnim primjerima

– uočava alomorf na prototipnim primjerima

– razlikuje i objašnjava glasovne promjene na granici morfema

– prepoznaje fonem u riječima

– opisuje podjelu glasova

– prepoznaje osnovna obilježja naglasnoga sustava hrvatskoga standardnog jezika na prototipnim i čestim primjerima

– razlikuje fonološki uvjetovane glasovne promjene na čestim i prototipnim primjerima

– primjenjuje jezična pravila u pisanju glasova č/ć, glasova dž/đ, glasova ije/je/e u oblikovanju teksta

– primjenjuje pravopisna pravila o glasovima u dodiru u oblikovanju teksta

– primjenjuje jezična pravila na morfofonološkoj razini u pisanju teksta

– primjenjuje znanja o morfofonološkim, fonetskim i fonološkim obilježjima riječi u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: morfemska analiza na prototipnim primjerima; glasovne promjene na granici morfema: sibilarizacija, palatalizacija, jotacija, alternacija ije/je/e (riječi s dvoglasnikom), vokalizacija, nepostojani e, navezak; podjela glasova: zvučni i bezvučni; nepčanici ili palatali; fonološki uvjetovane glasovne promjene (glasovi u dodiru u govoru i pismu): jednačenje prema zvučnosti, jednačenje prema mjestu tvorbe, ispadanje glasova; naglasni sustav hrvatskoga standardnog jezika: naglasna pravila; glasovi č/ć, glasovi dž/đ, glasovi ije/je/e.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Uz ponavljanje pravopisnih pravila o pisanju glasova ije/je/e, preporučuje se ponoviti rastavljanje na slogove riječi s glasovima ije/je/e.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.3.5.

Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje te opisuje obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika i pisma u 19. stoljeću.

– opisuje leksičko posuđivanje

– opisuje vrste leksičkoga posuđivanja

– prepoznaje vrste posuđenica i njihov položaj u hrvatskome standardnom jeziku prema leksičkoj normi

– navodi osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću

– izdvaja lekseme ograničene uporabe i primjenjuje ih u zadanome kontekstu u skladu s leksičkom normom te opisuje osnovna obilježja povijesnoga razvoja hrvatskoga jezika u 19. stoljeću prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: leksičko posuđivanje; hrvatski jezik u 19. stoljeću: Bogoslav Šulek, filološke škole, Gajeva standardizacija hrvatskoga jezika.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba različitih rječnika, posebice onih koji su povezani sa strukom (zanimanjem).

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.3.1.

Učenik objašnjava svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava potaknut književnim tekstom.

– objašnjava svoj doživljaj književnoga teksta

– objašnjava svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakom nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija, a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.3.2.

Učenik uspoređuje književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.

– uspoređuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– tumači, uspoređuje i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Obvezni književni tekstovi: Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera (cjelovito), August Šenoa, Prijan Lovro (cjelovito), Vjenceslav Novak, Posljednji Stipančići (cjelovito).

Obvezne književne vrste: realistički roman, pripovijetka, epistolarni roman, budnice i davorije.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: ironija, inverzija, asindeton, polisindeton; uokvirena kompozicija, uokvirena pripovijest; realistički roman; poetika književnopovijesnoga razdoblja: romantizam, hrvatski romantizam, realizam, hrvatski predrealizam i realizam.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita tri obvezna književna teksta, tri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.3.1.). Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.3.1.

Učenik objašnjava svrhu i namjenu medijskoga teksta s obzirom na ciljanu publiku.

– prepoznaje i objašnjava prikrivenu svrhu medijske poruke

– objašnjava trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipe i manipulaciju u medijskim porukama

– opisuje i razlikuje medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: različite vrste mikroobjava

– analizira medijsku poruku i obrazlaže njezin utjecaj na ciljanu publiku

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– trivijalne medijske poruke, predrasude, stereotipi, manipulacije i prikrivena svrha medijskih poruka

– mikroobjava kao medijski tekst u komunikaciji radi uspostavljanja i održavanja pozitivnih međuljudskih odnosa: redovito ažuriranje statusa, komentari, emotikoni i sl.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik na temelju istraživačkoga pitanja kritički odabire medijske tekstove, analizira ih i predstavlja rezultate istraživanja. Istraživačko pitanje povezano je sa strukom i budućim zanimanjem učenika.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.3.2.

Učenik tumači povezanost književnih tekstova s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– tumači intermedijalnu vezu poznatoga književnog djela s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi

– objašnjava povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– tumači svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– objašnjava intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda C.3.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.3.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.3.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu srednje škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 7: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 3. razredu srednje škole

Hrvatski jezik, 4. razred, razina 4.2., 8 CSVET-a

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.4.1.

Učenik sluša i tumači tekstove različitih vrsta, oblika, funkcionalnih i situacijskih stilova te raspravlja s određenom svrhom.

– određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave: dokazivanje i pregovaranje

– objašnjava svojim riječima obilježja administrativno-poslovnoga, znanstvenoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– objašnjava poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila i znanstveno-popularni podstil znanstvenoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– govori u skladu s ulogom poštujući strukturu raspravljačkoga diskursa

– donosi zajedničke zaključke o mogućem rješenju problemske situacije ili o zajedničkoj odluci

– samostalno primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika uvažavajući verbalna i neverbalna obilježja (vrednote) govornoga jezika u skladu s funkcionalnim i situacijskim stilom teksta (administrativno-poslovni, znanstveni i razgovorni stil)

– razlikuje govorne i razgovorne vrste tekstova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom slušanja i namjenom: obavještavanje, dokazivanje

– analizira strukturna obilježja teksta: stručni članak, prikaz, intervju za posao i službeni razgovor, anketni obrazac, rasprava

– tumači jezična i govorna obilježja slušanoga teksta

– primjenjuje pravogovorna pravila hrvatskoga standardnog jezika u skladu s pripadajućim funkcionalnim stilom (administrativno-poslovni, znanstveni i razgovorni) i situacijskim stilom teksta

– govori, razgovara i raspravlja u skladu sa smjernicama te objašnjava osnovna obilježja i svrhu slušanoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: stručni članak, prikaz, anketni obrazac, rasprava, intervju za posao, službeni razgovor

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama govorenja, slušanja i razgovaranja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.4.2.

Učenik čita i tumači u skladu s određenom svrhom tekstove različitih vrsta, oblika te funkcionalnih i situacijskih stilova.

– razlikuje tekstove različitih oblika i funkcionalnih stilova iz različitih izvora u skladu s određenom svrhom čitanja (javna, osobna) i namjenom (obavještavanje, dokazivanje, pregovaranje)

– tumači obilježja administrativno-poslovnoga, znanstvenoga i razgovornoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– objašnjava poslovni podstil administrativno-poslovnoga stila i znanstveno-popularni podstil znanstvenoga stila na primjerima različitih vrsta tekstova

– objašnjava osnovna obilježja i svrhu tekstova različitih vrsta, oblika i funkcionalnih stilova

– tumači obilježja prisnoga, opuštenoga, savjetodavnoga, službenoga, svečanoga, i okamenjenoga stila (poslovice, fraze)

– tumači strukturna obilježja teksta

– procjenjuje tekst prema zadanim odrednicama: sadržaj, struktura, svrha, namjena

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: stručni članak, prikaz, anketni obrazac, rasprava, intervju za posao, službeni razgovor

– situacijski stilovi: prisan, opušten, savjetodavni, službeni, svečani, okamenjeni (poslovice, fraze)

– oblici tekstova: neprekinuti, isprekidani, mješoviti tekstovi.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama i strategijama čitanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja u svrhu stjecanja čitalačke pismenosti.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.4.3.

Učenik samostalno oblikuje tekstove u skladu sa standardnojezičnom normom.

– oblikuje prikaz prema modelu

– sastavlja bilješke za intervju za posao i poslovni sastanak prema smjernicama

– oblikuje anketni obrazac prema modelu

– piše bilješke za sudjelovanje u raspravi

– oblikuje natuknice za sudjelovanje u raspravi

– oblikuje vezani tekst, sadržajno i logički povezan, primjenjujući smjernicama zadana strukturna i stilska obilježja (obilježja administrativno-poslovnoga stila i poslovnoga podstila)

– piše vezane tekstove prema smjernicama poštujući strukturna i stilska obilježja administrativno-poslovnoga stila

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezne tekstne vrste: prikaz, anketni obrazac, bilješka, natuknica.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje komunikacijskih kompetencija i strategija treba biti utemeljeno na rezultatima početnih procjena, posebice početnih procjena pravopisnih sadržaja. Učenik treba biti kontinuirano i često izložen vježbama pisanja i dopisivanja u neposrednome odgojno-obrazovnom radu prema posebnostima svoje struke i zanimanja.

Preporuke za vrednovanje odgojno-obrazovnoga ishoda i sadržaja:

Učenik piše jedan vezani tekst na slobodnu ili zadanu temu u svakome polugodištu i prema svojim mogućnostima primjenjuje obilježja određenoga funkcionalnog stila s obzirom na ovladanost tekstnim vrstama u tom razredu te najmanje tri teksta prema odabiru nastavnika s obzirom na potrebe struke ili zanimanja. Nastavnik prije pisane provjere učenike upoznaje s očekivanjima, sadržajem provjere i tipom zadataka (otvoreni, zatvoreni i kombinirani tip zadatka).

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.4.4.

Učenik primjenjuje osnovna znanja o tvorbi riječi u oblikovanju teksta u govoru i pismu.

– opisuje tvorbu riječi: tvorbene riječi, netvorbene riječi, tvorbena porodica i preoblika, tvorbena osnova i nastavak

– prepoznaje tvorbene načine (izvođenje i slaganje) na prototipnim i čestim primjerima

– opisuje tvorbu riječi i primjenjuje znanja o tvorbi riječi u oblikovanju teksta u govoru te pravopisna pravila u pismu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: tvorba riječi: tvorbene riječi, netvorbene riječi, tvorbena porodica i preoblika, tvorbena osnova i nastavak, tvorbeni načini na prototipnim i čestim primjerima.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

A. Hrvatski jezik i komunikacija
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ A.4.5.

Učenik opisuje lekseme ograničene uporabe u leksiku hrvatskoga standardnog jezika i pravilno ih primjenjuje te opisuje hrvatski standardni jezik u 20. stoljeću i 21. stoljeću.

– razlikuje vrste vlastitih imena

– prepoznaje frazeme kao dio leksika

– navodi osnovna obilježja hrvatskoga jezika u 20. stoljeću i 21. stoljeću

– izdvaja lekseme ograničene uporabe i primjenjuje ih u zadanome kontekstu u skladu s leksičkom normom te navodi osnovna obilježja hrvatskoga standardnog jezika u 20. stoljeću i 21. stoljeću prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– obvezni sadržaji: onomastika, frazeologija, preporučeni rječnici: frazeološki rječnik, rječnik vlastitih imena i prezimena; hrvatski jezik u 20. stoljeću i 21. stoljeću: Novosadski dogovor, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, hrvatski jezik u 21. stoljeću (Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika, jezični priručnici i savjetnici).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Aktivnosti poučavanja i učenja trebaju biti oblikovane tako da se učeniku omogući razvoj, tj. ovladavanje vokabularom te uporaba rječnika ograničenoga leksičkog sloja u poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

U oblikovanju aktivnosti učenja odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji područja Hrvatski jezik i komunikacija (A) trebaju biti povezani s područjima Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Poučavanje i učenje jezičnim znanjima i znanju o jeziku (o jezičnim ili metajezičnim znanjima) u strukovnim školama usmjereno je razvoju uporabne sastavnice jezične komunikacijske kompetencije, tj. pravilnoj uporabi hrvatskoga standardnog jezika u svakodnevnoj, poslovnoj ili stručnoj komunikaciji.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.4.1.

Učenik tumači svoj doživljaj i stav o književnome tekstu i stvaralački se izražava prema vlastitome interesu potaknut književnim tekstom.

– objašnjava svoj doživljaj književnoga teksta

– tumači svoje mišljenje i stav o književnome tekstu na temelju doživljaja teksta i vlastitoga čitateljskog iskustva

– izdvaja pojedinosti iz teksta koje su ga se dojmile i potaknule na razmišljanje

– potkrepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove o književnome tekstu

– oblikuje radove služeći se različitim strategijama, tehnikama i oblicima izražavanja prema vlastitome iskustvu i potrebi za stvaranjem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenika se potiče na čitanje književnih tekstova na nastavnome satu i na samostalno čitanje (obveznih i izbornih; cjelovitih i na ulomcima). Pritom ga se usmjerava na izražavanje vlastitoga doživljaja teksta i stavova te na stvaralačko izražavanje. Učenik čita najmanje jedan književni tekst prema vlastitome izboru i predstavlja svoj stvaralački izričaj potaknut tekstom.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Doživljaj učenika i njegovi stavovi o književnome tekstu mogu se pratiti na svakome nastavnom satu interpretacije književnoga teksta i formativno vrednovati.

Doživljaj potaknut književnim djelom učenik može izraziti usmeno, pisano, vizualizacijama i kreativnim radom.

Odgojno-obrazovni ishod može se ostvarivati individualnim i skupnim radom, u korelaciji s različitim oblicima umjetnosti. Ostvarivanje ishoda može se vrednovati formativno, ali i sumativno prema kriterijima vrednovanja ako je unaprijed planirano i najavljeno. Nastavnik potiče učenikovu samostalnost i poštuje njegove mogućnosti. Učenik predstavlja svoj rad u školi i izvan škole, u stvarnome i digitalnome okružju individualno ili skupno.

Predstavljanje književnoga teksta prema vlastitome izboru može se povezati s predmetnim područjem Hrvatski jezik i komunikacija, a može se vrednovati formativno i sumativno prema stručno-pedagoškoj procjeni nastavnika i unaprijed najavljenim očekivanjima.

Naglasak treba biti na razvijanju čitalačke pismenosti učenika. Budući da učenike treba poticati na razumijevanje teksta na literarnoj i interpretativnoj razini te na kritičko i kreativno čitanje teksta, u oblikovanju aktivnosti za učenike i zadataka praćenja razina usvojenosti čitalačke pismenosti preporučuje se Barrettova taksonomija. Učenike treba upoznati i poučavati strategijama čitanja prema početnoj procjeni i praćenju njihovih potreba u nastavi.

B. Književnost i stvaralaštvo
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ B.4.2.

Učenik tumači književnoteorijsko pojmovlje i obilježja književnopovijesnih razdoblja te ih primjenjuje u analizi i interpretaciji poznatoga književnog teksta.

– tumači i uspoređuje književne rodove, vrste i poetiku književnopovijesnih razdoblja analizirajući i interpretirajući poznate književne tekstove

– primjenjuje, tumači i potkrepljuje primjerima obilježja (obveznih) književnih vrsta i književnopovijesnih razdoblja

– objašnjava književnoteorijsko pojmovlje i osnovna obilježja književnopovijesnoga razdoblja na poznatome književnom tekstu prema smjernicama

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Obvezni književni tekstovi: Franz Kafka, Preobražaj (cjelovito), Antun Branko Šimić, Preobraženja (izbor iz poezije, 5 pjesama), Miroslav Krleža, Gospoda Glembajevi (cjelovito).

Obvezne književne vrste: moderna lirska pjesma, modernistička drama, egzistencijalistički roman, moderna pripovijetka.

Obvezni književnoteorijski pojmovi: simbolizam; simbol, sinestezija, elipsa; defabularizacija, struja svijesti; antiteatar, epski teatar; poetika književnopovijesnoga razdoblja: svjetska književnost – modernizam, avangarda, kasni modernizam, postmodernizam; hrvatska književnost – hrvatska moderna, hrvatska književnost od 1914. do 1952., druga moderna, postmodernizam.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Učenik čita sedam književnih tekstova: samostalno čita tri obvezna književna teksta, tri teksta prema odabiru nastavnika (cjelovito ili ulomke) od kojih je najmanje jedan suvremeni književni tekst i jedan tekst prema vlastitome izboru (B.4.1.).

Nastavnik samostalno odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda prema svojoj stručno-pedagoškoj procjeni i na temelju početne procjene kompetencija, interesa i potreba učenika. Prijedlog tekstova nalazi se u poglavlju F. Učenje i poučavanje.

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.4.1.

Učenik tumači svrhu i namjenu medijskoga teksta u različitim medijima i opisuje njegovu vrijednost.

– opisuje utjecaj medijskih tekstova u javnim, komercijalnim i neprofitnim medijima na ciljanu publiku

– povezuje neovisnost i cenzuru medijskih poruka u medijskim tekstovima

– analizira sadržaj komercijalnih medijskih tekstova

– prepoznaje jezičnu i estetsku vrijednost medijskoga teksta

– analizira medijske tekstove s obzirom na informativnu, obrazovnu, komercijalnu i zabavljačku namjenu medijskoga teksta

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– tiskani i elektronički; auditivni, vizualni i audiovizualni izvori

– neovisnost, cenzura, jezična i estetska vrijednost medijskoga teksta.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

Prijedlog projektne aktivnosti: učenik istražuje medijske tekstove u javnim, komercijalnim i (ili) neprofitnim medijima o odabranoj temi povezanoj sa strukom (zanimanjem).

C. Kultura i mediji
odgojno-obrazovni ishodrazrada ishodaodgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ HJ C.4.2.

Učenik uspoređuje književne tekstove s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi te s kulturnom baštinom i nasljeđem.

– tumači intermedijalnu vezu poznatoga književnog djela s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi

– objašnjava povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

– uspoređuje svoje mišljenje i stavove o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te uvažava i poštuje druge jezične i kulturne zajednice i njihove vrijednosti

– tumači intermedijalnu vezu poznatoga književnog teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi prema smjernicama te povezanost autora i tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja s kulturnom baštinom i nasljeđem

Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda:

– intermedijalna veza književnoga teksta s drugim djelima u umjetnosti i popularnoj kulturi; tekstovi različitih književnopovijesnih razdoblja kao dio kulturne baštine i nasljeđa

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenik posjećuje i komentira kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnome okružju koji se može povezati s važnim manifestacijama i obljetnicama na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Sadržaji odgojno-obrazovnog ishoda C.4.2. trebaju biti povezani s nastavnim područjima Hrvatski jezik i komunikacija (A.4.5.) i Književnost i stvaralaštvo (B.4.2.). Mišljenje i stavovi o vlastitome jezičnom identitetu, kulturi i tradiciji te poštovanje drugih jezičnih i kulturnih zajednica i njihovih vrijednosti vrednuju se formativno.



Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu srednje škole

U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda nastavnik može odstupiti od preporučene postotne zastupljenosti pojedinoga predmetnog područja do 10 %. U svim se predmetnim područjima razvija jezična komunikacijska kompetencija i potiče ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče razvoj vokabulara.

Slika 8: Prijedlog postotne zastupljenosti predmetnih područja u 4. razredu srednje škole

E. POVEZANOST S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Hrvatski jezik nastavni je jezik poučavanja i učenja kojim se obrazuju svi učenici u hrvatskim školama. Tijekom poučavanja i učenja učenici razvijaju generičke kompetencije i različite vidove pismenosti (komunikacijsko-funkcionalnu, čitalačku i medijsku). One su im potrebne za komunikaciju i suradnju, za izražavanje i razvijanje ideja i stavova u svim ostalim nastavnim područjima, općeobrazovnim i strukovnim predmetima i međupredmetnim temama obuhvaćenim nacionalnim kurikulima.

Nastavni predmet Hrvatski jezik dio je jezično-komunikacijskoga područja kurikula, a ovladavanje prvim jezikom omogućuje bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i umijeća u stranim jezicima. Učenjem hrvatskoga jezika i njegovim ovladavanjem ostvaruje se poveznica sa strukovnim područjima i s drugim nastavnim predmetima.

Jezikom se izražavaju osjećaji, stavovi i vrijednosti, umjetnički se oblikuju ideje, uvjerenja i svjetonazori što je poveznica s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Izgrađuje se odnos među ljudima, razvija se prihvaćanje drugih i različitih, poštuje se i čuva povijesno, kulturno i književno nasljeđe, baština i tradicijske vrijednosti te hrvatski narodni i nacionalni identitet.

Suradničko učenje, sposobnost prihvaćanja odgovornosti i rješavanja problema, sposobnost javnoga nastupa te kritička procjena društvenih i vlastitih vrijednosti poveznica su s međupredmetnom temom Osobni i socijalni razvoj. Odabir i uporaba strategija učenja, razlikovanje činjenica od mišljenja, propitivanje i traženje podataka iz različitih izvora te razvoj pozitivnoga stava i odgovornosti u rješavanju problema i donošenju odluka poveznica su s međupredmetnom temom Učiti kako učiti.

U predmetu Hrvatski jezik razvija se odgovorno ponašanje, prihvaćanje društvenoga i vlastitoga identiteta, snošljivost, poštovanje različitih mišljenja i ravnopravnost što je poveznica s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.

Odgojno-obrazovni ishodi u predmetu Hrvatski jezik kojima se predviđa samostalno predlaganje tema i oblika rada, samopouzdano iznošenje vlastitih ideja i stavova te prihvaćanje razumnoga rizika poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.

Poučavanje i učenje o primjerenoj i odgovornoj uporabi informacija, njihovu pronalaženju, razumijevanju i kritičkome vrednovanju u digitalnome okružju poveznica su s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanima u međupredmetnoj temi Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Čitanjem, analizom i interpretacijom književnih djela učenici se identificiraju s književnim temama, situacijama i likovima pri čemu se osjećajno angažiraju, kritički promišljaju, kreativno se izražavaju te razvijaju odgovorno i tolerantno ponašanje što je poveznica s odgojno-obrazovnim očekivanjima iskazanima u međupredmetnoj temi Zdravlje.

Usmjeravanje učenika na kritičko prosuđivanje stanja u društvu i okolišu, poticanje na poštovanje vlastitoga i tuđega identiteta, preispitivanje vlastitih stavova o pravednoj raspodjeli i potrošnji dobara radi održivoga razvoja okoliša, društva i gospodarstva poveznica je s međupredmetnom temom Održivi razvoj.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja

Poučavanje i učenje hrvatskoga jezika usmjereno je na učenika, razvoj njegove cjelovite osobnosti, interesa, potreba te cjelovitoga jezičnog razvoja i napretka, samoprihvaćanje i prihvaćanje od drugih.

Ciljevima predmeta istaknuta je važnost razvijanja sposobnosti i vještina uporabe jezika u različitim komunikacijskim situacijama, razumijevanje, zanimanje, poštovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i književnost te za kulture, književnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj i svijetu u različitim povijesnim, međukulturnim i društ­venim kontekstima.

Različitost sadržaja predmeta Hrvatski jezik obuhvaćenih trima predmetnim područjima, Hrvatski jezik i komunikacija, Književnost i stvaralaštvo i Kultura i mediji, nastavu hrvatskoga jezika usmjerava na razvoj jezične komunikacijske i kulturne kompetencije te čitateljske, višestruke i medijske pismenosti. Istraživanjem i otkrivanjem iskustava čitanja i razumijevanja tekstova u različitim medijima različitih sadržaja, struktura i stilova omogućuje se usvajanje i razvijanje jezičnih, sociolingvističkih i pragmatičnih vještina i umijeća (prijamnih i proizvodnih jezičnih djelatnosti i međudjelovanja) te sposobnost razumijevanja, tumačenja i promišljanja o tekstu u osobne i profesionalne svrhe. Poticanjem na stvaralaštvo, interakciju, samoizražavanje te samovrednovanje vlastitoga stvaralaštva i vrednovanje stvaralaštva drugih razvija se kreativno i kritičko mišljenje.

Poučavanju i učenju hrvatskoga jezika pristupa se prema načelima humanističko-holističkoga i komunikacijsko-funkcionalnoga pristupa te metodama i strategijama poučavanja i učenja utemeljenim na konstruktivističkim i kognitivističkim teorijama učenja. Priprema, organizacija, vođenje i vrednovanje u nastavi predmeta Hrvatski jezik utemeljeno je na načelima primjerenosti, obavjesnosti, sustavnosti, životnosti, zanimljivosti te na načelima znanstvenosti i načelu teksta radi funkcionalne primjene znanja i vještina te oblikovanja sustava vrijednosti tijekom školovanja u svakodnevnome osobnom i profesionalnom životu.

Kurikularno planiranje i programiranje ključno je za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja poučavanja i učenja, a kurikularno organiziranje i vođenje nastavnoga procesa treba omogućiti usvajanje i ovladavanje znanjima, vještinama i stavovima utemeljenim na istraživanju i otkrivanju, učenikovome samostalnom zaključivanju i primjeni. Takvo planiranje i programiranje obuhvaća sljedeće etape: 1. utvrđivanje učenikovih potreba početnim procjenama kompetencija (prijamnih, proizvodnih jezičnih djelatnosti i međudjelovanja i jezikoslovnih znanja), 2. planiranje i programiranje nastavnoga procesa utemeljenoga na rezultatima početne procjene i odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja predmetnoga kurikula razreda, 3. odabir različitih oblika rada, pristupa, metoda i strategija poučavanja i učenja. Dinamika nastavnoga procesa u kojem se događa učenje, s obzirom na različitosti učenikovih potreba i stilova učenja, osigurava se različitim aktivnostima učenja, vrednovanjem učeničkih postignuća tijekom i nakon poučavanja i učenja, jasnom povratnom informacijom učeniku o učenju i refleksijom o procesu poučavanja i učenja te rezultatima vrednovanja (usvojenost ishoda). Na temelju početnim procjenama utvrđenih nedostatnih kompetencija učenika u pojedinim razrednim odjelima u planiranju i programiranju na godišnjoj razini i razini nastavnoga sata, aktivnostima učenja, metodama i strategijama poučavanja i učenja treba se omogućiti usvajanje i ovladavanje osnovnim vještinama i znanjima radi nastavka školovanja ili potreba odabrane struke (zanimanja). Planiranje i programiranje na razini nastavnoga sata podrazumijeva predviđanje provedbe različitih aktivnosti učenja osmišljenih prema načelu unutarpredmetne i međupredmetne korelacije i integracije ishoda i sadržaja svih predmetnih područja, nastavnih predmeta i međupredmetnih područja. U osmišljavanju, organiziranju i vođenju nastave za učenike s posebnim potrebama (učenici s teškoćama, daroviti i inojezični učenici) valja voditi brigu o sustavima podrške utvrđenih početnom procjenom radi dobrobiti i individualnoga napretka učenika.

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji ostvaruju se iskustvenim, problemsko-stvaralačkim, refleksivnim, istraživačkim i projektnim poučavanjem i učenjem, osobito individualnim, individualiziranim pristupom i suradničkim oblicima rada te funkcionalnom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije. Izravno poučavanje i učenje strategija učenja ključno je za razumijevanje vrijednosti učenja, učinkovito i uspješno ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima predmeta i samoregulacije vlastitoga učenja. U nastavnome procesu učenici trebaju biti izloženi aktivnostima učenja koje omogućuju osvješćivanje i uporabu komunikacijskih strategija i strategija učiti kako učiti. Odabir strategija učenja ovisi o učenikovoj motivaciji za učenje, osobinama ličnosti, biološkoj i mentalnoj zrelosti, okružju za učenje i stilu učenja. Učenik postupno ovladava jezičnim djelatnostima i međudjelovanjem s obzirom na strukturnu složenost tekstnih vrsta i usložnjavanje sadržaja i komunikacijskih vještina koje su predviđene u svakoj godini učenja. Nastavnik na temelju analize potreba učenika planira i programira poučavanje strategija te poučavanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Ako se početnom procjenom utvrdi da veći broj učenika nije ovladao komunikacijskim strategijama koje su ključne za ovladavanje jezičnom komunikacijskom kompetencijom i kulturnom kompetencijom, čitalačkom, medijskom i višestrukom pismenošću, valja ih planirati u svakoj godini učenja. Važno je naglasiti da strategije poučavanja i učenja, posebice komunikacijske strategije, trebaju biti redovito poučavane tijekom nastave da bi ih učenik mogao rabiti samostalno. Strategije učenja i komunikacijske strategije ne vrednuju se sumativno jer pojedine strategije ne odgovaraju svakome pojedincu. Slijedi prikaz nekih od strategija učenja i komunikacijskih strategija važnih za ovladavanje odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima predmeta Hrvatski jezik.

Strategije učenja u trima predmetnim područjima Kurikula za predmet Hrvatski jezik

Prijedlog strategija učiti kako učiti

Učenik:

– odabire i primjenjuje komunikacijske strategije i strategije učenja sukladno vlastitim potrebama i aktivnostima učenja

– pretražuje i prikuplja podatke, informacije i ideje iz različitih izvora u skladu s temom, svrhom i namjenom radi ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranoga zadatka ili aktivnosti učenja

– upotrebljava vlastite bilješke i (ili) natuknice u jezičnome primanju, proizvodnji i međudjelovanju

– analizira, sintetizira i organizira prikupljene podatke radi razumijevanja i primjene u ostvarivanju zadane ili samostalno odabrane aktivnosti učenja ili zadatka

– služi se rječnikom radi razumijevanja novih riječi i pojmova u tekstu kao cjelini

– služi se jezičnim priručnicima s obzirom na stečeno znanje i zadanu ili samostalno odabranu aktivnost učenja ili zadatak

– služi se grafičkim prikazima (i ilustrira) radi razvrstavanja, klasificiranja i kategoriziranja pojmova i ideja

– uočava vlastita odstupanja od standardnojezične norme u razgovaranju, govorenju, čitanju i pisanju te ih samostalno ispravlja (učenik može uočiti odstupanja od standardnojezične norme ako je prije toga bio njima poučavan)

– planira vlastito učenje i uočava važnost pojedinih etapa učenja radi ostvarivanja cilja učenja

– nadgleda proces ostvarivanja zadanoga ili samostalno odabranoga zadatka i aktivnosti učenja

– odabire učinkovite strategije za ostvarivanje zadatka i fleksibilno odbacuje neučinkovite strategije

– preuzima odgovornost za svoj rad

– vrednuje i samovrednuje ostvarivanje zadanoga ili samostalno odabranoga zadatka i aktivnosti učenja prema dogovorenim obrascima ili u vođenome razgovoru.

*Nastavnik može učenike poučiti i onim strategijama učenja koje nisu ovdje navedene ako uvidi njihovu svrhovitost i primjenu.

Komunikacijske strategije

Jezično primanje

Učenik:

Slušanje i čitanje – postavlja pitanja radi provjere razumijevanja prije, tijekom i poslije slušanja i čitanja
– prepoznaje i izdvaja glavne ideje u tekstu tijekom slušanja ili čitanja
– oblikuje natuknice i bilješke tijekom slušanja ili čitanja (prema modelu, smjernicama ili samostalno)
– izdvaja nove riječi i pojmove iz slušanoga ili čitanoga teksta i provjerava njihovo značenje služeći se rječnicima
– uočava i izdvaja bitno (nebitno) u rečenici, dijelovima teksta i cjelovitome tekstu
– sažima, sintetizira, vrednuje i primjenjuje nove informacije iz teksta na temelju slušanja ili čitanja
– postavlja pitanja radi provjere razumijevanja tijekom i poslije slušanja i čitanja
– svojim riječima oblikuje tekst nakon slušanja ili čitanja radi boljega razumijevanja teksta
Čitanje – stvara pretpostavke o tekstu i letimičnim pregledom teksta utvrđuje ključne podatke ili dijelove teksta
– dosjeća se stečenoga znanja na temelju naslova, podnaslova, grafičkih ili dizajnerskih obilježja teksta i predviđa o čemu je u tekstu riječ
– ponovno čita tekst u cjelini ili dijelove teksta ako nije razumio (ili radi preoblike teksta ili vođenja bilješki)
– čita tekst naglas radi razumijevanja dijelova teksta ili teksta u cjelini
– čita tekst po dijelovima i parafrazira dijelove teksta zbog razumijevanja teksta u cjelini
– podcrtava dijelove u tekstu ili izdvaja ključne podatke i glavne ideje na rubnici
– ponovno čita rečenice ili dijelove teksta koje nije razumio da bi ih bolje razumio
– izdvaja, bilježi na rubnici ili preoblikuje bitno iz teksta svojim riječima.

Jezična proizvodnja

Učenik:

Razgovaranje, raspravljanje, govorenje – pažljivo sluša sugovornika ili sugovornike te jasno izražava svoje misli, želje, potrebe i osjećaje u razgovoru, raspravi ili govorenju
– izabire riječi koje izazivaju pozitivne emocije u razgovoru, raspravi ili govorenju
– uočava govornikov i sugovornikov stav te neverbalnu i paraverbalnu komunikaciju
– služi se tehnikama za prevladavanje straha i nelagode u razgovoru, raspravi ili govorenju
– pokazuje empatiju tijekom razgovora, rasprave ili govorenja
– preuzima i daje riječ u razgovoru ili raspravi
– započinje razgovor s različitim osobama u različitim komunikacijskim situacijama
– uključuje se u razgovor ili raspravu dajući odgovore i postavljajući pitanja
Govorenje i pisanje – priprema se i planira oblikovanje teksta s obzirom na temu, svrhu i namjenu
– oblikuje koncept
– oblikuje tekst (samostalno, prema modelu ili smjernicama) na temelju pripreme i plana služeći se vlastitim bilješkama, natuknicama ili konceptom
– oblikuje tekst upotrebljavajući novonaučene riječi i pojmove
– odabire riječi i jezična sredstva za oblikovanje teksta s obzirom na zadanu ili odabranu strukturu teksta, temu i svrhu
– samostalno nadgleda i ispravlja izraz i sadržaj teksta tijekom govorenja i pisanja; samovrednuje tekst u cijelosti
– uređuje tekst da bi pojasnio njegov smisao te učinak na primatelja
– samoinicijativno traži pomoć zbog poteškoća u oblikovanju tekstova
– traži povratnu informaciju o napisanome i izgovorenome tekstu
– služi se informacijama poštujući prava intelektualnoga vlasništva.

U nastavi predmeta Hrvatski jezik tekst je sredstvo poučavanja i učenja na kojemu i pomoću kojega učenik razvija prijamne jezične djelatnosti (slušanje i čitanje), proizvodne jezične djelatnosti (govorenje i pisanje) i međudjelovanje (razgovaranje i dopisivanje) te ih usvaja i njima ovladava.

U srednjim strukovnim školama nastava predmeta Hrvatski jezik treba biti osmišljena prema načelu opće naobrazbe i stručne usmjerenosti te omogućiti učenicima stjecanje jezične komunikacijske kompetencije. To podrazumijeva poučavanje i učenje općih jezičnih pojava i onih pojava koje su važne za izabranu struku i zanimanje na razini rječnika i semantike, pravogovora i pravopisa te diskursa. Poučavanje i učenje usmjereno je na čitanje stručnih tekstova, izučavanje stručnoga nazivlja i ovladavanje pisanjem obveznih tekstnih vrsta. Da bi se ovladalo svim navedenim umijećima, nužno je izravno poučavanje i učenje koje uključuje jezične vježbe koje, pak, omogućuju funkcionalnu jezičnu primjenu u neposrednome odgojno-obrazovnom procesu (a tek nakon toga samostalni rad učenika). Učenik će se jezično najbrže razvijati u didaktičkoj situaciji koja je autentična i bliska poslovnoj i svakodnevnoj komunikacijskoj situaciji i okolnostima u kojima dobiva poticaje za jezično komuniciranje. Pritom valja izbjegavati stalno upozoravanje na pogreške i poticati ga na samostalno otkrivanje i samoispravljanje vlastitih pogrešaka.

Cjelovito čitanje književnih tekstova među ključnim je sastavnicama poučavanja i učenja književnosti. Ono proizlazi iz dvojake svrhe nastave književnosti: s jedne strane omogućuje razvoj kulturne pismenosti, a s druge, pak, strane čitanje književnih tekstova otvara nove perspektive za refleksiju o svijetu, sebi i drugima. Poučavanje i učenje književnosti temelji se na doživljajno-spoznajnome, emocionalno-iskustvenome, literarnome i estetskom pristupu književnomu tekstu radi interpretacije i vrednovanja, razvoja problemskoga i kritičkoga mišljenja te stvaralaštva. Strategije i aktivnosti poučavanja i učenja književnosti usmjerene su prema razvijanju kritičkoga, problemskoga i literarnoga čitanja te prema razvijanju učeničkoga stvaralaštva, pri čemu do izražaja dolaze učenikova osobnost i kreativnost potaknuta čitanjem književnoga teksta.

Popis djela za cjelovito čitanje sastavljen je prema načelu mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda u predmetnome području Književnost i stvaralaštvo, prema profesionalnoj autonomiji nastavnika. U izboru književnoga teksta za čitanje nastavniku se preporučuje odabir suvremenih tekstova za poticanje literarnoga čitanja i ovladavanje osnovnim književnoteorijskim znanjima (kad učenik prvi put upoznaje obilježja književne vrste i poetika). U planiranju i programiranju nastave književnosti treba se voditi načelima: postupnosti i aktualizacije, od poznatoga prema nepoznatome, od bliskoga prema udaljenome; učenik se s temom ili žanrom upoznaje na suvremenim tekstovima, a potom produbljuje spoznaje i vještine na tekstovima iz književnopovijesnih i stilskih razdoblja.

U srednjoškolskome odgoju i obrazovanju učenik u svakoj školskoj godini samostalno čita obvezna književna djela cjelovito i na ulomcima (preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja navedene su uz svaki ishod). Književni tekstovi namijenjeni cjelovitomu čitanju biraju se prema sljedećim kriterijima: recepcijsko-spoznajna mogućnost učenika, žanrovska uravnoteženost i tipičnost (poezija, proza, drama), oglednost književne poetike, literarna vrijednost te podjednaka zastupljenost hrvatskih i svjetskih književnih tekstova iz različitih književnopovijesnih razdoblja. Radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda čitaju se i ulomci iz predloženih i (ili) slobodno izabranih književnih tekstova. Važno je naglasiti da se nastavnik u planiranju, programiranju i organiziranju nastavnoga procesa može služiti predloženim popisima književnih djela za cjelovito čitanje i čitanje na ulomcima. Nastavnik prema svojoj profesionalnoj procjeni i interesima, stečenim znanjima i potrebama učenika u pojedinome razrednom odjelu odabire izborna književna djela za cjelovito čitanje i djela za čitanje na ulomcima. Također, nastavnik sam odlučuje hoće li u skladu s načelom međupredmetne korelacije pristupiti analizi književnih tekstova u dijakronijskome slijedu ili će im pristupiti tematski (problemski) i (ili) žanrovski. Učenik u svakoj godini učenja samostalno odabire jedno cjelovito djelo za čitanje.

Prijedlog popisa književnih tekstova za cjelovito čitanje
i za čitanje na ulomcima na razini 4.1

Hrvatska književnost

Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija; Prokleta avlija; izbor iz poezije

Asanaginica

Baščanska ploča

Brešan, Ivo, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

Bunić Vučić, Ivan, izbor iz poezije

Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije

Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba; Zimsko ljetovanje

Držić, Džore, izbor iz poezije

Držić, Marin, Dundo Maroje; Novela od Stanca; Skup

Galović, Fran, izbor iz poezije

Gervais, Drago, izbor iz poezije

Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima

Gundulić, Ivan, Dubravka; Osman; Suze sina razmetnoga

Hektorović, Petar, Ribanje i ribarsko prigovaranje

Kaleb, Vjekoslav, Gost

Kaštelan, Jure, izbor iz poezije

Katančić, Matija Petar, izbor iz poezije

Kovačić, Ante, U registraturi

Kovačić, Ivan Goran, izbor iz poezije

Kozarac, Ivan, Đuka Begović

Kozarac, Josip, izbor iz proze

Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije

Krleža, Miroslav, Balade Petrice Kerempuha; Bitka kod Bistrice Lesne

Leskovar, Janko, Misao na vječnost

Lucić, Hanibal, Jur ni jedna na svit vila

Marinković, Ranko, Glorija

Marulić, Marko, Judita

Matoš, Antun Gustav, izbor iz proze i poezije

Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića

Menčetić, Šiško, izbor iz poezije

Mihalić, Slavko, izbor iz poezije

Mihanović, Antun, Horvatska domovina

Miličević, Nikola, izbor iz poezije

Nehajev, Milutin Cihlar, Bijeg

Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići

Parun, Vesna, izbor iz poezije

Pavličić, Pavao, Dobri duh Zagreba; Koraljna vrata

Polić Kamov, Janko, izbor iz proze i poezije

Preradović, Petar, izbor iz poezije

Pupačić, Josip, izbor iz poezije

Ranjinin zbornik, izbor iz poezije

Reljković, Matija Antun, Satir iliti divji čovik

Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti; izbor iz poezije

Šenoa, August, Prijan Lovro; Zlatarovo zlato

Šibenska molitva

Šimić, Antun Branko, Preobraženja

Šoljan, Antun, Kratki izlet

Šop, Nikola, izbor iz poezije

Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije

Ujević, Tin, izbor iz poezije

Vida, Viktor, izbor iz poezije

Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije

Vraz, Stanko, izbor iz poezije

Zoranić, Petar, Planine

Svjetska književnost

Alighieri, Dante, Božanstvena komedija

Balzac, Honoré de, Otac Goriot

Baudelaire, Charles, Cvjetovi zla

Beckett, Samuel, Čekajući Godota

Biblija

Boccaccio, Giovanni, Dekameron

Borges, Jorge Luis, izbor iz proze

Brecht, Bertolt, Majka Hrabrost i njezina djeca

Byron, George Gordon, Putovanje Childea Harolda

Calderón de la Barca, Pedro, Život je san

Camus, Albert, Stranac

Cervantes, Miguel de Saavedra, Bistri vitez don Quijote od Manche

Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre

Dizdar, Mak, izbor iz poezije

Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna

Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije

Eshil, Okovani Prometej

Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary

Giordano, Paolo, Samoća primarnih brojeva

Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera

Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica

Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina

Golding, William, Gospodar muha

Grass, Günter, Limeni bubanj

Hemingway, Ernest, Starac i more

Hesse, Herman, Stepski vuk

Huxley, Aldous, Vrli novi svijet

Ibsen, Henrik, Lutkina kuća

Ionesco, Eugène, Ćelava pjevačica; Stolice

Jesenjin, Sergej Aleksandrovič, izbor iz poezije

Kafka, Franz, Preobražaj

Lorca, Federico García, izbor iz poezije

Ljermontov, Mihail Jurjevič, Junak našeg doba

Maeterlinck, Maurice, Plava ptica

Maupassant, Guy de, Na vodi

Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika

Mitovi, grčki, skandinavski, slavenski

Molière, Škrtac; Umišljeni bolesnik

Neruda, Pablo, izbor iz poezije

Orwell, George, Životinjska farma

Petrarca, Francesco, Kanconijer

Plath, Sylvia, izbor iz poezije

Plaut, Škrtac

Poe, Edgar Allan, Crni mačak; izbor iz proze i poezije

Prévert, Jacques, izbor iz poezije

Racine, Jean, Fedra

Rilke, Rainer Maria, izbor iz poezije

Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije

Salinger, Jerome David, Lovac u žitu

Selimović, Meša, Derviš i smrt

Shakespeare, William, Hamlet; Romeo i Julija; San ivanjske noći

Sofoklo, Antigona; Kralj Edip

Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina

Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca

Verlaine, Paul, izbor iz poezije

Williams, Tennessee, Mačka na vrućem limenom krovu, Tramvaj zvan žudnja

Woolf, Virginia, Svjetionik

Prijedlog popisa književnih tekstova za cjelovito čitanje i za čitanje na ulomcima na razini 4.2

Hrvatska književnost

Andrić, Ivo, Na Drini ćuprija; Prokleta avlija; izbor iz poezije

Asanaginica

Baščanska ploča

Begović, Milan, Bez trećeg; Pustolov pred vratima

Brešan, Ivo, Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja

Bunić Vučić, Ivan, izbor iz poezije

Cesarić, Dobriša, izbor iz poezije

Desnica, Vladan, Proljeća Ivana Galeba; Zimsko ljetovanje

Dragojević, Danijel, izbor iz poezije

Držić, Džore, izbor iz poezije

Držić, Marin, Dundo Maroje; Novela od Stanca; Skup

Galović, Fran, izbor iz poezije

Gervais, Drago, izbor iz poezije

Gjalski, Ksaver Šandor, Pod starim krovovima

Gotovac, Vlado, izbor iz poezije

Gundulić, Ivan, Dubravka; Osman; Suze sina razmetnoga

Hektorović, Petar, Ribanje i ribarsko prigovaranje

Kaštelan, Jure, izbor iz poezije

Katančić, Matija Petar, izbor iz poezije

Kovačić, Ante, U registraturi

Kovačić, Ivan Goran, izbor iz poezije

Kozarac, Ivan, Đuka Begović

Kozarac, Josip, izbor iz proze

Kranjčević, Silvije Strahimir, izbor iz poezije

Krleža, Miroslav, Balade Petrice Kerempuha; Baraka Pet Be; Gospoda Glembajevi; Povratak Filipa Latinovicza

Leskovar, Janko, Misao na vječnost

Lucić, Hanibal, Jur ni jedna na svit vila

Marinković, Ranko, Glorija

Marulić, Marko, Judita

Matoš, Antun Gustav, izbor iz proze i poezije

Mažuranić, Ivan, Smrt Smail-age Čengića

Menčetić, Šiško, izbor iz poezije

Mihalić, Slavko, izbor iz poezije

Miličević, Nikola, izbor iz poezije

Nazor, Vladimir, izbor iz poezije

Nehajev, Milutin Cihlar, Bijeg

Novak, Slobodan, Mirisi, zlato i tamjan

Novak, Vjenceslav, Posljednji Stipančići

Parun, Vesna, izbor iz poezije

Pavličić, Pavao, Dobri duh Zagreba; Koraljna vrata

Polić Kamov, Janko, izbor iz proze i poezije

Preradović, Petar, izbor iz poezije

Pupačić, Josip, izbor iz poezije

Ranjinin zbornik, izbor iz poezije

Reljković, Matija Antun, Satir iliti divji čovik

Slamnig, Ivan, Bolja polovica hrabrosti; izbor iz poezije

Šenoa, August, Prijan Lovro; Zlatarovo zlato

Šibenska molitva

Šimić, Antun Branko, Preobraženja

Šoljan, Antun, Kratki izlet

Šop, Nikola, izbor iz poezije

Tadijanović, Dragutin, izbor iz poezije

Ujević, Tin, izbor iz poezije

Vida, Viktor, izbor iz poezije

Vidrić, Vladimir, izbor iz poezije

Vraz, Stanko, izbor iz poezije

Zoranić, Petar, Planine

Svjetska književnost

Alighieri, Dante: Božanstvena komedija

Balzac, Honoré de, Otac Goriot

Baudelaire, Charles, Cvjetovi zla

Beckett, Samuel, Čekajući Godota

Biblija

Boccaccio, Giovanni, Dekameron

Borges, Jorge Luis, izbor iz proze

Brecht, Bertolt, Majka Hrabrost i njezina djeca

Bulgakov, Mihail, Majstor i Margarita

Byron, George Gordon, Putovanje Childea Harolda

Calderón de la Barca, Pedro, Život je san

Camus, Albert, Stranac

Cervantes, Miguel de Saavedra, Bistri vitez don Quijote od Manche

Čehov, Anton Pavlovič, Tri sestre

Dizdar, Mak, izbor iz poezije

Dostojevski, Fjodor Mihajlovič, Zločin i kazna

Eco, Umberto, Ime ruže

Eliot, Thomas Stearns, izbor iz poezije

Eshil, Okovani Prometej

Euripid, Medeja

Flaubert, Gustave, Gospođa Bovary

Giordano, Paolo, Samoća primarnih brojeva

Goethe, Johann Wolfgang, Patnje mladog Werthera

Gogolj, Nikolaj Vasiljevič, Kabanica

Goldoni, Carlo, Gostioničarka Mirandolina

Golding, William, Gospodar muha

Grass, Günter, Limeni bubanj

Hemingway, Ernest, Starac i more

Hesse, Herman, Stepski vuk

Homer, Ilijada, Odiseja

Huxley, Aldous, Vrli novi svijet

Ibsen, Henrik, Lutkina kuća

Ionesco, Eugène, Ćelava pjevačica; Stolice

Jesenjin, Sergej Aleksandrovič, izbor iz poezije

Kafka, Franz, Preobražaj

Lorca, Federico García, izbor iz poezije

Ljermontov, Mihail Jurjevič, Junak našeg doba

Maeterlinck, Maurice, Plava ptica

Maupassant, Guy de, Na vodi

Miller, Arthur, Smrt trgovačkog putnika

Miłosz, Czesłav, izbor iz poezije

Mitovi, grčki, skandinavski, slavenski

Molière, Škrtac; Umišljeni bolesnik

Neruda, Pablo, izbor iz poezije

Orwell, George, Životinjska farma

Petrarca, Francesco, Kanconijer

Pirandello, Luigi, Šest lica traži autora

Plath, Sylvia, izbor iz poezije

Plaut, Škrtac

Poe, Edgar Allan, Crni mačak; izbor iz proze i poezije

Prevért, Jacques, izbor iz poezije

Proust, Marcel, U potrazi za izgubljenim vremenom

Racine, Jean, Fedra

Rilke, Rainer Maria, izbor iz poezije

Rimbaud, Arthur, izbor iz poezije

Salinger, Jerome David, Lovac u žitu

Selimović, Meša, Derviš i smrt

Shakespeare, William, Hamlet; Romeo i Julija; San ivanjske noći

Sofoklo, Antigona; Kralj Edip

Tolstoj, Lav Nikolajevič, Ana Karenjina

Turgenjev, Ivan Sergejevič, Očevi i djeca

Vergilije, Eneida

Verlaine, Paul, izbor iz poezije

Williams, Tennessee, Mačka na vrućem limenom krovu, Tramvaj zvan žudnja

Woolf, Virginia, Svjetionik

Wordsworth, William, izbor iz poezije

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji predmetnoga područja Kultura i mediji, prema kurikularnim načelima planiranja i programiranja i načelima nastave predmeta Hrvatski jezik, uvrštavaju se na svim razinama planiranja nastave predmeta Hrvatski jezik (unutarpredmetna integracija i korelacija). To predmetno područje čine sadržaji dvaju ljudskih djelovanja – kulture i medija – koji su neizostavni kao sadržaj ili kao nastavno sredstvo u svim odgojno-obrazovnim područjima i općeobrazovnim predmetima.

Tekstne vrste kojima učenici trebaju biti izloženi trebaju omogućiti istraživanje, propitivanje, uspoređivanje i razumijevanje različitih multimedijskih tekstova i tekstova različitih sadržaja i funkcionalnih stilova radi stjecanja medijske kompetencije. Komparativni i kontrastivni pristup analizi i interpretaciji teksta, primjerice književnoumjetničkoga teksta ili teksta nekog od funkcionalnih stilova ili, pak, teksta iz umjetničkoga djela, omogućit će učenicima razvoj problemskoga, kreativnoga, kritičkoga ili dubinskoga mišljenja i refleksije.

Aktivnosti poučavanja i učenja odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja oblikuju se radi istraživanja i otkrivanja informacija, razumijevanja uloge i važnosti medijskih tekstova i njihovih poruka te njihove kritičke prosudbe, kao i za razumijevanje sinkronijskih i dijakronijskih aspekata i sadržaja vlastite kulture i kulture drugih, svoga jezika i identiteta te jezika identiteta drugih. Učenicima treba omogućiti istraživanje i otkrivanje povezanosti književnoumjetničkoga teksta s djelima drugih umjetnosti radi poticanja na promišljanje o važnosti književnoga teksta kao dijela nacionalne književne i kulturne baštine, a samim time i vlastitoga kulturnog identiteta u odnosu na europski i svjetski kulturni kontekst. U rubrici D. poglavlja Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporučen je projektni pristup sadržajima i ishodima toga područja. Također, sadržaji i ishodi područja Kultura i mediji mogu se poučavati i učiti izvan učionice u stvarnome ili virtualnome okružju.

Uloga nastavnika

Nastavnik prihvaća i primjenjuje inovativne pristupe teorije i prakse nastave predmeta Hrvatski jezik te kontinuirano unaprjeđuje svoje (nastavničke) kompetencije da bi se održala visoka profesionalna kvaliteta poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenoga društva. Pristupe, metode i strategije poučavanja nastavnik odabire i primjenjuje radi poticanja svojih učenika na učenje i razvoj te radi otkrivanja i osvješćivanja vrijednosti procesa učenja, jedne od općeprihvaćenih ljudskih djelatnosti koja omogućuje osobni i profesionalni rast i napredak pojedinca.

Nastavnik osmišljava nastavu na temelju opažanja i procjene razvojnih osobitosti i potreba učenika, njihovih stečenih znanja i vještina, individualnih razlika s obzirom na sposobnosti i različite stilove učenja te kulturnu i socijalnu sredinu iz koje učenik potječe. On samostalno stvara i bira materijale za učenje te ih prilagođava učenicima u razrednome odjelu ili skupini. U poučavanju se prihvaćaju različite osobnosti i osobitosti učenika. Poticaj na učenje obuhvaća obavješćivanje učenika o ciljevima, korisnosti i budućoj primjeni sadržaja učenja te o ishodima, sadržajima i kriterijima vrednovanja.

Nastavnik u suradnji s drugim nastavnicima, školskim knjižničarom i drugim stručnim suradnicima planira i oblikuje različite aktivnosti učenja (interdisciplinarno) i primjenjuje raznovrsne strategije poučavanja. Na taj se način omogućuje i osigurava poučavanje i učenje učenika različitim strategijama učenja, komunikacijskim strategijama, metodama rada na tekstu (istraživanja i uporabe informacija), strategijama za vlastito učenje, nadgledanje i usmjeravanje učinkovitosti i samostalnosti u radu. Nastavnik prilagođava poučavanje osmišljavajući različite aktivnosti za učenika te ga potiče na aktivno sudjelovanje u učenju i primjenu naučenoga, pritom potičući razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja. On omogućuje učenicima suradnju i komunikaciju u različitim situacijama, potiče autonomiju, inicijativu, osjećaj individualnosti i identiteta te pruža učeniku podršku za razvijanje punoga potencijala. Nastavnik potiče razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih te otvorenost za različitosti.

Materijali i izvori

Oblikovanje nastavnih materijala treba biti u skladu sa znanstvenim, pedagoško-psihološkim, didaktičko-metodičkim, etičkim, jezičnim i likovno-grafičkim zahtjevima te odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima određenima kurikulom nastavnoga predmeta radi ostvarivanja osobnih i obrazovnih ciljeva učenika. Dinamika poučavanja i učenja ostvaruje se u neposrednome odgojno-obrazovnom radu i samostalnome radu učenika.

Nastavnik može samostalno oblikovati nastavne materijale za poučavanje i učenje i u suradnji sa sustručnjacima i učenicima. U izradi individualnih nastavnih materijala za učenike s posebnim potrebama (učenici s teškoćama, daroviti učenici i učenici koji nedostatno znaju ili ne znaju hrvatski jezik) treba pristupiti interdisciplinarno, tj. uvažavati sustave podrške nakon procjena stručnjaka edukacijskih znanosti i savjetovati se s njima.

Izvori poučavanja i učenja moraju biti u skladu s načelima nastave predmeta Hrvatski jezik, posebice znanstvenosti, opće naobrazbe i teksta.

Polazišni izvori nastave predmeta Hrvatski jezik različite su vrste tekstova svih funkcionalnih stilova različitih sadržaja i struktura u različitim medijima.

U nastavi predmeta Hrvatski jezik tekst za poučavanje, učenje i vrednovanje jezičnih umijeća lingvometodički je predložak koji je usklađen s jezičnom i biološkom dobi učenika, njegovim interesima, iskustvom i prethodno usvojenim jezičnim znanjima, sposobnostima i vještinama.

Okružje

Okružje za poučavanje i učenje predmeta Hrvatski jezik treba biti poticajno, pozitivno i usmjereno na učenike. U nastavi je važno omogućiti različitu dinamiku učenja, izmjenu različitih aktivnosti učenja u kojoj se uvažavaju i prihvaćaju različita mišljenja, stavovi i vrijednosti. Razvija se osjećaj zajedništva koji potiče na sudjelovanje u stvaranju pozitivne razredne klime i kulture.

Prostor poučavanja i učenja najčešće je učionica, a poučavanje i učenje ostvaruje se i u različitim izvanučioničkim prostorima kao što su kulturno-umjetničke institucije i manifestacije, u stvarnome i virtualnome okružju. Učenik sudjeluje u osmišljavanju i organizaciji radnoga prostora, a u virtualnome okružju može se pridružiti različitim obrazovnim zajednicama.

Odnosi između učenika i nastavnika temelje se na međusobnome poštovanju, povjerenju, uvažavanju i dobroj volji. Prema svim se učenicima postupa bez predrasuda, pravedno i jednako, bez obzira na njihove različitosti i osobnosti radi poticanja samoinicijativnosti, razvoja samopouzdanja i preuzimanja odgovornosti.

Određeno vrijeme

Nastavni predmet Hrvatski jezik poučava se tijekom cijeloga osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. Razlikuju se srednjoškolski četverogodišnji (140 sati godišnje u prvome, drugome i trećemu razredu; 128 sati godišnje u četvrtome razredu) i trogodišnji strukovni kurikul (105 sati godišnje u prvome i drugome razredu; 96 sati u trećem razredu).

Nastavnik svojim izvedbenim kurikulom samostalno planira sate obrade, uvježbavanja, ponavljanja, usustavljivanja i provjeravanja s obzirom na ostvarivanje ishoda i napretka učenika u pojedinome razrednom odjelu. Broj sati s obzirom na tri predmetna područja raspoređuje se prema načelu unutarpredmetne korelacije i integracije, tj. tijekom jednoga nastavnog sata mogu se poučavati i učiti sadržaji svih triju predmetnih područja.

Grupiranje učenika

Učenici su grupirani u razredne odjele prema odabranoj struci, tj. zanimanju i kronološkoj dobi. Za postizanje radnoga i produktivnoga ozračja učenici u suradničkim oblicima rada mogu učiti u paru, skupini ili timu ako je tako predviđeno u pripremi za nastavu ili dogovoreno s učenicima na nastavnome satu. Učenik postavlja vlastite ciljeve, uči suradnički i samostalno u različitim skupinama i okružjima. Za vrijeme poučavanja i učenja treba biti pozitivno i radno ozračje za učenje. Učenici se mogu organizirati u različite skupine radi ostvarivanja različitih projekata (individualnih i suradničkih, razrednih i školskih) u stvarnome i virtualnome okružju.

Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama, daroviti učenici i učenici koji nedostatno znaju ili ne znaju hrvatski jezik) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti ili teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane ili diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Vrednovanje u nastavnome predmetu Hrvatski jezik započinje početnim procjenama učeničkih kompetencija u svakome razrednom odjelu. Pažljivo se planira i provodi sustavnim prikupljanjem različitih povezanih podataka o ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja. Pritom se poštuju osobnost i različite osobitosti svakoga učenika.

Svrha je procesa vrednovanja dvojaka: povratna je informacija učenicima, nastavnicima, roditeljima, obrazovnim institucijama i prosvjetnim vlastima o ovladanosti odgojno-obrazovnim ishodima i sadržajima učenja, a jedno je i od polazišta za unaprjeđivanje procesa poučavanja i učenja te napretka učenika.

Sastavnice ili elementi vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda organiziranih u trima predmetnim područjima: Hrvatski jezik i komunikacija (A), Književnost i stvaralaštvo (B) i Kultura i mediji (C).

Sastavnice su vrednovanja u predmetu Hrvatski jezik:

– hrvatski jezik i komunikacija

– književnost i stvaralaštvo

– kultura i mediji.

Sastavnicama vrednovanja u svim se trima predmetnim područjima opaža, prati i vrednuje dubina i širina usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja u kognitivnome i afektivnome području (znanja, vještine, stavovi i vrijednosti).

Sastavnice vrednovanja obuhvaćaju:

– ovladanost prijamnim i proizvodnim jezičnim djelatnostima i međudjelovanjem na tekstu i u primjeni

– razumijevanje sadržaja i koncepata iz područja jezika i komunikacije, književnosti, medijske pismenosti, kulturne i međukulturne kompetencije

– primjenu vještina, znanja i koncepata.

Jedno je od temeljnih načela vrednovanja jasnoća i transparentnost vrednovanja kojima se podrazumijeva točna, jasna i pravodobna razmjena informacija između učenika i nastavnika: o odabiru i opsegu ishoda i sadržaja provjere, postupcima, kriterijima, vrstama i rezultatima vrednovanja.

Sustavnim praćenjem i vrednovanjem na temelju prikupljanja i tumačenja podataka o poučavanju i napredovanju pojedinoga učenika omogućuje se poboljšanje poučavanja i učenja.

Formativno vrednovanje polazište je za nastavnikovo i učenikovo planiranje daljnjega poučavanja i učenja koje, osim kognitivnoga područja, obuhvaća društveno-afektivno područje, razvijenost radnih navika, odgovornost, samostalnost, samoinicijativnost i odnos prema drugim učenicima, nastavnicima i djelatnicima škole ili ustanove.

Na kraju određenoga razdoblja poučavanja i učenja te uvježbavanja, ponavljanja i usustavljivanja sadržaja i ishoda učenja procjenjuje se usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina.

Tri su osnovna pristupa vrednovanju: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.

Vrednovanje za učenje služi unaprjeđivanju i planiranju budućega poučavanja i učenja učeniku i nastavniku. Temelji se na kvalitetnoj razmjeni informacija između učenika i nastavnika te učenika i učenika. Refleksivna razmjena informacija treba biti usmjerena na proces poučavanja i učenja, učinkovitost aktivnosti učenja, posebice strategija učenja te na razine usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na očekivano jer motivira učenike na daljnji rad. Nastavniku se preporučuje da u planiranju aktivnosti nastavnoga sata planira i predvidi vrijeme za razmjenu informacija (refleksivni razgovor s učenicima).

Vrednovanje za učenje provodi se tijekom nastave, a povratna informacija razmjenjuje se usmeno ili pisano. Više je različitih oblika kojima se može provoditi vrednovanje za učenje: provjera učenikova razumijevanja i napredovanja ciljanim pitanjima na unaprijed pripremljenim obrascima ili kao sastavni dio aktivnosti učenja, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova, uvid u učeničke mape (uvidom u učeničke radove prikupljene u dužem razdoblju prati se učenikov napredak), predstavljanje učeničkih projekata, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja u poučavanju i učenju (frontalno, individualno i suradničko).

Vrednovanje kao učenje potiče učenika na (samo)praćenje, (samo)refleksiju i samovrednovanje učenja s obzirom na ciljeve i očekivanja na početku nastavnoga procesa s kojima ih upoznaje nastavnik. Aktivnosti učenja trebaju omogućavati učenicima ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i stavova radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.

Vrednovanje kao učenje može se provoditi tijekom nastave ili samostalnoga rada učenika. Oblici su vrednovanja: vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, služenje popisima za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, popisima kompetencija za osobnu samoprocjenu i praćenje, obrascima za (samo)procjenu predstavljenih radova, opisnicima za (samo)procjenu suradničkoga učenja, upitnicima, tablicama, ljestvicama procjene, planovima učenja i njihova ostvarivanja.

Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na određene odgojno-obrazovne ishode Kurikula predmeta Hrvatski jezik, njihovu razradu te razine usvojenosti. Provodi se tijekom ili na kraju određenoga planiranog razdoblja: obrade, ponavljanja, uvježbavanja, usustavljivanja i sintetiziranja radi provjere ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i rezultira brojčanom ocjenom.

Odgojno-obrazovni ishodi i sadržaji, razrađeni ishodi i ishod iskazan u rubrici razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda polazišta su za određivanje vrste pisanih i usmenih procjena i kriterija vrednovanja svake pojedine procjene.

Dva su osnovna načina vrednovanja naučenoga u nastavi predmeta Hrvatski jezik: usmeni i pisani. Najčešći su oblici vrednovanja naučenoga: usmene provjere (pitanja otvorenoga, zatvorenoga tipa i odgovor), govorni i razgovorni oblici (predstavljanja ili izvedbe, govorni i razgovorni oblici uz bilješke, plakate ili prezentacije); pisane provjere: ispiti znanja zadatcima zatvorenoga, otvorenoga i (ili) poluotvorenoga tipa, školska zadaća, školski esej i diktat. Ako je unaprijed planirano i učenicima najavljeno, sumativno se mogu vrednovati stvaralački zadatci, projekti i multimedijski izričaji. Vrednovanje naučenoga treba obuhvatiti različite oblike provjere da bi se, s obzirom na različitosti, osobitosti i stilove učenja, svakome učeniku omogućilo da pokaže svoje znanje ili vještinu; treba biti unaprijed planirano, a učenici pravovremeno i jasno obaviješteni o vremenu, obliku i rezultatima provjere.

Učenike s posebnim potrebama (učenici s teškoćama, daroviti učenici i učenici koji nedostatno znaju ili ne znaju hrvatski jezik) treba vrednovati na temelju provedene početne procjene osobitosti školskoga učenja i njegova osobnog napretka u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja.

Nedvosmislena pravila i mjerila vrednovanja učenicima pomažu pri razumijevanju sastavnica uspješne izvedbe i područja učenja koji se vrednuju. Vrednovanje ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda potiče dubinsko i trajno učenje te primjenu znanja i vještina u novim situacijama i rješavanje problema u kontekstu koji je učenicima važan i zanimljiv.

Zaključna (pr)ocjena oblikuje se na temelju sumativnoga i formativnoga vrednovanja o učenikovu ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i sadržaja.

Svi su elementi vrednovanja jednako vrijedni u određivanju zaključne ocjene, kao i svaka ocjena bez obzira na predmetno područje. Preporuke za vrednovanje pojedinih ishoda nalaze se u poglavlju Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti »dobar« po razredima i predmetnim područjima (D).

Kvalitativni osvrti nastavnika o sveukupnosti postignuća učenika u određenome obrazovnom razdoblju oblikuju se u skladu s kurikulom škole ili ustanove.

Kao brojčani pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom: nedovoljan (1), dovoljan (2), dobar (3), vrlo dobar (4), odličan (5).

KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA ENGLESKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja predmeta

Učenje i poučavanje engleskoga jezika potiče i osigurava razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije, doprinosi cjelovitom razvoju učenika te se pozitivno odražava na razvoj svih temeljnih kompetencija. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.

Komunikacija na stranome jeziku podrazumijeva osposobljenost za razumijevanje govora i pisanih tekstova, tumačenje i izražavanje informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u različitim kulturnim i društvenim situacijama čime učeniku pruža mogućnost interakcije s ljudima s kojima ne dijeli materinski jezik. Takva interakcija doprinosi razumijevanju i otkrivanju svijeta koji učenika okružuje, stjecanju znanja o različitim zemljama i ljudima koji govore engleskim jezikom i tako, poznavanjem kulture, omogućuje informiranu komunikaciju. Time doprinosi međukulturnoj osviještenosti što učenika obogaćuje na osobnoj razini i na razini kulture i društva u cjelini.

Učenje stranoga jezika potiče sustavan način razvijanja kreativnoga i kritičkoga mišljenja te jača intelektualni kapacitet pojedinca. Ovladanost engleskim jezikom povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva.

Međukulturna osviještenost ima primjetan utjecaj na odgovorno ponašanje, a upotreba različitih metoda učenja i poučavanja jezika izravno izgrađuje osobne i socijalne vještine. Znanje engleskoga kao globalnoga jezika koji se koristi na raznim područjima ljudskoga djelovanja ključno je za aktivno i odgovorno sudjelovanje djece i mladih ljudi u svakodnevnom životu u lokalnoj i globalnoj zajednici. Komunikacijom s drugima oni oblikuju osobni identitet i integritet, razvijaju solidarnost i poštovanje drugih i drugačijih te osvješćuju znanje o vlastitoj kulturi što doprinosi ostvarivanju njihovih potencijala te ih osposobljava za nastavak obrazovanja i cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika

Temeljne vrijednosti su jednakost u pravu na izbor engleskoga kao stranoga jezika te pravo na dostupnost kvalitetnoga poučavanja.

Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena strategija i metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja, zatim načelo poticanja odgovornosti za vlastito učenje te načelo promicanja višejezičnosti i osposobljavanja za suživot u europskome kontekstu i šire. Pristup je komunikacijski, s učenikom u središtu nastavnoga procesa i s naglaskom na njegovoj uključenosti. Učenje se prvenstveno odvija interakcijom s drugima te se promiču metode suradničkoga učenja u fizičkome i digitalnome okružju. Potiče se ovladavanje engleskim jezikom izvan škole i primjena naučenoga u stvarnim životnim situacijama čime se u učenju i poučavanju otvaraju mogućnosti za autentičnu komunikaciju na engleskome jeziku. Odgojno-obrazovni proces odvija se u poticajnome i sigurnome okružju u kojemu svaki učenik ima priliku ostvariti uspjeh, a posebno je važno promicanje suradnje, poticanje kreativnosti i uvažavanje kulturnih različitosti.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu

Engleski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan ili izborni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredu i vrsti programa/zanimanja.

U srednjoj strukovnoj školi engleski jezik uči se kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su engleski jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvog stranog jezika. Osim kao obvezni, engleski se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I
POUČAVANJA PREDMETA

Učenje i poučavanje engleskoga jezika usmjereno je na razvijanje interesa i motiviranje učenika za ovladavanje jezikom što doprinosi njihovu osobnomu i društvenomu razvoju. Učenici postižu razinu jezičnoga umijeća koja im omogućava samostalnu komunikaciju na engleskome jeziku u različitim situacijama i usvajaju vještine potrebne za samostalno učenje kao temelj za cjeloživotno obrazovanje.

Temeljni ciljevi učenja i poučavanja engleskoga jezika jesu osposobiti učenika za:

– samostalnu i točnu upotrebu jezika u govoru i pismu u različitim kontekstima školske, lokalne i šire zajednice, uključujući i digitalno okružje. Poseban naglasak stavlja se na komunikaciju u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik.

– razumijevanje i uvažavanje drugih kultura i društvenih normi te sagledavanje vlastite kulture

– samostalnu i kritičku upotrebu različitih izvora znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja jezika

– prihvaćanje odgovornosti za osobni razvoj, vlastite postupke i njihove rezultate

– cjeloživotno učenje i rad u globaliziranome društvu.

Polazeći od spoznaje da je jezik sredstvo za komunikaciju, učenici razvijaju sposobnost razumijevanja, izražavanja i upotrebe strategija za usvajanje znanja o jeziku i razvijaju okvirnu predodžbu o jeziku kao sustavu. Uz to, ovladavaju jezičnim djelatnostima potrebnima u komunikaciji s izvornim i neizvornim govornicima u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za engleski jezik. Komunicirajući, uče prepoznavati i uvažavati jedinstvenost drugih kultura, razvijaju kulturnu svjesnost, međukulturnu kompetenciju i višekulturnost te izgrađuju vlastite pozicije i uloge u različitim komunikacijskim odnosima. Time se razvijaju kompetencije potrebne za cjeloživotni razvoj.

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA

Tri su domene kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe predmeta. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti engleskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjet cjeloživotnog razvoja komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar predmeta.

Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja pisanih tekstova i govornog jezika te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o engleskome jeziku (vokabular, gramatika, izgovor i pravopis; stilovi i registri govorenoga i pisanoga engleskog jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije)

– ovladavanju djelatnostima za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (djelatnosti slušanja i razumijevanja govorenih poruka; djelatnost govorenja; djelatnosti čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; djelatnost posredovanja).

Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku, a veza općeg jezika i jezika struke je neizbježna, u strukovnim je školama nužno adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskome, tako i na stranome jeziku, stoga je nužno dio nastave stranoga jezika posvetiti jeziku struke. Time učenici razvijaju postojeće znanje općeg jezika i uče jezik struke. Ishodi koji se ostvaruju tijekom poučavanja u funkciji su struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Engleski jezik struke.

Jezično posredovanje jest složen komunikacijski vid koji uključuje istovremenu i/ili naizmjeničnu jezičnu recepciju i produkciju, a odnosi se na posredovanje koncepata, tekstova i posredovanje u komunikacijskim situacijama. Dok u usmenome jezičnome posredovanju treća osoba omogućuje sporazumijevanje drugih dviju ili više osoba koje ne govore isti jezik, u pisanome ili kombiniranome jezičnom posredovanju treća osoba za ine osobe koje ne razumiju polazni jezik posreduje pisane ili govorene tekstove.

Razvojem komunikacijske kompetencije potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja engleskoga jezika na svim razinama i vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o njima. Tijekom odgojno-obrazovnoga procesa potiče se razvijanje stavova i svjesnost te stjecanje znanja i vještina o drugim kulturama kako bi se razvila međukulturna kompetencija i bolje razumijevanje i poštovanje različitih kultura. Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima engleskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban uočiti i interpretirati sličnosti i razlike među kulturama

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika engleskoga jezika i njihovih kultura

– spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku i da okvirno poznaje njezine najvažnije oblike

– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima engleskoga jezika što dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u fizičkome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u engleskome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnoga razvoja,

stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava:

– učenikov afektivni i kognitivni razvoj

– razvoj kritičkoga mišljenja, kreativnoga izražavanja i metakognitivnih sposobnosti

– razvoj medijske pismenosti.

Time se razvija učenikova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća sposobnost svjesnoga, fleksibilnoga i učinkovitoga reguliranja vlastitoga učenja, tj. ovladavanja engleskim jezikom.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unaprjeđuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE
USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom integrativni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i dopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.

U okviru domene Komunikacijska jezična kompetencija razvijaju se recepcija, produkcija i interakcija pomoću djelatnosti slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja na engleskome jeziku. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične upotrebe – govorni, pisani, vizualni ili multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ.

Ovisno o godini učenja i poučavanja ishoda, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratak tekst ima do 100 riječi, kratak tekst između 100 i 300 riječi, srednje dug tekst ima između 300 i 600 riječi dok dug tekst ima više od 600 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratak tekst ima do 50 riječi, kratak između 50 i 100 riječi, srednje dug tekst ima između 100 i 200 riječi, a dug tekst više od 200 riječi.

Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini

vrlo kratak tekstkratak tekstsrednje dugi tekstdugi tekst
receptivne djelatnostido 100 riječi100 – 300 riječi (ovisno o godini učenja)300 – 600 riječi (ovisno o godini učenja)više od 600 riječi
produktivne djelatnostido 50 riječi50 – 100 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)više od 200 riječi

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kad je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na predznanje potrebno za učenje jezika struke na stranome jeziku budući da je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke razina A2 prema ZEROJ-u što odgovara razini učenika koji nastavljaju učenje stranoga jezika koji su učili svih osam godina u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput dužine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti, uz navedene pokazatelje, ovisi i o stručnoj procjeni nastavnika.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme i funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje engleskog jezika. Jezični sadržaji nisu propisani; leksički se sadržaji biraju primjereno razvojnoj dobi učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

U okviru domene Međukulturna komunikacijska kompetencija potiču se međukulturna znatiželja, recepcija književnih i srodnih tekstova te međukulturni susreti kojima se stječu znanja i razvijaju vještine međukulturnoga ophođenja te svijest i stavovi o različitostima unutar vlastite i drugih kultura čime se potiče uvažavanje drugih i drugačijih. Međukulturni susreti obuhvaćaju susrete unutar jednoga, višekulturnoga društva te susrete među različitim društvima, u fizičkome i digitalnome okružju.

U okviru domene Samostalnost u ovladavanju jezikom razvijaju se interes, pozitivan stav i samopouzdanje učenika u učenju engleskoga jezika, njihovo kreativno izražavanje, kritičko mišljenje i medijska pismenost. Učenici postupno upoznaju i primjenjuju različite strategije za samoregulaciju učenja jezika. Navode se i opisuju kognitivne strategije koje služe usvajanju jezičnoga sadržaja. U ove su strategije uključene i strategije zapamćivanja, posebno u ranijim ciklusima učenja te kompenzacijske strategije koje pomažu učeniku održati komunikaciju kada ona zastaje. Uz već navedene direktne strategije, navode se i indirektne strategije učenja jezika koje uključuju metakognitivne i društveno-afektivne strategije. Prvima učenik prepoznaje vlastite potrebe i stilove učenja, prati i vrednuje vlastiti napredak. Društveno-afektivnim strategijama učenik prepoznaje svoja raspoloženja i osjećaje te u učenju surađuje s drugima. Kombiniranje i primjenu različitih strategija potiče nastavnik koji izabire odnosno nadopunjuje razradu ishoda primjereno potrebama svojih učenika. Razrada odgojno-obrazovnih ishoda prema razinama usvojenosti u ovoj je domeni osmišljena tako da nastavniku olakša praćenje razvoja učenika prema samostalnoj i učinkovitoj upotrebi strategija učenja jezika.

Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Engleski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.

Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Engleski jezik u svim godinama učenja

Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Nakon oznake za srednju strukovnu školu (SSŠ), ostale oznake ishoda u predmetnome kurikulu govore o kojem je nastavnom predmetu riječ (EJ), iz koje su domene ishodi (A, B ili C) te u kojem se razredu ostvaruju (1. – 3. ili 1. – 4.). Druga se brojka odnosi na redoslijed ishoda unutar domene u pojedinom razredu.

Engleski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.1.1.

Analizira jednostavan prilagođen tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje najosnovnijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije u tekstu opće tematike.

Prepoznaje implicitne poruke u tekstu opće tematike.

Razlikuje bitnu od nebitne informacije.

Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.

Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje neke implicitne poruke i povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje najosnovnije leksičke strukture svojstvene jeziku struke i razumije izvornoga govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.

EJ SSŠ A.1.2.

Govori tekst kraće i/ili srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.

Planira tijek govora.

Priprema i govori tekst.

Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove te ih potkrepljuje odgovarajućim dokazima i primjerima.

Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst kraće i/ili srednje dužine, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.1.3.

Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike.

Planira i priprema duži razgovor.

Sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru poznate tematike koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

EJ SSŠ A.1.4.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture niže i/ili srednje razine složenosti.

Planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.

Primjenjuje pravopisna pravila.

Koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć koristi se najosnovnijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, kultura i umjetnost, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje.

Tekstne vrste: životopis, e-mail, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, videouradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke.

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje/obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati/prihvatiti/odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes/slaganje/neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev/zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.

Leksičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.1.1.

Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.

Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.

Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

EJ SSŠ B.1.2.

Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.

Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.

Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Uz čestu pomoć u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.

EJ SSŠ B.1.3.

Preispituje i procjenjuje predrasude i stereotipe na svim razinama i u svim oblicima.

Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.

Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.

Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika.

EJ SSŠ B.1.4.

Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.

Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.

Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.1.1.

Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.

Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.

Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

EJ SSŠ C.1.2.

Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.

Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.

Prati napredak u učenju.

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

EJ SSŠ C.1.3.

Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.

Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.

Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.

Uz čestu pomoć prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

EJ SSŠ C.1.4.

Izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

EJ SSŠ C.1.5.

Izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: tumači i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.Uz čestu pomoć izabire i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Engleski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.2.1.

Analizira duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike primjenjujući strategije slušanja i čitanja.

Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke. Uz čestu pomoć prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i stilove u pisanome i govorenome jeziku.

EJ SSŠ A.2.2.

Govori srednji tekst koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Planira tijek govora.

Priprema i govori tekst.

Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.

Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori srednji tekst, povremeno točno koristi se jezičnim strukturama niže razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.2.3.

Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru poznate tematike te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza. Uz čestu pomoć koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

EJ SSŠ A.2.4.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći jezične strukture srednje razine složenosti.

Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Primjenjuje pravopisna pravila.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: moj svijet, odakle dolazim, zdrav život, različiti životni stilovi, obrazovanje – moji školski dani, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, umjetnost, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje

Tekstne vrste: životopis, e-mail, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, videouradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje/obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati/prihvatiti/odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes/slaganje/neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev/zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor.

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje može se ostvariti usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.2.1.

Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura.

Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i drugih kultura u različitim kontekstima.

EJ SSŠ B.2.2.

Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.

Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.

Iskazuje različite društveno-jezične funkcije pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.

Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.

EJ SSŠ B.2.3.

Predviđa moguće posljedice utjecaja predrasuda i stereotipa u različitim kontekstima.

Osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture.

Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.

Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite kulture te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

EJ SSŠ B.2.4.

Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.

Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.

Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.2.1.

Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

Upotrebljava razne tehnike naglašavanja radi razumijevanja teksta.

Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.

Piše bilješke.

Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.2.

Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i upotrebljava ih radi unaprjeđenja učenja.Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.3.

Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.

Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijeg učenja.

Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.4.

Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.

Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

EJ SSŠ C.2.5.

Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom se ostvaruju na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.



Engleski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.3.1.

Analizira jednostavan izvoran i/ ili duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu opće tematike.

Razlikuje bitnu od nebitne informacije.

Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.

Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć primjenjuje više strategija slušanja i čitanja i prepoznaje složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

EJ SSŠ A.3.2.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje i/ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst povremeno se koristeći jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja govor.

EJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć koristi se primjerenim jezičnim strukturama potrebnim za sudjelovanje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru poznate tematike, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

EJ SSŠ A.3.4.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukture srednje i /ili više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.

Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstva, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristi odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja tekst.

EJ SSŠ A.3.5.

Posreduje složenije koncepte i tekstove.

Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.

Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje, različiti životni stilovi, odnosi i komunikacija, svijet rada, moderna tehnologija, mediji, poduzetništvo, aktualne društvene teme, održivi razvoj, oglašavanje, posebni dani i datumi.

Tekstne vrste: životopis, e-mail, poruka, obavijest, blog, kratki izvještaj, molba, oglas, videouradak, bilješke, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute te ostale vrste specifične za jezik struke

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje/obrazlaganje mišljenja, opisivanje nada i planova, dati/prihvatiti/odbiti prijedlog, pitati za savjet, primjereno reagirati u razgovoru, iskazati interes/slaganje/neslaganje, postići dogovor, izraziti preference, iznijeti prigovor, izraziti uljudni zahtjev/zamolbu, prepričati, izraziti vjerojatnost, strukturirati svoj govor

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, a ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnog razvoja i iskustvu učenika te proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.3.1.

Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite kulture i drugih kultura.

Objašnjava složenost vlastite kulture i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.

Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.

Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

EJ SSŠ B.3.2.

Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.

Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.

Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.

Uz čestu pomoć koristi se prikladnim komunikacijskim obrascima u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.

EJ SSŠ B.3.3.

Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj kulturi i stranim kulturama.

Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.

Prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda vlastitim potrebama u različitim kontekstima.

Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

EJ SSŠ B.3.4.

Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.

Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.

Analizira uzroke međukulturnih nesporazuma.

Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.

Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi te raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma i opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.3.1.

Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.

Uvježbava ciljni jezik u prirodnome/stvarnome okružju čitajući izvorne tekstove.

Koristi se različitim vrstama rječnika.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.2.

Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

Okušava se u nepoznatim zadatcima i pristupima učenju.

Svjesno pronalazi i stvara prilike za upotrebu i vježbanje jezika u stvarnim komunikacijskim situacijama.

Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.

Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.3.

Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

Nastavlja razvijati suradničko učenje.

Radi u timu uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.

Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim osjećajima kao i o osjećajima drugih.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.4.

Upotrebljava i prilagođava različite tehnike kreativnoga izražavanja: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje stvaralačkom fantazijom.

Koristi se metodom pokušaja i pogrešaka u stvaranju novih sadržaja i ideja.

Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

EJ SSŠ C.3.5.

Prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Provodi kratko istraživanje: primjenjuje osnovne tehnike istraživanja, obrađuje podatke i interpretira rezultate.

Sažima razne vrste jednostavnijih tekstova.

Uz čestu pomoć prilagođava i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

EJ SSŠ C.3.6.

Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

U fizičkome i/ili digitalnome okružju objavljuje tekstove/kratke projekte.Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Engleski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.1.1.

Analizira jednostavan prilagođen ili izvoran tekst srednje dužine pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje jednostavnih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije.

Prepoznaje implicitne poruke u tekstu.

Razlikuje bitnu od nebitne informacije.

Primjenjuje strategije za slušanje i čitanje.

Razumije govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika.

Uspoređuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti.

Prepoznaje i razlikuje razgovorni stil od formalnijih stilova.

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i razumije izvornog govornika kad govori polako u najzastupljenijim varijantama standardnoga jezika te primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje.

EJ SSŠ A.1.3.

Govori kraći i/ili srednje dugi tekst koristeći se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti.

Planira tijek govora.

Priprema i govori tekst.

Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i potkrepljuje ih odgovarajućim dokazima i primjerima.

Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori kraći i/ili srednje dugi tekst, koristi se jezičnim strukturama niže i/ili srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih potkrijepiti primjerima. Uz čestu pomoć koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke i ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.1.4.

Sudjeluje u dužemu planiranom i jednostavnome neplaniranom razgovoru.

Planira i priprema razgovor.

Sudjeluje u razgovoru.

Upotrebljava primjerene jezične strukture za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć planira i priprema duži razgovor i sudjeluje u jednostavnome neplaniranom razgovoru koristeći se nekim primjerenim jezičnim strukturama; pokreće, održava i završava razgovor te povremeno preuzima pravo na riječ i upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

EJ SSŠ A.1.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Primjenjuje pravopisna pravila.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst srednje dužine s djelomično razrađenim idejama koristeći se nekim odgovarajućim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: provjeravanje razumijevanja, izražavanje mišljenja, ideja i stavova, izražavanje (ne)slaganja, opisivanje nada i planova

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.1.1.

Raspravlja o informacijama o zemljama ciljnoga jezika i drugim kulturama.

Proširuje raspon informacija o drugim kulturama.

Utvrđuje i analizira sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

Prosuđuje primjerenost zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uz čestu pomoć obrazlaže sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama te tumači zaključke o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

EJ SSŠ B.1.2.

Prilagođava zadane komunikacijske obrasce u različitim, unaprijed određenim kontekstima.

Mijenja naučene komunikacijske obrasce za izražavanje različitih društvenih funkcija jezika.

Prilagođava obrasce vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Uz čestu pomoć i u nekim slučajevima primjenjuje naučene komunikacijske obrasce.

EJ SSŠ B.1.3.

Preispituje i procjenjuje stereotipe i predrasude na svim razinama i u svim oblicima te predlaže strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

Provjerava točnost informacija o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika i drugim kulturama.

Ističe (vlastita) pogrešna shvaćanja i upozorava na njihove posljedice.

Izabire strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda primjerene kontekstu.

Uz čestu pomoć dovodi u vezu različite informacije o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika, preispituje (vlastita) pogrešna shvaćanja o narodu i/ili kulturama zemalja ciljnoga jezika te se koristi strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

EJ SSŠ B.1.4.

Prepoznaje i objašnjava utjecaj međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Izdvaja vlastita inicijalna uvjerenja i stavove prema drugima.

Navodi promjene vlastitih uvjerenja i stavova koje su uslijedile kao rezultat međukulturnih iskustava.

Uz čestu pomoć opisuje promjene vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.1.1.

Prepoznaje i koristi se složenim kognitivnim strategijama učenja jezika.

Analizira i primjenjuje potrebne korake za uspješno rješavanje zadatka.

Raščlanjuje nove izraze i strukture na poznate elemente radi razumijevanja i pravilne upotrebe.

Koristi se jednojezičnim i/ili dvojezičnim rječnicima.

Uz čestu pomoć prepoznaje složene kognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć koristi se njima.

EJ SSŠ C.1.2.

Prepoznaje i koristi se složenim metakognitivnim strategijama učenja jezika.

Razmišlja o različitim zadatcima pokazujući jasno razumijevanje njihove svrhe.

Prepoznaje moguće probleme i bira odgovarajuća rješenja.

Prati napredak u učenju.

Uz čestu pomoć prepoznaje složene metakognitivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć koristi se njima.

EJ SSŠ C.1.3.

Prepoznaje i koristi se složenim društveno-afektivnim strategijama učenja jezika.

Usredotočuje se na ciljeve učenja, vlastita postignuća i resurse koji su mu na raspolaganju radi smanjenja stresa pri učenju.

Razgovara s drugima o teškoćama u učenju.

Razvija suradničko učenje radi uzajamne potpore i ohrabrenja.

Uz čestu pomoć prepoznaje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i uz čestu pomoć koristi se njima.

EJ SSŠ C.1.4.

Izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i koristi se njima: tumači i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Kreativno oblikuje različite vrste tekstova.Uz čestu pomoć izabire različite tehnike kreativnoga izražavanja i uz čestu pomoć koristi se njima.

EJ SSŠ C.1.5.

Izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i koristi se njima pri tumačenju i vrednovanju mišljenja, stavova i vrijednosti povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Pažljivo, aktivno i analitički čita i odlučuje koje od informacija, mišljenja, stavova i vrijednosti u tekstu prihvatiti.

Izlaže ih s argumentacijom.

Uz čestu pomoć izabire različite vještine kritičkoga mišljenja i uz čestu pomoć koristi se njima.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Engleski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.2.1.

Analizira jednostavan izvoran i duži prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje složenijih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu primjenjujući strategije slušanja i čitanja.

Procjenjuje utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti u različitim kontekstima.

Prepoznaje različite stilove uvjetovane komunikacijskom situacijom.

Razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra u formalnim i neformalnim situacijama.

Uz čestu pomoć analizira tekst i glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije, prepoznaje implicitne poruke i složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj intonacije i prepoznaje stilove u pisanome i govorenome jeziku. Uz čestu pomoć razlikuje upotrebu odgovarajućega jezičnog registra.

EJ SSŠ A.2.3.

Govori tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Planira tijek govora.

Priprema i govori tekst.

Izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i obrazlaže ih argumentima.

Iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima.

Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira tijek govora, priprema i govori tekst srednje dužine, povremeno se točno koristi jezičnim strukturama srednje razine složenosti, izražava vlastito mišljenje, ideje i stavove i nastoji ih obrazložiti argumentima te uz čestu pomoć iznosi rezultat rada u skupini ili vlastitoga rada pred drugima. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.2.4.

Sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Pokazuje zanimanje za razgovor i uključuje se u tijek razgovora izborom prikladnih fraza.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć planira, priprema i sudjeluje u kraćemu neplaniranom i dužemu planiranom razgovoru te se povremeno koristi primjerenim jezičnim strukturama. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se uključuje u razgovor djelomično ispravnim izborom nekih prikladnih fraza.

EJ SSŠ A.2.5.

Piše strukturiran tekst srednje dužine koristeći se jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Individualno i/ili suradničkim radom planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti.

Primjenjuje pravopisna pravila.

Koristi se srednje složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst s djelomično razrađenim idejama, koristi se primjerenim kohezivnim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama srednje razine složenosti. Uz čestu pomoć koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: način življenja (svakodnevne aktivnosti, školski dani/obrazovanje, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje, prehrana, putovanja), posebni dani i datumi, aktualne društvene teme, umjetnost/kultura, priroda/ekologija, rekreacija i zabava, tehnologija i mediji, teme vezane uz sektor/zanimanje.

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: prepričavanje, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije, potkrepljivanje mišljenja dokazima

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata. Odgojno-obrazovni ishod posredovanje ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem ostalih odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.2.1.

Istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture te preispituje pretpostavke dobrih međukulturnih odnosa i potencijalno problematične situacije u međukulturnim susretima.

Otkriva kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture tijekom sati književnosti, filmske umjetnosti i sl. u izvanškolskome okružju.

Analizira (ne)uspješne međukulturne odnose i definira njihove zajedničke karakteristike.

Uz čestu pomoć istražuje kulture zemalja ciljnoga jezika i druge kulture u različitim kontekstima te opisuje karakteristike zajedničke neuspješnim međukulturnim odnosima.

EJ SSŠ B.2.2.

Primjenjuje raznolike društveno-jezične funkcije jezika i konvencije uljudnoga ponašanja u različitim kontekstima.

Primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi, u fizičkome i digitalnome okružju, neovisno o kontekstu.

Iskazuje različite društveno-jezične funkcije pomoću jezičnih struktura srednje razine složenosti.

Uz čestu pomoć primjenjuje konvencije uljudnoga ponašanja u privatnoj i javnoj sferi te različite društvene funkcije jezika u različitim kontekstima.

EJ SSŠ B.2.3.

Predviđa moguće posljedice utjecaja stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

Osmišljava analogije i metafore pomoću kojih opisuje opasnost od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite.

Objašnjava opasnost od stjecanja pogrešne i/ili nepotpune slike o narodu i/ili kulturi zbog generalizacija, stereotipa i predrasuda.

Uz čestu pomoć raspravlja o opasnosti od tumačenja drugih kultura kroz prizmu vlastite te opisuje moguće posljedice generalizacija, stereotipa i predrasuda u različitim kontekstima.

EJ SSŠ B.2.4.

Raspravlja o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje vlastitih uvjerenja i stavova prema drugima.

Koristi se osobnim iskustvom kao polazišnom točkom za izvođenje zaključaka o utjecaju međukulturnih iskustava na oblikovanje uvjerenja i stavova.

Argumentira svoje mišljenje i potkrepljuje ga primjerima.

Uz čestu pomoć objašnjava vlastita uvjerenja i stavove proizišle iz međukulturnih iskustava.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.2.1.

Povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

Koristi se raznim tehnikama naglašavanja radi razumijevanja teksta.

Izdvaja i zapisuje glavne poruke, ključne i specifične informacije i implicitne poruke.

Piše bilješke.

Koristi se jezičnim i drugim vrstama natuknica radi rekonstruiranja značenja slušanih i čitanih tekstova.

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.2.

Povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

Istražuje različite pristupe učenju i rješavanju zadataka i koristi se njima radi unaprjeđenja učenja.Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.3.

Povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

Stvara pozitivan stav pozitivnim izjavama tijekom rada na zadatku.

Upravlja vlastitim emocionalnim stanjem i primjenjuje tehnike opuštanja radi uspješnijega učenja.

Planira i upravlja radom u skupini na projektima unutar redovnoga učenja i poučavanja.

Uz čestu pomoć povezuje i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.2.4.

Povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: propituje i vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Pokazuje interes za povezivanjem širokoga raspona povezanih, ali i različitih područja/tema.

Pokazuje prilagodljivost u otkrivanju novih značenja i odnosa među pojmovima i idejama.

Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja.

EJ SSŠ C.2.5.

Povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja: propituje i vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Definira i pojašnjava problem procjenjujući koliko su iznesene činjenice ili mišljenja i stavovi koherentni, uzročno-posljedično povezani i jesu li zaključci logički utemeljeni.Uz čestu pomoć povezuje i koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Engleski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.3.1.

Analizira duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.

Razlikuje bitnu od nebitne informacije.

Primjenjuje strategije slušanja i čitanja.

Uz čestu pomoć analizira glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke te povremeno razlikuje bitne od nebitnih informacija. Prepoznaje složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke i primjenjuje više strategija slušanja i čitanja.

EJ SSŠ A.3.2.

Govori srednji do dugi tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj govor.

Uz čestu pomoć planira i priprema tijek govora i izlaganja, govori tekst, povremeno se koristi jezičnim strukturama više razine složenosti i prilagođava stil govora komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć upotrebljava složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u dužemu neplaniranom i dugome planiranom razgovoru.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ.

Pokazuje zanimanje za razgovor i koristi se osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje.

Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć koristi se primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava duži neplanirani i dugi planirani razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ te se koristi osnovnim frazama da dobije na vremenu prije nego što odgovori na pitanje. Uz čestu pomoć koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

EJ SSŠ A.3.4.

Piše duži strukturiran tekst koristeći se jezičnim strukturama više razine složenosti i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Planira strukturu i sadržaj.

Organizira dug tekst u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i jezičnim strukturama više razine složenosti.

Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajući stil pisanja.

Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše strukturiran duži tekst s djelomično razrađenim idejama, povremeno se točno koristi primjerenim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima i jezičnim strukturama više razine složenosti, povremeno se koristeći odgovarajućim stilom pisanja. Uz čestu se pomoć koristi leksičkim strukturama više razine složenosti svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć uređuje tekst.

EJ SSŠ A.3.5.

Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.

Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.

Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: međuljudski odnosi, zdrav život, putovanja i turizam, različiti životni stilovi, znanost i tehnologija, volontiranje, aktivizam, potrošačko društvo, marketing i oglašavanje, aktualne društvene teme, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: izražavanje hipotetskih situacija, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.3.1.

Integrira različite kulturne elemente i stvara cjelovitu sliku vlastite i drugih kultura.

Objašnjava složenost vlastite i drugih kultura analizirajući njihove sastavne dijelove.

Poopćava vlastite ideje o svojoj kulturi i drugim kulturama i objašnjava ih integrirajući različite kulturne elemente.

Uz čestu pomoć integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te objašnjava sličnosti i različitosti među vlastitom kulturom i drugim kulturama.

EJ SSŠ B.3.2.

Izražava se primjereno kontekstu i svrsi komunikacije.

Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu s društveno-jezičnim funkcijama u različitim kontekstima.

Upotrebljava odgovarajuće neverbalne znakove.

Uz čestu pomoć primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u različitim kontekstima te se u nekim slučajevima koristi odgovarajućim neverbalnim znakovima.

EJ SSŠ B.3.3.

Analizira utjecaj empatije na vlastita razmišljanja i postupke te osmišljava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda o vlastitoj i drugim kulturama.

Preispituje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima i drugačijima.

Prilagođava postojeće i kreira nove strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

Uz čestu pomoć procjenjuje vlastite vrijednosti i stavove prema drugima te prilagođava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

EJ SSŠ B.3.4.

Interpretira međukulturno iskustvo iz više različitih gledišta te predlaže rješenja potencijalno problematičnih situacija u međukulturnim kontaktima i (p)održava uspješne odnose.

Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Tumači pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi.

Usmjeren je na (p)održavanje dobrih međukulturnih odnosa.

Uz čestu pomoć objašnjava različita kulturna gledišta i pojave drugih kultura bez donošenja vrijednosnih prosudbi, raspravlja o uzrocima međukulturnih nesporazuma te stajalištima i iskustvima u stvarnim situacijama uvažavajući različite kulturne identitete.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.3.1.

Analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

Uspoređuje leksičke i strukturne elemente ciljnoga jezika s materinskim jezikom i utvrđuje sličnosti i razlike.

Koristi se rječnicima.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene kognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.2.

Analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

Razvija kriterije za procjenu vlastitoga znanja.

Bilježi napredak i interpretira podatke o vlastitome učenju.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene metakognitivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.3.

Analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

Nastavlja razvijati suradničko učenje.

Radi u skupini uz preuzimanje odgovornosti za ostvarenje zajedničkih ciljeva i donošenje odluka.

Ispituje vlastitu ulogu i odnos prema drugima te s njima razgovara o vlastitim kao i osjećajima drugih.

Uz čestu pomoć analizira i primjenjuje složene društveno-afektivne strategije učenja jezika.

EJ SSŠ C.3.4.

Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih: kritički vrednuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Razvija i upotrebljava spontano i slobodno asociranje i izmišljanje kroz stvaralačku fantaziju.Uz čestu pomoć koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja i prilagođava ih.

EJ SSŠ C.3.5.

Koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih: kritički vrednuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i općim/stručnim sadržajima.

Provodi kratko istraživanje: obrađuje podatke i interpretira rezultate.

Sažima razne vrste tekstova.

Uz čestu pomoć koristi se različitim vještinama kritičkoga mišljenja i prilagođava ih.

EJ SSŠ C.3.6.

Procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje izvora te izvodi prezentacije složenih sadržaja.

Izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.Uz čestu pomoć procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora, primjenjuje pravila za citiranje te priprema i izvodi prezentacije složenih sadržaja prema smjernicama.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Engleski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ A.4.1.

Procjenjuje duži izvoran ili prilagođen tekst pri slušanju i čitanju.

Pokazuje razumijevanje teksta opće tematike.

Pokazuje razumijevanje vrlo složenih leksičkih struktura svojstvenih jeziku struke.

Kritički procjenjuje glavnu poruku, ključne i specifične informacije i implicitne poruke u tekstu.

Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako struktura teksta i njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta.

Uz čestu pomoć kritički procjenjuje glavnu poruku, neke ključne i specifične informacije i neke implicitne poruke u izvornome ili prilagođenome tekstu, predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta te procjenjuje kako struktura teksta i neke njegove karakteristike utječu na čitatelja i služe namjeni teksta. Uz čestu pomoć prepoznaje vrlo složene leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

EJ SSŠ A.4.2.

Govori dug tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama.

Planira tijek govora i izlaganja.

Priprema i govori tekst koristeći se složenim jezičnim strukturama i stilom primjerenim komunikacijskoj situaciji.

Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć govori dug tekst, planira tijek govora i izlaganja, priprema i govori tekst povremeno se koristeći nekim složenim jezičnim strukturama i prilagođava stil komunikacijskoj situaciji. Uz čestu pomoć koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj govor.

EJ SSŠ A.4.3.

Sudjeluje u dugome razgovoru.

Koristi se primjerenim jezičnim strukturama za pokretanje, održavanje i završavanje razgovora te za preuzimanje prava na riječ u dugome neplaniranom razgovoru.

Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uz čestu pomoć sudjeluje u dugome razgovoru, povremeno se koristi primjerenim jezičnim strukturama, pokreće, održava i završava razgovor, povremeno preuzima pravo na riječ. Uz čestu pomoć koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

EJ SSŠ A.4.4.

Piše tekst složene jezične strukture različitih dužina, stilova i namjena.

Planira strukturu i sadržaj.

Organizira tekst različitih dužina u odlomke.

Koristi se primjerenim veznim sredstvima i složenim jezičnim strukturama.

Primjenjuje pravopisna pravila i odgovarajuća stilistička sredstva kako bi postigao odgovarajući efekt.

Koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uređuje, tj. ispravlja svoj tekst.

Uz čestu pomoć piše djelomično strukturiran tekst različitih dužina, koristi se nekim veznim sredstvima, pravopisnim pravilima, složenim jezičnim strukturama i nekim stilističkim sredstvima te razvija ideje i teze koje povremeno podupire ponekim dokazima, primjerima i citatima. Uz čestu pomoć koristi se složenim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Uz čestu pomoć ispravlja svoj tekst.

EJ SSŠ A.4.5.

Posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.

Objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.

Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

Uz čestu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme: zdrav život, različiti životni stilovi, svijet rada, znanost i tehnologija, politika, gospodarstvo, poduzetništvo, globalizacija, aktualne društvene teme, održivi razvoj, posebni dani i datumi, teme vezane uz sektor/zanimanje

PREPORUČENI JEZIČNI SADRŽAJI

Funkcije: izražavanje apstraktnih ideja, davanje savjeta i preporuka, uspoređivanje sličnosti i razlika, sudjelovanje u razgovoru i održavanje razgovora, davanje argumentiranog mišljenja

Leksičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Gramatičke strukture biraju se primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija. Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi sadržaji uvode se na temelju poznatih jezičnih sadržaja uz kognitivni pristup jeziku, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Kod učenika se potiče višejezičnost, odnosno svrsishodna uporaba drugih jezika i dijalekata.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ B.4.1.

Raspravlja o složenim elementima važnima pripadnicima drugih kultura i argumentira važnost višejezičnosti.

Iznosi argumentirane stavove o kulturnim elementima važnima pripadnicima drugih kultura.

Objašnjava međuovisnost različitih elemenata koji definiraju kulturu i njihovu promjenjivost.

Uz čestu pomoć analizira vlastite stavove o kulturnim elementima važnima pripadnicima drugih kultura te povezuje različite elemente koji definiraju kulturu i objašnjava njihovu promjenjivost.

EJ SSŠ B.4.2.

Uvažava sve kulturne specifičnosti različitih govornika i primjenjuje ih u međukulturnoj interakciji te komunicira s različitim skupinama govornika na način koji dovodi do uzajamnoga zadovoljstva sugovornika.

Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce i odgovarajuće neverbalne znakove.

Ponaša se u skladu s kulturnim normama u različitim kontekstima.

Uvažava sve kulturne posebnosti i različitosti prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji i u međukulturnim susretima primjenjuje konvencije povezane s njima.

Primjenjuje prikladne komunikacijske obrasce u skladu sa situacijom i sugovornicima.

Uz čestu pomoć primjenjuje neverbalne znakove u različitim međukulturnim situacijama i analizira kulturne norme u različitim kontekstima te primjenjuje konvencije povezane s kulturnim posebnostima i različitostima prisutne u verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji te prikladne komunikacijske obrasce u poznatim kontekstima.

EJ SSŠ B.4.3.

Primjenjuje vlastite strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma, otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda te prilagođava i zbog empatije mijenja vlastita razmišljanja i postupke kako bi se održavali uspješni odnosi i sprječavale problematične situacije u međukulturnim kontaktima.

Koristi se vlastitim strategijama za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda.

Preuzima odgovornost za uspjeh međukulturnoga iskustva.

Uočava i ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.

Uz čestu pomoć objašnjava strategije za izbjegavanje i/ili prevladavanje nesporazuma i otkrivanje i razgradnju stereotipa i predrasuda, objašnjava moguća rješenja problema u međukulturnim kontaktima te ispravlja pogreške u tumačenju drugih kultura.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

EJ SSŠ C.4.1.

Sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Primjenjuje znanje riječi, pojmova i struktura različitih jezika radi razumijevanja i upotrebe ciljnoga jezika.

Piše sažetak dužeg odlomka/teksta.

Uz čestu pomoć sintetizira složene kognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

EJ SSŠ C.4.2.

Sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Preuzima odgovornost za planiranje, praćenje i vrednovanje vlastitoga iskustva učenja.

Nadovezuje se na prethodna znanja pri učenju.

Planira, postavlja ciljeve i organizira učenje.

Uz čestu pomoć sintetizira složene metakognitivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

EJ SSŠ C.4.3.

Sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Planira i upravlja radom u skupini na projektima i/ili terenskoj nastavi.

Procjenjuje učinkovitost usvojenih strategija i njihovu primjenjivost u daljnjem razvoju vlastite osobnosti i odnosa prema drugima.

Uz čestu pomoć sintetizira složene društveno-afektivne strategije učenja jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

EJ SSŠ C.4.4.

Koristi se različitim tehnikama kreativnoga izražavanja: kritički prosuđuje postojeće i osmišljava nove ideje povezane s osobnim iskustvima i suvremenim temama.

Primjenjuje tehniku učinkovitoga sukobljavanja mišljenja.

Koristi se lateralnim mišljenjem.

Kreira maštovite tekstove.

Razvija osjećaj za estetski doživljaj.

Uz čestu pomoć koristi se širokim spektrom tehnika kreativnoga izražavanja.

EJ SSŠ C.4.5.

Koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja: argumentirano dokazuje i prosuđuje mišljenja, stavove i vrijednosti primjenjujući ih u rješavanju problemskih situacija i donošenju odluka povezanih s osobnim iskustvima i suvremenim temama.

Postavlja konzistentne, valjane i razumne pretpostavke.

Donosi promišljene, logične i obranjive zaključke.

Predviđa moguće posljedice i rješenja te ih vrednuje i donosi odluke.

Uz čestu pomoć koristi se širokim spektrom vještina kritičkoga mišljenja.

EJ SSŠ C.4.6.

Kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

Koristi se različitim vrstama digitalnih i drugih medija.

Kritički interpretira i vrednuje informacije radi njihove objektivne upotrebe, razmjene i prezentiranja.

Uz čestu pomoć kritički vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora te priprema i izvodi duže prezentacije složenih sadržaja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.



E. POVEZANOST S ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA,
MEĐUPREDMETNIM TEMAMA I OSTALIM PREDMETIMA

Zajednički cilj svih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesne upotrebe jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvoj vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja koji tvore osnovu uspješnoga obrazovanja.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik, uz jezično-komunikacijsku, omogućeno je razvijanje i drugih temeljnih kompetencija.

Engleski je jezik, uz ostale strane jezike, zbog svoje predmetne posebnosti, tj. činjenice da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, ovisno o razredu, povezan sa svim odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima, općim i stručnim.

Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostalog, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudskoga postojanja, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, povezanost se prvenstveno ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Povezanost se ostvaruje i s drugim odgojno-obrazovnim područjima: prirodoslovnim, tehničkim i informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim, ovisno o njihovoj zastupljenosti u pojedinome razredu.

Odgojno-obrazovni ishodi engleskoga jezika izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije) dok se druge međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja na engleskome jeziku.

Na razini nastavnih predmeta Engleski jezik je sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (CLIL). Ovakav način rada usklađuje se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Važnost engleskoga kao jezika globalne komunikacije čini ga neizostavnim dijelom različitih projektnih zadataka, interdisciplinarnih i transdisciplinarnih programa te učenikova samostalnoga rada i cjeloživotnoga učenja.

F. UČENJE I POUČAVANJE

Iskustva učenja i poučavanja

U učenju i poučavanju engleskoga jezika poučavanje je usmjereno na učenika i njegov proces učenja. Sukladno tomu načelu, uz ostvarivanje postavljenih odgojno-obrazovnih ishoda i realizaciju predmetno specifičnih zadanih ciljeva, raznolikost iskustava učenja pridonosi cjelovitomu razvoju učenika, a posebno razvoju učenikove samostalnosti i kompetencija za cjeloživotno učenje. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.

Raznolika iskustva učenja proizlaze iz organizacije odgojno-obrazovnoga procesa. Kako bi učenici ovladali jezikom, primjenjuju se različite aktivnosti učenja kao što su projektna nastava, učenje usmjereno na rješavanje problema, učenje u izvanškolskome okružju, istraživačko učenje i slično, s naglaskom na suradničko i iskustveno učenje. Takvi su oblici rada usmjereni ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu, tj. povezivanju znanja iz različitih domena u smislene cjeline i razvoju sposobnosti primjene naučenoga u različitim problemskim situacijama.

Cilj i svrha svih aktivnosti u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika jasni su i razumljivi svim učenicima. Te su aktivnosti usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena koji čine zaokruženu cjelinu unutar pojedine godine učenja engleskoga jezika. Pred svakog se učenika postavljaju primjereno visoka, pozitivna očekivanja koja uvažavaju individualne razlike, potiču autonomiju i odgovornost za vlastito učenje te su jasno definirana i usklađena s razvojnim mogućnostima učenika. Postavljena očekivanja potiču učenika na stalnu uključenost u proces učenja i na ostvarivanje trajnoga napretka i dobrobiti za cjeloviti osobni i socijalni razvoj.

Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o engleskome jeziku i kulturi, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju engleskim jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge engleskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.

Primjenom pristupa učenju koji omogućuju povezivanje učenja s prethodnim znanjima i vještinama te s osobnim životom, učenika se, uvažavajući njegove interese i potrebe povezane s nastavkom obrazovanja i izabranim profesionalnim putom, priprema za cjeloživotno učenje kako bi mogao odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Potiču se procesi kreativnoga izražavanja i kritičkoga mišljenja, a iskustva učenja usložnjavaju se primjereno razvojnoj dobi učenika. Sve složenije strategije i pristupi učenju potiču kod učenika razvoj vještina upravljanja vlastitim učenjem i donošenjem odluka. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.

Za postizanje veće integracije engleskog jezika u praktične strukovne aktivnosti preporučuje se uska suradnja između nastavnika engleskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Engleski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Engleski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.

Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga nastavnika

Autonomija nastavnika, koju čini skup profesionalnih sloboda, podrazumijeva promišljanje vlastitoga rada, samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula, izbor metoda poučavanja, vlastiti izbor materijala za poučavanje i kontinuirani profesionalni razvoj. Profesionalnost nastavnika uz jezičnu i metodičku stručnost, kompetencije i osobnost, uključuje i kvalitetnu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa, odgovornost prema učeniku, školi i cjelokupnoj zajednici radi određivanja i postizanja ciljeva u procesu učenja i poučavanja engleskoga jezika.

Nastavnik izabire strategije poučavanja kako bi se što učinkovitije ostvarili odgojno-obrazovni ishodi određeni kurikulom. One su važan čimbenik suvremenoga učenja i poučavanja usmjerenoga na učenika u kojoj nastavnik i učenici imaju podjednako aktivnu ulogu.

Osnovne strategije kojima nastavnik poučava engleski jezik te upravlja učenjem su:

– izravno poučavanje (uz manji stupanj sudjelovanja učenika)

– poučavanje vođeno otkrivanjem i razgovorom (neizravno, istraživačko ili iskustveno poučavanje) čiji je temelj suradničko i interaktivno učenje

– samostalno učenje pomoću povratnih informacija nastavnika.

Strategije poučavanja ostvaruju se upotrebom modela poučavanja koji se razlikuju od tradicionalnih u kojima je nastavnik predstavljao prenositelja znanja. U suvremenome učenju i poučavanju nastavnik:

– usmjerava učenje stavljajući naglasak na zajedničko sudjelovanje učenika i nastavnika u procesu učenja

– mentor je i osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih

– odgovara na pitanja i daje povratnu informaciju o napretku učenja razvijajući pritom učenikovu samostalnost

– cjeloživotni je učenik koji stječe i stvara nova znanja zajedno sa svojim učenicima.

Nastavnik planira, kombinira i izmjenjuje znanstveno utemeljene strategije poučavanja primjerene učenikovim razvojnim mogućnostima i potrebama kako bi se ostvarili odgojno-obrazovni ishodi. Nastavnik se koristi strategijama poučavanja koje potiču učenike na razmišljanje o vlastitome učenju, o tome što trebaju znati i moći, na povezivanje s usvojenim znanjima i vještinama (vertikalno usklađivanje) i na primjenjivanje novostečenih znanja i vještina u drugim predmetima i područjima (horizontalno usklađivanje).

Kako bi svakom učeniku pružio mogućnost dosizanja visokih razina postignuća, nastavnik stvara uvjete koji potiču proces učenja, prepoznaje osobne predispozicije svakoga učenika, njegove prednosti i slabosti te diferencira svoje poučavanje birajući metode i aktivnosti koje učeniku najbolje odgovaraju i koje dovode do učinkovitoga usvajanja djelatnosti slušanja, govorenja, čitanja, pisanja i jezičnoga posredovanja u učenju i poučavanju engleskoga jezika.

S promjenama u procesu učenja i poučavanja mijenjaju se i pristupi vrednovanju. Nastavnik ne vrednuje samo ono što poučava, nego i prati način na koji učenici uče imajući u vidu da inovativni pristup poučavanju zahtijeva inovativne pristupe vrednovanju.

Materijali i izvori

Nastavnik izabire, izrađuje i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se nastavni predmet Engleski jezik povezuje sa sadržajima drugih područja i predmeta i potiče multidisciplinarnost.

Osim odobrenih udžbenika i pomoćnih nastavnih sredstava, nastavnik se koristi prilagođenim i izvornim materijalima uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenici su aktivni sudionici procesa izbora materijala čime se potiče njihova samostalnost i odgovornost za učenje. Nastavni materijali učenicima su smisleni i razumljivi, potiču na istraživanje i propitivanje znanja, pretpostavki, ideja i ponašanja čime pozitivno utječu na razvoj kritičkoga i kreativnoga mišljenja.

Nastavnik potiče učenike na izradu vlastitih sadržaja i njihovo dijeljenje s drugim dionicima odgojno-obrazovnog procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

Okružje za učenje

Učenje i poučavanje odvijaju se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i nastavnika, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja. Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje, prati svoje nastavnike te daje i prima povratne informacije koristeći ih za učinkovitije ovladavanje jezikom. U takvom okružju razvija se humanost, prihvaćaju različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.

Nastavnik nastoji školsko okružje učiniti poticajnim, povezati ga sa svijetom izvan škole i omogućiti učenicima učenje u stvarnim životnim situacijama, u obitelji, lokalnoj i široj zajednici, primjerice uključivanjem kulturnih posebnosti, aktualnih tema u zemlji i svijetu, organiziranjem izvanučioničke nastave, ugošćivanjem govornika engleskoga jezika i digitalnim povezivanjem s drugim učenicima diljem Europe i svijeta. Digitalno je okružje posebno važno jer, osim obrazovnih sadržaja, pruža mogućnost za međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima engleskoga jezika.

Nastavnik njeguje učenikovo samopouzdanje i održava njegovu motivaciju za učenjem engleskoga jezika stvarajući uvjete za slobodnu i smislenu komunikaciju pri čemu se pogreške smatraju prilikama za učenje i sastavnim dijelom ovladavanja stranim jezikom. Tijek i dinamika aktivnosti prilagođavaju se individualnim razlikama među učenicima, odnosno njihovu prethodnome znanju, sposobnostima, strategijama učenja, interesima, uvjerenjima o vlastitoj uspješnosti u učenju, socijalnome i kulturnome podrijetlu. Uz izmjenu različitih izvora i aktivnosti učenicima se postavljaju izazovi te im se omogućuje ostvarivanje uspjeha i, uz razvoj samopouzdanja u upotrebi jezika, ovladavanje sve složenijim procesima mišljenja i učenja. Prepoznaje se i potiče uloženi trud, a učenikov se napredak prati i vrednuje usporedbom njegove trenutne i prethodnih razina ovladanosti jezikom. Na taj se način izgrađuje učenikovo samopoštovanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku engleskoga jezika.

Uvažavajući društvenu prirodu učenja, nastavnik stvara uvjete za suradničko učenje usmjereno na konkretan cilj i razvoj samosvijesti, uz fleksibilnu organizaciju rada koja, uz suradništvo, integrira individualizam i kompetitivnost. Suradništvo je vidljivo i u odnosu učenik – nastavnik: pojedine se odluke, poput izbora materijala i aktivnosti u skladu s potrebama, željama i interesima učenika te pravila ponašanja u školskome i izvanškolskome okružju, donose zajednički.

Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pritom je potrebno uzeti u obzir činjenicu da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava engleski jezik.

Grupiranje učenika

S obzirom na to da je prirodan način usvajanja jezika njegova upotreba i stalna komunikacija, jedan je od objektivnih preduvjeta za ostvarivanje komunikacijskoga pristupa i učinkovito učenje i poučavanje engleskoga jezika rad s manjim brojem učenika u skupini. Preporučuje se grupiranje učenika u obrazovne skupine, ne veće od 15 učenika, unutar jednoga razreda na temelju rezultata dijagnostičkoga mjerenja koje se provodi svake godine uz neophodno omogućivanje horizontalne prohodnosti. Takvo se grupiranje preporučuje u srednjim strukovnim školama vodeći računa o tome da se mješovitim razrednim odjeljenjima omogući podjela prema zanimanjima kako bi se osiguralo adekvatno ovladavanje jezikom struke. Grupiranje učenika regulira se kurikulom ustanove.

Slika 3: Grupiranje učenika

G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Engleski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U Engleskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ishod koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.

Elementi vrednovanja su jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička izvedba procjenjuje se temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje ocjenjuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i evidentira se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovom procesu vrednovanja koriste se portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Engleskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd., a ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Kao i u višim razredima osnovne škole, veća se težina daje ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Ostvarenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitoj i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost) ulazi u završnu ocjenu. Tijekom učenja i poučavanja engleskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati, a njihov razvoj opisuje se u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena se izriče brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA FRANCUSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2

A. OPIS NASTAVNOGA PREDMETA FRANCUSKI JEZIK

Svrha učenja i poučavanja francuskoga jezika

Osnovna je svrha nastavnoga predmeta Francuski jezik učenike pripremiti za samostalno stjecanje znanja i za razvijanje vještina potrebnih za učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju na francuskome jeziku u različitim životnim situacijama. Učeći francuski jezik učenik usvaja znanja i razvija vještine i stavove koji mu omogućuju bolje razumijevanje svoje i frankofonske kulture, poštovanje različitosti te osvješćivanje vlastitoga kulturnog i nacionalnoga identiteta. Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika učenika potiče na cjelovitost i povezanost iskustva učenja primjenjivim u svijetu rada i u procesu daljnjeg učenja, razvoj samostalnosti, aktivno uključivanje u sam proces učenja, upoznavanje frankofonske kulture što ga motivira na cjeloživotni razvoj vlastitoga frankofonskog identiteta. Konačno, poučavanje i učenje francuskoga jezika učeniku osigurava lakšu i uspješniju integraciju u društveni, gospodarski i kulturni život Republike Hrvatske, kao i u zajednicu više od 200 milijuna govornika francuskoga jezika, razvija njegovu višejezičnost i višekulturnost, olakšava učenje drugih romanskih jezika te omogućuje konkurentnost na međunarodnome tržištu rada.

Poučavanjem i učenjem francuskoga jezika stječu se kompetencije potrebne za određene kvalifikacije temeljene na potrebama svijeta rada, na relevantnim nacionalnim strategijama razvoja gospodarstva, na mogućnostima nastavka obrazovanja, a i vrijednosti koje promiču znanje, identitet, poštovanje drugih te poduzetnost i odgovornost. Znanje francuskoga jezika učeniku omogućuje bolje razumijevanje i kritičko promišljanje sebe i vlastitoga okruženja. Upoznajući frankofonsku kulturu učenik osvješćuje i učvršćuje svoj nacionalni identitet i izgrađuje njegovu frankofonsku sastavnicu te se ostvaruje kao osoba otvorena novim iskustvima i spoznajama. U procesu poučavanja i učenja francuskoga jezika učenik upoznaje način života u frankofonskim zemljama, promišlja o njihovoj svakodnevici te uči poštovati i cijeniti druge. Uporaba francuskog jezika povoljno utječe na učenikovu sliku o sebi, utječe na donošenje odgovornih i neovisnih odluka te stvara preduvjet za nastavak obrazovanja i profesionalno usmjerenje. Mogućnosti veće osobne mobilnosti i sigurne orijentacije u globaliziranome svijetu izravno i pozitivno potiču razvitak budućega aktivnog člana demokratskoga i pluralističkoga društva. Aktivnim sudjelovanjem u procesu poučavanja i učenja učenik uz čitalačku pismenost razvija poduzetnost i odgovornost što mu omogućuje konstruktivno, kreativno i inovativno razvijanje osobnih potencijala.

Načela učenja i poučavanja francuskoga jezika

Suvremeno poučavanje i učenje francuskoga jezika karakterizira otvorenost i prilagodljivost, a temelji se na uporabi pristupa primjerenih cjelovitomu razvoju učenika. Poticajno iskustvo učenja francuskoga jezika ostvaruje se povezivanjem znanja i vještina, uporabom različitih oblika aktivnoga učenja usmjerenoga na učenika te usklađivanjem načina i sadržaja poučavanja s učenikovim interesima i potrebama. Takav pristup nastavi francuskoga jezika učeniku osigurava uspješan prelazak iz jednoga razreda u drugi te upućuje na vrijednost naučenoga i njegovu važnost za cjeloživotni osobni rast i razvoj.

Mjesto nastavnoga predmeta Francuski jezik u cjelokupnome kurikulu

Francuski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao obvezan, izborni ili fakultativni predmet.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

Ciljevi su poučavanja i učenja francuskoga jezika sljedeći:

– stjecanje jezičnih znanja koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na jezično prihvatljiv način

– osposobljavanje za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika u okviru struke ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za francuski jezik

– razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću

– stjecanje znanja o društvenim odnosima i društveno-jezičnim pravilima koja će učeniku omogućiti uporabu francuskoga jezika na društveno prihvatljiv način

– stjecanje znanja o organiziranju, strukturiranju i prilagođavanju tekstova koja će učeniku omogućiti funkcionalno ostvarivanje usmene i pisane komunikacije u struci

– razvoj jezičnih djelatnosti: slušanja, čitanja, govorenja, pisanja i jezičnoga posredovanja

– stjecanje društveno-kulturnih znanja, razvijanje međukulturnih vještina i stavova te razvijanje svijesti o važnosti vlastite kulture i drugih kultura potrebnih za uspješno sudjelovanje u međukulturnim susretima s pripadnicima frankofonskih kultura

– razvoj višejezičnosti uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću

– razvoj znanja, vještina i stavova koji će učenika osposobiti za samostalnost i cjeloživotno učenje francuskoga jezika pa tako time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOG KURIKULA

Tri su domene predmetnoga kurikula Francuskoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Francuski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti francuskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Francuskoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Francuski jezik (Slika 1.).

Slika 1. Grafički prikaz organizacije nastavnoga predmeta Francuski jezik u svim godinama učenja

Domena Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacija na francuskome jeziku podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o francuskome jeziku što podrazumijeva znanja o leksiku, gramatici, semantici, pragmatici, fonologiji, ortografiji, ortoepiji i društveno-jezičnim pravilima (pravila pristojnoga ponašanja, razlike u registru, dijalekti, pravila neverbalnoga komuniciranja) tipičnima za komunikaciju s frankofonima

– ovladavanju vještinama za uporabu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu u skladu s jezičnim znanjima što podrazumijeva vještinu slušanja i razumijevanja govorenih poruka, vještinu govorenja, vještinu čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova, usmenog i pisanog međudjelovanja i vještinu jezičnoga posredovanja, odnosno jezične medijacije.

Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku, stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Francuski jezik struke.

Jezično je posredovanje složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje i proizvodnju. U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore isti jezik. Pisano ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.

Razvojem komunikacijske kompetencije kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.

Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u kurikul predmeta Francuski jezik na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje različitosti i učenje o različitosti.

Međukulturnost podrazumijeva razumijevanje govornika i komuniciranje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštovanje govornika francuskoga jezika i frankofonskih kultura

– sposoban izgraditi skladne međukulturne odnose na temelju učinkovite i kontekstu primjerene komunikacije s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

U konačnici, razvoj međukulturne kompetencije učeniku pomaže odbaciti predrasude, osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i u nenasilnome rješavanju sukoba te pridonosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.

Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom u francuskome jeziku i preduvjet za njezin cjeloživotni razvoj. Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:

– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i uporabe jezika koje učeniku pomažu unaprijediti ovladavanje francuskim jezikom i

– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju te je ustrajan i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik pronalazi, odabire, vrednuje i učinkovito se koristi informacijama iz različitih izvora i medija te stalno unaprjeđuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja, učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Odgojno-obrazovni ishodi svih triju domena nastavnoga predmeta Francuski jezik međusobno se prožimaju i dopunjuju te tako čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu kurikula.

Učenikovo napredovanje u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda zamišljeno je spiralno uz pretpostavku da ishodi i razrade ishoda u višim razredima uključuju one iz nižih razreda.

Ishodi se iscrpnije razrađuju u stupcu razrada ishoda. Navedene razrade ishoda postupno se razvijaju i usložnjavaju od nižih k višim razredima. Predložena razrada ishoda nije iscrpna, već ih nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koji služi kao okvir za procjenu usvojenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.

Ključni pojam za razumijevanje odgojno-obrazovnih ishoda u domeni Komunikacijska jezična kompetencija jest tekst. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.

U kurikulu Francuskoga jezika broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u jezičnim djelatnostima primanja ili proizvodnje. U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji između 60 i 80 riječi, kratki tekst između 80 i 160 riječi, srednje dug tekst između 160 i 200 riječi, a dugi tekst do 300 riječi. U djelatnosti pisanja vrlo kratki tekst broji između 40 i 60 riječi, kratki između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 150 riječi, a dugi tekst više od 150 riječi. U monologu kao obliku govorenja vrlo kratki tekst traje ½ – 1 min, kratki 1 – 2 min, srednje dugi 2 – 3 min, dugi od 3 do 5 minuta. U međudjelovanju kao obliku govorenja duljina teksta određena je trajanjem razgovora: vrlo kratki iznosi 1 – 1 ½ min, kratki 1½ – 2½ min, srednje dugi 2½ – 4 min te dugi od 4 do 8 minuta.

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog …), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje …), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost …) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka …). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema primajućim i proizvodnim jezičnim djelatnostima, a progresija odgojno-obrazovnih ishoda u toj domeni ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri primanju i proizvodnji tekstova.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda mogu se prema potrebi provesti na materinskome jeziku, ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni u dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje rastom opsega i zahtjevnosti strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija.

Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su i sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda iskazani na razini razreda. Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda uključuju preporučene teme, jezične funkcije i tekstne vrste, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje francuskoga jezika. Jezični sadržaji nisu propisani niti su iscrpni, već se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika, ovladanosti francuskim jezikom, interesima i potrebama učenika, vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama.

Navedeni sadržaji u pojedinome razredu podrazumijevaju ovladanost na razini uporabe, no mogu se pojaviti prije na razini prepoznavanja. Svi jezični sadržaji ciklički se ponavljaju i nadograđuju po razredima (viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda).

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda predstavljaju temeljne smjernice za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, a nalaze se nakon svakoga razreda.

U Tablici 1. nalaze se objašnjenja oznaka ishoda.

FJFrancuski jezik
SSŠSrednja strukovna škola
A.Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.

Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Primjer 1.

SSŠ FJ B.2.3.

Srednja strukovna škola, Francuski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod

Francuski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.1.1.

Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audioteksta i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Uz ponavljanje djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni tekst.

SSŠ FJ A.1.2.

Učenik razumije dugi i jednostavni pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i jednostavnoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije dugi i jednostavni pisani tekst.

SSŠ FJ A.1.3.

Učenik piše srednje dugi i jednostavni tekst.

– oblikuje i piše srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– strukturira tekst u logičnu cjelinu

– sudjeluje u pisanoj interakciji o poznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.1.4.

Učenik govori srednje dugi i jednostavni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– opisuje i prepričava priču na temelju vizualnoga ili multimodalnoga poticaja

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.1.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje srednje dugi i jednostavni razgovor opće tematike i tematike njegove struke

– postavlja pitanja i odgovara na njih

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– aktivno sudjeluje u razgovoru o poznatoj tematici primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i jednostavnome razgovoru.

SSŠ FJ A.1.6.

Učenik posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.

– objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa

Uz povremenu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: Teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura, aktualne društvene teme.

Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima, izricanje prihvaćanja i odbijanja, prilozi načina i složeniji prilozi mjesta i vremena, stupnjevanje pridjeva.

Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.1.1.

Učenik procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.

– objašnjava važnost hrvatske i frankofonskih kultura

– navodi primjere utjecaja hrvatske i frankofonskih kultura na svakodnevni život građana

Uz povremenu pomoć procjenjuje doprinos vlastite i frankofonskih kultura širim civilizacijskim vrijednostima.

SSŠ FJ B.1.2.

Učenik odabire prikladne obrasce ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.

– odabire obrasce ponašanja pri sudjelovanju u kratkim stvarnim ili simuliranim međukulturnim situacijama

– primjereno se ophodi u kratkim razgovorima u različitim, simuliranim ili autentičnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku

Uz povremenu pomoć odabire dio prikladnih obrazaca ponašanja i ophođenja u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.1.3.

Učenik primjenjuje temeljne strategije za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.

– promatra i uočava različite situacije u kojima dolazi do nesporazuma

– uspješno rješava jednostavne nesporazume

Djelomično samostalno primjenjuje dio temeljnih strategija za izbjegavanje i prevladavanje nesporazuma između pripadnika hrvatske i frankofonskih kultura.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.1.1.

Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.

– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje

Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.

SSŠ FJ C.1.2.

Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.

– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje

Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.

SSŠ FJ C.1.3.

Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.

– istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima

– pronalazi različite vrste izvora informacija, posebice one vezane uz struku koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu

– koristi se različitim izvorima informacija kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju

Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.




Francuski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.2.1.

Učenik razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i jednostavnoga audioteksta ili audiovizualnog teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije srednje dugi i jednostavni govoreni izvorni tekst.

SSŠ FJ A.2.2.

Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

SSŠ FJ A.2.3.

Učenik piše dugi i jednostavni tekst.

– oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst

– sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.2.4.

Učenik govori dugi i jednostavni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst o općim temama i temama njegove struke

– opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva

– iznosi planove za budućnost

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.2.5.

Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke

– izražava svoje mišljenje i osjećaje

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.

SSŠ FJ A.2.6.

Učenik posreduje jednostavne koncepte i tekstove.

– objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama

Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća, aktualne društvene teme

Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje želje, mogućnosti i nesigurnosti

Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.2.1.

Učenik istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.

– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva

– istražuje utjecaj francuskoga jezika na hrvatski i druge jezike

Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.

SSŠ FJ B.2.2.

Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.

– uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora

– prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito one koji se odnose na njegovu struku

Uz stalnu pomoć prepoznaje minimum učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.2.3.

Učenik iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.

– razumije potrebe drugih i načine iskazivanja suosjećanja

– razvija razumijevanje za novo i drukčije

– pokazuje razumijevanje za različite situacije u frankofonskom okruženju

Spontano iskazuje empatiju prema drukčijem u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.2.1

Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.

– planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje

Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.

SSŠ FJ C.2.2.

Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.

– planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje

Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.

SSŠ FJ C.2.3.

Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora

– razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu

– razlikuje činjenice od mišljenja i stavova

– traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu

Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja.

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.




Francuski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.3.1.

Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga audioteksta i audiovizualnog izvornog teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

– uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti

Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

SSŠ FJ A.3.2.

Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

SSŠ FJ A.3.3.

Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.

– oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke

– izražava svoje osobno mišljenje

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst

– sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.3.4.

Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst o općim temama i temama njegove struke

– usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.3.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o općim temama i temama njegove struke

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama te jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenome razgovoru.

SSŠ FJ A.3.6.

Učenik posreduje složenije koncepte i tekstove.

– objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama

Uz povremenu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: Svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost, aktualne društvene teme

Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe

Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Proširuju se i produbljuju sadržaji iz prethodnih razreda, a leksičke jedinice odabiru se vodeći računa o razvojnoj dobi učenika te mogućim korelacijama s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, pjesma, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.3.1.

Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.

– pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društava

– istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti

Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.

SSŠ FJ B.3.2.

Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.

– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima, osobito u onima koji se odnose na njegovu struku

– uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima

Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.3.3.

Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.

– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnom susretu

– analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura

– stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi

Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.3.1.

Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.

– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje

– ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije

Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.

SSŠ FJ C.3.2.

Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.

– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje

– ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije

Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.

SSŠ FJ C.3.3.

Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku, posebice one vezane uz struku

– istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija

– uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima

Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.




Francuski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.1.1.

Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni tekst.

– pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenog audioteksta i audiovizualnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

– uočava utjecaj intonacije na poruku

Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni tekst.

SSŠ FJ A.1.2.

Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani tekst.

SSŠ FJ A.1.3.

Učenik piše dugi

i jednostavni tekst.

– oblikuje i piše dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst

– sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.1.4.

Učenik govori dugi i jednostavni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara dugi i jednostavni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– opisuje svakodnevne teme i događaje iz osobnoga iskustva

– iznosi planove za budućnost

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– koristi se intonacijom kako bi obogatio poruku

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i jednostavni tekst.

SSŠ FJ A.1.5.

Učenik sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama osobnoga interesa i temama struke

– izražava svoje mišljenje i osjećaje

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, jednostavnim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– aktivno sudjeluje u razgovoru o nepoznatim temama i aktivnostima te temama i aktivnostima njegove struke, primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i jednostavnome razgovoru.

SSŠ FJ A.1.6.

Učenik posreduje vrlo jednostavne koncepte i vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove.

– objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa

Uz povremenu pomoć posreduje vrlo jednostavne koncepte te vrlo jednostavne opće i/ili stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: zemlje frankofonskog govornog područja, životni stilovi i načini življenja (svakodnevica, stanovanje, gastronomija, tradicija i običaji, ekologija), umjetnost i kultura

Preporučeni jezični sadržaji: povezivanje ideja i događaja veznicima i veznim riječima (car, puisque, alors, donc, pour que, pourtant, grâce à), izricanje prihvaćanja i odbijanja (ne...jamais, ne...plus), izražavanje načina, mjesta i vremena

Sadržaji usvojeni u osnovnoj školi proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.1.1.

Učenik istražuje utjecaje hrvatskih i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.

– istražuje običaje i način života te sociokulturna obilježja hrvatskoga i frankofonskoga društva

– istražuje utjecaj francuskoga jezika na druge jezike

Uz povremenu pomoć istražuje utjecaje hrvatske i frankofonskih kultura na razvoj društva i pojedinca.

SSŠ FJ B.1.2.

Učenik prepoznaje učinkovite interakcije u međukulturnim susretima.

– uočava različite međukulturne interakcije iz raznih izvora

– prepoznaje načine na koje je moguće poboljšati interakciju između govornika francuskoga i drugih jezika, osobito interakcije vezane uz njegovu struku

Uz povremenu pomoć prepoznaje dio učinkovitih interakcija u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.1.3.

Učenik pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.

– uočava i istražuje kulturne različitosti te međuljudske odnose i interakcije u međukulturnome susretu

– analizira stavove i uvjerenja govornika frankofonske i drugih kultura

– stvara stav i motive za učenje o drugima i drukčijima te o vlastitoj kulturi

Spontano pokazuje zanimanje za različite stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.1.1.

Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.

– planira uporabu temeljnih složenih strategija za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za slušanje i čitanje

Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za slušanje i čitanje.

SSŠ FJ C.1.2.

Učenik primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.

– planira uporabu temeljnih složenih strategija za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire odgovarajuće strategije za pisanje i govorenje

Uz povremenu pomoć primjenjuje temeljne složene strategije za pisanje i govorenje.

SSŠ FJ C.1.3.

Učenik odabire različite vrste informacija prema vlastitim potrebama i interesima.

– istražuje i odabire različite vrste informacija u skladu s vlastitim potrebama i interesima

– pronalazi različite vrste izvora informacija koje mu pomažu u učenju za određenu svrhu

– koristi se različitim izvorima informacija, osobito onima vezanim uz struku kako bi unaprijedio svoju komunikacijsku kompetenciju

Uz povremenu pomoć odabire različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.




Francuski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.2.1.

Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenog audioteksta i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

– uočava utjecaj intonacije na poruku koju govornik želi prenijeti

Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni tekst.

SSŠ FJ A.2.2.

Učenik razumije dugi i složeni pisani tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i složenoga pisanog ili multimodalnoga teksta nepoznate tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije dugi i složeni pisani tekst.

SSŠ FJ A.2.3.

Učenik piše srednje dugi i srednje složeni tekst.

– oblikuje i piše srednje dugi i srednje složeni tekst o nepoznatim temama opće tematike i nepoznatim temama njegove struke

– izražava svoje osobno mišljenje

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst

– sudjeluje u pisanoj interakciji o nepoznatim temama i temama struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše srednje dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.2.4.

Učenik govori srednje dugi i srednje složeni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara srednje dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– usmeno obrazlaže svoja stajališta i prepričava događaje

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori srednje dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.2.5.

Učenik sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom jezika struke, srednje složenim jezičnim strukturama i jednostavnim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– snalazi se u govornoj interakciji s izvornim govornikom

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u srednje dugome i srednje složenom razgovoru.

SSŠ FJ A.2.6.

Učenik posreduje jednostavne koncepte i jednostavne opće i stručne tekstove.

– objašnjava značenje neprevodivih jednostavnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama

Uz povremenu pomoć posreduje jednostavne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo u kojem živimo: osjećaji, međuljudski odnosi i zajednice (obitelj, prijatelji, ljubav, rješavanje konflikata, oblici životnih zajednica, ravnopravnost spolova), izazovi 21. stoljeća

Preporučeni jezični sadržaji: prepričavanje događaja i izražavanje odnosa u vremenu, izražavanje vjerojatnosti, razvijanje argumentacije

Sadržaji usvojeni u prethodnim razredima proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute.

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.2.1.

Učenik uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.

– pronalazi sličnosti i razlike u običajima, načinu života, kulturama i supkulturama hrvatskoga i frankofonskoga društva

– istražuje geografske, povijesne i demografske sličnosti i razlike između frankofonske i hrvatske kulture te njihov utjecaj na životne vrijednosti

Uz povremenu pomoć uspoređuje utjecaj frankofonskih kultura i hrvatske kulture na stavove ljudi i njihove životne vrijednosti.

SSŠ FJ B.2.2.

Učenik uspoređuje i primjenjuje različite vrste interakcija u međukulturnim susretima.

– istražuje, odabire i rabi učinkovite kulturno uvjetovane reakcije i ponašanja u raznim međukulturnim susretima osobito poslovnim susretima

– uspoređuje verbalne i neverbalne reakcije pripadnika frankofonskih i drugih kultura u međukulturnim susretima, osobito poslovnim susretima

Uz povremenu pomoć uspoređuje i primjenjuje dio različitih vrsta interakcija u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.2.3.

Učenik analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.

– uspoređuje svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih te ih procjenjuje

– raspravlja o vlastitim i tuđim stavovima, razmišljanjima i pogledima na svijet kako bi ih razumio

Uz povremenu pomoć analizira vlastite i tuđe stavove i vrijednosti u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ (2) C.2.1.

Učenik primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.

– planira uporabu složenih strategija za slušanje i čitanje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za slušanje i čitanje

Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za slušanje i čitanje.

SSŠ FJ C.2.2.

Učenik primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.

– planira uporabu složenih strategija za pisanje i govorenje

– u skladu s potrebom istražuje, procjenjuje i odabire složene strategije za pisanje i govorenje

Uz povremenu pomoć primjenjuje složene strategije za pisanje i govorenje.

SSŠ FJ C.2.3.

Učenik tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– prepoznaje svrhu teksta, ciljanu publiku i namjeru autora

– razlikuje važne od manje važnih informacija u tekstu opće tematike i tematike njegove struke

– razlikuje činjenice od mišljenja i stavova

– traži unutarnje i izvanjske veze u tekstu

Uz povremenu pomoć tumači informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.




Francuski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.3.1

Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

– analizira i pokazuje razumijevanje srednje dugoga i srednje složenoga izvornog audio i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu na standardnome jeziku

– uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta

Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

SSŠ FJ A.3.2.

Učenik razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje izvornoga pisanoga ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– analizira jednostavne izvorne tekstove o iskustvima i osjećajima

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije srednje dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

SSŠ FJ A.3.3.

Učenik piše dugi i srednje složeni tekst.

– oblikuje i piše duge i srednje složene formalne i neformalne tekstove opće tematike i tematike njegove struke

– izražava svoje osobno mišljenje i stajalište

– opisuje doživljaje te ukratko obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst opće tematike i tematike njegove struke

– sudjeluje u formalnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.3.4.

Učenik govori dugi i srednje složeni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara dugi i srednje složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta, reakcije, planove

– prepričava i opisuje detalje nekoga događaja

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i srednje složeni tekst.

SSŠ FJ A.3.5.

Učenik sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, srednje složenim jezičnim strukturama i srednje složenim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– vodi razgovor s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i srednje složenome razgovoru.

SSŠ FJ A.3.6.

Učenik posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.

– objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama

– djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta

Uz povremenu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: globalne promjene, tehnologija i mediji, zdravlje (sport, prehrana, ovisnosti), obrazovanje i znanost

Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvještaj, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, osobito strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.3.1.

Učenik analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.

– prepoznaje utjecaj frankofonskih kultura na svoj osobni razvoj

– procjenjuje načine na koje bi hrvatska kultura mogla utjecati na govornike francuskoga jezika

Uz povremenu pomoć analizira i procjenjuje utjecaj hrvatske i frankofonskih kultura na vlastiti razvoj identiteta.

SSŠ FJ B.3.2.

Učenik učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.

– na temelju iskustva i znanja odabire prikladno verbalno i neverbalno ponašanje, osobito ono vezano uz struku te ga prilagođava međukulturnomu susretu kako bi ostvario uspješnu komunikaciju

– koristi se strategijama za izbjegavanje nesporazuma u stvarnoj ili simuliranoj komunikaciji

Uz povremenu pomoć učinkovito sudjeluje u interakcijama u međukulturnim susretima.

SSŠ FJ B.3.3.

Učenik poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.

– razvija interes za učenje o drugima i od drugih

– poštuje stavove i vrijednosti drugih

– prepoznaje oblike diskriminacije i djeluje protiv njih

Spontano poštuje različitosti te kritizira sve oblike diskriminacije u međukulturnim susretima.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.3.1.

Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.

– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za slušanje i čitanje

– ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije

Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju razumijevanje tekstova.

SSŠ FJ C.3.2.

Učenik kombinira i primjenjuje različite strategije koje mu olakšavaju proizvodnju tekstova.

– organizira i stvara vlastiti repertoar strategija koje čine opće strategije za učenje, strategije za učenje jezika i strategije za pisanje i govorenje

– ovisno o potrebi i vrsti zadatka planira uporabu svih strategija koje poznaje te odabire i primjenjuje one najučinkovitije

Uz povremenu pomoć kombinira i primjenjuje različite strategije za pisanje i govorenje.

SSŠ FJ C.3.3.

Učenik uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– uspoređuje i analizira kvalitetu sličnih sadržaja iz različitih medija na ciljnome jeziku, osobito onih sadržaja vezanih uz njegovu struku

– istražuje i objašnjava ključne razlike među sličnim informacijama iz različitih medija osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku

– uspoređuje i procjenjuje kvalitetu informacija u tradicionalnim i modernim medijima, osobito onih informacija vezanih uz njegovu struku

Uz povremenu pomoć uspoređuje informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.



Francuski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. Komunikacijska jezična kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ A.4.1.

Učenik razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

– analizira i pokazuje razumijevanje dugog i srednje složenog izvornog audioteksta i audiovizualnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– pokazuje razumijevanje jednostavne argumentacije o konkretnim i apstraktnim temama iz područja svojega profesionalnog interesa

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u tekstu

Djelomično razumije dugi i srednje složeni govoreni izvorni tekst.

SSŠ FJ A.4.2.

Učenik razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

– pokazuje razumijevanje dugoga i srednje složenoga izvornog pisanog ili multimodalnoga teksta opće tematike i tematike njegove struke

– analizira složene tekstove iz različitih područja u kojima autor zauzima određena mišljenja i stajališta

– izdvaja glavnu poruku teksta te osnovne i specifične informacije u izvornome tekstu

Djelomično razumije dugi i srednje složeni pisani izvorni tekst.

SSŠ FJ A.4.3.

Učenik piše dugi i složeni tekst.

– oblikuje i piše dugi i složeni tekst o velikome broju općih tema i tema njegove struke

– oblikuje i piše argumentativni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– planira sadržaj, organizira i strukturira tekst

– sudjeluje u formalnoj, osobito poslovnoj pisanoj interakciji primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima te primjenjuje pravopisna pravila

– koristi se kreativnim tehnikama u pisanju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno piše dugi i složeni tekst.

SSŠ FJ A.4.4.

Učenik govori dugi i složeni tekst.

– planira, oblikuje i izgovara dugi i složeni tekst opće tematike i tematike njegove struke

– usmeno obrazlaže i objašnjava svoja stajališta i planove dajući primjere

– prepričava i opisuje detalje nekoga događaja

– opisuje svoje snove, nade i težnje

– govori o brojnim temama iz područja vlastitoga interesa

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

Uz povremenu pomoć i djelomično točno govori dugi i složeni tekst.

SSŠ FJ A.4.5.

Učenik sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.

– započinje, održava i zaključuje razgovor o nepoznatim temama i temama vezanim uz struku

– objašnjava, podupire i brani svoja stajališta o poznatoj temi

– koristi se odgovarajućim općim vokabularom i vokabularom njegove struke, složenim jezičnim strukturama i složenim veznicima

– pravilno izgovara francuske glasove i primjenjuje odgovarajuću jezičnu intonaciju

– uspješno komunicira s izvornim govornikom primjenjujući odgovarajuća društveno-jezična pravila

– sudjeluje u neplaniranome razgovoru opće tematike i tematike njegove struke

Uz povremenu pomoć i djelomično točno sudjeluje u dugome i složenome razgovoru.

SSŠ FJ A.4.6.

Učenik posreduje složene koncepte i složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.

– objašnjava značenje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika

– sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i stručnih tekstova o različitim temama

– djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta

Uz povremenu pomoć posreduje složene opće i stručne koncepte te složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene teme: teme vezane uz sektor/zanimanje i opće teme: svijet i društvo kojem težimo: politika i gospodarstvo (politički sustavi, europske integracije, demokracija, ljudska prava, privatnost i sigurnost), novac i karijera, odgovorno građanstvo (volontiranje, aktivizam, zaštita životinja), aktualne društvene teme

Preporučeni jezični sadržaji: izražavanje mišljenja i osjećaja, izražavanje želje, molbe, zapovijedi, nužnosti, namjere, pretpostavke i mogućnosti, izražavanje potrebe, potkrepljivanje mišljenja dokazima

Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju.

Preporučene tekstne vrste: esej, izvješće, životopis, članak, molba, oglas, videouradak, bilješke, kritički osvrt, kratka priča, prijava za posao, prijava za stipendiju, upute

Preporučene teme i jezične sadržaje moguće je obrađivati linearno i parcijalno, tj. temu za temom, ili cjelovito, primjerice u okviru projektne nastave i nastave uz rad.

Navedene su teme i sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik samostalno odlučuje o njihovome broju, odabiru i rasporedu u jednoj nastavnoj godini.

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Učenje i poučavanje temelje se na komunikacijskim aktivnostima, a pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz korištenje metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Izgovor se uvježbava ciljanim slušanjem i izgovaranjem.

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima, posebice strukovnim predmetima te međupredmetnim temama, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika, njihovim obrazovnim težnjama i profesionalnim putevima. Leksički sadržaji uključuju različite jezične registre.

Jezične strukture ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede.

Učenike se potiče i na uočavanje strukturnih analogija i zaključivanje i pronalaženje jezičnih zakonitosti na temelju primjera iz ciljnoga jezika, ali i usporedbom s materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima.

Nastava se u načelu odvija na francuskome jeziku, a materinski i drugi jezici i jezični varijeteti koriste se za usporedbu i olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Oblici vrednovanja učenja bitno se ne razlikuju od uobičajenih nastavnih aktivnosti.

B. Međukulturna komunikacijska kompetencija
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ B.4.1.

Učenik procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.

– uočava i procjenjuje važnost međukulturnih susreta za izgradnju identiteta i osobni razvoj

– uočava i procjenjuje važnost razvijanja višejezične kompetencije za osobni razvoj i doprinos zajednici

Uz povremenu pomoć procjenjuje važnost višejezičnosti i višekulturnosti za aktivno sudjelovanje u zajednici.

SSŠ FJ B.4.2.

Učenik inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.

– aktivno sudjeluje u različitim digitalnim i stvarnim međukulturnim događajima, osobito onima vezanim uz njegovu struku, uspostavljajući i održavajući kvalitetnu interakciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla

– ostvaruje kvalitetnu međukulturnu interakciju poticanjem drugih na dijalog i suradnju

Uz povremenu pomoć inicira prilike za učinkovitu međukulturnu interakciju.

SSŠ FJ B.4.3.

Učenik učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.

– predviđa i planira međunarodnu suradnju radi upoznavanja pripadnika frankofonskih i drugih kultura

– pozitivno i konstruktivno surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla

– reagira promišljeno, empatično i fleksibilno u međukulturnim susretima

Uz povremenu pomoć učinkovito surađuje s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih tema i jezičnih sadržaja kojima se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.
Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda
Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedo s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.
C. Samostalnost u ovladavanju jezikom
odgojno-obrazovni ishodirazrada ishodaodgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

SSŠ FJ C.4.1.

Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za slušanje i čitanje.

– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti

– ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u slušanju i čitanju

– dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u slušanju i čitanju

– raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u slušanju i čitanju

Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za primajuće jezične djelatnosti.

SSŠ FJ C.4.2.

Učenik vrednuje uporabu različitih strategija za pisanje i govorenje.

– analizira učinkovitost različitih strategija te ih odabire i primjenjuje prema kriteriju učinkovitosti

– ističe i određuje važnost kombiniranja različitih strategija za uspjeh u pisanju i govorenju

– dovodi u vezu primjenu različitih strategija s uspjehom u pisanju i govorenju

– raspravlja o uzročno-posljedičnoj vezi između primjene različitih strategija i uspjeha u pisanju i govorenju

Uz povremenu pomoć vrednuje uporabu različitih strategija za proizvodne jezične djelatnosti.

SSŠ FJ C.4.3.

Učenik kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.

– kritički procjenjuje sadržaj informacija i namjere autora radi njihova objektivnoga korištenja

– vrednuje utjecaj jezika i kulture na izgled i sadržaj tekstova, osobito tematike njegove struke

– odabire kvalitetne sadržaje na ciljnome jeziku povezane s njegovom strukom

Uz povremenu pomoć kritički analizira informacije iz različitih izvora na ciljnome jeziku.
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Preporučene strategije za slušanje i čitanje:

– zaključuje o značenju nepoznate riječi ili teksta na temelju cjelokupnog znanja i iskustva

– koristi se mentalnim slikama kako bi si olakšao razumijevanje nepoznatih riječi i izraza

– vodi bilješke tijekom slušanja

– razdvaja bitno od nebitnog tijekom čitanja složenijih tekstova

– nadgleda proces razumijevanja

– uočava i otklanja čimbenike koji mogu ometati uspješno razumijevanje

– postavlja pitanja kako bi provjerio razumijevanje

– smanjuje nelagodu od slušanja koristeći se složenim tehnikama poput vizualizacije

– sažima odslušani i pročitani tekst

– čita unakrsno (unaprijed i unatrag)

– ponavlja iskaz sugovornika kako bi provjerio razumijevanje

– koristi se različitim izvorima informacija u razumijevanju nepoznatog teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od razumijevanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti slušanja i čitanja

Preporučene strategije za govorenje i pisanje:

– koristi se antonimima i sinonimima kako bi si olakšao izražavanje

– koristi se definicijom u nedostatku riječi i izraza

– priprema izražavanje pomoću skica

– oblikuje bilješke i natuknice i upotrebljava ih tijekom izražavanja

– otklanja vlastita odstupanja u govoru i izgovoru

– traži dodatne informacije kako bi jednostavnije oblikovao tekst

– traži od sugovornika da govori sporije, razgovjetnije, glasnije ili da ponovi

– smanjuje nelagodu od izražavanja koristeći se složenijim tehnikama poput vizualizacije

– nepoznate riječi zamjenjuje poznatim bliskoznačnicama

– planira i nadgleda faze u pisanju: skica, pisanje, provjera, dorada

– planira i ostvaruje izlaganje tekstova poštujući strukturu: uvod, razrada, zaključak

– revidira i popravlja posljednju inačicu napisanog teksta

– nadgleda vlastiti govor i pisanje kako bi uočio fosilizirane greške

– koristi se različitim sredstvima u održavanju tečnosti komunikacije

– koristi se različitim izvorima informacija u ispravljanju pisanoga teksta

– isprobava i koristi vlastite načine prevladavanja nelagode od izražavanja

– usmjerava svoje emocije tijekom djelatnosti pisanja i govorenja

Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

U učenju i poučavanju strategija koristi se metajezik. Koristi se pojam »strategija« kako bi se učenike još izravnije usmjerilo na njihovu ciljanu uporabu te se o njima redovito razgovara, individualno i skupno, prije, tijekom i nakon različitih komunikacijskih aktivnosti.

Komunikacijske aktivnosti dovoljno su izazovne da učenici imaju potrebu primijeniti strategije.

Za svaku predstavljenu strategiju objašnjava se razlog i način primjene te se navode komunikacijske aktivnosti u kojima im pojedina strategija može pomoći.

Učenike se otvoreno i kontinuirano potiče na sustavnu primjenu strategija u svim jezičnim djelatnostima, i to osobito onih koje odgovaraju njihovu primarnome stilu učenja, no potiče ih se i na primjenjivanje drugih strategija.

Učenike se potiče i na transfer općih strategija učenja, kao i onih usvojenih u okviru nastave drugih stranih jezika.

Kako bi vrednovali uporabu strategija i potvrdili važnost njihova korištenja, učenici provode razredna istraživanja, vode dnevnik uporabe strategija, ispunjavaju upitnike, koriste se tehnikom glasnoga razmišljanja i sl.



E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Zajednički cilj svih nastavnih predmeta unutar jezično-komunikacijskoga područja jest usklađeno poticanje i razvijanje svjesnoga korištenja jezika kao temelja za stjecanje i prijenos znanja, vještina, stavova i vrijednosti te razvijanje vještina apstraktnoga i kritičkoga mišljenja što čini osnovu uspješnoga strukovnoga obrazovanja.

Zbog činjenice da je u poučavanju i učenju stranih jezika, jezik ujedno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja, kurikul nastavnoga predmeta Francuski jezik prilagodljiv je i otvoren sadržajima svih odgojno-obrazovnih područja, posebice onima iz jezično-komunikacijskoga područja. Na razini nastavnih predmeta Francuski jezik je sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Vezu sa svim nastavnim predmetima moguće je ostvariti, ne samo interdisciplinarnim povezivanjem francuskoga jezika i sadržaja drugih nastavnih predmeta, nego i integriranim poučavanjem jezika i sadržaja (fran. EMILE/eng. CLIL). Tako povezivanje francuskoga jezika sa sadržajima strukovnih predmeta dobiva dodanu vrijednost pri čemu učenici neposredno uočavaju konkretnu primjenjivost učenja francuskoga jezika u budućem zanimanju. Ovakav način rada usklađuje se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim i profesionalnim orijentacijama.

Konceptualizacijom nastavnoga predmeta Francuski jezik omogućeno je ostvarivanje očekivanja definiranih kurikulima međupredmetnih tema. Odgojno-obrazovni ishodi kurikula Francuskoga jezika za srednje strukovne škole odražavaju i očekivanja definirana kurikulima međupredmetnih tema Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije dok se druge međupredmetne teme realiziraju putem sadržaja na francuskome jeziku.

Zahvaljujući rasprostranjenosti francuskoga jezika te činjenici da je to drugi najčešće učeni jezik u svijetu, moguće je ostvarivati različite međupredmetne projekte i programe s govornicima francuskoga jezika u zemlji i diljem svijeta kao partnerima s kojima će se razvijati strateška suradnja i razmjena dobre prakse na području struke.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja i poučavanja

Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga pristupa poučavanju i učenju francuskoga jezika. Takav pristup nastavi uzima u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interese te potiče učenikov kognitivni, afektivni i moralni razvoj što ga osposobljava za samostalno cjeloživotno učenje.

U nastavi francuskoga jezika poučavanje i učenje temelje se na kognitivnome pristupu te većoj samostalnosti učenika. Suradničko, iskustveno, istraživačko, kreativno i inovativno učenje poput učenja usmjerenoga na rješavanje problema, učenja u izvanškolskome okruženju, učenja na daljinu te učenja u nastavi na radu za opće dobro i u nastavi uz rad, zauzima važno mjesto u svim razredima. Takvi oblici učenja, koji svim učenicima predstavljaju ostvarive izazove, usmjereni su prema smislenome povezivanju znanja, vještina i stavova i prema razvoju sposobnosti njihove primjene u različitim problemskim situacijama, čime učenika osposobljavaju za učinkovitu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika, osobito u profesionalnom okruženju, kao i za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje.

Budući da su pozitivne emocije i pozitivni stavovi o francuskome jeziku i frankofonskim kulturama, kao i osobni interesi i motivacija za učenje, od iznimne važnosti u učenju i razvoju pozitivnih uvjerenja o vlastitoj uspješnosti u ovladavanju jezikom, učenika se usmjerava k razumijevanju uloge francuskoga jezika u svijetu te opće potrebe za razvojem osobne višejezičnosti i višekulturnosti.

S ciljem razvijanja učenikove višejezične i višekulturne kompetencije nastavnik u nastavu integrira i različite oblike višejezičnoga pristupa.

Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.

Za postizanje veće integracije francuskoga jezika u praktične strukovne aktivnosti preporučuje se uska suradnja između nastavnika francuskog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga se razloga preporučuje kurikul općeobrazovnog predmeta Francuski jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Francuski jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula.

Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (učenici s teškoćama i daroviti učenici) nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti/teškoće učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnog ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga nastavnika

Uloga nastavnika u poučavanju i učenju francuskoga jezika iznimno je važna.

Nastavnik je:

– voditelj i animator koji organizira iskustva učenja i usmjerava učenje i učenike te osigurava ugodno i poticajno razredno ozračje; odabire primjerene aktivnosti i vodi računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama učenika te prati i daje povratnu informaciju o napretku učenja i postignuću učenika

– mentor koji nadgleda samostalni rad učenika te osobnim primjerom pokazuje učenicima kako pristupiti informacijama i tumačiti ih, učenike potiče na traženje podataka, odgovora i rješenja

– medijator koji učenicima olakšava ovladavanje francuskim jezikom i razumijevanje frankofonskih kultura posredujući između hrvatskoga i francuskoga jezika te između hrvatske i frankofonskih kultura.

Suvremeni nastavnik francuskoga jezika planira, kombinira, po potrebi u radu mijenja i/ili prilagođava suvremene, znanstveno utemeljene pristupe poučavanja primjerene učenikovim mogućnostima i potrebama. Takvim pristupima nastavnik potiče učenike na razmišljanje o ciljevima učenja, svojim mogućnostima i vlastitome učenju te ih usmjerava na povezivanje znanja i vještina i njihovu primjenu u drugim nastavnim općim i strukovnim predmetima i područjima.

Jedan od preduvjeta za uspješno ovladavanje jezikom jest izloženost jeziku i njegova uporaba, stoga nastavnik francuskoga jezika uključuje različite frankofonske sadržaje u nastavu francuskoga jezika, organizira izvanučioničku nastavu, ugošćuje izvorne govornike francuskoga jezika te učenicima omogućuje digitalno povezivanje s drugim frankofonskim učenicima strukovnih škola diljem Europe i svijeta, osobito u profesionalnom okruženju. Sve to učenicima omogućuje međukulturne susrete i autentičnu komunikaciju s govornicima francuskoga jezika različitoga kulturnog podrijetla, osobito u profesionalnoj međukulturnoj komunikaciji.

Nastavnik francuskoga jezika stručnjak je koji ima visoku jezičnu i komunikacijsku kompetenciju u francuskome jeziku, metodičku stručnost, a uz to vlada općim te pedagoškim, psihološkim i didaktičkim kompetencijama.

Profesionalnost uključuje i odgovornost prema učenicima, školi, radu kod poslodavca i cjelokupnoj zajednici te empatiju i fleksibilnost kao temeljne preduvjete za učinkovitu komunikaciju s dionicima odgojno-obrazovnoga procesa i profesionalnog okruženja.

Njegova autonomija temelji se na samostalnome donošenju odluka u vezi s primjenom kurikula za srednje strukovne škole, izborom načina poučavanja, odabirom materijala za poučavanje te promišljanjem vlastitoga rada i izborom načina profesionalnoga razvoja. Samostalnost nastavnika također podrazumijeva samostalno donošenje odluka vezanih uz implementaciju kurikula što, između ostalog, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pritom je potrebno voditi računa da put kojim će učenici proći, kako bi pojedine ishode ostvarili, ovisi o velikom broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednom odjelu i dr. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sva strukovna zanimanja u kojima se poučava francuski jezik.

Sudjelovanjem u praktičnoj nastavi nastavnici dobivaju autentičan uvid u svakodnevni rad poslodavaca, stječu osobna iskustva u poslovnom svijetu koja će moći prenijeti svojim učenicima te dobivaju realnu sliku ekonomskoga konteksta i operativnih procesa na radnom mjestu. Osim toga, ostvaruju vrijedne kontakte s poslodavcima s kojima u budućnosti mogu dodatno surađivati pa tako mogu pružiti priliku učenicima da se zahvaljujući uporabi francuskoga jezika razvijaju na profesionalnom planu.

Materijali i izvori

Učenicima tijekom poučavanja i učenja u školskome, izvanškolskome kao i profesionalnom okruženju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja, uključujući digitalne, multimedijske i interaktivne izvore. Oni odgovaraju stupnju razvoja učenika, razini ovladanosti francuskim jezikom te su u skladu s njegovim interesima i potrebama.

Učenici kroz praktičan rad i komunikaciju s mentorima/nastavnicima i poslodavcima dobivaju uvid u stvarne kompetencije koje se traže od njih kao budućih zaposlenika.

Nastavnik se u nastavi koristi odobrenim udžbenicima i drugim pomoćnim nastavnim sredstvima. Međutim, bitan dio njegova rada uključuje i samostalan odabir relevantnih, smislenih i razumljivih nastavnih materijala, izvornih i/ili prilagođenih, koji odgovaraju planiranim aktivnostima usmjerenima ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda. Kad okolnosti to dopuštaju, nastavnik pronalazi i primjenjuje nastavne materijale koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih nastavnih predmeta s francuskim jezikom.

U skladu sa svojom aktivnom ulogom u procesu učenja i poučavanja učenici sudjeluju u pronalasku, odabiru i izradi vlastitih materijala i izvora učenja koje dijele s drugim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju, uz pretpostavku osiguranja zaštite identiteta učenika.

Okružje za učenje

Učenik usvaja znanja i razvija vještine, komunicira i surađuje te prati svoje učenje u sigurnome i poticajnome školskom i profesionalnom okružju. U takvu okružju njeguje se kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja, prihvaćaju se različitosti, prepoznaje važnost pozitivnih emocija i motivacije za učenje te se potiče kritičko mišljenje, istraživanje i kreativnost.

Nastavnik osigurava razredne uvjete u kojima se potiče slobodna i smislena komunikacija, a odstupanja se smatraju sastavnim dijelom ovladavanja francuskim jezikom, odnosno prilikama za učenje. Na taj se način njeguje i razvija učenikovo samopouzdanje i pozitivna slika o sebi kao pojedincu i kao međukulturno kompetentnome govorniku francuskoga jezika.

Njegovanje suradničke atmosfere vidljivo je u odnosu između učenika, ali i u odnosu između učenika i nastavnika: zajednički se dogovaraju pravila ponašanja u školskome, izvanškolskome i profesionalnom okružju, kao i izbor nastavnih sadržaja, materijala i aktivnosti.

Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Odgojno-obrazovni ishodi iz svih triju domena čine jednu integriranu cjelinu te im nastavnik posvećuje jednaku pozornost, ali na drukčiji način. Ishodi iz domena Komunikacijska jezična kompetencija i Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se sadržajno dok se ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju integrirano, tijekom čitava procesa učenja i poučavanja. Ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda nastavnik posvećuje onoliko vremena koliko procijeni da je potrebno kako bi svi učenici postigli minimalno zadovoljavajuću razinu usvojenosti.

Grupiranje učenika

Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije koja je važan čimbenik u profesionalnom okruženju. Prilikom oblikovanja razrednih odjeljenja, s obzirom na specifičnosti organizacije nastave stranih jezika u srednjim strukovnim školama, vodi se računa o razini poznavanja jezika i razvojnim obilježjima učenika. Kako bi se učenicima omogućio kontinuitet u učenju francuskoga jezika, prilikom njihova grupiranja na početku 1. razreda srednje strukovne škole vodi se računa o predznanju i o rezultatima dijagnostičkoga testiranja.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

U kurikulu za nastavni predmet Francuski jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U Francuskome jeziku vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Jezično posredovanje vrednuje se ovisno o vrsti teksta koji učenik proizvodi (govoreni ili pisani) i bilježi se u sklopu elementa vrednovanja koji se odnosi na odgovarajuću djelatnost: govorenje ili pisanje. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja, osobito u profesionalnom okruženju, a njihova se usvojenost ocjenjuje posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno kroz vrednovanje ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje usvojenost ishoda koji se odnose na vještinu primjene medijske pismenosti. Usvojenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje.

Elementi vrednovanja jezične djelatnosti su: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička izvedba procjenjuje se temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje trebaju biti određene prema razinama usvojenosti. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima usvojenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne rezultira ocjenom. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovome se procesu vrednovanja koriste portfolio, autobiografija međukulturnih susreta, dnevnik učenja, rubrike za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i slično. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao ni vrednovanje za učenje, niti ovaj proces ne dovodi do ocjena, već kvalitativnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom Francuskoga jezika tijekom ili na kraju školske godine, kao i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebne za određenu ocjenu. Koriste se usmene i pisane provjere znanja, portfolio, učenički projekti, rasprave, debate, eseji, simulacije itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja te rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir usvojenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno, iz razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Usvojenost ishoda iz dviju domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji se odnose na znanja i vještine (znanja o vlastitim i drugim kulturama, vještina međukulturnog ophođenja te medijska pismenost), ulazi u završnu ocjenu, ali se daje veća težina usvojenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tijekom učenja i poučavanja francuskoga jezika potrebno je poticati i pratiti i usvojenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom koji ne ulaze u završnu ocjenu.

Usvojenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnom praćenju. Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se riječju i brojkom (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

KURIKUL NASTAVNOG PREDMETA NJEMAČKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA RAZINI 4.1 I 4.2

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja predmeta

U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.

Ovladavanjem njemačkim jezikom te učenjem o kulturama povezanim s njime učenici razvijaju mišljenje koje karakterizira otvorenost i zainteresiranost za jezike i međukulturnu komunikaciju te poštovanje kulturne raznolikosti. To doprinosi razvoju međusobnoga razumijevanja i poštovanja među pripadnicima različitih kulturnih i socijalnih skupina, ali i razvoju svijesti o vlastitoj kulturi i materinskome jeziku.

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika doprinosi cjelokupnome razvoju učenika te ga potiče na aktiviranje osobnih potencijala na kreativan, konstruktivan i inovativan način, na odgovorno djelovanje i ponašanje, na razumijevanje i kritičko promišljanje samoga sebe i svega što ga okružuje te na primjenu naučenoga. Naposljetku, učenje i poučavanje njemačkoga jezika učeniku će pružiti temelj za samostalno upravljanje osobnim učenjem, a time ga osposobiti za cjeloživotno učenje.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja predmeta

Za uspješno ovladavanje njemačkim jezikom bitno je poticajno ozračje u kojemu su pogreške prihvaćene kao sastavni dio jezičnoga razvoja, a funkcionalna upotreba jezika važnija od savršene točnosti. Cilj je učenicima omogućiti osjećaj uspjeha u učenju njemačkoga jezika jer to potiče njihovu motivaciju za učenjem njemačkoga jezika tijekom školskoga i visokoškolskoga obrazovanja te za cjeloživotnim učenjem.

U središtu nastavnoga procesa jest učenik, njegovi interesi, potrebe i sposobnosti kojima se prilagođava čitav nastavni proces, usmjerava ga se prema suradnji s drugim učenicima, a njegova dotadašnja znanja i vještine proširuju se i povezuju s novima. Kako bi ostvarili svoj puni potencijal u učenju, pred učenike su postavljena visoka očekivanja za čije je ostvarenje potreban njihov puni angažman.

Za poticanje motivacije i uspješno učenje poželjna je što veća izloženost njemačkomu jeziku i izravan kontakt s izvornim govornicima što se može ostvariti izvanškolskim aktivnostima kao što su učeničke razmjene, ekskurzije i komunikacija u digitalnome okružju te estetskim poticajima glazbom, dramskom pedagogijom i književnošću.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulu

Njemački se jezik u Republici Hrvatskoj u osnovnoj školi poučava od 1. razreda osnovne škole kao obvezni predmet, a od 4. razreda kao izborni predmet, odnosno drugi strani jezik.

U srednjoj strukovnoj školi njemački se jezik uči kao 1., 6. ili 9. godina učenja u 1. razredu srednje škole. Pritom je od iznimne važnosti omogućiti učenicima koji su njemački jezik učili u osnovnoj školi kao (obvezni) prvi strani jezik ili kao drugi (izborni) strani jezik nastavak učenja kao prvog stranog jezika. Osim kao obvezni, njemački se jezik u srednjoj školi može učiti i kao fakultativni ili izborni predmet, ovisno o organizacijskim mogućnostima pojedine škole.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I
POUČAVANJA PREDMETA

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja njemačkoga jezika su sljedeći:

– učenike osposobiti za samostalnu, aktivnu, svrsishodnu i učinkovitu komunikaciju na njemačkome jeziku s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika s posebnim naglaskom na komunikaciju u okviru struke (FüDaF – Fächerübergreifender DaF-Unterricht) ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za njemački jezik te za razvoj višejezičnosti, uzimajući u obzir suvremene okolnosti života u Europi i svijetu i povećanu potrebu za mobilnošću

– pozitivno utjecati na cjelokupni jezični razvoj učenika i razvoj njihove višejezične kompetencije podižući jezičnu svjesnost i svjesnost o učenju jezika, povezujući učenje i poučavanje njemačkoga jezika s učenjem i poučavanjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika te pripremajući učenike za učenje svakoga daljnjeg stranog jezika

– učenicima omogućiti upoznavanje kulturnih obilježja njemačkoga govornog područja te poticati razvoj pozitivnoga stava i uvažavanja posebnosti kultura njemačkoga govornog područja i njihovih pripadnika radi osposobljavanja za snalaženje u multikulturnome društvu, ali i za uvažavanje bogatstva i vrijednosti osobnoga nacionalnog identiteta

– pozitivno utjecati na cjelovit razvoj osobnosti učenika unaprjeđivanjem njihovih kognitivnih sposobnosti, strategija učenja i socijalnih vještina, poticanjem kritičkoga mišljenja i pronalaženja kreativnih i inovativnih rješenja problema te izlaganjem različitim estetskim poticajima

– učenike potaknuti i osposobiti za cjeloživotno učenje tako što će im omogućiti pristup i upotrebu tradicionalnih i suvremenih izvora znanja i informacija te time poboljšati njihovu konkurentnost na domaćemu i inozemnome tržištu rada

– u učenika osvijestiti važnost jezične, gospodarske, povijesne, geografske i kulturne povezanosti Republike Hrvatske sa zemljama njemačkoga govornog područja te tako također razvijati pozitivan stav prema daljnjemu njegovanju te povezanosti.

Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA

Tri su domene predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz generičkih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Njemački jezik. Neodvojivost domena proizlazi iz međuovisnosti njemačkoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta cjeloživotnomu razvoju komunikacijske jezične kompetencije i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu cjelokupnoga predmetnog kurikula Njemačkoga jezika i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve odgojno-obrazovne cikluse unutar nastavnoga predmeta Njemački jezik.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje osobnim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet takve komunikacije jest sposobnost razumijevanja te usmenoga i pisanoga izražavanja informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.

Odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na:

– stjecanju znanja o njemačkome jeziku (vokabular, gramatika, pravopis, izgovor; stilovi i registri govorenoga i pisanoga izričaja u njemačkome jeziku; obilježja tekstnih vrsta, načini planiranja i strukturiranja tekstova, načini prikladnoga ostvarenja jezičnih funkcija u interakciji) i

– razvijanju sposobnosti i ovladavanju vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnosti i vještine koje omogućuju slušanje i razumijevanje poruka, govorenje, čitanje, razumijevanje i pisanje tekstova, jezično posredovanje).

Kako se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, a opći jezik isprepleten je s jezikom struke, nužno je adekvatno poznavanje jezika struke, kako na materinskom, tako i na stranom jeziku. Stoga je nužno da dio nastave stranoga jezika bude posvećen jeziku struke. Time će učenici ne samo razvijati postojeće znanje općeg jezika, već i ovladavati jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Njemački jezik struke.

Jezično posredovanje (jezična medijacija) jest složena jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju).

U usmenome jezičnom posredovanju jedna osoba omogućuje međudjelovanje drugih osoba koje ne govore nužno istim jezikom. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje više pisanih ili govorenih tekstova i prenošenje informacija u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnoga jezika za potrebe druge osobe.

Razvojem komunikacijske jezične sposobnosti, kao procesa izražavanja svojega identiteta i razumijevanja identiteta svojega sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj osobnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije u učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenjem jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program učenja i poučavanja nastavnoga predmeta Njemački jezik na svim razinama obrazovanja i u svim vrstama škola kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svjesnosti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima njemačkoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban objektivno sagledati sličnosti i razlike među kulturama

– sposoban učinkovito i primjereno kontekstu komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima njemačkoga jezika što dovodi do uvažavanja sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i uvažavanje govornika njemačkoga jezika i njihove kulture.

Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije pomaže učeniku odbaciti predrasude i osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i nenasilnome rješavanju sukoba te doprinosi razumijevanju, proširivanju i produbljivanju učenikova pogleda na svijet što mu omogućuje uspješno sudjelovanje u užoj i široj zajednici, u stvarnome i digitalnome okružju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljivost, kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za osobno učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom jezičnom kompetencijom i međukulturnom komunikacijskom kompetencijom u njemačkome jeziku i preduvjet njegova cjeloživotnog razvoja. Samostalnost u ovladavanju jezikom podržava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te posebno naglašava njegovu ulogu u učenju jezika. Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju, ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. On ujedno pronalazi, izabire, vrednuje i učinkovito se služi informacijama iz različitih izvora i medija. Samostalan učenik razvija svoje sposobnosti svjesne, prilagodljive i učinkovite primjene strategija učenja te receptivne i produktivne uporabe jezika koje mu pomažu unaprijediti ovladavanje njemačkim jezikom. Uz to razvija svoju medijsku pismenost i komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE
USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Kurikul predmeta Njemački jezik razrađen je u tri domene koje su međusobno usko povezane te se prožimaju i dopunjuju pa se kao takve trebaju percipirati u samome kurikulu te ih u skladu s time tako treba i poučavati. Temelj učenja i poučavanja njemačkoga jezika čine obrazovni ishodi u domeni Komunikacijska jezična kompetencija koji se sadržajno i metodološki dopunjuju odgojno-obrazovnim ishodima domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda u kojoj se ishodi detaljnije razrađuju. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Razrada ishoda nije potpuna te je nastavnik dopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti (ostvarenosti) odgojno-obrazovnih ishoda »dobar« koja služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, preporučeni sadržaji i metodičke preporuke te razina ostvarenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.

Razina ostvarenosti »dobar« ne predstavlja školsku ocjenu dobar. Razinom ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda određuje se opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Domenu Komunikacijska jezična kompetencija čine ishodi podijeljeni prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a progresija od nižih k višim razredima ostvaruje se povećavanjem kompleksnosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi te porastom zahtjevnosti kognitivnih procesa obrade pri recepciji i produkciji tekstova. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe: govorne, pisane, vizualne ili multimodalne. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorna riječ. Tekst prema dužini i trajanju može biti vrlo kratak, kratak, srednje dug i dug. Broj riječi koji definira duljinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

vrlo kratak tekstkratak tekstsrednje dug tekstdug tekst
slušanje i čitanjedo 100 riječi100 – 350 riječi (ovisno o godini učenja)350 – 500 riječi (ovisno o godini učenja)više od 500 riječi
pisanjedo 40 riječi50 – 150 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)100 – 200 riječi (ovisno o tekstnoj vrsti)više od 200 riječi
govorenje

monolog:

½ – 1 minutu

interakcija:

1 – 1 ½ minute

monolog:

1 – 2 minute

interakcija:

1 ½ – 2 ½ minute

monolog:

2 ½ – 3 ½ minuta

interakcija:

2 ½ – 5 minuta

monolog:

3 ½ – 5 minuta

interakcija:

5 – 8 minuta


Tablica 1: Vrste tekstova prema dužini, tj. trajanju

Prema složenosti tekst može biti vrlo jednostavan, jednostavan, srednje složen i složen. Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kad je riječ o stručnim tekstovima (s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku). Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi (među ostalim, specifičan vokabular, odnosno tehnički termini, vezani za pojedino područje struke) i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta (informativni, narativni, dijalog i dr.), složenost izloženih ideja (razine značenja, razvidnost ideje i dr.), stil autora (humor, ironija, metafora, koherentnost i dr.) i način na koji je tekst strukturiran i prezentiran (font, grafički prikazi, struktura odjeljaka i dr.). Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojemu ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika.

Domenu Međukulturna komunikacijska kompetencija čine ishodi u trima međusobno povezanim komponentama: znanje (kulturno specifična i općenita znanja o fenomenu kulture), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Razrada ishoda temelji se na stupnju složenosti sadržaja i komunikacijskih situacija (od jednostavnih, poznatih do složenih, nepoznatih) te na očekivanoj razini postignuća. Aktivnosti povezane s pojedinim razradama ishoda po potrebi se mogu provesti na materinskome jeziku ovisno o jezičnoj razini učenika.

Domenu Samostalnost u ovladavanju jezikom čine ishodi podijeljeni na dva područja – strategije učenja i uporabe jezika te medijska pismenost i kritičko mišljenje. Napredak se ostvaruje proširenjem repertoara kognitivnih, metakognitivnih i socijalno-afektivnih strategija koje učenik primjenjuje te prema složenosti medijskih sadržaja i raspona izvora informacija. Jedan od važnih ishoda u ovoj domeni jest i usvajanje i razvijanje pozitivnoga stava prema učenju njemačkoga jezika.

Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnog predmeta Njemački jezik u svim godinama učenja

Sve tri domene kurikula nastavnog predmeta Njemački jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.

Ukoliko učenici kojima je Njemački jezik u osnovnoj školi bio izborni predmet, tj. drugi strani jezik, u srednjoj školi odaberu njemački kao prvi strani jezik, nastavnik očekivanja definira korištenjem ishoda za nastavak učenja (deveta do dvanaesta godina učenja) i odgovarajućom godišnjom satnicom uz dodatnu pomoć i podršku tijekom prvog razreda kako bi učeniku olakšao prijelaz u novi ciklus.

oznaka ishodaznačenje
NJoznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik
SSŠsrednja strukovna škola
Adomena Komunikacijska jezična kompetencija
Bdomena Međukulturna komunikacijska kompetencija
Cdomena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.oznaka razreda, redni broj ishoda u domeni

Tablica 2: Pregled oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

Kratka oznaka nastavnoga predmeta Njemački jezik jest NJ. Uz oznaku predmeta dodaje se oznaka SSŠ (srednje strukovne škole).

Njemački jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.1.1.

Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno razumije kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Vrednuje određene informacije i uočava nešto složenije odnose među informacijama u tekstu.

Izvodi zaključke na temelju slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.

Razumije jednostavne sadržaje u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.1.2.

Proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Oblikuje i govori vrlo kratke i vrlo jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje poznate situacije, odnose i prepričava događaje.

Izvještava o poznatim temama.

Razumljivo izgovora riječi te prepoznaje i primjenjuje prikladnu intonaciju u kontekstu.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.1.3.

Sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije i sudjeluje u kratkim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.

Razmjenjuje informacije u vrlo kratkim i vrlo jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Prilagođava govornu interakciju kontekstu.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.1.4.

Piše kratke i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: kratki opisi događaja i osobnih iskustava, kratke osobne poruke, kratko osobno pismo/elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova.

Upotrebljava neformalni stil pisanja tekstova.

Upotrebljava jednostavna vezivna sredstva za povezivanje rečenica unutar teksta.

Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavan tekst karakterističan za njegovu struku.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Pravilno piše većinu poznatih riječi i djelomično točno upotrebljava interpunkcijske znakove.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad/zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

• prezent i perfekt pravilnih i nepravilnih učestalih glagola

• futur I.

• es gibt

• preterit glagola sein, haben i modalnih glagola

• imperativ

• imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, akuzativu i dativu

• osobne i posvojne zamjenice

• upitne, neodređene i pokazne zamjenice

• neki prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

• učestali prijedlozi s dativom i akuzativom (aus, bei, mit, von, durch, für, ohne)

• negacije nicht, nein; kein

• pridjevi kao dio predikata

• pridjevi kao atributi nakon određenog i neodređenog člana u nominativu i akuzativu

• stupnjevanje pridjeva

• jednostavne i proširene izjavne rečenice i upitne rečenice

• nezavisnosložene rečenice s veznicima und, aber, oder, denn

• zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

• red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

• infinitivna grupa kao dopuna glagolu.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja usvojena u osnovnoj školi usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih, rad prema predlošku uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.1.1.

Izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života.

Izvještava o običajima zemalja njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s običajima vlastite zemlje.

Iznosi informacije o poznatim osobama iz svijeta kulture, znanosti, zabave, sporta.

Opisuje zemlje njemačkoga govornog područja i navodi osnovne geografske i klimatske različitosti.

Izvještava o svakodnevici vršnjaka u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ju s osobnim iskustvom.

Uz čestu pomoć izvještava o elementima kultura povezanih s njemačkim jezikom te o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i drugih kultura u aspektima svakodnevnoga života.

NJ SSŠ B.1.2.

Oponaša primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku uočava različite uloge i odnose u procesu komunikacije. Uočava da se komunikacija s govornicima njemačkoga jezika može razlikovati od komunikacije u vlastitoj kulturi te da te razlike mogu biti uzrokom nesporazuma.

U kratkim, jednostavnim i poznatim komunikacijskim situacijama od ponuđenih jezičnih izraza ponekad izabire primjerene obrasce ponašanja.

NJ SSŠ B.1.3.

Iznosi stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti.

Prepoznaje da različite kulture podrazumijevaju različite norme, vrijednosti i načine ponašanja te objašnjava zašto je potrebno uvažavati te različitosti.

Opisuje na koji se način vlastito gledište može razlikovati od gledišta drugoga te zašto oba mogu biti valjana.

Opisuje stereotipe kao pretjerano generaliziranje stvarnosti.

Objašnjava negativne učinke stereotipa i predrasuda.

Uz poticaj objašnjava zašto je potrebno uvažavati međusobne različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput oponašanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o postojanju jednakih prava usprkos različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.1.1.

Kombinira strategije učenja i uporabe jezika i prilagođava ih različitim zadatcima.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Prilagođava strategije situaciji i zadatku.

Prepoznaje svoj stil učenja.

Odbacuje strategije učenja jezika koje ne odgovaraju njegovu stilu učenja i ne potiču njegov napredak u učenju.

Spreman je preuzeti rizik i isprobati nove zadatke i načine učenja.

Pokreće interakciju s drugim učenicima.

Vrednuje osobni doprinos procesima rada u skupini.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju. Uz čestu pomoć prilagođava ih zadatku.

NJ SSŠ C.1.2.

Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Izrađuje kratke prezentacije ili referate s temom iz njegove svakodnevice uz pomoć smjernica.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć izdvaja, tumači i kritički procjenjuje informacije iz različitih jednostavnih tekstova.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Njemački jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.2.1.

Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri čitanju i slušanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili temeljem prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovjetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.2.2.

Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan i smislen način.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi kratke i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.2.3.

Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanima s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i povremeno potiče interakciju postavljanjem jednostavnih pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u kratkoj i jednostavnoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.2.4.

Piše srednje duge i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva, izriče osobno mišljenje.

Primjenjuje odgovarajuće korake u procesu pisanja.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira tekst općeg sadržaja.

Planira sadržaj teksta, uređuje i organizira jednostavne tekstne vrste karakteristične za njegovu struku.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad/zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola

• futur I.

• imperativ

• konjunktiv preterita haben i sein/kondicional za izricanje želja i pretpostavki

• uporaba određenog, neodređenog i nultog člana

• osobne i posvojne zamjenice, upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice

• prilozi prijedlozi s dativom, akuzativom

• negacije nicht, nein, kein

• pridjevi kao dio predikata i kao atributi (svi oblici deklinacija bez genitiva)

• stupnjevanje pridjeva

• red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

• infinitivna grupa kao nadopuna glagolu

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, bis, seit, dass

• odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U drugome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz korištenje udžbenika i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.2.1.

Izvještava o različitim informacijama, sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

Izvještava o aktualnim zbivanjima u zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira svakodnevicu mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole te pronalazi sličnosti i razlike sa svakodnevicom mladih u vlastitoj zemlji.

Opisuje razlike u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja i načina ponašanja.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uz čestu pomoć izvještava o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom u aspektima svakodnevnoga života i aktualnih događanja.

NJ SSŠ B.2.2.

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama.

Sudjeluje u kratkoj jednostavnoj komunikaciji u simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uspoređuje različite uloge i odnose u procesu komunikacije u vlastitoj zajednici te na jednostavnim primjerima komunikacije na njemačkome jeziku.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u kratkim poznatim komunikacijskim situacijama.

NJ SSŠ B.2.3.

Poštuje jezičnu, kulturnu i osobnu različitost u osobnome okružju i široj zajednici.

Opisuje razlike između sebe i drugih te prihvaća te razlike bez donošenja suda o njima.

Opisuje višejezične i višekulturne aspekte u Hrvatskoj, u zemljama njemačkoga govornog područja te u drugim zemljama koje je upoznao u drugim predmetima i/ili izvan škole.

Objašnjava zašto je potrebno uvažavati različitost.

Opisuje primjere isključivanja drugih i drugačijih uzrokovanog stereotipima i predrasudama.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama.

Uz poticaj iznosi stav o važnosti poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za razvoj poštovanja jezične, kulturne i osobne različitosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvještavanje o sličnostima i razlikama između vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima. Pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.2.1.

Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.

Analizira svoje učenje i učinkovitost uporabe pojedinih strategija.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Postavlja ciljeve i izrađuje planove za unaprjeđenje vlastitoga rada i vrednuje postignute rezultate.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svog doprinosa grupnim procesima.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe u skladu s osobnim stilom učenja kojima postiže učinkovitost u učenju.

NJ SSŠ C.2.2.

Uspoređuje i vrednuje informacije iz različitih izvora na stranomu jeziku.

Prikuplja, uspoređuje i kritički promišlja informacije iz različitih izvora uključujući elektroničke medije i obrazovne programe.

Koristi se dostupnim nastavnim pomagalima radi učenja jezika.

Priprema referate i prezentacije koristeći zadane predloške uvažavajući pritom pravila za izradu prezentacija i referata.

Piše bilješke pri slušanju ili čitanju teksta koje mu kasnije služe za sažimanje teksta.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć pronalazi i vrednuje informacije iz različitih duljih multimodalnih tekstova. Pri pripremi prezentacija i referata često mu je potrebna pomoć.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Strategije učenja i uporabe jezika univerzalne su i prenose se iz jednoga jezika u drugi te se one koje učenici upoznaju u učenju i poučavanju predmeta Njemački jezik nadovezuju na one koje su učenici već usvojili učeći neki drugi strani jezik.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Njemački jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.3.1.

Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno i selektivno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili temeljem prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.3.2.

Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama i s njegovom strukom.

Opisuje i prepričava zadane sadržaje te iznosi mišljenje o njima na strukturiran i jasan način.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove. Polovično izvršava zadatak. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima i/ili manje kompleksnoj, uvježbanoj raspravi povezanoj s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.3.4.

Piše srednje duge i jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta: sastavak, izvješće, sažetak, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar teksta.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih,

neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnost, međuljudski odnosi, stanovanje, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad/zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• politika, društvo i aktivno građanstvo

• teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt, preterit, futur I.

• imperativ

• pasiv prezenta i preterita

• konjunktiv preterita pomoćnih i modalnih glagola/kondicional za izricanje želja i pretpostavki

• deklinacija imenica i zamjenica

• deklinacija i stupnjevanje pridjeva (bez genitiva)

• prilozi

• prijedlozi

• rekcija učestalih glagola

• negacije

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice s veznicima dass, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, damit/um….zu+ infinitiv

• odnosne rečenice (bez genitiva i priložnog objekta)

• infinitivne skupine.

Jezične se strukture poučavaju integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren

za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa, izrada letka ili brošure.

U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti. U skladu s prethodno stečenim znanjem, moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.3.1.

Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Komentira članke i materijale iz novina i ostalih multimodalnih izvora o aktualnim događajima.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji; uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala; simbole poput tuge i sreće) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uočava regionalne i stilske varijante pojedinih izraza.

Uz čestu pomoć uspoređuje i komentira život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje

drugih kultura.

NJ SSŠ B.3.2.

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Koristi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Na konkretnim primjerima opisuje utjecaj društvenih odnosa na proces komunikacije i s time povezane komunikacijske konvencije.

Povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Prepoznaje da je sporazumijevanje s ljudima iz drugih kultura kulturološki uvjetovano.

U jednostavnim komunikacijskim situacijama uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja.

NJ SSŠ B.3.3.

Poštuje drukčije svjetonazore i objašnjava zašto je potrebno prevladati stereotipe i predrasude.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Opisuje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uz poticaj izražava stav poštovanja različitih svjetonazora. Često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim uzrocima nesporazuma i osvještavanje osobnoga načina razmišljanja.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.3.1.

Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika i prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Povezuje nova s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce koristeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno izvršili zadatak.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

NJ SSŠ C.3.2.

Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.

Izabire i razvrstava informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i parafrazira tekstove.

Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Njemački jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.1.1.

Razumije srednje duge i jednostavne tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi i vrednuje zaključke iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz poznatoga konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje izgovorene umjerenim tempom, jasno i razgovijetno.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

U manjem broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i jednostavnih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.1.2.

Proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Uz nešto više pojedinosti opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje.

Iznosi mišljenje ili stav, obrazlažući ih na jednostavan, organiziran i smislen način.

Prezentira jednostavnu, poznatu temu poštujući osnovna pravila strukturiranja.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i jednostavne govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.1.3.

Sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima povezanim s općim temama.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Sudjeluje u razgovoru, odgovara na pitanja i postavlja jednostavna pitanja.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i jednostavnoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.1.4.

Piše srednje duge, jednostavne tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta npr. sastavak, izvješće o događaju iz osobnoga iskustva, osobno pismo i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja vrlo jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta.

Planira, uređuje i organizira vrlo jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim sadržajima.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad /zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt pravilnih i učestalih nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola, preterit pomoćnih i modalnih glagola, futur I., imperativ

• konjunktiv II. glagola haben, sein, mögen

• pasiv (prezent)

• imenice s određenim i neodređenim članom

• zamjenice: osobne zamjenice u nominativu, akuzativu jednine i množine i dativu jednine, posvojne – u nominativu, akuzativu i dativu

• pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon određenoga i neodređenoga člana u nominativu i akuzativu

• stupnjevanje pridjeva

• negacije nicht, nein, kein

• osobne i posvojne zamjenice

• upitne, neodređene i pokazne zamjenice

• prilozi vremena, mjesta, uzroka, načina

• prijedlozi s dativom, akuzativom

• red riječi u jednostavnim proširenim rečenicama (TeKaMoLo, glagoli s dvama objektima)

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, weil, dass

• red riječi u zavisnosloženoj i nezavisnosloženoj rečenici

• infinitivna grupa kao dopuna glagolu.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije:

postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnosti govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkog filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/ dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

Tijekom srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična se znanja i vještine stečene u osnovnoj školi usustavljuju, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih struktura.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.1.1.

Komentira pojedine aspekte vlastite kulture i kultura povezanih s njemačkim jezikom te prepoznaje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji.

Opisuje sličnosti i razlike između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole (npr. tuge i sreće), uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) te uspoređuje navedene pojave u vlastitoj kulturi i u drugim kulturama.

Uz čestu pomoć komentira medijske materijale o aktualnim događajima te uspoređuje život mladih i običaje u vlastitoj zemlji i zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć prepoznaje utjecaj osobnih stavova na poimanje drugih kultura.

NJ SSŠ B.1.2.

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u jednostavnim simuliranim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Poznaje neke strategije za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama s obzirom na uloge i odnos u komunikaciji.

Uočava da jednako ponašanje u različitim kulturama/kulturnim skupinama može imati različito značenje.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u jednostavnim komunikacijskim situacijama. Uz čestu pomoć započinje i završava komunikaciju, postavlja pitanje ili traži dodatno objašnjenje ako nešto ne razumije.

NJ SSŠ B.1.3.

Poštuje drukčije svjetonazore te prepoznaje različite oblike diskriminacije.

U različitim izvorima izdvaja tolerantne svjetonazore od različitih oblika diskriminacije.

Prepoznaje negativne učinke diskriminacije te predlaže rješenja u primjerima diskriminacije.

Zauzima stav u slučaju isključivanja drugih i drukčijih zbog stereotipa i predrasuda.

Promišlja o osobnim stereotipima i predrasudama i iznosi stav o tome.

Uz poticaj izražava stav o poštovanju različitih svjetonazora te prepoznaje različite oblike diskriminacije; često je svjestan stereotipa i predrasuda te uz povremenu pomoć kritizira njihovo postojanje.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.1.1.

Bira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kako bi poboljšao rezultate učenja.

Iskušava različite strategije učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Prepoznaje svoje jake i slabe strane i organizira učenje jezičnih sadržaja u skladu s tim.

Prepoznaje sličnosti i razlike među jezičnim elementima u njemačkome i hrvatskome jeziku te u drugim jezicima koje uči te uočava mogućnost pozitivnoga transfera.

Postavlja ciljeve i planove za unaprjeđenje osobnoga rada.

Vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Sudjeluje u radu u skupini i vrednuje kvalitetu svoga doprinosa procesima rada u skupini.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika te povremeno prepoznaje strategije kojima postiže učinkovitost u učenju.

NJ SSŠ C.1.2.

Prikuplja informacije iz različitih izvora i prezentira ih.

Iz različitih tekstova bira i tumači informacije potrebne za rješavanje zadatka i prepoznaje namjere autora.

Izrađuje prezentaciju s temom iz svoje svakodnevice i područja osobnoga interesa.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na osnovnu školu. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Njemački jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.2.1.

Razumije srednje duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Prepoznaje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

Razlikuje značenje iskaza prema razlikama u intonaciji.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje srednje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.2.2.

Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje, prepričava, izvještava i uspoređuje zadane sadržaje te organizirano iznosi mišljenje ili stav o njima.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.2.3.

Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanim s općim temama.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sporazumijeva se u spontanim svakodnevnim govornim situacijama.

Započinje, prati, održava i završava razgovor.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Razumljivo izgovara riječi i ispravno intonira rečenice.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.2.4.

Piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta (npr. sastavak, kratka priča, izvješće, sažetak teksta o poznatim temama, osobno pismo i elektronička pošta).

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Prenosi informacije iz poznatih tekstova i osobnoga iskustva te izriče osobno mišljenje.

Opisuje stvarne i zamišljene događaje, osobna i tuđa iskustva, izražava osobno i prenosi tuđe mišljenje.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke u složenijem tekstu općeg sadržaja.

Planira, uređuje i organizira jednostavni tekst karakterističan za njegovu struku.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad/zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt, preterit, futur I., imperativ

• pasiv (prezent i preterit)

• konjunktiv preterita glagola haben i sein, modalni glagoli/kondicional za izricanje želja i pretpostavki

• uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana

• osobne i posvojne zamjenice

• upitne, pokazne zamjenice, neodređene i odnosne zamjenice der/die/das u nominativu i akuzativu

• negacije nicht, nein, kein

• pridjevi kao dio predikata i kao atributi nakon neodređenog i određenog člana u nominativu i akuzativu

• stupnjevanje pridjeva

• infinitivna grupa kao nadopuna glagolu

• red riječi u zavisno i nezavisno složenoj rečenici

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice s veznicima wenn, als, weil, damit/um….zu + infinitiv, obwohl

• odnosne rečenice (u nominativu i akuzativu).

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U drugom razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem se usustavljuju, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti, (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širem rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.2.1.

Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanima s njemačkim jezikom.

Kritički promišlja aktualna zbivanja i probleme suvremenoga društva s naglaskom na probleme mladih.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u zemljama njemačkoga govornog područja s onima u vlastitoj zemlji.

Razmatra različite kulturne pojave (npr. razlike u gestikulaciji, simbole (npr. tuge i sreće), uvjerenja o pojmovima poput ljubaznosti, prijateljstva, morala itd.) u vlastitoj kulturi i drugim kulturama te zaključuje o njihovim sličnostima i razlikama.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada.

Uz čestu pomoć izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja. Uz čestu pomoć opisuje utjecaj osobnih vrijednosti i stavova na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

NJ SSŠ B.2.2

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce osobnoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u komunikaciji u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Služi se primjerenim obrascima ponašanja u poznatim situacijama te svladane obrasce mijenja u novim situacijama.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Objašnjava kako određeno ponašanje ili informacije u različitim kulturama/kulturnim skupinama mogu biti interpretirani na različite načine.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja u složenijim komunikacijskim situacijama te pritom ponekad uočava utjecaj kulture na komunikacijske i kulturne obrasce, često objektivno sagledava uzroke nesporazuma te ponekad prilagođava osobno ponašanje.

NJ SSŠ B.2.3.

Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora, o važnosti kulturne raznolikosti te iznosi argumente protiv različitih oblika diskriminacije.

Objašnjava važnost kulturne raznolikosti.

Argumentira osobne stavove o jednakosti svih ljudi neovisno o kulturi, svjetonazoru, seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti itd.

Opisuje osobne vrijednosti i stavove te razmatra njihov utjecaj na poimanje vlastite kulture i drugih kultura.

Objašnjava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja, altruizam i poštovanje drugoga.

Kritički se odnosi i suprotstavlja predrasudama o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Uz poticaj se zalaže za jednakost svih ljudi te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, ali i za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti. Iako sva tematska područja omogućavaju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, bavljenje temama »Obrazovanje/škola i rad/zanimanje«, »Slobodno vrijeme i zabava« te »Tehnologija i mediji« primjeren je poticaj za izvođenje zaključaka o sličnostima i razlikama između regionalnih i socijalnih skupina te kultura mladih u vlastitoj kulturi i kulturama povezanim s njemačkim jezikom.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.2.1

Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Iskušava i kombinira veći broj strategija učenja i uporabe jezika te prepoznaje one koje najbolje odgovaraju njegovu stilu učenja i potiču učinkovitost učenja.

Povezuje nova znanja s već postojećim znanjima, uklapa ih u poznate obrasce služeći se njima u novome kontekstu.

Prepoznaje osobne i tuđe pogreške i tom se spoznajom služi u daljnjemu procesu učenja.

Aktivno sudjeluje u radu u skupini i surađuje s drugim članovima skupine kako bi zajedno riješili zadatak.

Daje potporu i konstruktivnu povratnu informaciju ostalim članovima skupine u procesu vrednovanja rada.

Provjerava svoja dostignuća i predviđa daljnji napredak.

Postavlja si ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoj napredak u učenju njemačkoga jezika.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

NJ SSŠ C.2.2.

Pronalazi, uspoređuje te kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku primjerenima dobi i jezičnoj razini.

Prema svojim potrebama bira informacije iz različitih izvora.

Uspoređuje, tumači i procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Razvrstava informacije prema logičnim vezama.

Prepoznaje različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.

Priprema izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte primjerene ciljnoj skupini.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se informacijama iz različitih izvora i složenijih tekstova, a pri izradi prezentacije povremeno je samostalan.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



Njemački jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.3.1.

Razumije duge i srednje složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene autentične i prilagođene tekstove povezane s njegovom strukom.

Izvodi zaključke o složenijim informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Procjenjuje implicitno značenje.

Iz konteksta ili na temelju prijašnjega znanja predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i srednje složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.3.2.

Proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje i kritički razmatra sadržaj iz različitih izvora.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć proizvodi srednje duge i srednje složene govorne tekstove.

Polovično izvršava zadatak.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih

iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima povezanima s općim temama i razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sudjeluje u spontanim razgovorima.

Započinje razgovor, prati tijek i preuzima inicijativu u slučaju pasivnosti sugovornika.

Prosuđuje stupanj formalnosti i prilagođava ga kontekstu.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u srednje dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.3.4.

Piše srednje duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak, izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja jednostavnih i složenijih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova, formalni stil primjenjuje uz predložak.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar srednje složenog teksta.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Primjenjuje pravila pisanja i interpunkcijske znakove u poznatim i nepoznatim sadržajima.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad /zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• politika, društvo i aktivno građanstvo

• teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt, preterit, futur I., imperativ

• pasiv prezenta i preterita

• konjunktiv preterita, kondicional

• deklinacija imenica i zamjenica

• deklinacija i stupnjevanje pridjeva

• negacije

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, damit, um….zu

• odnosne rečenice (u nominativu, akuzativu, dativu)

• pogodbene rečenice (za sadašnjost i budućnost)

• infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U trećemu razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj razini učenici se izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.3.1.

Objašnjava utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, kulturnu uvjetovanost komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Izvještava o situacijama iz života mladih u zemljama njemačkoga govornog područja i uspoređuje ih s onima u svojoj zemlji na temelju raznih multimodalnih izvora.Uz čestu pomoć objašnjava utjecaj svoga poimanja vlastite kulture na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te objašnjava kako na komunikacijske i kulturne obrasce utječe pojedina kultura.

Opisuje kulturu kao kompleksan sustav unutar kojega postoje kulturne podskupine (socijalne, generacijske, regionalne i dr.) i koji je podložan promjenama.

Opisuje osobni kulturni identitet, navodi kulturne skupine kojima pripada te objašnjava i daje primjere za višestruku složenost osobnih identiteta u užemu i širemu okružju.

Opisuje pojave kulture vlastitoga jezika i kultura povezanih s njemačkim jezikom bez donošenja vrijednosnih prosudbi.

NJ SSŠ B.3.2.

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama u kojima treba riješiti kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Prepoznaje nesigurnosti kao sastavnicu međukulturne komunikacije i povezuje uzroke nesporazuma s različitim očekivanjima, prethodnim iskustvima i stavovima sugovornika te različitim vrijednostima i uvjerenjima.

Služi se odgovarajućim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Uz čestu pomoć služi se primjerenim obrascima ponašanja i jednostavnim strategijama za rješavanje nesporazuma u složenim komunikacijskim situacijama. Ponekad prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

NJ SSŠ B.3.3.

Argumentira stav o jednakosti svih ljudi usprkos njihovoj različitosti te različitost procjenjuje kao prednost i mogućnost za učenje.

Opisuje razlike između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje te doprinos osobnomu razvoju.

Uspoređuje kulturne raznolikosti u osobnome okružju te u zemljama njemačkoga govornog područja i iznosi svoje stavove u odnosu na uočene sličnosti i razlike.

Argumentira utjecaj osobnoga međukulturnog iskustva na svoja razmišljanja i isprobava različite modele ponašanja.

Prihvaća kulturno uvjetovane pojave i kad su znatno drukčije od njegova referentnog okvira.

Uz poticaj argumentira pravo na jednakost svih ljudi i kultura te se suprotstavlja predrasudama i kršenju prava na različitost svjetonazora, seksualne orijentacije i vjeroispovijesti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za objašnjavanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za promišljanje o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o važnosti kulturne raznolikosti.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.3.1.

Kombinira i primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika koje odgovaraju njegovu stilu učenja.

Analizira i povezuje nove sadržaje sa smisleno nadređenim i podređenim pojmovima i nizovima pojmova.

Primjenjuje nova znanja u drugim tematskim područjima.

Iskušava nove pristupe učenju.

Prepoznaje pogreške i u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije ih uklanja.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika kojima postiže učinkovitost u učenju.

Aktivno surađuje s drugim učenicima pri radu u skupini i daje prijedloge o načinu rada i vrednovanja.

Sudjeluje u postavljanju kriterija za procjenu usvojenog znanja.

Postavlja svoje ciljeve na početku svake nastavne cjeline i vrednuje rezultate svoga rada na kraju.

Procjenjuje i bilježi svoja postignuća i predviđa daljnji napredak.

NJ SSŠ C.3.2.

Služi se različitim izvorima znanja na njemačkome jeziku te ih kritički procjenjuje.

Uspoređuje i analizira informacije iz različitih izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Povezuje i grupira informacije i argumente iz različitih izvora.

Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Razlikuje činjenice od mišljenja i stavova.

Priprema izlaganja, prezentacije, istraživačke projekte primjerene ciljnoj skupini.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć služi se različitim izvorima znanja za pripremu izlaganja.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.




Njemački jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ A.4.1.

Razumije duge i složene tekstove pri slušanju i čitanju.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i složene autentične i prilagođene tekstove povezane s općim temama.

Globalno, selektivno i detaljno razumije duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Kritički procjenjuje sadržaj teksta.

Izvodi zaključke na temelju konkretnoga i implicitnoga značenja.

Razumije sadržaje od osobnoga interesa u tradicionalnim i suvremenim medijima.

U manjemu broju aktivnosti pokazuje razumijevanje dugih i složenih tekstova te uz čestu pomoć izvršava zadatke.

NJ SSŠ A.4.2.

Proizvodi duge i srednje složene govorne tekstove.

Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s općim temama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Opisuje, sažima, uopćava i iznosi zaključke na strukturiran i jasan način.

Izražava osobno mišljenje te ga argumentira.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz stalnu pomoć proizvodi duge i složene govorne tekstove.

Izvršava manji dio zadatka.

Upotrebljava slab raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje vrlo često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.4.3.

Sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima i/ili raspravama povezanima s općim temama.

Razmjenjuje, provjerava i potvrđuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnim za njegovu struku.

Sudjeluje u spontanim neformalnim i nekim formalnim razgovorima.

Iznosi argumente za i protiv te ih dokazuje primjerima.

Započinje razgovor, prati tijek, potiče sugovornike te aktivno preuzima svoju ulogu u razgovoru.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć i povremeno učinkovito sudjeluje u dugoj i srednje složenoj govornoj interakciji. Upotrebljava dovoljan raspon preporučenih jezičnih sredstava za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

NJ SSŠ A.4.4.

Piše duge i srednje složene tekstove.

Primjenjuje pravila pisanja različitih tekstnih vrsta: sastavak, osvrt, sažetak izvješće, osobno pismo, službeni dopis (upit, žalba, prijava na posao…) i elektronička pošta.

Primjenjuje pravila pisanja srednje složenih tekstnih vrsta karakterističnih za njegovu struku.

Vrednuje i objedinjuje informacije i argumente iz različitih izvora.

Razlikuje i primjenjuje formalni i neformalni stil pisanja tekstova.

Organizira i oblikuje pojedinačne odlomke unutar dugog teksta.

Planira, uređuje i organizira srednje složeni tekst karakterističan za njegovu struku.

Upotrebljava uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza.

Uz čestu pomoć piše predviđene tekstne vrste.

Polovično izvršava zadatak.

Povremeno pokušava upotrijebiti uvježbana preporučena jezična sredstva za produkciju novih, neuvježbanih iskaza pri čemu su prisutne pogreške koje često ometaju komunikaciju.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene teme:

• način življenja (svakodnevne aktivnosti, međuljudski odnosi, stanovanje, moda, prehrana, zdravlje)

• obrazovanje/škola i rad/zanimanje

• slobodno vrijeme i zabava

• okoliš i ekologija

• tehnologija i mediji

• politika, društvo i aktivno građanstvo

• teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

• prezent, perfekt, preterit, futur I., imperativ

• pasiv

• konjunktiv preterita, kondicional

• deklinacija imenica i zamjenica

• deklinacija i stupnjevanje pridjeva

• negacije

• nezavisnosložene rečenice

• zavisnosložene rečenice: s veznicima dass, ob, weil, obwohl, wenn, als, seit, bis, so dass, damit, um….zu

• odnosne rečenice

• pogodbene rečenice

• dvodijelni veznici (entweder…oder, je…desto, zwar…aber, nicht nur…sondern auch)

• infinitivna grupa kao nadopuna glagolu.

Jezične strukture poučavaju se integrirano, u odgovarajućim komunikacijskim situacijama, ne kao izolirani jezični fenomen, prilagođeno dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika.

Jezično-komunikacijske funkcije: postavljanje potpitanja radi boljega razumijevanja, izražavanje mišljenja, opisivanje nada i planova, opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa, objašnjavanje i obrazlaganje, izricanje pretpostavki, oblikovanje i iznošenje argumenata, sustavno izlaganje, izražavanje apstraktnih ideja, sudjelovanje u diskusiji.

Navedeni su sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema, jezičnih sredstava i funkcija u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik odlučuje koje sadržaje može prenijeti u sljedeći razred.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Preporučene vrste tekstova: pjesme (tradicionalne i suvremene), strip, obrazac s osobnim podatcima (npr. CV), dijaloški tekst, članak/tekst (npr. iz časopisa za mlade), književni tekst primjeren za mlade, razni oblici prilagođenih ili autentičnih monoloških i dijaloških tekstova primjerenih uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (npr. informativni tekstovi poput obavijesti, poruka, uputa, upozorenja, članaka, osobnih pisama, sažetaka, sastavaka, intervjua, razgovora i rasprava, izlaganja, predavanja, izvještaja, referata, kratkih literarnih tekstova, biografskih prikaza, reportaža, vijesti), vođeni/slobodni sastavak (na razini jezične produkcije pratiti ishode i razradu ishoda za djelatnost govorenja i pisanja).

Neke preporučene aktivnosti: dopunjavanje tekstova, opisivanje predmeta i slika, povezivanje verbalnih i neverbalnih sadržaja, pjevanje, recitiranje, pantomima, gluma, razne igre, ples, jednostavni dijalozi s uvježbanim jezičnim sredstvima koji predočavaju stvarne komunikacijske situacije, snimanje kratkoga filma, izrada razrednoga bloga, e-korespondencija s partnerskim razredom, projektni zadatci (plakat, predstava/dramatizacija, skeč...), izrada umnih mapa, izrada prezentacija, izrada letka ili brošure, prepričavanje slijeda nekoga događaja, pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji nedostaje, rekonstruiranje redoslijeda teksta na temelju prepoznavanja vremenskih i uzročno-posljedičnih odnosa.

U četvrtome razredu srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja jezična znanja i vještine stečene prethodnim učenjem usustavljuju se, produbljuju i proširuju.

Leksički sadržaji izabiru se primjereno razvoju i dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Pri izboru tema nastavnik se može ravnati prema potrebama, interesima i mogućnostima učenika te zahtjevima struke.

U skladu s profilom zanimanja i potrebama učenika na tržištu rada, nastavnik se odlučuje za opće i/ili stručne tekstove te pritom naglasak stavlja na razvoj odgovarajućih jezičnih djelatnosti (npr. kod zanimanja s naglašenom govornom komunikacijom potiče se rad na govorenju, kod zanimanja s naglaskom na pisanu korespondenciju potiče se rad na pisanju itd.).

U slušanju s razumijevanjem moguće je u manjoj mjeri prilagoditi dužinu i složenost tekstova sukladno razini jezičnoga umijeća učenika.

Poučavanje jezičnih struktura u srednjoj školi temelji se na kognitivnome pristupu radi osvještavanja i pronalaženja jezičnih zakonitosti.

U skladu s prethodno stečenim znanjem moguće je u poučavanje uključiti usporedbe između njemačkoga i hrvatskoga jezika te njemačkoga i drugih jezika koje učenici uče, a jezične se zakonitosti mogu poučavati i na materinskome jeziku.

Na receptivnoj se razini učenici izlažu i širemu rasponu jezičnih struktura od navedenih.

Napomena »uz pomoć« u opisu razine ostvarenosti pojedinih ishoda može označavati pomoć nastavnika (npr. postavljanjem potpitanja), ali i pomoć drugih učenika, rad prema predlošku, uz služenje udžbenikom i sl.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ B.4.1.

Preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura, provjerava točnost pretpostavki o kulturnoj uvjetovanosti komunikacijskih i kulturnih obrazaca.

Kritički razmatra informacije o zemljama njemačkoga govornog područja na temelju raznih multimodalnih izvora.

Komentira aktualna zbivanja i probleme u zemlji i inozemstvu.

Zaključuje o utjecaju osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura.

Tumači pojave kultura povezanih s njemačkim jezikom, a da ne donosi vrijednosne prosudbe.

Uočava razlike između standardnoga govora i jezičnih varijeteta.

Uz čestu pomoć preispituje utjecaj osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura te ponekad kritički razmatra običaje, aktualna zbivanja i aspekte kultura povezanih s njemačkim jezikom.

NJ SSŠ B.4.2.

Primjenjuje primjerene obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama i uspješno rješava kulturološki uvjetovan problem.

Sudjeluje u komunikaciji u složenim simuliranim komunikacijskim situacijama ili situacijama s govornicima njemačkoga jezika.

Analizira situaciju te predviđa moguće nesporazume.

Služi se različitim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Prilagodljivo se služi jezičnim repertoarom i obrascima ponašanja.

Poštuje komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Analizira razlike u komunikaciji te prilagođava osobno ponašanje.

Uz čestu pomoć predviđa nesporazume u složenim komunikacijskim situacijama te prilagođava osobno ponašanje.

NJ SSŠ B.4.3.

Zalaže se za ravnopravnost među ljudima temeljenu na poštovanju raznolikosti vrijednosnih sustava.

Uvažava različitosti između sebe i drugih te ih razmatra kao prednost i mogućnost za učenje i razvoj osobnosti.

Objašnjava kulturne raznolikosti u vlastitoj zemlji i u zemljama njemačkoga govornog područja te se tom raznolikošću služi kao mogućnošću za učenje i razvoj osobnosti.

Definira osobne, ali nepristrane kriterije za procjenjivanje različitih vrijednosnih sustava društva u kojemu živi i društava zemalja njemačkoga govornog područja.

Poštuje kulturno uvjetovane pojave i kad su značajno drukčije od njegova referentnog okvira.

Uz poticaj argumentirano obrazlaže postojanje različitih vrijednosnih sustava kao ravnopravnih životnih alternativa, čak i kad se značajno razlikuju od osobnoga sustava vrijednosti. Svoja uvjerenja izražava na društveno prihvatljiv način te se zalaže za ravnopravnost svih ljudi.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija. Tako je, naprimjer, tema »Način življenja« pogodna za ostvarivanje ishoda poput primjenjivanja primjerenih obrazaca ponašanja, a bavljenje sadržajima u okviru teme »Politika, društvo i aktivno građanstvo« može biti primjeren poticaj za preispitivanje utjecaja osobnih stavova i vrijednosti na doživljavanje vlastite kulture i drugih kultura. Iako sva tematska područja omogućuju kontrastivni pristup kulturološkim sadržajima, teme »Način življenja« te »Slobodno vrijeme i zabava« mogu biti pogodne za razvoj poštovanja raznolikosti vrijednosnih sustava kao temelj za ravnopravnost među ljudima.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Ishodi u domeni Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se u svim tematskim područjima, pritom aktivnosti i zadatci trebaju učenicima omogućavati usvajanje spoznaja o drugim kulturama, uočavanje različitih kulturnih fenomena i promišljanje o vlastitome referentnom okviru.

Kulturni sadržaji trebaju biti bliski iskustvu učenika te omogućiti usporedbu s odgovarajućim sadržajima u vlastitoj kulturi, a prema potrebi se mogu objasniti na materinskome jeziku.

Međukulturni susreti koji se tematiziraju u učenju i poučavanju trebaju biti bliski mogućim stvarnim situacijama te poticati učenika na stvaranje pretpostavki o mogućim nesporazumima, osvještavanje osobnoga načina razmišljanja te osmišljavanje načina prevladavanja nesporazuma.

Učenici trebaju stereotipe osvijestiti kao pretjerano generaliziranje stvarnosti, odnosno kao kategorizacije koje se odnose na određenu skupinu i često je negativno karakteriziraju.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

NJ SSŠ C.4.1.

Svjesno primjenjuje strategiju učenja i uporabe jezika i procjenjuje njihovu učinkovitost.

Samostalno planira, regulira i nadzire svoje učenje.

Uspoređuje strategije učenja i uporabe jezika te primjenjuje one korake koji mu omogućuju da dođe do cilja.

Uočava svoje pogreške, prepoznaje njihov uzrok te ih u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije može ispraviti.

Aktivno surađuje s drugim učenicima tijekom rada na zadatku u skupini.

Planira suradničke aktivnosti i sudjeluje u procesu donošenja odluka.

Procjenjuje osobni udio u radu u skupini i vrednuje osobni rad i rad drugih članova skupine.

Povremeno primjenjuje strategije učenja i uporabe jezika te procjenjuje njihovu učinkovitost.

NJ SSŠ C.4.2.

Služi se tradicionalnim i suvremenim medijima na njemačkome jeziku prikladnima za pisanu i usmenu komunikaciju i daljnje učenje njemačkoga jezika te kritički promišlja o njihovim sadržajima.

Prati različite medije na njemačkome jeziku radi jezičnoga napretka.

Kritički vrednuje i objedinjuje informacije iz različitih izvora te se njima služi u različite svrhe.

Sažima tekstove iznoseći ključne informacije.

Priprema jasno strukturirano izlaganje iz širokoga raspona tema i s primjerenim rječnikom u skladu sa svrhom, ciljnom publikom.

Prezentira sadržaje popraćene odgovarajućim vizualnim elementima.

Ističe važne informacije i pojedinosti u različitim tekstovima.

Argumentirano iznosi i zastupa svoje stavove.

Služi se rječnikom za pronalaženje značenja nepoznatih riječi.

Uz čestu pomoć koristi se tradicionalnim i suvremenim medijima.

Strategije učenja i uporabe jezika ne poučavaju se zasebno, već integrirano, istim jezičnim sadržajima pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Nastavnik upoznaje učenike s različitim strategijama, ovisno o tipu zadatka, ali uvažavajući dob učenika, njegov jezični i kognitivni razvoj te različite stilove učenja, pokazuje primjere uporabe strategija, potiče učenike da ih primjenjuju i na taj način daje model čijom primjenom učenici unaprjeđuju učinke učenja.

Uporaba strategija ima izrazito individualne karakteristike: što odgovara jednomu učeniku, ne mora nužno biti učinkovito drugomu. Strategije su promjenjive: mogu se usvajati nove, odbacivati stare, može ih se kombinirati na različite načine, a konačnu procjenu njihove učinkovitosti donosi svaki učenik za sebe, sukladno svojim potrebama, stilu učenja i stupnju jezičnoga i kognitivnoga razvoja. Zbog toga ne postoji popis strategija koje bi trebao usvojiti svaki učenik, nego samo popis primjera učestalih strategija učenja i uporabe jezika.

Strategije se ciklički ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede. Upoznavanjem učenika sa sve većim brojem različitih strategija, među kojima on bira i služi se onima koje su primjerene zadatku i osobnomu stilu učenja, stvaraju se temelji samoreguliranoga učenja.



E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Njemački jezik je sastavni dio jezično-komunikacijskoga područja u okviru kojega se razvijaju ključne kompetencije za stjecanje i prijenos znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, stoga je usko povezan sa svim sastavnim dijelovima kurikula na svim razinama obrazovanja.

Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz svih triju domena predmetnoga kurikula Njemačkoga jezika omogućeno je razvijanje svih temeljnih kompetencija za cjeloživotno obrazovanje, a činjenica da je jezik istodobno i sadržaj i sredstvo učenja i poučavanja povezuje Njemački jezik sa svim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama, gotovo svim predmetima i strukom.

Već se od samoga početka učenja stranoga jezika realiziraju poveznice sa svim odgojno-obrazovnim područjima. U skladu s dobi učenika i njihovim napretkom i znanjima iz svih ostalih predmetnih područja, nastava stranih jezika nastoji ta predznanja integrirati na primjeren način i učenike poticati na povezivanje sadržaja iz drugih predmeta i stranoga jezika. Zbog prirode sadržaja učenja i poučavanja koji, između ostaloga, uključuju jezične sadržaje, opći jezik i jezik struke, različite aspekte ljudske egzistencije, kulturno nasljeđe i kulturu življenja te povijest i umjetnost, ali i zbog primjene različitih metoda poučavanja i izvora znanja, povezanost se ostvaruje s jezično-komunikacijskim, društveno-humanističkim, umjetničkim, prirodoslovnim, tehničkim, informatičkim, matematičkim te tjelesnim i zdravstvenim područjem.

Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Njemački jezik izravno odražavaju očekivanja definirana kurikulima pojedinih međupredmetnih tema (Učiti kako učiti, Osobni i društveni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje i Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije), a druge se međupredmetne teme realiziraju izborom sadržaja i tema u učenju i poučavanju nastavnoga predmeta.

Na razini nastavnih predmeta Njemački jezik je sadržajno i metodološki blisko povezan s materinskim te s drugim stranim jezicima. Učenika se potiče da se koristi svojim iskustvom povezanim s učenjem drugih stranih jezika i svoga materinskoga jezika te da razvija samostalnost u učenju jezika. Takav pristup pogoduje razvoju višejezičnosti i povezivanju cjelokupnoga jezičnog obrazovanja, razvoju svjesnosti o jeziku, povezanosti jezika i kulture te svjesnosti o učenju jezika. Integriranim učenjem jezika i sadržaja stvara se veza sa svim nastavnim predmetima, s posebnim naglaskom na strukovne predmete čime se učenju jezika dodaje element svrhovitosti (FüDaF – Fächerübergreifender DaF-Unterricht). U srednjoj školi takav se način rada usklađuje sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Iskustva učenja i poučavanja

Usmjerenost na učenika osnovno je načelo suvremenoga učenja i poučavanja njemačkoga jezika, pri čemu se uvažavaju učenikov kognitivni, afektivni i jezični razvoj te njegove potrebe, interesi kao i neposredno životno okružje. Tijekom takva učenja i poučavanja prenose se nova znanja uvažavajući učenikova prethodna iskustva učenja, iskustva u susretima sa stranim jezicima i u učenju jezika. Učenje jezika jest dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje te za raznoliku upotrebu jezika. Stoga učenje i poučavanje njemačkoga jezika trebaju stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Takav pristup pridonosi razvoju i održavanju motivacije kao jednog od ključnih preduvjeta za uspjeh u učenju i poučavanju stranih jezika pa tako i njemačkoga jezika. Učenje stranih jezika nije samo kratkoročni cilj koji se postiže unutar formalnog obrazovanja. Ono postavlja temelje za cjeloživotno učenje, omogućavajući učenicima da kontinuirano usavršavaju svoje jezične i komunikacijske vještine što je ključno za njihov profesionalni i osobni razvoj u dinamičnom globaliziranom svijetu.

Cilj je učenja i poučavanja njemačkoga jezika razvijati u učenika komunikacijsku jezičnu kompetenciju proširenu elementima međukulturne kompetencije te ih pripremati za samostalno učenje kao temelj cjeloživotnoga učenja kako bi mogli odgovarati na izazove modernog društva i tržišta rada. Pritom su uspjeh u komunikaciji i funkcionalna upotreba jezika bitno značajnije sastavnice učenja i poučavanja njemačkoga jezika nego gramatička ispravnost u izražavanju. Osvještavanje jezika kao sustava spor je i dugotrajan proces koji je potrebno provoditi postupno i promišljeno strukturirajući usvajanje znanja i razvoj vještina u spiralnoj progresiji. Učenika treba ohrabrivati u stvaranju i korištenju strategija učenja koje se temelje na povezivanju s učenjem ostalih stranih jezika pa i materinskoga, a koje potiču njegovu samostalnost. Učenje i poučavanje njemačkoga jezika trebaju uvažavati različite stilove učenja, obuhvaćati raznolike oblike poučavanja i rada te biti prilagođeni dobi učenika. U srednjoj školi učenje i poučavanje se postupno sve više okreće osvještavanju jezičnih struktura i njihovih funkcija temeljeći se na kognitivnome pristupu te na većoj samostalnosti učenika. U tome je smislu važno učenike poticati na svjesno, samorefleksivno i odgovorno promišljanje o osobnome učenju.

Učenjem stranih jezika, među njima i njemačkoga, proširuje se učenikovo iskustvo, potiče kognitivni razvoj te razvija analitičko i kreativno mišljenje. Upoznajući se s elementima stranih društava i kultura, razvijajući poštovanje i interes za njih, učenik upoznaje multikulturalnost kao bitno obilježje suvremenih društava obogaćujući tako svoj identitet. Učenje stranih jezika igra ključnu ulogu u osposobljavanju učenika za aktivno sudjelovanje u globaliziranom svijetu. Sposobnost komuniciranja na više jezika znatno povećava konkurentnost učenika na tržištu rada, omogućavajući im da se prilagode raznolikim poslovnim okruženjima. Višejezičnost pridonosi razvoju kritičkog mišljenja, kreativnosti i fleksibilnosti. Učenici koji uče strane jezike bolje razumiju složenost komunikacije i postaju otvoreniji za međukulturni dijalog što ih osnažuje u postizanju uspjeha u raznolikim, dinamičnim i međunarodnim poslovnim okruženjima te im osigurava široki spektar mogućnosti za cjeloživotni napredak.

Za postizanje veće integracije njemačkog jezika u praktične strukovne aktivnosti, preporučuje se uska suradnja između nastavnika njemačkog jezika i nastavnika strukovnih predmeta. Iz toga razloga preporučuje se kurikul općeobrazovnog predmeta Njemački jezik nadopuniti skupovima ishoda učenja iz modula Njemački jezik struke, uvažavajući razine ostvarenosti ishoda općeobrazovnog kurikula. Za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama nastavnici planiraju kurikul usmjeren na učenika. Osobitosti učenika zahtijevaju njima sukladne individualizirane/diferencirane postupke, ciljeve učenja, razinu usvojenosti odgojno-obrazovnoga ishoda, opseg i dubinu sadržaja učenja, strategije i aktivnosti poučavanja kojima se žele ostvariti postavljeni ciljevi te načini vrednovanja i ocjenjivanja ostvarenih postignuća.

Uloga nastavnika

Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika usmjerenoga na učenika iznimno je važna uloga nastavnika. Poticanje učenikova interesa za njemački jezik i održavanje motivacije za nastavak učenja jedan je od ključnih preduvjeta za uspješno učenje i poučavanje, osobito u ranome učenju jezika, stoga je važna zadaća nastavnika osigurati ugodno i poticajno razredno ozračje izborom aktivnosti primjerenih učenikovu kognitivnom i afektivnom razvoju, vodeći računa o stilovima učenja i drugim individualnim razlikama među učenicima. Nastavnik jezične pogreške učenika prihvaća kao sastavni dio procesa učenja njemačkoga jezika u kojemu učenik bez stresa i straha pred nastavnikom i vršnjacima sudjeluje u razmjeni ideja i komunikaciji što mu omogućava doživljaj uspjeha te ga potiče na samopouzdano i odvažno služenje jezikom. Nastavnik je moderator, voditelj, pomagač i savjetnik u nastavnome procesu koji podržava i vodi učenika u procesu učenja i osnažuje ga na njegovu putu prema samostalnosti poučavajući ga ne samo jezičnim nego i izvanjezičnim sadržajima te različitim kognitivnim, metakognitivnim i socijalno-afektivnim strategijama učenja jezika. Nastavnik potiče i razvoj drugih kompetencija važnih za cjeloživotno učenje.

Radi osiguravanja kvalitete učenja i poučavanja te napretka učenika nastavnik treba dobro poznavati cijelu kurikularnu vertikalu predmeta Njemački jezik kako bi se izbjegli nagli skokovi u prijelazu s jedne razine obrazovanja u drugu. Nastavnik treba biti osposobljen za samostalno donošenje odluka o primjeni kurikula, izboru materijala te izboru metoda poučavanja. Također, nastavnik ima aktivnu ulogu u suradnji s roditeljima, svojim sustručnjacima, drugim nastavnicima u školi i izvan nje, strukovnim udrugama te mjerodavnim obrazovnim institucijama kako bi učeniku omogućio što bolje i učinkovitije napredovanje u usvajanju znanja, vještina i stavova u predmetu Njemački jezik. Od nastavnika se očekuje profesionalni pristup koji podrazumijeva etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Nastavnik treba pratiti suvremene pristupe u području metodike i glotodidaktike te se redovito usavršavati za što mu uvjete trebaju ostvariti mjerodavne institucije.

Materijali i izvori

Učenicima tijekom nastavnoga procesa u školskome i izvanškolskome okružju na raspolaganju trebaju biti raznoliki izvori znanja prilagođeni učenikovu jezičnomu, kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja, njegovim interesima i potrebama.

Tijekom učenja i poučavanja rabe se odobrena nastavna sredstva i pomagala, a uz njih se nastavnik služi prilagođenim i autentičnim tiskanim, digitalnim, interaktivnim i multimedijskim sadržajima i materijalima iz različitih izvora primjerenoga sadržaja. Kad okolnosti to dopuštaju, preporuča se izbor nastavnih materijala koji omogućuju integrirani pristup poučavanju sadržaja drugih predmeta i njemačkoga jezika. Prilikom odabira i izrade nastavnih materijala koji se odnose na jezik struke nužna je suradnja s nastavnicima strukovnih predmeta. Učenik također ima aktivnu ulogu u izboru nastavnoga materijala čime se potiče njegova samostalnost i preuzimanje odgovornosti za učenje.

U učenje i poučavanje njemačkoga jezika uključeni su i autentični tekstovi jer učenik tako uranja u svijet, jezik i kulturu izvornih govornika na emotivnoj i estetskoj, a ne samo na kognitivnoj razini.

Potrebno je naglasiti važnost izlaganja jezičnim i kulturološkim sadržajima izvan učionice, primjerice, televizijskim programima na njemačkome jeziku ili programima predviđenim za učenje njemačkoga jezika, raznim digitalnim aplikacijama za učenje njemačkoga jezika i, općenito, svim vrstama multimedijskih sadržaja na njemačkome jeziku.

Okružje za učenje

Uspjeh u učenju i poučavanju njemačkoga jezika u velikoj mjeri ovisi i o okružju u kojemu učenik stječe nova znanja i vještine jer poticajno i raznoliko okružje pridonosi bržemu i lakšemu ovladavanju jezikom. U takvu je okružju učenje i poučavanje usmjereno na učenika, učenik se ne boji pogrešaka, spremno surađuje s drugim učenicima i uvažava ih, a znanja i vještine koje usvaja u bliskoj su vezi s njegovim svakodnevnim iskustvom i aktivnostima.

Učenje njemačkoga jezika jest proces koji se odvija u školskome i izvanškolskome okružju. Kako bi se omogućila raznovrsnost okružja u kojemu se uči i poučava te pogodovalo učinkovitomu učenju, poželjno je učenje i poučavanje nadograditi planiranim aktivnostima kao što su kontakt s govornicima njemačkoga jezika u stvarnome i digitalnome okružju, posjeti kulturnim centrima, projekcijama, izložbama, posjeti zemljama njemačkoga govornog područja, međunarodne razmjene učenika i dr.

Promišljena upotreba suvremenih tehnologija tijekom učenja i poučavanja također je jedan od čimbenika koji mogu pridonijeti stvaranju poticajnoga i produktivnoga okružja. Digitalno okružje, koje je današnjemu učeniku prirodno okružje, nudi brojne prilike za svjesno i nesvjesno usvajanje novih jezičnih znanja i vještina.

Određeno vrijeme za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda

Autonomija nastavnika podrazumijeva samostalno donošenje odluka povezanih s implementacijom kurikula što, između ostaloga, znači da nastavnik samostalno određuje koliko je vremena posvećeno ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnog ishoda. Pritom treba voditi računa da put kojim će učenici proći kako bi se pojedini ishodi ostvarili ovisi o velikomu broju različitih čimbenika: predznanju, motivaciji za učenje jezika, ovladanosti strategijama, broju učenika u razrednome odjelu pa čak i o dobu dana kad učenici imaju određeni nastavni predmet. Navedeni čimbenici stvaraju specifične kontekste zbog kojih nije moguće propisati isti pristup za sve kontekste u kojima se poučava njemački jezik. Važno je osigurati optimalne pedagoške uvjete za učenje njemačkog jezika te voditi računa o mjestu i vremenu poučavanja kao i o načinu oblikovanja skupina.

Vrijeme učenja svakako treba sagledati u kontekstu izloženosti učenika njemačkomu jeziku. Naime, uspjeh u učenju tim je bolji što su učenici češće u doticaju s ciljanim jezikom te im to treba omogućiti u što većoj mjeri na što više načina (npr. razrednim govorom na njemačkome ili integriranim učenjem i poučavanjem njemačkoga jezika i nejezičnoga predmeta).

Grupiranje učenika

Učenje i poučavanje njemačkoga jezika treba poticati učenike na postupno osamostaljivanje u učenju i na suradnički rad. Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.

S obzirom na posebnosti organizacije učenja i poučavanja stranih jezika, gdje se njemački jezik u osnovnoj školi uči kao prvi ili drugi, obvezni, izborni ili fakultativni predmet, važno je pri oblikovanju razrednih odjela u 1. razredu srednje škole voditi računa o učenikovu predznanju kako bi mu se omogućio nastavak učenja na primjerenoj razini. U slučaju potrebe formiranja manjih odgojno-obrazovnih skupina prema predznanju učenika unutar razrednoga odjela važno je i tada omogućiti nastavak učenja neovisno o broju učenika u skupinama. Učenici se mogu podijeliti na skupine ovisno o podatcima na svjedodžbi o učenju njemačkoga jezika u osnovnoj školi kao i rezultatima dijagnostičkoga mjerenja koje se preporučuje na početku 1. razreda srednje škole.

G. VREDNOVANJE USVOJENOSTI
ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

U sklopu kurikula nastavnoga predmeta Njemački jezik opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

U predmetu Njemački jezik vrednuju se znanja i vještine definirane odgojno-obrazovnim ishodima unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vrednuju se ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj kulturi i drugim kulturama te na vještine međukulturnoga ophođenja i njihova se ostvarenost ocjenjuje posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija. Iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom na isti se način, posredno vrednovanjem ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, ocjenjuje ostvarenost ishoda koji se odnosi na vještinu primjene medijske pismenosti. Ostvarenost ostalih ishoda iz druge i treće domene prati se i formativno vrednuje u rubriku bilježaka.

Elementi vrednovanja jesu sljedeće jezične djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje. Učenička izvedba procjenjuje se na temelju kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koja se ispituju i koja su jasno opisana za svaku razinu postignuća. U tekstu kurikula nalazi se opis razine »dobar«. Jezični sadržaji sastavni su dio četiriju djelatnosti. Ovladanost jezičnim sadržajima ocjenjuje se integrirano, tj. leksičke i gramatičke strukture smatraju se kriterijima ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija.

Funkcionalni aspekt jezika ima prednost pred formalnim aspektom te su zbog toga kriteriji razumljivosti poruke i ostvarenja jezične interakcije nadređeni kriteriju točnosti. Pri vrednovanju vodi se računa o činjenici da ovladavanje jezičnim zakonitostima nije samo sebi svrha, već je sredstvo za ostvarivanje uspješne komunikacije te da su pogreške u jezičnome izričaju prihvatljiva i očekivana sastavnica ovladavanja jezikom.

Učinkovito vrednovanje za učenje uključuje nastavnikovo kontinuirano i sustavno prikupljanje i bilježenje informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. Ono je sastavni dio procesa učenja i poučavanja koji ne dovodi do ocjena. Usmjereno je na poticanje refleksije o učenju, razumijevanje procesa i rezultata učenja te na povećanje učinkovitosti učenja i poučavanja. Vrednovanje za učenje uključuje različite formalne i neformalne metode te raznolike formate poput postavljanja pitanja, provjere domaćih zadaća, kraćih pisanih provjera znanja, rubrika, lista provjere, anegdotskih zabilješki, portfolija, opažanja itd.

Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku nastavnika, a odvija se sustavnom samorefleksijom, samovrednovanjem i vršnjačkim vrednovanjem kako bi se učenika poticalo na samostalnost i samoreguliranje učenja, tj. na razvoj svijesti o vlastitome učenju. U ovom procesu vrednovanja učenici se koriste portfolijem, autobiografijom međukulturnih susreta, dnevnikom učenja, rubrikama za samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje i sl. Učenici su uključeni u izradu kriterija za vrednovanje i samovrednovanje što doprinosi njihovu razumijevanju razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina i stavova potrebnih za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Kao i vrednovanje za učenje, i ovaj proces ne dovodi do ocjena, već opisnih povratnih informacija.

Vrednovanje naučenoga prvenstveno je sumativno, a može služiti i u formativne i dijagnostičke svrhe, za planiranje daljnjega učenja i poučavanja. Svrha mu je utvrđivanje razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom predmeta Njemački jezik tijekom školske godine ili na njezinu kraju, ali i ukazivanje na vidove komunikacijske kompetencije koji zahtijevaju poboljšanje. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Nastavnik pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potrebnih za određenu ocjenu. Koriste se usmenim i pisanim provjerama znanja, portfolijem, učeničkim projektima, raspravama, debatama, esejima, simulacijama itd. Ocjena se temelji na jednoj ili više metoda vrednovanja. Metode i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične upotrebe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži upotreba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Pritom se vodi računa o definiranim kriterijima vrednovanja, o izboru valjanih i pouzdanih metoda te o sigurnosti i transparentnosti procesa – svrha vrednovanja, sadržaji, postupci, oblik, sastavnice i trajanje ispita, način i kriteriji bodovanja i rezultati unaprijed su definirani i jasni nastavniku, učeniku i roditelju.

Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju u svim domenama daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.

Pri određivanju zaključne ocjene nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim metodama vrednovanja u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena proizlazi neposredno iz razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i posredno iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom.

Tijekom učenja i poučavanja njemačkoga jezika potrebno je poticati i pratiti i ostvarenost ishoda iz domena Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Ostvarenost tih ishoda formativno se prati i opisuje se njihov razvoj u opisnome praćenju. Kao numerički pokazatelj razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulom zadržava se ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Kao i dosad, zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).

KURIKUL NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK ZA SREDNJE STRUKOVNE ŠKOLE NA
RAZINI 4.1 I NA RAZINI 4.2

Kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik temelji se na suvremenim pristupima učenju i poučavanju stranih jezika, unoseći novine i uvažavajući postignuća nacionalnih obrazovnih dokumenata koji su mu prethodili. To je prvi predmetni dokument koji obuhvaća srednju strukovnu školu. Ključna promjena koju donosi kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik jest odmak od dosadašnjih nastavnih planova i programa. Kurikul nije nastavni plan i program, temelji se na drukčijim postavkama i tako mu treba i pristupiti.

Promjena koju kurikul donosi ponajprije je konceptualna. Umjesto preciznoga navođenja sadržaja koji se u pojedinoj godini učenja i poučavanja jezika moraju obraditi, kurikul je organiziran po domenama, a temelji se na definiranju odgojno-obrazovnih ishoda usmjerenih na učenika. Kurikul tako odgovara na zahtjev suvremenih odgojnih i obrazovnih znanosti gdje učenik preuzima središnju ulogu u procesu učenja i poučavanja.

Tri domene na temelju kojih je organiziran kurikul nastavnoga predmeta Talijanski jezik – Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom – proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe samoga predmeta. Domene su polazišta odgojno-obrazovnih ishoda koji jasno iskazuju što učenici znaju, što mogu učiniti te koje stavove razvijaju u određenoj godini učenja, a formulirani su u skladu s učenikovim razvojnim obilježjima čime se učenicima osigurava kontinuitet u napredovanju i uravnotežen prelazak iz razreda u razred. Određene su razine usvojenosti (ostvarenosti) svakoga ishoda kako bi nastavnik znao što se od učenika očekuje te kako bi prilagodio poučavanje potrebama učenika.

Ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija usmjereni su k stjecanju znanja o stranome jeziku i ovladavanju djelatnostima za uporabu toga znanja u komunikacijskome činu. Ishodi iz domene Međukulturna komunikacijska kompetencija vode k osposobljenosti za uočavanje i interpretaciju sličnosti i razlika između kultura te učinkovitu i kontekstu primjerenu komunikaciju s govornicima talijanskoga jezika što rezultira izgrađivanjem skladnih međukulturnih odnosa. Ostvarivanjem ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom učenika se osposobljava za samostalno i kritičko korištenje različitim izvorima znanja i primjenu učinkovitih strategija učenja kao pretpostavke cjeloživotnoga učenja.

Kvalitetu realizacije novoga kurikula osigurava nastavnik. Njemu je kurikulom zajamčena autonomija i omogućena veća kreativnost u organizaciji cjelokupnoga procesa poučavanja koja se ogleda u slobodi izbora nastavnih sadržaja i načina poučavanja te u organizaciji vremena posvećenoga ostvarivanju pojedinoga odgojno-obrazovnoga ishoda.

Kurikul stavlja naglasak na sigurno i poticajno – fizičko i digitalno – okružje za učenje, autonomiju nastavnika i učenika, suradničko i istraživačko učenje, autentičnost u poučavanju, poticanje međukulturnih susreta, razvoj kreativnoga i kritičkoga mišljenja te multidisciplinarnost i integrirano učenje jezika i sadržaja.

U skladu s promjenama u sustavu vrednovanja, kurikulom se određuju elementi, pristupi i načini vrednovanja te sastavnice zaključne ocjene. Vrednovanje znanja kao integralnih dijelova djelatnosti i veća zastupljenost neformalnih načina vrednovanja učeniku pomaže da razumije važnost i smislenost vrednovanja i da preuzme odgovornost za vlastito učenje. Novi načini izvješćivanja koji su usmjereni na ono što učenik može, što se od njega očekuje te što i kako treba poboljšati, učeniku omogućuju daljnje planiranje i unaprjeđivanje procesa učenja.

Svrha učenja stranoga jezika jest razvijanje komunikacijske i socijalne kompetencije radi proširivanja kulturnih i društvenih horizonata. Kako bismo razvili komunikacijske kompetencije, potrebno je osvijestiti važnost razvoja jezičnih djelatnosti. Jezik je jedan od razlikovnih elemenata kulture te njegovo učenje pridonosi upoznavanju međukulturnih sadržaja, a time i razvoju pozitivnih stavova i tolerancije među građanima. Uspoređujući druge kulture i uočavajući različitosti i sličnosti, gradi se vlastiti kulturni identitet. Na taj način učenici putem dijaloga, rasprave i raznolikosti mišljenja razvijaju kritičko mišljenje, uče poštovati raznolikosti (druge i drukčije) i obogaćuju se učeći od drugih. Stječe se iskustvo o tome kako su jezik i kultura neodvojivi te oblikuju identitet neke zemlje.

Cilj je učenja talijanskoga jezika da zajedno s učenjem materinskoga jezika i drugih stranih jezika pridonese razvoju svih oblika pismenosti, odgovornosti za vlastito učenje te samoreguliranoga učenja. Učenje i poučavanje stranih jezika zahtijeva otvoren i prilagodljiv metodički pristup temeljen na suvremenim metodama i didaktičkim spoznajama uzimajući u obzir individualne čimbenike u učenju stranoga jezika.

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Svrha učenja i poučavanja predmeta

Talijanski jezik, koji pripada jezično-komunikacijskomu području kurikula, u srednjoj strukovnoj školi uči se kao strani jezik. Poučava se u svim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja kao redovni, izborni ili fakultativni predmet. Broj nastavnih sati ovisi o razredima i vrsti programa. Ključna je svrha učenja stranih jezika pripremiti učenike za stvarne komunikacijske situacije, kako u poslovnom, tako i u društvenom kontekstu.

Talijanski jezik je i materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine i jezik društvene sredine koji omogućuje asimilaciju i interkulturaciju u dvojezičnim područjima Republike Hrvatske.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA

1. Razvoj komunikacijske kompetencije

– razviti produktivne i receptivne jezične djelatnosti (govorenje, pisanje, slušanje i čitanje) razvijajući sposobnost učinkovite komunikacije u različitim situacijama svakodnevnoga života te u poslovnom okruženju struke za koju se obrazuju, ukoliko se predmetni kurikul nadopuni skupovima ishoda učenja iz strukovnih modula za talijanski jezik.

– osposobiti učenike za stjecanje jezično-komunikacijske kompetencije u talijanskome jeziku pomoću koje će zadovoljiti svoje temeljne potrebe i interese u društvenim interakcijama i poslovnoj komunikaciji

2. Upoznavanje kultura

– omogućiti učenicima stjecanje svijesti o različitostima i sličnostima hrvatske i talijanske kulture i jezika te pridonijeti njihovu općem osobnom i društvenom razvoju

– razviti razumijevanje, zanimanje i poštovanje kultura i jezika drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu

– poticati na međunarodnu suradnju i razmjenu te rad na međunarodnim projektima

3. Razvoj medijske pismenosti

– pronalaziti i razumjeti različite izvore informacija, posebno informacijsko-komunikacijsku tehnologiju te se njima učinkovito koristiti u učenju i komunikaciji

– osposobiti učenike za procjenjivanje pouzdanosti i korisnosti informacija za proučavanje određene teme

4. Poticanje cjeloživotnoga učenja

– pripremiti učenike za život u međunarodnome, višekulturnome i višejezičnom okruženju

– poticati učenike na nastavak učenja talijanskoga jezika te pridonijeti povećanju mogućnosti daljnjega rada, obrazovanja i provođenja slobodnoga vremena

5. Poticanje odgovornosti za vlastito učenje

– osposobiti učenike za preuzimanje odgovornosti za vlastito učenje i napredak

– poticati učenike na samostalan rad i samoprocjenu tijekom procesa učenja, tj. na samoregulirano učenje.

Slika 1: Grafički prikaz organizacije kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja

C. STRUKTURA – DOMENE PREDMETNOGA KURIKULA

Tri su domene predmetnoga kurikula talijanskoga kao stranoga jezika: Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom. Navedene domene proizlaze iz temeljnih kompetencija, konceptualizacije jezično-komunikacijskoga područja i svrhe nastavnoga predmeta Talijanski jezik. Njihova neodvojivost proizlazi iz međuovisnosti talijanskoga jezika i kulture te samostalnosti u učenju kao preduvjeta za cjeloživotni razvoj komunikacijske i međukulturne kompetencije. Sve tri domene čine uravnoteženu strukturu predmetnoga kurikula nastavnoga predmeta i polazište su odgojno-obrazovnih ishoda za sve razrede unutar nastavnoga predmeta Talijanski jezik.

Komunikacijska jezična kompetencija

Komunikacijska jezična kompetencija podrazumijeva učinkovito služenje vlastitim jezičnim repertoarom u skladu s kontekstom i svrhom komunikacijske situacije. Preduvjet za takvu komunikaciju jest sposobnost razumijevanja te sposobnost usmene i pisane razmjene informacija, ideja, misli, osjećaja, stavova i vrijednosti u skladu s različitim kulturnim i društvenim kontekstima, kao i korištenje jezika struke primjerenog jezičnoj razini učenika.

Odgojno-obrazovni ishodi proizišli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na stjecanju znanja o specifičnostima talijanskoga jezika (vokabular i gramatika; stilovi i registri govorenoga i pisanoga stranoga jezika; obilježja verbalne i neverbalne interakcije) i na ovladavanju vještinama upotrebe jezičnoga znanja u komunikacijskome činu (sposobnost slušanja i razumijevanja govorenih poruka; sposobnost govorenja; sposobnost započinjanja, održavanja i okončanja razgovora; sposobnost čitanja, razumijevanja i pisanja tekstova; sposobnost posredovanja). Budući da se učenici od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskom jeziku, važno je da na nastavi stranog jezika pored razvijanja postojećeg znanja općeg jezika učenici postupno ovladaju i jezikom struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika nakon završetka osnovne škole te se preporučuje da se ostvaruju nadopunom kurikula strukovnim modulima Talijanski jezik struke.

Razvojem komunikacijske jezične kompetencije, kao procesa izražavanja vlastitoga identiteta i razumijevanja identiteta sugovornika, potiče se socijalizacija i cjelokupan razvoj svestrane stvaralačke ličnosti učenika. Stjecanjem navedene kompetencije kod učenika se potiče razvoj metajezičnih i metakognitivnih sposobnosti, intelektualna znatiželja, kreativnost i interes za učenje jezika.

Jezično posredovanje (jezična medijacija) složena je jezična djelatnost koja uključuje istovremeno ili naizmjenično jezično primanje (recepciju) i proizvodnju (produkciju). U usmenome jezičnome posredovanju jedna osoba omogućuje komunikaciju među drugim osobama koje ne govore isti jezik. Pismeno ili kombinirano jezično posredovanje podrazumijeva sažimanje ili prevođenje više pisanih ili govorenih tekstova u skladu s kulturološkim obilježjima zemlje ciljnog jezika za potrebe druge osobe.

Učenici se od samog početka školovanja u strukovnoj školi susreću s jezikom struke na hrvatskome jeziku pa je i u nastavi stranoga jezika, pored poučavanja općeg jezika, nužno i poučavanje jezika struke. Ishodi koji će se ostvarivati tijekom poučavanja trebaju biti u funkciji struke svakoga sektora i/ili zanimanja i prilagođavaju se jezičnoj razini učenika stranoga jezika.

Međukulturna komunikacijska kompetencija

Život u višejezičnome i višekulturnome svijetu obvezuje obrazovne sustave na uključivanje razvoja međukulturnosti u program nastave talijanskoga jezika na svim razinama i u svim vrstama obrazovanja kako bi se naglasila važnost razvoja učenikove svijesti o sebi kao pojedincu i društvenome biću zainteresiranome za upoznavanje i učenje o različitosti.

Međukulturna komunikacijska kompetencija podrazumijeva razumijevanje i komuniciranje među govornicima talijanskoga jezika različitoga kulturnoga podrijetla. Ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda unutar ove domene učenik postaje međukulturno kompetentan što znači da je:

– sposoban razmotriti i usporediti sličnosti i razlike između kultura i jezika

– empatičan, prilagodljiv i otvoren za razumijevanje, prihvaćanje i poštivanje govornika talijanskoga jezika i njihove kulture

– sposoban učinkovito i kontekstu primjereno komunicirati s izvornim i neizvornim govornicima talijanskoga jezika što dovodi do uzajamnog zadovoljstva sugovornika različitih kulturnih identiteta i izgrađivanja skladnih međukulturnih odnosa.

Razvoj međukulturne komunikacijske kompetencije učenika postupno usmjerava k uočavanju i odbacivanju predrasuda, osnažuje ga u sprječavanju diskriminacije i u primjenjivanju učinkovitih postupaka nenasilnoga rješavanja sukoba. Kroz razumijevanje, proširivanje i produbljivanje njihovog pogleda na svijet, učenicima se omogućuje uspješno sudjelovanje u životu i aktivnostima uže i šire zajednice i u digitalnom okruženju te povećava mogućnosti za mobilnost i zapošljavanje kao i aktivno sudjelovanje na međunarodnom tržištu rada.

Samostalnost u ovladavanju jezikom

Učenikovo preuzimanje odgovornosti za učenje jezika ključ je uspješnoga ovladavanja komunikacijskom kompetencijom i preduvjet za cjeloživotni razvoj, kako za talijanski jezik, tako i za druge strane jezike, pa i za materinski jezik.

Stoga se odgojno-obrazovnim ishodima proizašlima iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom naglašava učenikov afektivni i kognitivni razvoj te njegova uloga u procesu učenja jezika koja obuhvaća:

– sposobnost svjesne, fleksibilne i učinkovite primjene strategija učenja i korištenja jezika koje učeniku pomažu unaprijediti proces ovladavanja talijanskim jezikom

– razvoj medijske pismenosti te komunikacijskih i prezentacijskih vještina.

Samostalan učenik planira, organizira, prati i vrednuje svoje učenje, razvija motivaciju i ustrajan je i pozitivan u učenju i radu što mu omogućuje uspješno ostvarivanje ciljeva i zadovoljavanje potreba. Samostalan učenik informacije pronalazi, odabire, vrednuje te se njima učinkovito služi na temelju različitih izvora i medija te stalno unaprjeđuje svoje komunikacijske i prezentacijske vještine. Preuzimanjem aktivne uloge u procesu učenja učenik razvija samopouzdanje i samopoštovanje te stvara temelje za cjeloživotno učenje.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE USVOJENOSTI PO RAZREDIMA I DOMENAMA

Domene Komunikacijska jezična kompetencija, Međukulturna komunikacijska kompetencija i Samostalnost u ovladavanju jezikom sastavni su dijelovi kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik i čine jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu čiji se odgojno-obrazovni ishodi međusobno prožimaju i nadopunjuju. U svakoj se domeni uz odgojno-obrazovne ishode navodi i razrada ishoda. Ishodi se kumulativno razvijaju po razredima: viši razredi uključuju i ishode prethodnih razreda. Kurikulom predložena razrada ishoda nije iscrpna te je nastavnik nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. U svim je domenama i razredima razrada ishoda primjerena dobi učenika. Uz odgojno-obrazovne ishode navedeni su sadržaji i preporuke za ostvarivanje ishoda izraženi na razini razreda. Sadržaji uključuju preporučene teme, preporučene jezične strukture te jezično-komunikacijske funkcije, a metodičke preporuke donose smjernice za poučavanje. Jezični sadržaji nisu propisani, nego su isključivo na razini preporuke; leksički se sadržaji biraju primjereno kognitivnomu i afektivnomu stupnju razvoja učenika te vodeći računa o povezanosti s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama, a gramatičke strukture proizlaze iz preporučenih funkcija te se biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Jezični se sadržaji (leksičke i gramatičke strukture) ciklički ponavljaju i nadograđuju po razredima, a viši razredi uključuju strukture iz prethodnih razreda.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj razine usvojenosti »dobar« koja služi za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda. Odgojno-obrazovni ishodi, razrada ishoda, sadržaji, preporuke te razina usvojenosti »dobar« određenoga odgojno-obrazovnog ishoda na kraju razreda nalaze se u predmetnom kurikulu.

Razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda ne predstavljaju školske ocjene, već se njima određuje opseg i dubina znanja, stupanj razvijenosti vještina i usvojenosti stavova.

Ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija podijeljeni su prema receptivnim i produktivnim jezičnim djelatnostima, a razvojnost od nižih k višim razredima ostvaruje se povećanjem složenosti i dužine tekstova koje učenik razumije i proizvodi. Tekst podrazumijeva sve proizvode jezične uporabe – govoreni, pisani, vizualni i multimodalni. Multimodalni tekstovi kombiniraju jezik s drugim sustavima komuniciranja kao što su tiskani ili digitalni tekst, vizualna pomagala te zvučna ili govorena riječ.

Ovisno o godini učenja i poučavanja jezika, tekstovi se razlikuju po dužini i složenosti. Broj riječi koji definira dužinu teksta razlikuje se u receptivnim i produktivnim djelatnostima.

U djelatnostima slušanja i čitanja vrlo kratki tekst broji do 100 riječi, kratki tekst između 100 i 200 riječi, srednje dugi tekst između 200 i 400 riječi, a dugi tekst više od 400 riječi. U djelatnostima govorenja i pisanja vrlo kratki tekst broji do 60 riječi, kratki tekst između 60 i 100 riječi, srednje dugi tekst između 100 i 250 riječi, a dugi tekst više od 250 riječi.

 
Vrlo kratak tekstKratak tekstSrednje dugi tekstDugi tekst
Slušanje i čitanjedo 100 riječi100 – 200 riječi200 – 400 riječiviše od
400 riječi
Govorenje i pisanjedo 60 riječi60 – 100 riječi100 – 250 riječiviše od
250 riječi

Složenost teksta ovisi o kvantitativnim i kvalitativnim pokazateljima složenosti i učenikovu poznavanju teme teksta, posebno kad je riječ o stručnim tekstovima s obzirom na prethodno predznanje koje je potrebno da bi se mogao učiti jezik struke na stranom jeziku jer je minimalna razina općeg jezika potrebna za praćenje jezika struke A2, odnosno nastavak učenja stranog jezika koji su učenici učili u osnovnoj školi. Kvantitativni pokazatelji složenosti odnose se na obilježja riječi i rečenica poput duljine, učestalosti i složenosti, a kvalitativni pokazatelji na vrstu teksta, složenost izloženih ideja, stil autora i način na koji je tekst strukturiran i predstavljen. Budući da su učenikova prethodna znanja o temi treći čimbenik o kojem ovisi složenost teksta, procjena složenosti u konačnici ovisi o osobnoj procjeni nastavnika. Po složenosti tekstovi se dijele na: vrlo jednostavne, jednostavne, srednje složene, složene.

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija podijeljeni su u tri međusobno povezane komponente: znanja (kulturno specifična i općenita znanja o kulturi), vještine (interpretacija kulturno uvjetovanih sadržaja te interakcija u međukulturnim kontaktima) i stavovi (znatiželja, otvorenost, spremnost na prevladavanje stereotipa i predrasuda). Ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija, povezani s trećom komponentom – stavovi i vrijednosti, ne mogu se vrednovati po razinama usvojenosti jer su dio osobnoga iskustva i osjećanja svakoga pojedinog učenika. Leksički sadržaji povezani s domenom Međukulturna komunikacijska kompetencija prisutni su u svim odgojno-obrazovnim ishodima, stoga u razradi ishoda i u sadržajima za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda nisu detaljno navedeni leksički sadržaji povezani s međukulturnom tematikom, nego se način ostvarivanja istih ishoda stavlja na izbor stručnoj procjeni nastavnika ovisno o interesima i razvojnoj dobi učenika. Aktivnosti povezane s razradom ishoda po potrebi se mogu provesti i na materinskome jeziku, ovisno o učenikovoj razini znanja stranoga jezika.

Ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom podijeljeni su u tri područja – razvijanje pozitivnoga stava, razvijanje samopouzdanja u uporabi jezika te kritičkoga mišljenja, medijska pismenost te strategije učenja jezika. Strategije učenja složena su kategorija postupaka, razmišljanja i oblika ponašanja i pripadaju skupini individualnih čimbenika u učenju stranoga jezika. Neki učenici vjerojatno će biti uspješni i zahvaljujući primjeni manjega broja strategija, ali odabranih u skladu s njihovim osobnim karakteristikama i procjenom njihove učinkovitosti. S obzirom na to da se radi o individualnome čimbeniku, strategije učenja mogu se poučavati, ali se ne može mjeriti razina njihove usvojenosti, već samo učinkovitost njihove primjene u skladu s karakteristikama pojedinoga učenika.

Slika 2: Prikaz zastupljenosti domena u kurikulu nastavnoga predmeta Talijanski jezik u svim godinama učenja

Sve tri domene kurikula nastavnoga predmeta Talijanski jezik imaju jednaku postotnu zastupljenost u svim godinama učenja i poučavanja.

Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda u kurikulu prikazan je u tablici 1.

Tablica 1. Tumač oznaka odgojno-obrazovnih ishoda

TJTalijanski jezik
SSŠSrednja strukovna škola
A.Domena Komunikacijska jezična kompetencija
B.Domena Međukulturna komunikacijska kompetencija
C.Domena Samostalnost u ovladavanju jezikom
1.1.Oznaka razreda. Oznaka rednog broja ishoda.

Primjer označavanja ishoda

SSŠ TJ B.2.3.

Srednja strukovna škola, Talijanski jezik, domena Međukulturna komunikacijska kompetencija, drugi razred, treći ishod

Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.1.1.

Razumije srednje dug i jednostavan tekst.

Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i jednostavan slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.

Razlikuje slijed događaja u vremenu.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.

Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.

Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.

Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

TJ SSŠ A.1.2.

Govori srednje dug i jednostavan tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.

Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.

Oblikuje i govori jednostavne tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.

TJ SSŠ A.1.3.

Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.

Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.

TJ SSŠ A.1.4.

Piše srednje dug i jednostavan tekst.

Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja uz predložak i smjernice.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova.

Uz povremenu pomoć piše različite vrste jednostavnih tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.

TJ SSŠ A.1.5.

Posreduje temeljne koncepte i vrlo jednostavne tekstove.

Objašnjava značenje temeljnih neprevodivih općih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više vrlo jednostavnih jasno strukturiranih općih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.

Uz čestu pomoć posreduje temeljne opće koncepte te vrlo jednostavne opće tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; zdrav život; okoliš i ekologija; obrazovanje i svijet rada)

– teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– uporaba i izostavljanje određenog člana u kontekstima učestale uporabe

– posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica učestale uporabe

– nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe

– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju

– ponavljanje glavnih i rednih brojeva

– indicativo presente pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola

– indicativo futuro semplice pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola

– indicativo passato prossimo pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom u kontekstima učestale uporabe

– uporaba vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.1.1.

Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.

Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.

Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.

Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.

TJ SSŠ B.1.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u nekim nepoznatim situacijama.

Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, Skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).

Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.

Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.

TJ SSŠ B.1.3.

Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.

Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih oblika različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.1.1.

Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.

Spontano iznosi vlastite stavove uz jednostavnu argumentaciju.

Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.

Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.1.2.

Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Prikuplja i odabire ključne informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.

Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.

Uglavnom samostalno odabire i kritički propituje informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.1.3.

Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.2.1.

Razumije srednje dug i srednje složen tekst.

Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.

Razlikuje slijed događaja u vremenu.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.

Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje i razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

TJ SSŠ A.2.2.

Govori srednje dug i srednje složen tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o poznatim temama.

Priprema i drži izlaganja poznate tematike uz predložak i smjernice.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći preporučene jezične strukture. Uz povremenu pomoć drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način.

TJ SSŠ A.2.3.

Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugoga i srednje složenog razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.

Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Uz povremenu pomoć sudjeluje u različitim oblicima jednostavne govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture.

TJ SSŠ A.2.4.

Piše srednje dug i srednje složen tekst.

Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći jednostavna kohezivna sredstva.

Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.

Uz povremenu pomoć piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći preporučene jezične strukture i jednostavna kohezivna sredstva.

TJ SSŠ A.2.5.

Posreduje jednostavne koncepte i tekstove.

Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih općih i temeljnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih jednostavnih općih i/ili vrlo jednostavnih stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i poznatim temama.

Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i temeljne stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i poznatim temama.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; obrazovanje i svijet rada; zdrav život; okoliš i ekologija)

– teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– oblici i uporaba partitivnog člana

– posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica i pridjeva

– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu u kontekstima učestale uporabe

– odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)

– stupnjevanje pridjeva (pravilni i učestali nepravilni oblici komparativa i superlativa)

– indicativo imperfetto pravilnih, povratnih i učestalih nepravilnih glagola

– kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo

– condizionale presente pravilnih i učestalih nepravilnih glagola

– pravilni i učestali nepravilni oblici imperativa u neformalnom kontekstu (imperativo diretto)

– učestali prilozi načina, vremena i mjesta i njihovo mjesto u rečenici

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s određenim članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)

Jezične strukture ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakom razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.2.1.

Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.

Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).

Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.

Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.

TJ SSŠ B.2.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, Skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).

Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u jednostavnim formalnim i neformalnim situacijama.

Koristi jednostavne strategije za rješavanje nesporazuma.

Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.

TJ SSŠ B.2.3.

Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.

Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazor.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih obrazaca.

Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti.

Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.2.1.

Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.

Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl.

Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.

Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.2.2.

Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.

Prepoznaje i analizira različite vrste tekstova, uočava njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.

Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Uglavnom samostalno odabire, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.2.3.

Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.

Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.



Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.1., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.3.1.

Razumije srednje dug i srednje složen tekst.

Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Analizira glavnu poruku, ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.

Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

Uz povremenu pomoć razumije i analizira tekst i glavnu poruku te neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke. Uz povremena odstupanja analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

TJ SSŠ A.3.2.

Govori srednje dug i srednje složen tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.

Samostalno priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Sudjeluje u srednje dugim vođenim i improviziranim dijalozima.

Sudjeluje u različitim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.

Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.

TJ SSŠ A.3.4.

Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.

Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.

Samostalno primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama.

Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.

TJ SSŠ A.3.5.

Posreduje složenije koncepte i tekstove.

Objašnjava značenje složenijih neprevodivih općih i jednostavnih stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih složenijih općih i/ili jednostavnih stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.

Uz čestu pomoć posreduje složenije opće i jednostavne stručne koncepte te složenije opće i jednostavne tekstove povezane s poznatim temama.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; obrazovanje i svijet rada; zdrav život; okoliš i ekologija)

– teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– pokazne i upitne zamjenice

– uporaba priložnih oznaka ci i ne, razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne

– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim

– odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)

– ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina

– indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– congiuntivo presente i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.

– bezlične konstrukcije – si passivante

– stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...) i suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...).

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.3.1.

Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i talijanske kulture.

Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).

Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.

Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.

TJ SSŠ B.3.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u srednje složenim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.

Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

TJ SSŠ B.3.3.

Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.

Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.

Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.3.1.

Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.

Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.3.2.

Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.

Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.

Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.3.3.

Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.

Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Uglavnom samostalno stvara i kombinira različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Razvijanje samopouzdanja, usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Talijanski jezik, 1. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.1.1.

Razumije srednje dug i srednje složen tekst.

Razumije i analizira prilagođeni i autentični srednje dug i srednje složen slušani, pisani i audiovizualni tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga i općega interesa.

Razlikuje slijed događaja u vremenu.

Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.

Globalno razumije kratke i jednostavne tekstove karakteristične za njegovu struku.

Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.

Predviđa značenje nepoznatih riječi ili izraza na temelju konteksta ili prethodnog znanja.

Prepoznaje osnovna i implicitna značenja i poruke u tekstu.

Prepoznaje i razlikuje obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Analizira tekst i glavnu poruku, pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i razlikuje neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.

TJ SSŠ A.1.2.

Govori srednje dug i jednostavan tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i jednostavan tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Prepričava srednje dug i jednostavan tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori kratke i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.

Priprema i drži izlaganja poznate tematike.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.

TJ SSŠ A.1.3.

Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i jednostavnog razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i jednostavne govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Razmjenjuje informacije u kratkim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Sudjeluje u srednje dugim vođenim i kratkim improviziranim dijalozima.

Sudjeluje u jednostavnim formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura.

TJ SSŠ A.1.4.

Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst.

Piše srednje dug i jednostavan strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Piše kratke i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.

Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.

TJ SSŠ A.1.5.

Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.

Objašnjava značenje vrlo jednostavnih neprevodivih općih i stručnih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više jasno strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.

Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te vrlo jednostavne opće i stručne tekstove povezane s osobnim iskustvima i temama od neposrednog interesa.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; zdrav život; okoliš i ekologija; obrazovanje i svijet rada)

– teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– uporaba i izostavljanje određenog člana

– posebnosti u rodu i tvorbi množine imenica (imenice s jednim oblikom za oba roda, imenice s različitim oblikom za muški i ženski rod, imenice s nepravilnom množinom itd.)

– nenaglašeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu i dativu

– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim

– odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)

– stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa

– relativna i apsolutna uporaba glagolskog vremena indicativo presente

– indicativo imperfetto pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– kontekst uporabe glagolskih vremena indicativo imperfetto i passato prossimo

– indicativo futuro semplice pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– konstrukcija stare + infinito

– pogodbene rečenice prvog tipa (periodo ipotetico della realtà) – učestali prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...) i uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...)

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki – oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.1.1.

Razlikuje i opisuje činjenice o talijanskoj kulturi te ih primjenjuje u novome kontekstu.

Uočava sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima.

Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.

Uglavnom samostalno uočava i obrazlaže sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.

TJ SSŠ B.1.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te iskušava nove obrasce u ponekim nepoznatim situacijama.

Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, Skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).

Sudjeluje u jednostavnim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Koristi strategije za rješavanje svih nesporazuma.

Uglavnom primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama. Uz povremene pogreške prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama i koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma.

TJ SSŠ B.1.3.

Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.

Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja oblika različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.1.1.

Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika.

Spontano iznosi vlastite stavove uz argumentaciju.

Kritički pristupa različitim idejama, stavovima i vrijednostima.

Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.1.2.

Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Prikuplja i odabire ključne informacije iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Kritički analizira i propituje informacije i sadržaje iz različitih tekstova i izvora.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Priprema i drži izlaganja iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa.

Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.1.3.

Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Povremeno primjenjuje različite strategije učenja i uporabe jezika. Uglavnom uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Razvijanje samopouzdanja, odabir različitih vrsta izvora informacija te primjena složenijih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Talijanski jezik, 2. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.2.1.

Razumije srednje dug i srednje složen tekst.

Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih srednje dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Razlikuje slijed događaja u vremenu.

Prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima. Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom.

Razumije jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Primjenjuje odgovarajuće strategije čitanja i slušanja.

Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

Prepoznaje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Analizira tekst i glavnu poruku te pronalazi i analizira neke ključne i specifične informacije. Uglavnom prepoznaje jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke i implicitne poruke. Primjenjuje neke strategije za slušanje i čitanje te uglavnom predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza. Prepoznaje i analizira neka temeljna obilježja različitih funkcionalnih stilova.

TJ SSŠ A.2.2.

Govori srednje dug i srednje složen tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Prepričava srednje dug i srednje složen tekst koristeći se poznatim rječnikom i prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i jednostavne tekstove povezane s njegovom strukom. Upotrebljava jednostavne leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Izražava vlastito mišljenje na jednostavan i organiziran način te iznosi ideje i stavove o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.

Priprema i drži izlaganja poznate tematike.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju.

TJ SSŠ A.2.3.

Sudjeluje u različitim oblicima srednje dugog i srednje složenog razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije povezane s temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa. Postavlja pitanja i odgovara na pitanja koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i jednostavnim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Sudjeluje u srednje dugom vođenom i improviziranom razgovoru.

Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura.

TJ SSŠ A.2.4.

Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.

Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Piše srednje duge i jednostavne tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom. Koristi se jednostavnim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke. Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva. Primjenjuje neformalni stil pisanja tekstova i formalni stil uz predložak i smjernice. Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

Uglavnom samostalno piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.

TJ SSŠ A.2.5.

Posreduje jednostavne koncepte i vrlo jednostavne stručne tekstove.

Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Odabire i prenosi relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.

Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i vrlo jednostavne stručne tekstove povezane s poznatim temama.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; obrazovanje i svijet rada; zdrav život; okoliš i ekologija)

– teme povezane sa strukom

Preporučene jezične strukture:

– uporaba partitivnog člana

– pokazne i upitne zamjenice

– uporaba priložnih oznaka ci i ne i razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene zamjenice ci i ne

– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica u akuzativu i dativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje s participom prošlim

– odnosne zamjenice (che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…)

– stupnjevanje pridjeva, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa

– ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi prethodno obrađenih glagolskih vremena i načina

– condizionale presente pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– indicativo futuro anteriore pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– congiuntivo presente i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.

– bezlične konstrukcije – si passivante

– stupnjevanje priloga, pravilni i nepravilni oblici komparativa i superlativa

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...) i suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...).

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nada i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.). Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ B.2.1. Obrazlaže bitna obilježja talijanske kulture i uočava kulturološke uvjetovanosti.

Uočava i analizira sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).

Uočava kulturološku i društvenu uvjetovanost komunikacijskih obrazaca u hrvatskom i talijanskom jeziku.

Uspoređuje život mladih, njihov svakodnevni život i običaje te školski sustav u Italiji s onima u vlastitoj zemlji.

Uglavnom uočava i analizira sličnosti i razlike između vlastite i talijanske kulture te neke kulturološki i društveno uvjetovane komunikacijske obrasce.

TJ SSŠ B.2.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagođava obrasce vlastitoga ponašanja u nepoznatim situacijama.

Uočava važnost prikladne i učinkovite jezične interakcije u različitim međukulturnim situacijama (razgovor uživo, Skype, chat, telefonski razgovor, sms, e-mail).

Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika. Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji. Koristi strategije za rješavanje nesporazuma. Primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Uz manja odstupanja primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama i prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama. Koristi neke strategije za rješavanje nesporazuma i uglavnom uspješno primjenjuje uobičajene komunikacijske konvencije.

TJ SSŠ B.2.3.

Uočava i analizira kulturne raznolikosti i različitosti u svjetonazoru te objašnjava važnost promicanja uključivosti i tolerancije.

Uočava, analizira i opisuje različite oblike i aspekte kulturne raznolikosti i kulturološki uvjetovanih različitosti u svjetonazoru.

Opisuje osobne stavove i vrijednosti te prepoznaje njihov utjecaj na poimanje drugih kultura i kulturnih skupina.

Uočava i opisuje važnost promicanja kulture uključivosti i tolerancije s ciljem prevladavanja svih vrsta različitosti.

Promiče vrijednosti prijateljstva, suradnje, solidarnosti, altruizma.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda
TJ SSŠ C.2.1. Razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika argumentirajući vlastite stavove.Iznosi i argumentira vlastite stavove u izlaganjima, istraživačkim projektima i sl. Nastavlja razvijati kritičko mišljenje te otvorenost prema različitim idejama, stavovima i vrijednostima.Uz povremenu pomoć argumentira vlastite stavove i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.2.2.

Prikuplja, odabire i kritički procjenjuje informacije iz različitih izvora.

Razvija sposobnost tumačenja i razlikovanja informacija/poruka iz različitih vrsta tekstova kao i razlikovanja različitih vrsta izvora iz područja osobnoga, općega ili stručnoga interesa. Prepoznaje i kritički analizira različite vrste tekstova, njihovu svrhu, ciljanu publiku i namjeru autora.

Sažima i parafrazira informacije prikupljene iz različitih izvora u skladu s dostignutom razinom komunikacijske kompetencije.

Priprema i izlaže prezentacije, izlaganja i istraživačke projekte na odabranu temu.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Uglavnom samostalno odabire, kritički propituje, sažima i parafrazira informacije iz različitih vrsta tekstova. Priprema i drži izlaganje uz manje greške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.2.3.

Primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama. Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika. Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu. Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera. Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Razvijanje samopouzdanja, prikupljanje i kritičko procjenjivanje informacija iz različitih izvora te primjena složenih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Talijanski jezik, 3. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.3.1.

Razumije dug i srednje složen tekst.

Razumije i analizira različite vrste prilagođenih i autentičnih slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i srednje složenih tekstova na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa.

Globalno, selektivno i detaljno razumije srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Razumije leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvene jeziku struke.

Izvodi i vrednuje zaključke o složenijim odnosima među informacijama iz slušanoga, pročitanoga i vizualnoga sadržaja.

Uglavnom samostalno razumije i analizira različite vrste tekstova i informacija općeg i strukovnog sadržaja te preporučene jezične strukture. Prepoznaje implicitna značenja i uglavnom samostalno analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Analizira glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije te ih primjenjuje u novonastaloj situaciji primjerenoj razvojnoj dobi i vlastitim interesima.

Razlikuje i analizira obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Prepoznaje implicitno značenje te na temelju konteksta ili prijašnjeg znanja predviđa značenje nepoznatih riječi i izraza.

TJ SSŠ A.3.2.

Govori srednje dug i srednje složen tekst.

Planira, oblikuje i govori srednje dug i srednje složen tekst na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori srednje duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava leksičke strukture srednje razine složenosti svojstvene jeziku struke.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.

Priprema i drži izlaganja poznate tematike na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ A.3.3.

Sudjeluje u različitim srednje dugim i srednje složenim oblicima razgovora.

Sudjeluje u oblicima srednje duge i srednje složene govorne interakcije na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Razmjenjuje informacije u srednje dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.

Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama rješavanja nesporazuma.

Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.

TJ SSŠ A.3.4.

Piše srednje dug i srednje složen strukturiran tekst.

Piše srednje dug i srednje složen tekst uz smjernice na teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Piše srednje duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom, oblikom i funkcionalnim stilom.

Koristi se leksičkim strukturama srednje razine složenosti svojstvenima jeziku struke.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći odgovarajuća kohezivna sredstva.

Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih tekstnih obilježja u skladu s vrstom teksta i željenim učinkom na primatelja.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.

Razlikuje i samostalno primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova na temelju predloška.

Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava.

TJ SSŠ A.3.5.

Posreduje jednostavne koncepte i jednostavne stručne tekstove te posreduje u neformalnim komunikacijskim situacijama.

Objašnjava značenje jednostavnih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova povezanih s poznatim temama.

Djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

Uz čestu pomoć posreduje jednostavne opće i stručne koncepte te jednostavne opće i stručne tekstove povezane s poznatim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički se sadržaji odabiru primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju se sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; obrazovanje i svijet rada; zdrav život; okoliš i ekologija)

– teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– proširivanje znanja o uporabi i izostavljanju određenog člana

– proširivanje znanja o tvorbi jednine i množine imenica (imenice singularia i pluralia tantum, imenice s različitim značenjima u jednini i množini itd.)

– združeni oblici nenaglašenih zamjenica u dativu i akuzativu s glagolima učestale uporabe (andarsene, farcela, prendersela...) te uz imperativ, gerundiv i infinitiv (prendimelo, portagliela, portandogliela, portarglieli...)

– aggettivo indefinito (qualcuno/a, qualunque, qualsisasi...) i aggettivo interrogativo (che, quanto, quale...)

– indicativo trapassato prossimo pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola

– ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima

– proširivanje znanja o tvorbi i uporabi imperativa (imperativo diretto e indiretto)

– congiuntivo imperfetto i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.

– pogodbene rečenice prvog i drugog tipa (periodo ipotetico della realtà e della possibilità)

– pasiv uz glagole essere i venire

– bezlične konstrukcije – si passivante

– mjesni, načinski, količinski i vremenski prilozi i njihov položaj u složenim glagolskim vremenima

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...), suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...), zaključnih konektora (allora, perciò, pertanto, quindi, insomma...), aditivnih konektora (e, anche, inoltre...).

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje želja, namjera, planova, nadanja i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji nastavnoga predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.3.1.

Izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između vlastite i

talijanske kulture.

Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).

Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.

Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.

TJ SSŠ B.3.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Koristi odgovarajuće strategije za rješavanje nesporazuma u komunikaciji.

Primjenjuje neke obrasce ponašanja i strategije za rješavanje

nesporazuma u složenijim komunikacijskim situacijama. Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

TJ SSŠ B.3.3.

Prihvaća različitosti te odgovorno sudjeluje u pitanjima bitnima za jezičnu i kulturnu zajednicu.

Iznosi stav o jednakosti svih kultura i svjetonazora te o vrijednosti kulturne raznolikosti.

Uvažava različita kulturna gledišta i primjenjuje ih pri izvođenju zaključaka o vlastitoj kulturi i drugim kulturama.

Preispituje vlastite i tuđe pretpostavke i mišljenja s ciljem prihvaćanja svih oblika različitosti.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.3.1.

Postiže samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika te uspoređuje i kritički razlikuje ideje, stavove i vrijednosti.

Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.3.2.

Tumači i uspoređuje informacije iz različitih izvora.

Tumači, razlikuje i kritički interpretira informacije/poruke iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Samostalno priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte.

Uz manje pogreške interpretira i uspoređuje informacije iz različitih izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.3.3.

Kombinira i vrednuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Odabire, primjenjuje i kombinira odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastiti proces učenja jezika.

Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Sudjeluje u oblicima suradničkog učenja i vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Uglavnom samostalno primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrijednosti, interpretiranje i uspoređivanje informacija iz različitih izvora te kombiniranje i vrednovanje različitih strategija učenja, oblika samoprocjene i međusobne procjene ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.




Talijanski jezik, 4. razred, razina 4.2., 4 CSVET-a

A. KOMUNIKACIJSKA JEZIČNA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ A.4.1.

Razumije dug i složen tekst.

Analizira i kritički procjenjuje različite vrste prilagođenih i autentičnih, slušanih, pisanih i audiovizualnih dugih i složenih tekstova na različite teme općeg i strukovnog interesa.

Razumije složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Analizira strukturna obilježja tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova i oblika i iz različitih izvora.

Kritički vrednuje informacije i ideje.

Predviđa sadržaj na temelju ustroja teksta i procjenjuje kako karakteristike teksta utječu na čitatelja i na koji se način ostvaruje namjena teksta.

Uglavnom samostalno analizira i kritički procjenjuje različite vrste tekstova te uz povremena odstupanja predviđa, analizira i vrednuje sadržaj tekstnih vrsta različitih funkcionalnih stilova.

TJ SSŠ A.4.2.

Govori dug i srednje složen tekst.

Planira, oblikuje i govori dug i srednje složen tekst na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Planira, oblikuje i govori duge i srednje složene tekstove povezane s njegovom strukom.

Upotrebljava složenije leksičke strukture svojstvene jeziku struke.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju te se kritički osvrće na sadržaje iz različitih izvora.

Priprema i drži izlaganja na jasan i strukturiran način uz odgovarajuću argumentaciju.

Oblikuje i govori tekstove općeg i strukovnog sadržaja uz manje pogreške koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura. Uglavnom samostalno drži izlaganje i izražava vlastito mišljenje uz odgovarajuću argumentaciju uz manje pogreške koje ne ometaju razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ A.4.3.

Sudjeluje u dugim i srednje složenim oblicima razgovora.

Sudjeluje u oblicima duge i srednje složene govorne interakcije o različitim temama koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Razmjenjuje informacije u dugim i srednje složenim razgovorima karakterističnima za njegovu struku.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Govori u skladu s govornom ulogom poštujući strukturna obilježja različitih funkcionalnih stilova.

Sudjeluje u formalnim i neformalnim oblicima govorne interakcije.

Samostalno započinje, prati, održava i završava razgovor koristeći se prikladnim strategijama za rješavanje nesporazuma.

Uglavnom samostalno sudjeluje u različitim oblicima govorne interakcije općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i neke strategije za rješavanje nesporazuma.

TJ SSŠ A.4.4.

Piše dug i srednje složen tekst.

Piše dug i srednje složen tekst uz smjernice na različite teme koristeći se prikladnim morfosintaktičkim strukturama.

Piše duge i srednje složene tekstove strukovnoga sadržaja u skladu s određenom strukturom i funkcionalnim stilom.

Koristi se složenijim leksičkim strukturama svojstvenima jeziku struke.

Uglavnom samostalno planira, organizira i piše različite vrste tekstova općeg i strukovnog sadržaja koristeći dovoljan raspon preporučenih jezičnih struktura i kohezivnih sredstava. Uz pogreške koje ne utječu na razumijevanje obrazlaže i argumentira vlastita stajališta.

Smisleno povezuje pojedine dijelove unutar teksta koristeći raznovrsna kohezivna sredstva.

Planira, organizira i uređuje tekst te prati i vrednuje ostvarenost traženih obilježja u skladu sa svrhom teksta i željenim učinkom na primatelja.

Objašnjava i obrazlaže svoje mišljenje, slaganje ili neslaganje o različitim temama uz odgovarajuću argumentaciju.

Primjenjuje neformalni i formalni stil pisanja tekstova.

TJ SSŠ A.4.5.

Posreduje srednje složene koncepte i srednje složene stručne tekstove te posreduje u formalnim komunikacijskim situacijama.

Objašnjava značenje srednje složenih neprevodivih koncepata vodeći računa o kulturnim posebnostima jezika.

Sažima i preoblikuje relevantne informacije iz jednog ili više strukturiranih općih i/ili stručnih tekstova o različitim temama.

Djeluje kao posrednik u formalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

Uz čestu pomoć posreduje srednje složene opće i stručne koncepte te srednje složene opće i stručne tekstove o različitim temama te uz čestu pomoć djeluje kao posrednik u neformalnim komunikacijskim situacijama među govornicima različitih kulturnih identiteta.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Leksički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede, a usklađuju sa željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili profesionalnim putovima.

Preporučene teme:

– teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili općega interesa (osobni identitet; svakodnevica; društveni život; zemlje, nacionalnosti i jezici; znanost, umjetnost, tehnologija i mediji; obrazovanje i svijet rada; zdrav život; okoliš i ekologija)

– teme povezane sa strukom.

Preporučene jezične strukture:

– ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi upitnih, pokaznih i odnosnih zamjenica

– ponavljanje i proširivanje znanja o uporabi združenih oblika osobnih zamjenica u dativu i akuzativu

– ponavljanje i proširivanje znanja o prethodno obrađenim glagolskim vremenima i načinima

– indicativo passato remoto

– congiuntivo trapassato i njegova uporaba za izricanje osobnog mišljenja, nada, dvojbi, sumnji i strahova uz glagole credere, pensare, sperare, dubitare, temere i dr.

– condizionale passato

– pogodbene rečenice trećeg tipa (periodo ipotetico dell’irrealtà)

– upravni i neupravni govor

– pasiv

– gerundiv u uzročnim, pogodbenim, vremenskim, načinskim i dopusnim rečenicama

– prijedlozi i prijedlozi spojeni s članom

– uporaba objasnidbenih konektora (cioè, infatti, per esempio, in altre parole, in sintesi...), vremenskih konektora (mentre, prima, ora/adesso, dopo, successivamente...), uzročnih konektora (perciò, siccome, poiché, perché, quindi, dunque...), suprotnih konektora (ma, invece, tuttavia, al contrario, tuttavia, eppure, anzi, però...), zaključnih konektora (allora, perciò, pertanto, quindi, insomma...), aditivnih konektora (e, anche, inoltre...) i modifikatora (fortunatamente, purtroppo, in altre parole, ovviamente...).

Jezične strukture se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodne razrede i/ili cikluse osnovne škole. Navedeni sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda su preporuka, a nastavnik odlučuje o broju, odabiru i rasporedu tema i jezičnih sredstava u nastavnoj godini. Budući da se u svakome razredu svi sadržaji proširuju i produbljuju, nastavnik može sam odrediti koje će sadržaje prenijeti u sljedeći razred ili koje će proširiti iz prethodnog razreda. Usvajanje preporučenih jezičnih struktura u službi je ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija i čini jednu od sastavnica vrednovanja ostvarenosti ishoda jezičnih djelatnosti: slušanje s razumijevanjem, čitanje s razumijevanjem, govorenje i pisanje.

Jezično-komunikacijske funkcije:

– izražavanje nadanja, želja, namjera, planova i dvojbi

– izražavanje mišljenja

– opisivanje vremenskih (prošlost, sadašnjost i budućnost), prostornih i logičkih odnosa

– izražavanje slaganja i neslaganja

– izricanje pretpostavki

– oblikovanje i iznošenje argumenata

– sustavno izlaganje

– izražavanje apstraktnih ideja

– sudjelovanje u diskusiji.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Pristup učenju i poučavanju je kognitivan. Svi novi sadržaji usvajaju se integrirano u kontekstu, induktivno i deduktivno, uz uporabu metajezika koji je primjeren dobi, razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih djelatnosti u komunikacijskome kontekstu. Preporuča se uključivanje učenika u kreativne i smislene komunikacijske zadatke koji reflektiraju situacije iz stvarnoga života. Kroz primjenu različitih metoda i medija nastavnici trebaju osigurati uvjete u kojima će učenici biti izloženi bogatom jezičnom unosu kako bi se potaknuo proces implicitnoga učenja, a po potrebi će se primjenom eksplicitnih tehnika poučavanja usredotočiti na ciljne jezične strukture kako bi kod učenika potaknuli procese svjesnog i organiziranog učenja. Nastava se u načelu odvija na talijanskome jeziku, a materinskim i drugim jezicima i jezičnim varijetetima koristi se za usporedbu i za olakšavanje prijenosa znanja i jezičnih prijenosa.

Nastavnik odabire i izrađuje nastavne materijale i koristi se nastavnim materijalima iz odgovarajućih izvora u skladu s planiranim aktivnostima koje su usmjerene ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda, vodeći računa o razvojnoj dobi, razini ovladanosti jezikom te interesima i potrebama učenika. To uključuje i materijale za integrirano učenje jezika i sadržaja čime se sadržaji predmeta Talijanski jezik povezuju sa sadržajima drugih područja i predmeta i na taj se način potiče multidisciplinarnost.

Preporučene vrste tekstova: prilagođeni monološki i dijaloški usmeni i pisani tekstovi primjereni uzrastu, iskustvu, jezičnom razvoju i struci učenika te primjerene duljine (obavijesti, poruke, upute, upozorenja, osobna pisma, dnevnički zapisi, članci, sažetci, intervjui, razgovori i rasprave, izlaganja, obrasci, izvještaji, referati, kratki literarni tekstovi, reportaže, vijesti, biografije, reklamne poruke, pjesme, stripovi, književni tekstovi itd.).

Pri odabiru općih i/ili stručnih tekstova valja voditi računa o potrebama i specifičnostima pojedinog zanimanja i u skladu s tim posebnu pozornost posvetiti razvoju odgovarajućih jezičnih djelatnosti. Primjerice, kod zanimanja koja se uglavnom služe govornom komunikacijom potiče se učenička djelatnost govorenja dok će se kod zanimanja koja su usredotočena na pisanu korespondenciju naglasak staviti na razvoj jezične djelatnosti pisanja.

U području receptivnih jezičnih vještina učenici su izloženi širem rasponu jezičnih struktura od preporučenih.

B. MEĐUKULTURNA KOMUNIKACIJSKA KOMPETENCIJA
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ B.4.1.

Procjenjuje utjecaj vlastite kulture na doživljavanje stranih kultura.

Uočava, analizira i izvodi zaključke o sličnostima i razlikama između hrvatske i talijanske kulture na različitim planovima (komunikacijski obrasci, vjerovanja, vrijednosti, mimika i gestikulacija, simboli itd.).

Istražuje i kritički komentira činjenice i informacije o talijanskome društvu, aktualnim temama i događajima.

Uglavnom samostalno integrira elemente iz različitih područja u cjelovitu sliku vlastite kulture te uz povremena odstupanja objašnjava sličnosti i različitosti između vlastite kulture i drugih kultura.

TJ SSŠ B.4.2.

Primjenjuje prikladne obrasce ponašanja u poznatim situacijama te prilagodljivo reagira u nepoznatim situacijama.

Sudjeluje u složenijim simuliranim komunikacijskim situacijama ili stvarnim situacijama s govornicima talijanskoga jezika.

Primjenjuje znanja, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije te pokušava riješiti kulturološki uvjetovane nesporazume.

Prilagođava obrasce ponašanja vlastitim potrebama u komunikacijskoj situaciji.

Primjenjuje odgovarajuće komunikacijske konvencije u formalnim i neformalnim situacijama.

Primjenjuje neke obrasce ponašanja, strategije i komunikacijske konvencije za ostvarivanje kvalitetne međukulturne komunikacije.

Uglavnom prilagodljivo reagira u nepoznatim i nerazumljivim situacijama.

TJ SSŠ B.4.3.

Argumentira stav o postojanju jednakih prava usprkos različitosti te različitost procjenjuje kao vrijednost i mogućnost za učenje.

Zalaže se za ravnopravnost i uvažavanje raznolikosti vrijednosnih sustava različitih kultura.

Tumači obilježja talijanske kulture bez donošenja vrijednosnih prosudbi u odnosu na vlastitu ili druge kulture.

Uočava važnost humanističkih vrijednosti kao što su prijateljstvo, suradnja i altruizam.

Iskazuje potrebu da ostvari izravan kontakt s talijanskom kulturom i jezikom.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se na temelju istih jezičnih sadržaja pomoću kojih se ostvaruju odgojno-obrazovni ishodi domene Komunikacijska jezična kompetencija.

PREPORUKE ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Odgojno-obrazovni ishodi domene Međukulturna komunikacijska kompetencija ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Komunikacijska jezična kompetencija.

C. SAMOSTALNOST U OVLADAVANJU JEZIKOM
Odgojno-obrazovni ishodiRazrada ishodaOdgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti »dobar« na kraju razreda

TJ SSŠ C.4.1.

Izražava se sa samopouzdanjem na talijanskome jeziku te kritički prosuđuje različite ideje, stavove i vrijednosti.

Poduzima inicijativu za ostvarivanje kontakta i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave.

Sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava svoja iskustva, osjećaje i vlastito mišljenje.

Samostalno se uključuje i redovito sudjeluje u aktivnostima.

TJ SSŠ C.4.2.

Odabire i vrednuje informacije iz različitih izvora.

Razlikuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Sažima i kritički procjenjuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora.

Koristi se dvojezičnim rječnikom te različitim izvorima znanja na talijanskome jeziku, uključujući i elektroničke medije.

Priprema i izlaže prezentacije i istraživačke projekte u kojima ističe važne informacije te zastupa i obrazlaže svoje stavove.

Uglavnom samostalno uspoređuje, kritički tumači i vrednuje informacije iz različitih vrsta tekstova i izvora. Samostalno izvodi i izlaže prezentacije i istraživačke projekte uz manje pogreške koje ne utječu na razumijevanje prezentiranog sadržaja.

TJ SSŠ C.4.3.

Stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te primjenjuje oblike samoprocjene i međusobne procjene.

Stvara i primjenjuje odgovarajuće strategije učenja jezika u skladu s vlastitim stilom učenja i potrebama.

Samostalno planira, organizira, prati, procjenjuje i vrednuje vlastit proces učenja jezika.

Povezuje nova znanja s prethodno usvojenima i poznate obrasce upotrebljava u novome kontekstu.

Uočava i uspoređuje sličnosti i razlike između hrvatskoga i talijanskoga jezika i drugih jezika koje uči te uočava mogućnost pozitivnog transfera.

Planira i sudjeluje u oblicima suradničkog učenja te vrednuje vlastiti doprinos u aktivnostima i procesima rada skupine.

Pronalazi priliku za upotrebu talijanskoga jezika i izvan nastave.

Uglavnom samostalno stvara i primjenjuje različite strategije učenja talijanskoga jezika te često planira i sudjeluje u svim oblicima učenja i (samo)vrednovanja.

SADRŽAJI ZA OSTVARIVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA

Samopouzdanje te usporedba i kritičko razlikovanje ideja, stavova i vrije