MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1270
Na temelju članka 27. stavka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (»Narodne novine«, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17, 68/18, 98/19, 64/20, 151/22 i 156/23) i članaka 6. i 17. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (»Narodne novine«, broj: 51/00 i 56/00), ministar znanosti, obrazovanja i mladih donosi
ODLUKU
O DONOŠENJU KURIKULA ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ (MODEL C)
I.
Ovom odlukom donosi se kurikul za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
II.
Sastavni dio ove odluke je kurikul za nastavni predmet Talijanski jezik i kultura u osnovnim i srednjim školama u Republici Hrvatskoj (model C).
III.
Ova odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, a primjenjuje se za učenike osnovne i srednje škole od školske godine 2025./2026.
Klasa: 016-01/25-01/00526
Urbroj: 533-07-25-0001
Zagreb, 20. svibnja 2025.
Ministar
prof. dr. sc. Radovan Fuchs, v. r.
KURIKUL ZA NASTAVNI PREDMET TALIJANSKI JEZIK I KULTURA U OSNOVNIM I SREDNJIM ŠKOLAMA U REPUBLICI HRVATSKOJ
(MODEL C)
A. OPIS PREDMETA
Temeljna načela i ciljevi
Model C pojavljuje se kao predmet Talijanski jezik i kultura. Riječ je o predmetu koji obuhvaća talijanski jezik, književnost, povijest, geografiju, glazbenu i likovnu kulturu koji se odnose na Republiku Italiju i Talijansku nacionalnu zajednicu na području povijesnog nastajanja.
Za talijansku nacionalnu manjinu u Republici Hrvatskoj izrazito je bitno očuvanje jezika i kulture koji su stoljećima prisutni u nekim dijelovima Republike Hrvatske, a gdje je Talijanska nacionalna zajednica priznata kao autohtona, što je istovremeno i preduvjet za očuvanje nacionalnoga identiteta.
Poučavanje predmeta Talijanski jezik i kultura učenicima osigurava razvoj jezičnih i interkulturnih kompetencija. Razvoj jezičnih kompetencija talijanskoga jezika obuhvaća produbljivanje sposobnosti usmenoga i pisanoga izražavanja te iznošenja ideja, informacija, mišljenja, osjećaja i vrijednosti pri uporabi svakodnevnoga jezika te jezika struke. Integrirana didaktika koju pruža nastavni predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi shvaćanju i oblikovanju svijesti o načinu života i kulture pripadnika talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj te Talijana u matičnoj državi Republike Italije, a istodobno pojačava nacionalni identitet Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja. Sve to pridonosi očuvanju talijanskoga jezika, kulture i običaja, tj. njihovu daljnjem prenošenju.
Kurikul[1](Na temelju Zakona o hrvatskom jeziku (NN, br. 14/2024.), u ovom dokumentu upotrebljava se pojam kurikul i njegove izvedenice. Prilikom navođenja srodnih dokumenata, koji su objavljeni prije stupanja na snagu Zakona o hrvatskom jeziku, u istom značenju zadržava se pojam kurikulum i njegove izvedenice.) predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C namijenjen je djeci pripadnicima talijanske manjine u Republici Hrvatskoj, djeci koja imaju talijansko podrijetlo, a nastava je istovremeno otvorena i za ostalu djecu koja žele učiti talijanski jezik i upoznati talijansku kulturu. Učenici usvajaju standardni jezik na razini materinskoga jezika, odnosno zakonitosti kulturnoga jezičnog ophođenja te se upoznaju s djelima talijanske književnosti, čime stječu uvid u talijansku kulturu. Predmet Talijanski jezik i kultura po Modelu C poučava se i uči u okviru jezično-komunikacijskog područja kao jezik talijanske nacionalne manjine na svim odgojno-obrazovnim razinama i ciklusima. Predmet je i u izravnoj vezi s društveno-humanističkim i umjetničkim područjem. Svaki odgojno-obrazovni ciklus uvažava razvojne faze učenika te se individualnim pristupom svim učenicima nadovezuje na prethodno stečena znanja i vještine.
Talijanski jezik i kultura kao manjinski jezik po modelu C ne ubraja se u izbornu nastavu te mu se pristupa kao drugom materinskom jeziku. Odabirom manjinskog materinskog jezika učeniku se ne smanjuje broj izbornih predmeta koje može pohađati. Poučavanje drugog materinskog jezika od temeljnog je značaja za osobni razvoj i socijalizaciju učenika. Po značaju i svojim učincima poučavanje prelazi okvire znanja sadržaja samog predmeta, omogućuje učenicima osobno izražavanje i razvoj pojedinca (kognitivni i socijalno-emotivni), djelotvornu komunikaciju s drugima u različitim životnim situacijama te sudjelovanje učenika u brojnim aktivnostima vezanim uz kulturu i tradiciju Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj. Jezik, također, odražava identitet naroda koji njime govori i ključni je medij kojim se prenosi i njeguje njegovo kulturno i povijesno nasljeđe.
Osim stjecanja temeljnih jezično-govornih kompetencija (uključujući oblike mišljenja i rada, sposobnost korištenja alatima i strategijama učenja te osobnu, socijalnu i međukulturnu kompetenciju), poučavanje Talijanskog jezika i kulture uključuje i stjecanje znanja o Republici Italiji i njezinoj kulturi u širem smislu (književnost, povijesno-kulturna i prirodna baština, svakodnevni život talijanskog suvremenog društva) te upoznavanje povijesti, njegovanje tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice na područjima povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Ovakvo kompleksno i integrirano učenje i poučavanje Talijanskog jezika i kulture pridonosi boljem shvaćanju života talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i života u Republici Italiji te razvoju osjećaja osobne pripadnosti talijanskoj kulturi. Sve zajedno pridonosi očuvanju jezičnog i kulturnog identiteta, tradicije i običaja Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj.
B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PROCESA UČENJA I POUČAVANJA
Jezik je sredstvo izražavanja i komuniciranja. Ovladanost jezikom temelj je cjeloživotnog učenja te su ciljevi kurikula predmeta Talijanski jezik i kultura u funkciji razvoja osam kompetencija, čije su stjecanje Europski parlament i Vijeće Europe proglasili temeljem procesa cjeloživotnog učenja. Prva je od tih vještina komunikacija na materinskom jeziku, odnosno uporaba leksičke i izražajne baštine talijanskog jezika prema komunikacijskim potrebama u različitim kontekstima. U tom kontekstu, učenje i poučavanje predmeta omogućit će učeniku da:
– uspješno koristi talijanski jezik u govoru i pismu u različitim komunikacijskim i životnim situacijama putem različitih medija i u različite svrhe;
– razvija čitalačku pismenost, čitalačku kulturu i čitalačke navike na tekstovima različitih sadržaja i vrsta;
– prepoznaje talijansku povijesnu i kulturnu baštinu te geografska obilježja Republike Italije kao jednu od odrednica vlastitog osobnog i nacionalnog identiteta;
– vlada znanjem o osnovnim obilježjima talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj i suvremenog talijanskog društva u usporedbi s drugim jezicima i kulturama i to s razumijevanjem, uvažavanjem i poštovanjem drugih i drugačijih uz osjećaj pripadnosti talijanskoj autohtonoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj;
– se osposobljava za ulogu aktivnog i odgovornog građanina koji svojom aktivnošću u kulturnim programima, priredbama i manifestacijama Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj doprinosi njenom očuvanju te očuvanju talijanske kulture i tradicije u budućnosti, a ujedno ima razvijenu potrebu za cjeloživotno učenje.
C. DOMENE U ORGANIZACIJI PREDMETNOG KURIKULA
Predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C
Predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C uči se i poučava u tri međusobno povezane domene:
A. Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija/ (SMS-SŠ)
B. Leggo e creo / Čitam i stvaram/ (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SMS-SŠ)
C. Cultura e media / Kultura i mediji
Domene su utemeljene na primarnoj ljudskoj potrebi za komunikacijom s drugima u zajednici, na razvoju višestruke čitalačke pismenosti i društveno-kulturnoj svijesti. U svim se domenama razvija jezično-komunikacijska kompetencija, ovladavanje jezičnim vještinama slušanja, govorenja, čitanja, pisanja, promišljanja o jeziku i prevođenja te njihovo međudjelovanje uz stalan razvoj aktivnog rječnika. Domene su ujedno i u izravnoj vezi s ciljevima društveno-humanističkog i umjetničkog područja. Svaka od ovih domena u svojem nazivu izražava osnovnu ideju i cilj učenja i poučavanja predmeta Talijanski jezik i kultura, važnost aktivne uporabe talijanskoga jezika u komunikaciji s drugima te važnost otkrivanja stvaralačke i umjetničke uloge jezika i njegova kulturnoga značenja. Učenik otkriva radost i užitak čitanja te postaje svjestan doživljaja svijeta kroz estetsku vrijednost jezika uz razvoj kritičke pismenosti prema izgovorenom, napisanom i pročitanom izričaju te, na kraju, važnosti kulture kao neodvojive kategorije naroda. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti, a raznovrsnim se načinima i metodama rada osobito potiče i razvija suradnja.
Poučavanje i učenje predmeta Talijanski jezik i kultura podrazumijeva inzistiranje na poštovanju različitosti, ravnopravnoj podjeli zadataka i preuzimanju odgovornosti uz uvažavanje različitih stavova, vrijednosti i mišljenja te je usmjereno na razvijanje pozitivnog odnosa prema višejezičnosti i prema poštovanju kulturnih različitosti.
Tri međusobno povezane domene učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture po modelu C daju učiteljima/nastavnicima autonomiju da sami odabiru teme i podteme svakog područja (jezičnog, književnog i kulturnog) u skladu s uvjetima izvođenja nastave, a ponajprije u skladu s interesima učenika, što doprinosi pobuđivanju znatiželje i motivacije za usvajanje novih spoznaja, znanja i vještina. Usvajanjem ovih domena razvijaju se i druge kompetencije potrebne u nizu drugih predmeta i međupredmetnih tema (Hrvatski jezik, strani jezici, Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti, Uporaba komunikacijsko-informacijske tehnologije, Osobni i socijalni razvoj itd.).
Domena A – Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SMS-SŠ) proteže se od prvog do osmog razreda kao Parlo e scrivo / Govorim i pišem, a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija, prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj komunikacijsko-funkcionalne pismenosti te obuhvaća jezik kao temeljno sredstvo komunikacije u svrhu ovladavanja recepcijskim i produkcijskim jezičnim djelatnostima i njihovim međudjelovanjem zbog razmjene informacija, ideja, stavova i vrijednosti. U okviru ove domene oblikuju se i razvijaju jezične, sociolingvističke, pragmatičke i strategijske kompetencije. Učenici stječu kompetencije stvaralaštva i kreativnosti, stvaraju tekstove različitih sadržaja na talijanskom jeziku u različite svrhe. Razmjenom ideja, mišljenja, osjećaja, tumačenjem planova, interpretacijom značenja te izravnom interakcijom s drugima u različitim kontekstima, medijima i komunikacijskim situacijama, učenici razvijaju i socijalne vještine. Ovladavajući jezikom, učenik stječe samopouzdanje i osjećaj vlastite vrijednosti. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu te aktivno koriste talijanski jezik u govoru i pismu u interakciji s drugim govornicima talijanskog jezika. Učenici ujedno razvijaju potrebu cjeloživotnog učenja i usavršavanja talijanskog jezika.
Domena B – Leggo e creo / Čitam i stvaram (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SMS-SŠ) koja se proteže od prvog do osmog razreda kao Leggo e creo / Čitam i stvaram, a u prvom razredu srednje škole razvija se u domeni Letteratura / Književnost, prirodnom nastavku koji podrazumijeva razvoj čitalačke pismenosti, odnosno razumijevanje, tumačenje i vrednovanje tekstova talijanskih autora i autora talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Čitanje je jedna od temeljnih jezičnih djelatnosti, a važno je, osim u učenju materinskog i stranog jezika, i u ostalim nastavnim predmetima te u svakodnevnom životu za daljnje školovanje i djelovanje u zajednici i životu nacionalne manjine. Učenici se čitanjem upoznaju s osnovnim književnim vrstama, uče o njihovim specifičnim obilježjima, produbljuju shvaćanje književnosti te iznose vlastita stajališta o pročitanom djelu. Uče razlikovati književnu fikciju od stvarnosti. Postupno stječu i razvijaju naviku čitanja i sposobnost recepcije, interpretacije i stvaranja književnog teksta. Učenici dolaze do spoznaja i doživljaja koji mogu pozitivno utjecati na njihove stavove i životne vrijednosti. Osim čitanja književnih djela koja služe umjetničkom doživljaju jezika, u nastavi je nužno koristiti i neknjiževne tekstove za razumijevanje riječi i shvaćanje poruke tj. sadržaja. Čitanje neknjiževnih tekstova pridonosi razumijevanju kulture čitanja i povezivanju nastave sa životnim potrebama. Čitanjem se potiču maštovitost i radoznalost, razvija se način izražavanja i kritičko mišljenje, potiče se rješavanje problema, donošenje odluka te informacijska, digitalna i medijska pismenost. Učenika se usmjerava i na samostalno prikupljanje informacija iz različitih izvora, na rad s književnim izvorima i tekstovima različitog tipa. Bogaćenjem vlastitog rječnika učenik razvija samopouzdanje u javnim nastupima te razvija pozitivan odnos prema književnosti i drugim oblicima umjetnosti koji se temelje na umjetničkom tekstu.
Domena C – Cultura e media / Kultura i mediji podrazumijeva poimanje talijanske kulture u najširem smislu i obuhvaća usvajanje znanja o povijesnoj i kulturnoj baštini Republike Italije i Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja.
Ova domena obuhvaća i teme medijske kulture te elemente umjetničkog područja i umjetničkog izražavanja: uvježbavanje i izvođenje talijanskih narodnih plesova, recitacija, pjesama i dramskih tekstova na talijanskom jeziku. Učenici se upoznaju s velikanima i značajnim događajima talijanske opće povijesti, talijanske likovne i glazbene umjetnosti i osnovnim geografskim obilježjima Republike Italije što pridonosi razumijevanju i produbljivanju znanja, vrijednosti i stavova društveno-humanističkog i umjetničkog područja kurikula. Učenici istražuju talijansku opću povijest, povijest likovne i glazbene umjetnosti i geografska obilježja Republike Italije u različitim izvorima te razvijaju kritičko mišljenje, razumiju ljudsko djelovanje i iskustvo u prošlosti i suvremenosti, snalaze se u vremenu i prostoru. Učenici stečena znanja i vještine primjenjuju u svakodnevnom životu, rješavaju probleme, aktivno sudjeluju u kreiranju vlastite budućnosti te su osposobljeni za međuljudsku i međukulturnu suradnju njegujući socijalne vrednote. Učenici slobodno izražavaju svoje misli, osjećaje, iskustva, stavove i vrijednosti oblikovanjem ideja i komunikacijom putem umjetnosti, razvijaju maštu i oplemenjuju vlastiti emocionalni razvoj te stječu samopouzdanje. Učenici razvijaju svijest o pripadanju i vlastitoj aktivnoj ulozi odgovornog građanina u društvu, lokalnoj i široj zajednici, a posebice u Talijanskoj nacionalnoj zajednici u Republici Hrvatskoj.
Kako predmet Talijanski jezik i kultura po modelu C kao primarni cilj učenja i podučavanja podrazumijeva poticanje učenika na govor i razgovor na talijanskom materinskom jeziku, od iznimne je važnosti da se u razvoju svih domena vodi izuzetna briga o pravilnom izgovoru specifičnih fonema talijanskog jezika te da slušanje i pravilan izgovor budu prepoznati kao neizostavne domene koje se razvijaju tijekom cjelokupnog školovanja učenika.
D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI NASTAVNOGA PREDMETA TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
Odgojno-obrazovni ishodi jasni su i nedvosmisleni iskazi očekivanja od učenika u određenoj domeni predmeta Talijanski jezik i kultura u pojedinoj godini učenja i poučavanja te se razvijaju od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje škole.
Odgojno-obrazovni ishodi grupirani su unutar domena prema različitim kompetencijama koje učenik treba razviti. Svaki je ishod predstavljen svojim nazivom, razradom i opisom razine usvojenosti »dobar«.
Ishodi se određuju kao znanje, vještine, sposobnosti, stavovi/vrijednosti koje učenik stječe tijekom svoga školovanja. Oni iskazuju što se od učenika očekuje u određenoj predmetnoj domeni te pojedinoj godini poučavanja predmeta. Dio je ishoda i preporuka koja sadržava upute za njihovo ostvarivanje.
Razrada ishoda provodi se u sve složenijim sadržajima i aktivnostima što učenicima omogućuje razvijanje vještina, znanja, kompetencija, vrijednosti i stavova. U razradi individualnih ishoda preciznije su određeni sadržaji i aktivnosti samog ishoda.
Razina usvojenosti »dobar« općenito ukazuje na prosječnu razinu usvojenosti za dani ishod. Polazeći od ove razine učenja, učitelj/nastavnik će konstruirati brojčanu skalu vrijednosti određenu kriterijima vrednovanja za više ili niže razine, dodjeljivanjem ocjene koja odgovara brojčanoj skali od jedan (1) do pet (5). Razina usvojenosti »dobar« neizravno određuje ocjenu dobar za usvojeno znanje, sposobnosti, vještine i općeprihvaćen stav.
Nastava predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C izvodi se u fondu od dva do pet školskih sati namijenjenih njegovanju jezika i kulture talijanske nacionalne manjine. U ovome dokumentu nalazi se razrada utemeljena na tri sata tjedno.
Legenda oznaka odgojno-obrazovnih ishoda
OZNAKA | OBJAŠNJENJE OZNAKE |
A. | Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem (SE-OŠ) // Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija (SS-SŠ) |
B. | Domena: Leggo e creo / Čitam i stvaram (SE-OŠ) // Letteratura / Književnost (SS-SŠ) |
C. | Domena: Cultura e media / Kultura i mediji |
LIC SE A.1.1. | Domena: Parlo e scrivo / Govorim i pišem, prvi razred osnovne škole, ishod jedan |
LIC SMS A.1.1. | Domena: Lingua e comunicazione / Jezik i komunikacija, prvi razred srednje škole, ishod jedan |
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
od 1. do 4. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem | |||
1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred |
Vođeno slušanje i usmena produkcija | |||
LIC SE A.1.1. Učenik reproducira riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu. | LIC SE A.2.1. Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu. | LIC SE A.3.1. Učenik sluša, razumije i prepričava tekstove primjerene uzrastu. | LIC SE A.4.1. Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. |
Usmena interakcija | |||
LIC SE A.1.2. Učenik sudjeluje u kratkome i jednostavnome vođenom razgovoru. | LIC SE A.2.2. Učenik sudjeluje u jednostavnome vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu. | LIC SE A.3.2. Učenik sudjeluje vođenom razgovoru u skladu s jezičnom normom, izražava vlastite misli i osjećaje. | LIC SE A.4.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje. |
Tehnika pisanja | Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.1.3. Učenik piše riječi i kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu. | LIC SE A.2.3. Učenik piše rečenice i / ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu. | LIC SE A.3.3. Učenik uz pomoć smjernica oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima. | LIC SE A.4.3. Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima; izražava doživljaje i osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo. |
B. Čitam i stvaram | |||
LIC SE B.1.1. Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi. | LIC SE B.2.1. Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu. | LIC SE B.3.1. Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva. | LIC SE B.4.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.1.2. Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. | LIC SE B.2.2. Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu. | LIC SE B.3.2. Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje. | LIC SE B.4.2. Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.1.3. Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu. | LIC SE B.2.3. Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu. | LIC SE B.3.3. Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima. | LIC SE B.4.3. Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te potiče vlastito kritičko mišljenje. |
C. Kultura i mediji | |||
LIC SE C.1.1. Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture. | LIC SE C.2.1. Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture. | LIC SE C.3.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture. | LIC SE C.4.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture. |
LIC SE C.1.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj. | LIC SE C.2.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu. | LIC SE C.3.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu. | LIC SE C.4.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti. |
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
od 5. do 8. razreda osnovne škole podijeljeni po domenama
A. Govorim i pišem | |||
5. razred | 6. razred | 7. razred | 8. razred |
Vođeno slušanje i usmena produkcija | |||
LIC SE A.5.1. Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. | LIC SE A.6.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama. | LIC SE A.7.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku unaprijed pripremljenu argumentaciju. | LIC SE A.8.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju. |
Usmena interakcija | |||
LIC SE A.5.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje. | LIC SE A.6.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva. | LIC SE A.7.2. Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom. | LIC SE A.8.2. Učenik sudjeluje u komunikcijskim situacijama, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom. |
Prerada i samostalna produkcija | |||
LIC SE A.5.3. Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja. | LIC SE A.6.3. Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja. | LIC SE A.7.3. Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. | LIC SE A.8.3. Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. |
B. Čitam i stvaram | |||
LIC SE B.5.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.6.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.7.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.8.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga/ neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.5.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.6.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.7.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | LIC SE B.8.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.5.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | LIC SE B.6.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | LIC SE B.7.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | LIC SE B.8.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. |
C. Kultura i mediji | |||
LIC SE C.5.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu. | LIC SE C.6.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu. | LIC SE C.7.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima. | LIC SE C.8.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima. |
LIC SE C.5.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu. | LIC SE C.6.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. | LIC SE C.7.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. | LIC SE C.8.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. |
Odgojno-obrazovni ishodi nastavnoga predmeta Talijanski jezik i kultura
od 1. do 4. razreda srednje škole podijeljeni po domenama
A. Jezik i komunikacija | |||
1. razred | 2. razred | 3. razred | 4. razred |
LIC SMS A.1.1. Učenik razumije čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa. | LIC SMS A.2.1. Učenik analizira čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa. | LIC SMS A.3.1. Učenik tumači čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa. | LIC SMS A.4.1. Učenik vrednuje čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, s područja osobnoga ili društvenoga interesa. |
LIC SMS A. 1.2. Učenik govori i sudjeluje u komunikacijskim situacijama s temama od osobnoga interesa. | LIC SMS A.2.2. Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i od osobnoga interesa. | LIC SMS A.3.2. Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | LIC SMS A.4.2. Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnog života, od osobnoga ili društvenoga interesa. |
LIC SMS A.1.3. Učenik piše tekst o temama od osobnoga interesa. | LIC SMS A.2.3. Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života i od osobnoga interesa. | LIC SMS A.3.3. Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | LIC SMS A.4.3. Učenik piše tekst o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. |
LIC SMS A.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | LIC SMS A.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | LIC SMS A.3.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | LIC SMS A.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. |
LIC SMS A.1.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | LIC SMS A.2.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | LIC SMS A.3.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | LIC SMS A.4.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. |
B. Književnost | |||
LIC SMS B.1.1. Učenik razumije književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | LIC SMS B.2.1. Učenik analizira književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | LIC SMS B.3.1. Učenik tumači književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | LIC SMS B.4.1. Učenik vrednuje književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. |
C. Kultura i mediji | |||
LIC SMS C.1.1. Učenik opisuje činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | LIC SMS C.2.1. Učenik analizira činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | LIC SMS C.3.1. Učenik tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | LIC SMS C.4.1. Učenik vrednuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju. |
RAZRADA ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 1. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.1.1. Učenik reproducira riječi i kratke rečenice na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu. | – pravilno izgovara riječi i/ili rečenice nakon odslušanog teksta obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/ – povezuje izgovorene riječi ili zvučni zapis riječi sa slikovnim prikazima i predmetima – reproducira kratke i jednostavne rečenice nakon odslušanog teksta – reagira pokretom i mimikom na verbalni poticaj | Učenik uz povremenu pomoć izgovara riječi i rečenice prema modelu; reagira verbalno na učestale slušne i vizualne poticaje poznate tematike. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.1.2. Učenik sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru. | – sudjeluje u kratkim i jednostavnim vođenim razgovorima – koristi osnovne komunikacijske obrasce – predstavlja se, opisuje predmete, životinje i osobe u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima – oblikuje i odgovara na kratka i jednostavna pitanja | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru. |
Tehnika pisanja | ||
LIC SE A.1.3. Učenik piše riječi i kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu. | – preslikava ili piše poznate riječi i /ili kratke rečenice jasnim rukopisom poštujući pravopisnu normu – popunjava jednostavne obrasce osobnim podatcima – samostalno piše kratak tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove | Učenik uz povremenu pomoć piše riječi i kratke rečenice. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Dnevna rutina; Obitelj; Škola; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, čestitanje, imenovanje, brojenje. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja prepisivanjem jednostavnih, poznatih riječi i kratkih rečenica. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilan poredak slova u riječi, slušanje pravilnog izgovora riječi i pravilno pisanje odslušane riječi. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.1.1. Učenik razumije kratak i jednostavan pročitani tekst primjeren njegovoj dobi. | – prepoznaje i izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst – izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom tekstu (mimikom i/ili gestom) – odgovara na kratka pitanja vezana uz pročitani tekst | Učenik uz povremenu pomoć razumije kratak i jednostavan pročitani tekst. |
LIC SE B.1.2. Učenik čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. | – čita riječi, rečenice ili kratak tekst poznate tematike – čita/ili uvježbava čitati kratak tekst izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju | Učenik uz povremenu pomoć čita kratak i jednostavan tekst poznate tematike. |
LIC SE B.1.3. Učenik se kreativno izražava prema vlastitome interesu i iskustvu. | – izražava svoje osjećaje crtežom ili riječima – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu – uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: slikopriča, kratka pripovijetka, zagonetka, bajka, brojalica, pjesma, kratki igrokaz. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza i sl.. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.1.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.1.1. Učenik uočava i prepoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji i talijanske kulture. | – govori o sebi i svojoj obitelji i običajima – uočava i prepoznaje posebnosti i načine obilježavanja talijanskih blagdana – prepoznaje tipična talijanska imena i prezimena – prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi – pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende) – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku | Učenik uz povremenu pomoć prepoznaje osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.1.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu i za Talijansku nacionalnu zajednicu u Hrvatskoj. | – razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali) – aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče) – prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj prateći razne audiovizualne sadržaje | Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.2.1. Učenik govori rečenice i kratke tekstove poznate tematike na temelju slušanoga teksta služeći se fondom riječi primjerenih uzrastu. | – pravilno izgovara riječi i rečenice nakon odslušanog teksta obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/ – povezuje riječi/rečenice sa slikovnim prikazima – razumije konkretne kratke i jednostavne tekstove poznate tematike – odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu – reproducira rečenice nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi – opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta služeći se fondom riječi primjerenom njegovoj dobi | Učenik uz povremenu pomoć govori rečenice nakon odslušanog teksta poznate tematike. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.2.2. Učenik sudjeluje u jednostavnom vođenom razgovoru uz zadanu temu primjerenu uzrastu. | – sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru na zadanu temu – reproducira brojalice i pjesmice – koristi osnovne komunikacijske obrasce – predstavlja sebe i druge u neposrednome okruženju ili na vizualnim predlošcima – oblikuje i odgovara na kratka i jednostavna pitanja – opisuje tijek događaja na zadanu temu služeći se fondom riječi primjerenim njegovoj dobi | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u kratkom i jednostavnom vođenom razgovoru. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.2.3. Učenik piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima uz pomoć smjernica poštujući pravopisnu normu. | – uočava razliku između talijanskog i hrvatskog pisma – pravilno piše velika i mala pisana slova talijanskog pisma – prepisuje poznate riječi i rečenice – popunjava obrasce osobnim podatcima – samostalno piše kratak tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove – primjenjuje novousvojene pravopisne norme | Učenik uz povremenu pomoć piše rečenice i/ili kratke tekstove tiskanim ili pisanim slovima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Dnevna rutina; Obitelj; Škola; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje jednostavnih uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: igra memory, pravilni poredak slova u riječi i riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora riječi/rečenica i pravilno pisanje odslušanih riječi/rečenica. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.2.1. Učenik razumije jednostavan pročitani tekst i iskazuje doživljaje o književnom / neknjiževnom tekstu. | – izdvaja osnovne informacije vezane uz pročitani tekst – izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu – uspoređuje tekst sa svojim iskustvima – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana uz pročitani tekst | Učenik uz povremenu pomoć razumije jednostavan pročitani tekst. |
LIC SE B.2.2. Učenik čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili tekst prema vlastitom interesu. | – čita jednostavan tekst odabrane dječje književnosti ili prema vlastitom interesu. – čita ili uvježbava čitati kratak tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju | Učenik uz povremenu pomoć čita pravilno i izražajno tekst poznate tematike. |
LIC SE B.2.3. Učenik se kreativno izražava prema vlastitim interesima i osobnom iskustvu. | – iskazuje svoje osjećaje crtežom ili dramatizacijom – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života koji su slični onima u tekstu – uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim njegovoj dobi | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: slikopriča, pripovijetka, zagonetka, bajka, brojalica, pjesma, kratak igrokaz. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođenu dobi učenika: digitalne igre vezane za pravilan poredak slika po redoslijedu događaja, traženje uljeza, nadopuna teksta poznatim riječima. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.2.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.2.1. Učenik upoznaje tradiciju i običaje svoje obitelji te uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture. | – uočava i navodi načine obilježavanja talijanskih blagdana i događaja u obitelji – uočava razlike između tradicijskih igara nekad i danas – imenuje i primjenjuje tradicijske igre – prepoznaje i imenuje osnovne sličnosti i razlike između hrvatske i talijanske kulture primjerene njegovoj dobi – pokazuje interes za talijansku kulturu radeći na izvornim materijalima (pjesmice, brojalice, bajke i legende) – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku | Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.2.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu. | – razlikuje razne vrste medija primjerene dobi (razni audiovizualni materijali) – aktivno koristi različite sadržaje primjerene dobi (narodne igre, gluma, pjesmice, brojalice, slikovne kartice, slikopriče) – prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj | Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Imenuje tradicijska jela koja se pripremaju u vrijeme blagdana, navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio-filmskih bajki, slušanje dječjih pjesmica i brojalica. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 3. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.3.1. Učenik sluša, razumije i prepričava tekstove primjerene uzrastu. | – sluša i razumije kratke tekstove i izdvaja ključne informacije – globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta – odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu – pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/ – opisuje tijek događaja na temelju predloška nakon odslušanog teksta – prepričava odslušani tekst – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom | Učenik uz povremenu pomoć prepričava odslušani tekst. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.3.2. Učenik sudjeluje u vođenom razgovoru u skladu s jezičnom normom, izražava vlastite misli i osjećaje. | – sudjeluje u jednostavnim vođenim razgovorima poštujući komunikacijske/pravogovorne norme – odgovara na jednostavna učiteljska/učenička pitanja koristeći leksik poznate tematike – postavlja kratka i jednostavna pitanja vezana za tekst poznate tematike – opisuje tijek događaja na zadanu temu na temelju predloška, koristeći nove riječi – pravilno izgovara rečenice poštujući interpunkcijske znakove – prepričava svoje doživljaje i izražava misli i osjećaje | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenom razgovoru. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.3.3. Učenik uz pomoć smjernica oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima. | – piše kratke rečenice u skladu s jezičnom i pravopisnom normom – samostalno ili na temelju predloška piše tekst na zadanu temu ili u skladu sa svojim iskustvima, poštujući interpunkcijske znakove – opisuje životinje, ljude, predmete i događaje u neposrednoj blizini na temelju predloška | Učenik uz povremenu pomoć piše rečenice i kratke tekstove na temelju predloška ili samostalno. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Slobodno vrijeme; Obitelj; Škola; Blagdani i njihova obilježja. Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje, pisanje čestitke, razglednice, kratke poruke Preporučeni medijski sadržaji: talijanski animirani film, audio/filmska bajka, kazališna predstava. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem rečenica i /ili kratkog teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: rješavanje digitalnih križaljki, pravilni poredak riječi u rečenici, slušanje pravilnog izgovora rečenica i pravilno pisanje odslušanih rečenica. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.3.1. Učenik izražava doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva. | – izdvaja osnovne informacije vezane za pročitani tekst – razumije značenje novih riječi nakon pročitanog teksta – izražava svoja zapažanja i osjećaje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu (uočava i uspoređuje sa svojim iskustvima) – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst | Učenik uz povremenu pomoć razumije i tumači pročitani tekst na temelju vlastitog iskustva. |
LIC SE B.3.2. Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu te izražava mišljenja i osjećaje. | – čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – izražava svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu i uspoređuje događaje sa svojim iskustvima – čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice | Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti samostalno odabrane prema vlastitom interesu. |
LIC SE B.3.3. Učenik se kreativno izražava te uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – iskazuje svoje osjećaje crtežom, dramatizacijom ili kratkim osvrtom – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine) – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka i basna, književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima i izradu jednostavnog stripa, kratak kviz znanja o pročitanom tekstu. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.3.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.3.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture. | – uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja – uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju – uočava razlike između tradicijskih igara i plesova nekad i danas – imenuje i primjenjuje tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...) – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku | Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.3.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje primjerene dobi i interesima za talijansku kulturu te njeguje svoj pozitivan stav prema talijanskoj kulturi i identitetu. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova) – prepoznaje obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj | Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani/animirani film i dječji filmovi, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: gledanje animiranih filmova, audio/filmskih bajki te igranje raznih kvizova o obrađenim sadržajima, slušanje i pjevanje dječjih pjesmica uz karaoke. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.4.1. Učenik govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. | – sluša i razumije tekstove i izdvaja ključne informacije – globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se dječjim rječnikom – odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja – pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/ – zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta – samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom | Učenik uz povremenu pomoć govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.4.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje. | – sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme – odgovara na pitanja postavljena od strane učitelja / učenika koristeći vokabular poznate tematike – postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike – samostalno i /ili na temelju predloška prepričava / opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi – iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju sa primjerima iz svakodnevnog života – poštuje pravila komunikacije u razgovoru (sluša sugovornike i govori kad ima riječ) | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u vođenim razgovorima, prepričava vlastite doživljaje i izražava vlastite misli i osjećaje. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.4.3. Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura i raznih vrsta o zadanoj temi ili u skladu sa svojim iskustvima izražava doživljaje, osjećaje koji se odnose na njegovo iskustvo. | – oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom – samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak) – primjenjuje pravopisnu normu (veliko i malo slovo, interpunkcija, pravopis) – opisuje životinje, ljude, predmete i događaje u neposrednoj blizini izražavajući vlastite doživljaje i osjećaje | Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Slobodno vrijeme; Obitelj; Škola; Obilježavanje Blagdana i praznika i njihova obilježja. Preporučeni jezični sadržaji: uljudno ophođenje, pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje, davanje i izvršavanje uputa, čestitanje, imenovanje, brojenje, pisanje čestitke, razglednice i kratke poruke, opisivanje predmeta ljudi i životinja. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, audio/filmska bajka i basna, kazališna predstava. Preporučene gramatičke strukture: određeni i neodređeni član, jednina/množina i rod imenica i pridjeva, glagoli (sadašnje, prošlo i buduće vrijeme). | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja kroz oblikovanje kratkog teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine prilagođene dobi učenika: korištenje elektroničke pošte, rješavanje digitalnih križaljka, pravilni poredak rečenica ili dijelova kratkog teksta, pravilno pisanje gramatičkih struktura u rečenici. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.4.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst – razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć dječjeg rječnika – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst – prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta – izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima | Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje. |
LIC SE B.4.2. Učenik čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – čita tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – samostalno čita, razumije i svoja mišljenja i osjećaje o pročitanom tekstu – čita književna djela/priče autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike – čita odabrano književno djelo, prepričava ga svojim vršnjacima te argumentira svoj stav o njemu | Učenik uz povremenu pomoć čita zadane tekstove ili tekstove dječje književnosti odabrane prema vlastitom izboru. |
LIC SE B.4.3. Učenik se kreativno izražava, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom – prepričava svoje događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine) – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja – izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim – razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, opisni tekst, brojalica, pjesma, igrokaz/dijalog, autori Talijanske nacionalne zajednice. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmska bajka i basna, novinarski članak. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine primjerene dobi: digitalne igre vezane za nadopunu teksta novim riječima, osmišljavanje i izrada jednostavnog stripa, kratki kviz znanja o pročitanom tekstu, osmišljavanje i izrada video isječka o zadanoj temi. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.4.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.4.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture. | – uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja – uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju – primjenjuje tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...) – prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb) – imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku | Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture. |
LIC SE C.4.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme i bajke, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova – stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip) – prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Talijanske zajednice, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.) – proučava talijanske državne granice i određuje položaj Republike Italije na geografskoj karti | Učenik se uključuje i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 5. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.5.1. Učenik aktivno sluša i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane i/ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. | – aktivno sluša i razumije tekstove i izdvaja važne informacije – globalno razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom – odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja – pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/; – zapisuje bilješke tijekom/nakon slušanog teksta – samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj s vlastitim iskustvom | Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura na temelju zadane ili slobodno odabrane teme poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.5.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke o zadanoj ili odabranoj temi, prepričava vlastite doživljaje, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli i osjećaje. | – sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme – odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći vokabular poznate tematike – postavlja pitanja vezana za tekst poznate tematike – samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje/argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi – iskazuje svoje mišljenje i osjećaje o zadanoj temi i uspoređuje ju s primjerima iz svakodnevnog života – poštuje pravila komunikacije u razgovoru – komunicira na suradnički način – razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje) | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u jednostavnim komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.5.3. Učenik oblikuje tekstove jednostavnih struktura o zadanoj temi ili u skladu sa svrhom i svojim iskustvima te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja. | – oblikuje tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom – samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak) – izdvaja naslov, drži se teme – primjenjuje pravopisnu normu – piše pozivnicu, čestitku, osobno pismo | Učenik uz povremenu pomoć oblikuje tekstove jednostavnih struktura poštujući jezičnu i pravopisnu normu. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ja i svijet oko mene; Jezici i nacionalnosti; Izvanškolske aktivnosti; Vrijeme; Škola; U gradu; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: predstavljanje, opisivanje navika i rutinskih radnji, traženje, davanje i izvršavanje uputa, izricanje vremena, upotreba brojeva, sinteza informacija (bilješke, sažetak), opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji animirani/igrani film, kazališna predstava. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju ishodi u odnosu na prethodni razred. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.5.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst – razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika – postavlja i / ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst – prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta – izražava svoje mišljenje o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima – uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom | Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.5.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu – čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike – čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga | Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst. |
LIC SE B.5.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi – iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom – osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom – prepričava događaje iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način (mijenja likove i njihove postupke, stvara novi svršetak ili prepričava u 1. licu jednine) – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja – izražava svoje mišljenje te ga uspoređuje s tuđim – razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav – osmišljava kratak dramsko-scenski tekst | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, bajka i basna, dječje i druge pjesme, igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis »Arcobaleno«, talijanske dječje edukativne internetske stranice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.5.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.5.1. Učenik uočava i navodi sličnosti i razlike te uspoređuje obilježja talijanske i hrvatske kulture; istražuje talijansku kulturnu baštinu. | – uočava i navodi sličnosti obilježavanja talijanskih i hrvatskih blagdana i običaja – uspoređuje talijansku i hrvatsku tradicionalnu kuhinju – primjenjuje tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...) – prepoznaje državne simbole Republike Italije i Republike Hrvatske (himna, zastava i grb) – imenuje i uspoređuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike i prirodna bogatstva obiju država – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku – istražuje talijansku kulturnu baštinu | Učenik uz povremenu pomoć uočava i navodi osnovne činjenice i obilježja talijanske i hrvatske kulture. |
LIC SE C.5.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj i njezinu kulturnu baštinu. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski animirani filmovi, slikopriče, slikovnice, dječji časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi dječje narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova) – stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip) – prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.) | Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice »Lo Spunk«, »Popotus«, »La Rivista dei Ragazzi«, »Il Giornalino«), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Italije. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 5. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda, učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 6. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.6.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom i prema smjernicama. | – aktivno sluša, razumije tekstove i izdvaja važne informacije – razumije značenje novih riječi nakon odslušanog teksta te ih objašnjava služeći se rječnikom – odgovara na postavljena pitanja o odslušanom tekstu poštujući vremenski i prostorni slijed događaja – pravilno izgovara riječi i rečenice obraćajući posebnu pažnju na dvostruke zatvornike i na fonem /l/ – sažima podatke u bilješke i obrazlaže značenje teksta – samostalno i/ili na temelju bilježaka opisuje tijek događaja nakon odslušanog teksta – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom | Učenik uz povremenu pomoć razumije i govori tekstove jednostavnih struktura u skladu s temom poštujući vremenski i prostorni slijed događaja. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.6.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskim situacijama, oblikuje jasne poruke u skladu s temom, zauzima primjeren stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva. | – sudjeluje u organiziranom ili spontanom razgovoru poštujući pravogovorne norme – odgovara na učiteljska/učenička pitanja koristeći leksik poznate tematike – samostalno i/ili na temelju predloška prepričava/opisuje na zadanu temu koristeći nove riječi – iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja – poštuje pravila komunikacije u razgovoru – razlikuje vrste govora u različitim situacijama (privatno, školsko ili javno okružje) | Učenik uz povremenu pomoć sudjeluje u komunikacijskim situacijama i primjenjuje vještine aktivnoga slušanja te komunicira na suradnički način. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.6.3. Učenik piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i prema smjernicama te primjenjuje pravopisnu normu primjereno stupnju jezičnoga razvoja. | – planira strukturu i sadržaj teksta – piše tekstove jednostavnih struktura u skladu s jezičnom normom – samostalno piše tekst na zadanu temu poštujući interpunkcijske znakove i strukturu (uvod, razrada i zaključak) – izdvaja naslov, drži se teme, povezuje elemente teksta u logičnu cjelinu – piše kreativne radove (pjesme, kraće priče) slobodne i zadane teme, kratak izvještaj – primjenjuje pravopisnu normu | Učenik uz povremenu pomoć piše tekstove jednostavnih pripovjednih i opisnih struktura u skladu s temom i poštujući jezičnu i pravopisnu normu |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Osobni identitet; Države, jezici i nacionalnosti; Svakodnevica u obitelji i školi; Okolina; Slobodno vrijeme; Zanimanja; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: govorenje o sebi i drugima, opisivanje ljudi, stvari, mjesta i osjećaja, prepričavanje prošlih događaja, izražavanje planova za budućnost, izražavanje (ne)slaganja, uspoređivanje, čestitanje, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje drugih i drukčijih ljudi, kultura i običaji, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.6.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga / neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst – razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst – prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi – prepoznaje vrijedne poruke nakon pročitanog teksta – koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja – izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima – uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom | Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje. |
LIC SE B.6.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu – čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike – čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga | Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst. |
LIC SE B.6.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom – osmišljava scenografiju, izražava se pokretom i plesom – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – piše kraće pjesme i sastavke – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja – izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim – razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav – osmišljava kratak dramsko-scenski tekst | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: kratka pripovijetka, dječje i druge pjesme, kratki igrokaz, dječji roman, strip, autori Talijanske nacionalne zajednice. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, audio/filmska bajka i basna, dječji časopis »Arcobaleno«, edukativni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.6.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.6.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije i istražuje talijansku kulturnu baštinu. | – navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja – istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju – primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbe, sportaše i sportove, glumce, autore...) – prepoznaje državne simbole Republike Italije (himna, zastava i grb) – imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije – istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije – primjenjuje osnovne obrasce uljudnoga ophođenja na talijanskome jeziku. | Učenik uz povremenu pomoć istražuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.6.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova) – stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip) – prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.) | Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice »Lo Spunk«, »Popotus«, »La Rivista dei Ragazzi«, »Il Giornalino«), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 6. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 7. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.7.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku, unaprijed pripremljenu, argumentaciju. | – aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom – izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi – priprema i govori jednostavni tekst određenu temu vodeći računa o publici kojoj se obraća | Učenik uz pomoć učitelja i/ili smjernica vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći kratku argumentaciju pripremljenu unaprijed. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.7.2. Učenik sudjeluje u komunikativnoj interakciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom. | – sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme – iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom – uvažava tuđe mišljenje – poštuje pravila komunikacije u raspravi – samostalno ili na temelju predloška opisuje/ argumentira na zadanu temu koristeći nove riječi | Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.7.3. Učenik piše tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i prema smjernicama, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. | – piše tekstove složenijih struktura u skladu s temom i prema planu poštujući pravopisnu normu – piše tekstove raznih vrsta (recepti, pravila igre, uputstva) – piše mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno) | Učenik uz pomoć smjernica piše tekstove raznih vrsta i složenijih struktura u skladu s temom te koristi tehnike pisanja. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Svakodnevica (talijanska kuhinja); Okolina (znamenitosti, prirodne ljepote i turistička odredišta Republike Italije); Vrijeme (klimatske promjene); Zdrav život i slobodno vrijeme; Volontiranje; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razumijevanje svijeta tehnologije, opisivanje slobodnog vremena, kreativno izražavanje, izražavanje savjeta, uljudno ophođenje pri svakodnevnim susretima, opisivanje stvarnog i izmišljenog, raspravljanje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.7.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst – razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst – prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenog dobi – prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta – koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja – izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima primjenjujući književnoteorijska znanja – uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom | Učenik uz povremenu pomoć tumači tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.7.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu – čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju – čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike – čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga | Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst. |
LIC SE B.7.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi – iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom – osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – piše pjesme i sastavke – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja – izražava svoje mišljenje, argumentira ga te ga uspoređuje s tuđim – razlikuje istinite informacije od lažnih, argumentira svoj stav – osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, pjesma, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, Carlo Collodi, »Pinocchio« i tekstovi suvremenih talijanskih autora. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopis »Panorama«, dnevne novine »La Voce del Popolo«, dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.7.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.7.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima. | – navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja – istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju – primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...) – prepoznaje simbole talijanske države: grb i zastavu – imenuje i opisuje najvažnije kulturno povijesne spomenike Republike Italije – istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije – iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima | Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.7.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu, istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama / igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova) – stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip) – prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.) | Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Republici Italiji (primjerice »Lo Spunk«, »Popotus«, »La Rivista dei Ragazzi«, »Il Giornalino«), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenje jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 7. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Osnovna škola Talijanski jezik i kultura 8. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Govorim i pišem | ||
Vođeno slušanje i usmena produkcija | ||
LIC SE A.8.1. Učenik aktivno sluša i vodi organizirani usmeni razgovor u skladu s temom koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju. | – aktivno sluša i razumije tekst, izdvaja važne informacije – iskazuje i objašnjava svoja zapažanja, misli i osjećaje nakon slušanja te povezuje temu i sadržaj razgovora s odslušanim tekstom – izvodi zaključke i argumentirano iskazuje svoj stav o određenoj temi – priprema i govori cjelovit argumentirani tekst vodeći računa o publici kojoj se obraća – izražajno govori tekst poštujući pravogovornu normu | Učenik uz pomoć smjernica vodi organizirani usmeni razgovor, procjenjuje slušani tekst i raspravlja o određenoj temi koristeći unaprijed pripremljenu argumentaciju. |
Usmena interakcija | ||
LIC SE A.8.2. Učenik sudjeluje u komunikacijskoj situaciji, uočava tuđa stajališta, izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja te osobna i obrazovna iskustva logičkim i kronološkim slijedom te prikladnim funkcionalnim stilom. | – sudjeluje u organiziranoj ili spontanoj raspravi poštujući pravogovorne norme – iskazuje svoje mišljenje i zauzima primjeran stav dok izražava vlastite misli, osjećaje i raspoloženja logičkim i kronološkim slijedom – argumentirano obrazlaže svoje i uvažava tuđe mišljenje – poštuje pravila komunikacije u raspravi – izražajno govori tekst u skladu s prirodom teksta, prilikom u kojoj govori i publikom kojoj se obraća | Učenik uz pomoć smjernica sudjeluje u komunikacijskoj situaciji poštujući pravila pristojne komunikacije. |
Prerada i samostalna produkcija | ||
LIC SE A.8.3. Učenik piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva, uređuje njihovu strukturu i koristi tehnike pisanja. | – piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i vezane uz osobna i obrazovna iskustva – piše kreativno na različite teme poštujući pravopisnu normu – piše mijenjajući perspektivu (vrijeme, pripovjedač, subjektivno/objektivno) – piše teze za raspravu na zadane teme iz suvremenog života – piše biografiju, reportažu i putopis | Učenik uz pomoć smjernica piše suvisle i povezane tekstove raznih vrsta složenih struktura u skladu s temom i koristi tehnike pisanja. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Osobni identitet; Talijanske povijesne ličnosti; Škola i posao; Praznici; Masovni mediji i društvene mreže; Mladi i prijateljstvo; Blagdani. Preporučeni jezični sadržaji i funkcije: razgovori o putovanjima, opisivanje mjesta, razmjena informacija o zdravom načinu života, primjena kreativnosti u znanosti, izražavanje aktivnih i pasivnih radnji, uljudno ophođenje, opisivanje sadašnjih, prošlih i budućih radnji, raspravljanje. Sadržaji usvojeni u prethodnom razredu proširuju se i produbljuju. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski film, kazališna predstava. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika i proizlaze iz preporučenih funkcija (jezični sadržaji). Ciklički se ponavljaju i proširuju u odnosu na prethodni razred. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Govorim i pišem Učitelj samostalno odabire leksičke sadržaje primjerene razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Gramatičke se strukture biraju primjereno razvojnoj dobi učenika. Postupno se razvija vještina pisanja oblikovanjem teksta. Učitelj organizira različite jezične aktivnosti temeljene na govornoj komunikaciji i učenju iz svakodnevne situacije, koristeći mimiku, pokret, likovni izričaj, raspravu, igru, pjesmu i dramatizaciju. Učitelj stalnu pozornost posvećuje komunikacijskom aspektu: organizira situacije uzajamnog slušanja, unaprijed priprema prikladnu okolinu za komunikaciju, jasno se izražava; pazi na pravilan izgovor riječi i na precizan izgovor dvostrukih zatvornika i fonema /l/, na leksičke i sintaktičke izbore i na redoslijed izlaganja; ima na umu svaku školsku aktivnost kao jezično obrazovanje. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. | ||
B. Čitam i stvaram | ||
LIC SE B.8.1. Učenik iskazuje doživljaje književnoga /neknjiževnoga teksta i tumači i vrednuje tekst na temelju vlastitog iskustva, koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – izdvaja važne informacije vezane za pročitani tekst – razumije i objašnjava značenje novih riječi nakon pročitanog teksta uz pomoć rječnika – postavlja i/ili odgovara na pitanja vezana za pročitani tekst – prepričava tekst koristeći se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjerenim dobi – prepoznaje vrijedne poruke i argumentira ih nakon pročitanog teksta – vrednuje tekst – koristi prikladne strategije za analiziranje i sažimanje sadržaja – izražava svoja mišljenja o pročitanom književnom/neknjiževnom tekstu uspoređujući ga sa svojim iskustvima – uočava i objašnjava ideje i problematiku u vezi s pročitanim tekstom – promišlja o svrsi teksta, obilježjima pripadajućega žanra i autora | Učenik uz povremenu pomoć tumači i vrednuje tekst, analizira i sažima sadržaj, izražavajući svoje mišljenje i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. |
LIC SE B.8.2. Učenik čita i prosuđuje zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti prema vlastitom interesu, prepoznaje karakteristične elemente strukture teksta, izražava mišljenja i osjećaje te ih povezuje s vlastitim iskustvom. | – samostalno čita i prosuđuje tekst primjeren jezičnom razvoju, dobi i interesima – izdvaja nepoznate riječi nakon pročitanog teksta te pronalazi značenje istih – obogaćuje svoj rječnik – pronalazi podatke prema uputi ili pitanjima nakon pročitanog teksta – razlikuje različite književne tekstove prema obliku i sadržaju – samostalno čita, razumije i izražava mišljenje o pročitanom tekstu – čita tekst pravilno i izražajno, pazeći na izgovor i intonaciju – čita književna djela autora Talijanske nacionalne zajednice i uočava njihove karakteristike – čita odabrano književno djelo, predstavlja ga svojim vršnjacima, obrazlaže im svoj izbor i preporučuje ga | Učenik čita zadane ili samostalno odabrane tekstove dječje književnosti i uz povremenu pomoć prosuđuje pročitani tekst. |
LIC SE B.8.3. Učenik se kreativno izražava, poduzima samostalne aktivnosti temeljene na vlastitim interesima i osobnom iskustvu, uspoređuje vlastita mišljenja s tuđima te razvija kritičko mišljenje. | – koristi se jezičnim vještinama i aktivnim rječnikom primjereno dobi – iskazuje svoje osjećaje dramatizacijom ili kratkim osvrtom – osmišljava scenografiju; izražava se pokretom i plesom prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima – služi se govornim vrednotama i aktivnim rječnikom talijanskog jezika i dijalekta primjereno dobi – prepričava o svojim događajima iz svakodnevnog života i uspoređuje svoje postupke s onima u tekstu – piše pjesme i sastavke uz prethodno upoznavanje s metodologijom pisanja kraćih književnih oblika – preoblikuje pročitani tekst na svoj kreativan način – istražuje nove teme i samostalno iznosi nova saznanja – osmišljava kratak dramsko-scenski tekst prema vlastitome interesu potaknut različitim iskustvima i doživljajima | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene vrste tekstova: pripovijetka, igrokaz, roman, strip i neknjiževni tekstovi, autori Talijanske nacionalne zajednice, tekstovi suvremenih talijanskih autora. Preporučeni medijski sadržaji: talijanski igrani i dokumentarni film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopis »Panorama«, dnevne novine »La Voce del Popolo«, dnevne novine koje se tiskaju u Italiji, edukativni i popularno-znanstveni sadržaji na talijanskim internetskim stranicama. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Čitam i stvaram Ishodi iz domene Čitam i stvaram istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Kultura i mediji te se u skladu s njima ostvaruju. Učenik primjenjuje tehnologiju na različite načine. Ostvarivanje ishoda LIC SE B.8.3. vrednuje se formativno. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SE C.8.1. Učenik opisuje obilježja talijanske kulture, prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije, istražuje talijansku kulturnu baštinu i iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima. | – navodi i opisuje obilježja talijanske kulture i običaja – istražuje i opisuje talijansku tradicionalnu kuhinju – primjenjuje talijanske tradicijske igre i plesove – imenuje poznate osobe iz talijanskog javnog života (glazbenike i glazbu, sportaše i sportove, glumce, autore...) – prepoznaje himnu talijanske države – imenuje i opisuje najvažnije kulturno-povijesne spomenike Republike Italije – istražuje i opisuje prirodno-geografska i društveno-geografska obilježja Republike Italije – iskazuje poštovanje prema drugima i drukčijima | Učenik uz povremenu pomoć istražuje i opisuje talijansku kulturnu baštinu i opisuje obilježja talijanske kulture. |
LIC SE C.8.2. Učenik primjenjuje različite medijske sadržaje u njegovanju vlastitog pozitivnog stava prema talijanskoj kulturi i identitetu; istražuje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice i njezinu kulturnu baštinu. | – stječe pozitivan stav prema učenju talijanskog jezika i kulture radeći na i s izvornim materijalima (talijanski filmovi i animirani filmovi, časopisi, tradicionalne pjesme, bajke, basne, pripovijetke, legende) – sudjeluje u kratkim predstavama/igrokazima (izvodi narodne pjesme, brojalice, plesne pokrete narodnih plesova) – stvara različite uratke vezane za talijansku kulturu i tradiciju (izrađuje prezentaciju, snima audioprilog, stvara fotopriču ili fotostrip) – prepoznaje glavne institucije Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj (Zajednice Talijana, Talijanska unija, Edit, Centar za povijesna istraživanja i sl.) | Učenik se u skladu sa svojim zadatcima i interesima uključuje u aktivnosti i uglavnom aktivno sudjeluje u aktivnostima. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučeni medijski sadržaji: talijanski dječji igrani/animirani film, dječji časopis »Arcobaleno«, časopisi za djecu i mlade koji se tiskaju u Italiji (primjerice »Lo Spunk«, »Popotus«, »La Rivista dei Ragazzi«, »Il Giornalino«), audio/filmske bajke i basne, kazališna predstava, geografska karta Republike Italije. Učenik imenuje i igra igre koje su igrali djedovi i bake te ih uspoređuje s današnjim igrama. Navodi činjenice i obilježja narodnih običaja i tradicije. Prepoznaje simbole talijanske države (grb, zastava i himna), njezine regije, najznačajnije kulturno-povijesne znamenitosti i prirodna bogatstva. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Ishodi iz domene Kultura i mediji istovremeno se temelje i nadopunjuju ishodima drugih dviju domena Govorim i pišem i Čitam i stvaram te se u skladu s njima ostvaruju uz stjecanje pozitivnog stava, korištenjem jednostavnih izvora informacija te primjenom osnovnih strategija učenja. Učenik primjenjuje tehnologiju za samostalno istraživanje obrađenih tema prilagođenih dobi učenika. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 8. razredu osnovne škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 1. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Jezik i komunikacija | ||
LIC SMS A.1.1. Učenik razumije čitani i slušani tekst o temama iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa. | – razlikuje opisne, pripovjedne i upućivačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove – razlikuje monološke i dijaloške vrste tekstova – razumije usmene poruke u formalnim i neformalnim situacijama – razvija pravilnu akcentuaciju, artikulaciju i intonaciju riječi – čita brzo i točno – čita naglas i u sebi – razlikuje namjenu teksta – razumije obilježja teksta – sažima sadržaj teksta – prepoznaje glavnu poruku, ključne i specifične informacije – vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja | Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje osnovna obilježja i namjenu te navodi osnovne informacije opisnih, pripovjednih i upućivačkih tekstova. |
LIC SMS A. 1.2. Učenik govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji o temama iz područja osobnoga interesa. | – primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika – govori prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama – prepričava – izražava vlastito mišljenje – prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke – tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju – prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst – govori i sudjeluje u komunikacijskoj situaciji na lokalnom dijalektu | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i govori u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.1.3. Učenik piše tekst o temi iz područja osobnoga interesa. | – primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika – sažima, dopunjuje i preoblikuje tekst prema smjernicama – oblikuje opisne, pripovjedne i upućivačke tekstove – parafrazira tekstove – prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst – piše kreativne tekstove | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.1.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | – primjenjuje oblike kreativnog pisanja u prozi i stihovima – primjenjuje oblike dramsko-scenskog izražavanja – predstavlja svoj rad individualno ili u grupi – izražava se na lokalnom dijalektu | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
LIC SMS A.1.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | – primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta – primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja – osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem – stvara naviku uporabe pravogovornih i pravopisnih normi za ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije – razvija čitateljske navike – prepoznaje različite jezične sustave i jezike – koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima – služi se jezičnim priručnicima (rječnik, gramatika, pravopis) u tiskanome i u digitalnome obliku – služi se općejezičnim i jednojezičnim rječnikom pri razvijanju vokabulara – istražuje tiskane i elektroničke medije – razvija samopouzdanje pri korištenju jezičnih djelatnosti talijanskoga jezika | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Moj svijet, Moje slobodno vrijeme; Važni datumi i obilježavanja; Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme. Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni i upućivački tekst (osobni dnevnik, intervju, biografija, recept, osobni profil na društvenim mrežama, blog, internetski forum). Jezično-komunikacijske funkcije: opisati i usporediti (osobe, prostor, predmete, prirodu); izraziti slaganje i neslaganje, pitati informacije; dati informacije; prepričati (doslovno, informativno, kreativno); izreći uputu. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.1.4. se ostvaruje individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti. Nastavnik motivira učenike za primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.1.5. vrednuje se formativno. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. | ||
B. Književnost | ||
LIC SMS B.1.1. Učenik razumije književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | – razlikuje književne i neknjiževne tekstove – razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima – razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja – prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine srednjeg vijeka (Trecenta) – povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom – istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture srednjeg vijeka – izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu – usvaja tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta – prepoznaje osnovna i prenesena značenja – čita i interpretira po ulogama | Učenik uz pomoć nastavnika prepoznaje i opisuje žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Trecento). |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene književne vrste: pripovijetka, lirska pjesma, epski spjev. Preporučeni autori: Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost Nastavnik odabire ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo. Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama. Potiče se kreativan i komunikacijski pristup u interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima. Potiče se cjelovit pristup književnim djelima putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice. Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SMS C.1.1. Učenik opisuje činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | – istražuje i opisuje obilježja suvremene Republike Italije, informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima – opisuje sličnosti i razlike talijanske i hrvatske kulture – istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale – istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice – opisuje položaj Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj – prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj – upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice – posjećuje talijansku kulturnu instituciju i kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju | Učenik uz pomoć nastavnika opisuje osnovna obilježja talijanske kulture i tradicije Talijanske nacionalne zajednice. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Made in Italy; Talijanska kuhinja i prehrambene navike; Talijanska moda i modni dizajneri; Talijanski gradovi i regije; Aktualne društvene teme; Prisutnost Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture. Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 1. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče i razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 2. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Jezik i komunikacija | ||
LIC SMS A.2.1. Učenik analizira čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa. | – razlikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke slušane, pisane i audiovizualne tekstove – razlikuje namjenu teksta – analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta – povezuje i sažima ideje teksta – prepoznaje glavnu poruku, analizira ključne i specifične informacije – vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja – oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja | Učenik uz pomoć nastavnika analizira obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih tekstova te opisuje osnovne informacije izlagačkog teksta. |
LIC SMS A.2.2. Učenik razgovara o temama iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa. | – primjenjuje pravogovorna pravila talijanskoga standardnoga jezika – priča prema stvarnim komunikacijskim situacijama i prema smjernicama – prepričava – razgovara o zadanoj/poznatoj temi – prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke – tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju – prikuplja, organizira i sažima informacije i oblikuje tekst – govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i razgovara u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.2.3. Učenik piše tekst na teme iz svakodnevnoga života i osobnoga interesa. | – primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika – prema smjernicama oblikuje opisne, pripovjedne, upućivačke i izlagačke tekstove – parafrazira tekstove – prikuplja, organizira informacije i oblikuje pisani tekst – piše kreativne tekstove | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.2.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | – oblikuje radove služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja – predstavlja svoj rad individualno ili u grupi – izražava se na lokalnom dijalektu | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
LIC SMS A.2.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | – primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta – primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja – osvješćuje potrebu za jezičnim znanjem – uspoređuje različite jezične sustave i jezike – koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima – služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara – istražuje tiskane i elektroničke medije | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Osobni i društveni identitet; Živjeti zdravo; Znanost i inovacije; Zanimanja; Made in Italy; Aktualne društvene teme. Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački i izlagački tekst (osobni dnevnik, autobiografija, reportaža, izvješće, uputa). Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti emocije, govoriti o prošlosti i o budućnosti, staviti u odnos sadašnjost i prošlost, izraziti mišljenje i obrazložiti izbor, ispričati kronološkim redom. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika, vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.2.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti. Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.2.5. vrednuje se formativno. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. | ||
B. Književnost | ||
LIC SMS B.2.1. Učenik analizira književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | – razlikuje književne tekstove koji pripadaju različitim stilovima i razdobljima – razlikuje i opisuje književne žanrove i osnovna obilježja – istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba humanizma, renesanse i baroka – prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba humanizma, renesanse i baroka (Quattrocento, Cinquecento, Seicento) – povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom – izražava svoje mišljenje i stavove o književnom tekstu – objašnjava osnovna i prenesena značenja – uspoređuje različite interpretacije teksta – promišlja o tekstu povezujući ga s vlastitim iskustvom – primjenjuje tehnike potrebne za jezičnu, sadržajnu i stilsku analizu teksta | Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i analizira žanr, temu i osnovna obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Quattrocento, Cinquecento, Seicento). |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene književne vrste: pripovijetka, lirska pjesma, pokladna pjesma, dijaloška rasprava. Preporučeni autori: Baldassarre Castiglione, Lorenzo il Magnifico, Nicolò Machiavelli; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost Nastavnik odabire tekstove i ulomke tekstova za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo. Tijekom školske godine učenik čita književni tekst prema odabiru nastavnika. Popis preporučenih autora i naslova nalazi se u Prilogu, a nastavnik odabire i nudi djela sukladno učeničkim interesima, mogućnostima i potrebama. Potiče se kreativan i komunikacijski pristup interpretaciji književnih djela: zajedničko čitanje po poglavljima, slušanje audiopriča, gledanje adaptacija književnih djela, gledanje kazališnih predstava, crtanje stripa, korištenje dramskih metoda i tehnika, snimanje kratkometražnih filmova i sl.. Aktivnosti se mogu organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupinama ili rad u parovima. Potiče se cjelovit pristup književnim djelima/sadržajima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice. Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SMS C.2.1. Učenik analizira činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | – uspoređuje talijansku i hrvatsku tradiciju i običaje – pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima – informira se o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice – posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju – istražuje talijanske tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale – istražuje tiskane medije, radio, televiziju i internetske portale Talijanske nacionalne zajednice – prepoznaje vrijednost kulture Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj – upoznaje tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice | Učenik uz pomoć nastavnika analizira osnovne činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Made in Italy; Izražavanje i jezik mladih; Talijanski znanstvenici; Turističke destinacije u Italiji; Umjetnost i arhitektura; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Djelatnost Talijanske nacionalne zajednice: očuvanje jezika, identiteta i kulture. Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 2. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijska jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 3. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Jezik i komunikacija | ||
LIC SMS A.3.1. Učenik tumači čitani i slušani tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – razlikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački) – analizira karakteristike, strukturu i vrstu teksta – povezuje i sažima ideje teksta – razlikuje i tumači pouzdane i nepouzdane informacije – vodi bilješke i postavlja pitanja radi razjašnjavanja i razumijevanja – oblikuje govoreni i/ili pisani tekst na temelju slušanja ili čitanja | Učenik uz pomoć nastavnika tumači obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih i izlagačkih tekstova te analizira osnovne informacije raspravljačkog teksta. |
LIC SMS A.3.2. Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila – prepričava, priča i izvještava – određuje temu, oblik, svrhu i namjenu rasprave, navodi argumente i zaključke – raspravlja o zadanoj/poznatoj temi – prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke – tumači i primjenjuje neverbalnu komunikaciju – prikuplja, vrednuje, organizira i sažima informacije i oblikuje usmeni tekst – govori i sudjeluje u komunikacijskoj interakciji na lokalnom dijalektu | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.3.3. Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika – prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački) – prikuplja, vrednuje, organizira informacije i oblikuje tekst – primjenjuje načela jezične prikladnosti, povezanosti, jasnoće i ispravnosti | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.3.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | – oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja – predstavlja svoj rad individualno ili u grupi – izražava se na lokalnom dijalektu | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
LIC SMS A.3.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | – primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta – primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja – razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i uspoređuje s drugim jezicima – primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije – razvija čitateljsku naviku i kritičko mišljenje – koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima – služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara – istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Tradicionalno i moderno; Svijet kazališta; Turističke destinacije i održivi razvoj; Izgradnja održive budućnosti; Aktualne društvene teme. Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački i raspravljački tekst (zamolba, problemski članak, komentar, kazališni tekst, blog, podcast, reklama). Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti mišljenje i stav; iznijeti činjenice, asocijacije i prosudbe; izraziti želju; izraziti pretpostavku; argumentirati. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.3.4 ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti. Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.3.5. vrednuje se formativno. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. | ||
B. Književnost | ||
LIC SMS B.3.1. Učenik tumači književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | – razlikuje i analizira različite vrste književnog teksta primjenjujući prethodno stečeno znanje – istražuje i opisuje obilježja talijanske kulture u doba prosvjetiteljstva i romantizma (Settecento, Ottocento) – prepoznaje glavne autore i djela talijanske kulturne baštine u doba prosvjetiteljstva i romantizma – povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom – izražava vlastiti literarni doživljaj teksta – izražava i potkrjepljuje primjerima svoje mišljenje i stavove | Učenik uz pomoć nastavnika opisuje i tumači žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom (Settecento, Ottocento). |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene književne vrste: pripovijetka, roman, dramski tekst (komedija), lirska pjesma, epska pjesma, ep. Preporučeni autori: Ugo Foscolo, Cesare Beccaria, Carlo Goldoni, Ludovico Ariosto, Alessandro Manzoni, Giacomo Leopardi; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo. Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u grupama ili rad u parovima. Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice. Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SMS C.3.1. Učenik tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. | – u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju – istražuje i tumači informacije prikazane u talijanskim medijima i u medijima Talijanske nacionalne zajednice – istražuje i upoznaje talijansku kulturu koristeći se izvornim materijalima – pronalazi informacije o talijanskoj kulturi i Talijanskoj nacionalnoj zajednici u hrvatskim medijima – informira se o aktualnim događanjima i važnim osobama Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice – posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju – analizira tekstove autora Talijanske nacionalne zajednice | Učenik uz pomoć nastavnika tumači činjenice o talijanskoj kulturi i tradiciji Talijanske nacionalne zajednice. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Ulična umjetnost kao način izražavanja; Umjetnički i književni parkovi u Italiji; Talijanski umjetnici i umjetnici Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita materijalne i nematerijalne talijanske kulturne baštine; Talijanske dnevne novine i časopisi; Svijet kazališta; Made in Italy; Aktualne društvene teme; Predstavnici i institucije Talijanske nacionalne zajednice; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice. Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 3. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te se njihovim međudjelovanjem ujedno potiče razvoj vokabulara.
Srednja škola Talijanski jezik i kultura, 4. razred – 105 sati godišnje
ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | RAZRADA ISHODA | RAZINA USVOJENOSTI DOBAR |
A. Jezik i komunikacija | ||
LIC SMS A.4.1. Učenik vrednuje čitani i slušani tekst s temom iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – razlikuje i analizira različite vrste tekstova primjenjujući prethodno stečeno znanje (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački) – analizira i vrednuje književne i neknjiževne tekstove – osvješćuje razliku između standardnoga talijanskoga jezika i dijalekata Talijanske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj – razlikuje i analizira fonetska, morfološka, rječnička i druga obilježja dijalekata – kritički vrednuje informacije | Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje obilježja i namjenu opisnih, pripovjednih, upućivačkih, izlagačkih i raspravljačkih tekstova. |
LIC SMS A.4.2. Učenik raspravlja o temama iz svakodnevnog života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – izražava se u skladu s temom i logičnom kompozicijom govora, poštujući morfosintaktičku točnost i pravogovorna pravila – govori poštujući obilježja raspravljačkog teksta – raspravlja u skladu s temom i ulogom – prilagođava komunikacijski rječnik različitim kontekstima, namjeni i primateljima poruke – govori i sudjeluje u komunikativnoj interakciji na lokalnom dijalektu | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst i raspravlja u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.4.3. Učenik piše tekst s temama iz svakodnevnoga života, od osobnoga ili društvenoga interesa. | – primjenjuje pravopisna i jezična pravila talijanskoga standardnoga jezika – prema smjernicama oblikuje različite vrste tekstova (opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački, raspravljački) – oblikuje tekst primjenjujući pravopisna i jezična pravila lokalnog dijalekta – sastavlja multimedijalne tekstove o kulturnim, obrazovnim i aktualnim temama – pisano komunicira prerađujući usvojena znanja za razvoj vlastitog mišljenja | Učenik uz pomoć nastavnika i prema smjernicama oblikuje tekst u skladu s temom i namjenom. |
LIC SMS A.4.4. Učenik se stvaralački izražava prema vlastitom interesu. | – oblikuje rad služeći se različitim tehnikama i oblicima izražavanja – predstavlja svoj rad individualno ili u grupi – izražava se na lokalnom dijalektu | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
LIC SMS A.4.5. Učenik primjenjuje strategije učenja talijanskoga jezika. | – primjenjuje prikladne strategije razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta – primjenjuje prikladne strategije i tehnike pisanja – razmišlja o strukturi talijanskoga jezika i lokalnog dijalekta – primjenjuje strategije za razvoj vlastite jezične produkcije – razvija literarni ukus i kritičko mišljenje – koristi različite vrste izvora informacija prema vlastitim potrebama i interesima – služi se općejezičnim i stručnim rječnikom pri razvijanju vokabulara – istražuje i prosuđuje tiskane i elektroničke medije | Vidi Preporuke za ostvarivanje domene |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Multikulturalnost i višejezičnost; Stereotipi i predrasude; Žensko pismo; Zaštita i promicanje ljudskih prava; Prirodna i kulturna baština; Građanin kao pripadnik talijanske nacionalne manjine; Građani izvan granica: pripadnici nacionalne manjine, građani Hrvatske, Europske unije i svijeta; Obrazovanje i svijet rada; Aktualne društvene teme. Preporučene tekstne vrste: opisni, pripovjedni, upućivački, izlagački i raspravljački tekst (životopis, esej, intervju, članak, svjedočanstvo, kazališni tekst, blog, podcast, internetski forum, reklama, manifest, kampanja). Jezično-komunikacijske funkcije: izraziti pretpostavku i posljedicu; izraziti mogućnost, nadu i želju; dati savjet i prijedlog; izraziti mišljenje; prepričati iskustvo; protumačiti; argumentirati. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Jezik i komunikacija Leksički i gramatički sadržaji odabiru se primjereno razvojnoj dobi učenika vodeći računa o korelaciji s drugim nastavnim predmetima i međupredmetnim temama. Proizlaze iz preporučenih jezično-komunikacijskih funkcija i tekstnih vrsta. Ponavljaju se i proširuju u odnosu na prethodne razrede te usklađuju s interesima i potrebama učenika. Poučavanje jezičnih sadržaja temelji se na uravnoteženome odnosu svih četiriju jezičnih vještina u komunikacijskome kontekstu. Novi se sadržaji uvode na temelju poznatih jezičnih sadržaja, prilagođeno razini jezičnoga razvoja i iskustvu učenika. Učenik priprema i oblikuje rad te izražava vlastitu kreativnost i stvaralačko mišljenje. Ishod LIC SMS A.4.4. ostvaruje se individualno ili radom u grupi, u korelaciji s ostalim nastavnim predmetima (Hrvatski jezik, Likovna umjetnost, Glazbena umjetnost, Povijest i Geografija). Ostvarivanje ishoda vrednuje se formativno. Nastavnik potiče učenika na stvaralačko izražavanje te poštuje njegovu samostalnost i mogućnosti. Nastavnik motivira učenike na primjenu prikladnih strategija razumijevanja pri čitanju i slušanju teksta (postavljanje pitanja, bilježenje natuknica, traženje glavne misli, traženje ključnih pojmova, refleksija, sažimanje) te na primjenu prikladnih strategija i tehnika pisanja (određivanje teme, svrhe, tona, istraživanje, izrada plana teksta, provjera). Ostvarivanje ishoda LIC SMS A.4.5. vrednuje se formativno. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. | ||
B. Književnost | ||
LIC SMS B.4.1. Učenik vrednuje književni tekst i izražava vlastiti stav i doživljaj. | – opisuje doprinos talijanske književnosti – objektivno i subjektivno prosuđuje tekst – istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u Italiji u XX. i XXI. stoljeću – istražuje i opisuje obilježja društvenih i kulturnih pojava u XX. stoljeću unutar Talijanske nacionalne zajednice – vrednuje tradicionalne književne tekstove – vrednuje estetsku dimenziju – poznaje osnovne faze koje su obilježile razvoj talijanske književnosti u odnosu na društvene i kulturne uvjete razvoja – povezuje tekst s aktualnom situacijom | Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje žanr, temu i obilježja književnog teksta; povezuje autora i djelo s povijesnim i društvenim kontekstom. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene književne vrste: pripovijetka, roman, dramski tekst, lirska pjesma. Preporučeni autori: Alberto Moravia, Andrea Camilleri, Luigi Pirandello, Umberto Eco, Italo Calvino, Cesare Pavese, Elio Vittorini; talijanske suvremene autorice: Michela Murgia, Elena Ferrante, Margaret Mazzantini, Igiaba Scego; predstavnici Talijanske nacionalne zajednice. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Književnost Nastavnik odabire tekstove za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Pri odabiru autora Talijanske nacionalne zajednice uzima se u obzir njihovo lokalno podrijetlo. Tijekom školske godine učenik samostalno čita jedan književni tekst prema odabiru nastavnika (popis preporučenih autora i naslova nalazi se u prilogu) i predstavlja ga usmeno, pisano, vizualizacijama ili kreativnim uratkom. Aktivnost se može organizirati kao pojedinačan rad učenika, rad u skupini ili rad u parovima. Potiče se cjelovit pristup književnim djelima i putem različitih oblika izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti u organizaciji Talijanske nacionalne zajednice. Odgojno-obrazovni ishod domene Književnost ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. | ||
C. Kultura i mediji | ||
LIC SMS C.4.1. Učenik vrednuje lokalnu, nacionalnu i međunarodnu kulturnu tradiciju. | – razlikuje i opisuje činjenice o kulturnoj, povijesnoj i jezičnoj baštini Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj – analizira i raspravlja o različitim informacijama, o aktualnim događanjima i važnim pojedincima u Republici Italiji i unutar Talijanske nacionalne zajednice u Hrvatskoj te o hrvatsko-talijanskim vezama kroz povijest – primjenjuje znanje, vještine, stavove i vrijednosti u ostvarivanju kvalitetne međukulturne komunikacije – stvara prilike za doticaj i korištenje talijanskoga jezika izvan nastave – sudjeluje u nizu suradničkih aktivnosti smještenih u stvarnome kontekstu talijanskoga jezika i pritom izražava vlastita iskustva, osjećaje i mišljenje – u interkulturalnom kontekstu prepoznaje i opisuje sličnosti i razlike talijanske kulture i kulture drugih zemalja u okruženju – posjećuje talijansku kulturnu instituciju i/ili kulturno-umjetnički događaj u stvarnome i digitalnom okružju – donosi prosudbe o tekstovima autora Talijanske nacionalne zajednice | Učenik uz pomoć nastavnika vrednuje činjenice lokalne, nacionalne i međunarodne kulturne tradicije. |
Sadržaji za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda Preporučene teme: Spoj umjetnosti: književnost, kino i kazalište; Migracije i suvremeno društvo; Obrazovni sustav i svijet rada; Revalorizacija industrijske baštine; Nastanak Talijanske nacionalne zajednice; Iseljavanje lokalnog stanovništva nakon Drugog svjetskog rata; Zaštita autohtonih, etničkih i kulturnih osobitosti Talijanske nacionalne zajednice. Sadržajima i aktivnostima ishoda Kultura i mediji učeniku se predstavlja talijanska kultura i baština kao i tradicija Talijanske nacionalne zajednice kroz glazbenu i likovnu umjetnost, povijest, geografiju, stil življenja i obrasce ponašanja. | ||
Preporuke za ostvarivanje domene Kultura i mediji Domena Kultura i mediji ostvaruje se u skladu s potrebama, interesima i mogućnostima učenika. Učenika se potiče na sudjelovanje u kulturnim i društvenim aktivnostima Talijanske nacionalne zajednice te na glazbeni, dramsko-scenski i plesni izričaj u skladu s vlastitim interesima i sklonostima. Ishod domene Kultura i mediji ostvaruje se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda domene Jezik i komunikacija. |
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih domena u 4. razredu srednje škole
U planiranju i programiranju ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda učitelj može odstupiti do 10 % od preporučene postotne zastupljenosti pojedine domene.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem, ujedno se potiče razvoj vokabulara.
PRIJEDLOG TEKSTOVA ZA SREDNJU ŠKOLU
LETTERATURA ITALIANA / TALIJANSKA KNJIŽEVNOST
Dante Alighieri: La Divina Commedia: Canto introduttivo, Canto V: Paolo e Francesca (video di Benigni)
Francesco Petrarca: Canzoniere: Chiare, fresche, dolci acque, Voi ch’ascoltate…, Solo e pensoso
Giovanni Boccaccio: Decamerone, una novella a scelta (Federigo degli Alberighi, Frate Cipolla, Lisetta da Messina, altre novelle a scelta)
Baldassarre Castiglione: un brano a scelta dal Cortegiano
Lorenzo il Magnifico: Canzone di Bacco e Arianna (canto carnascialesco)
Niccolò Machiavelli: un brano a scelta dal Principe e/o dalla Mandragola
Cesare Beccaria: De’ delitti e delle pene
Carlo Goldoni: La locandiera (passi a scelta)
Lodovico Ariosto: da l’Orlando furioso, Proemio, Il Palazzo di Atlante, La pazzia di Orlando
Ugo Foscolo: Dei Sepolcri (vv 151-212, Le tombe dei grandi e la Basilica di Santa Croce)
Alessandro Manzoni: da I promessi sposi, L’incontro con i bravi, La monaca di Monza
Giacomo Leopardi: Il sabato del villaggio, L’infinito
Andrea Camilleri: Il commissario Montalbano (+ serie)
Luigi Pirandello: Sei personaggi in cerca d’autore (passi a scelta) e/o Il fu Mattia Pascal
Cesare Pavese: La casa in collina, La luna e i falò
Elio Vittorini: Conversazione in Sicilia
Umberto Eco; Il nome della rosa (+ film)
Italo Calvino: Il sentiero dei nidi di ragno, Il barone rampante, Le città invisibili
Michela Murgia: Tre ciotole, Accabadora
Elena Ferrante: L’amica geniale (+ serie)
Margaret Mazzantini: Il catino di zinco, Venuto al mondo, Non ti muovere (+ film)
Niccolò Ammanniti: Io non ho paura (+ film)
Alessandro Baricco: Novecento (+ film)
Sandro Veronesi: Il colibrì
Stefano Benni: Saltatempo
Paolo Giordano: La solitudine dei numeri primi
Alessandro d’Avenia: Bianca come il latte, rossa come il sangue (+ film)
Giacomo Mazzariol: Mio fratello rincorre i dinosauri (+ film: VIII cl SE, I cl SMS)
LETTERATURA DELLA COMUNITÀ NAZIONALE ITALIANA / KNJIŽEVNOST TALIJANSKE NACIONALNE ZAJEDNICE
Marisa Madieri: Verde acqua
Osvaldo Ramous: Il cavallo di cartapesta
Nelida Milani: Una valigia di cartone
Nelida Milani, Annamaria Mori: Bora
Mario Schiavato: Storie di casa nostra
FILM ITALIANI / TALIJANSKI FILMOVI
Neorealismo (a scelta – Sciuscià, Ladri di biciclette)
OSCAR italiani (a scelta- La grande bellezza, La vita è bella, Nuovo cinema paradiso, Amarcord, La strada, Mediterraneo…)
Notte prima degli esami, Fausto Brizzi 2006.
Notte prima degli esami – Oggi, Fausto Brizzi, 2007.
Caterina va in città, Paolo Virzì, 2003.
Io speriamo che me la cavo, Lina Wertmuller, 1992.
La scuola più bella del mondo, Luca Miniero, 2014.
Pane e tulipani, Silvio Soldini, 2000.
I cento passi, Marco Tullio Giordana, 2000.
Perfetti sconosciuti, Paolo Genovesi, 2016.
Il ragazzo invisibile (2014.)
Il ragazzo invisibile – seconda generazione (2018.), Gabriele Salvatores
Il giovane favoloso (2014.), Mario Martone
Un film a scelta di Nanni Moretti
EDIZIONI EDIT / IZDANJA EDIT
Quotidiano La voce del Popolo
Quindicinale Panorama
Rivista culturale La Battana
Riviste per ragazzi italiane (Lo Spunk, Popotus, La Rivista dei ragazzi, Il Giornalino, Focus, Topolino...)
Quotidiani italiani (La Stampa, la Repubblica...)
E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA
Pravo na obrazovanje na materinskom jeziku pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj definirano je Ustavom Republike Hrvatske, Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina te Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju svoje ustavno pravo na obrazovanje kroz tri osnovna modela (A, B i/ili C model) te posebne oblike školovanja.
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura, osmišljen prema modelu C, proizlazi iz navedenih zakonskih okvira i u skladu je s Ustavom Republike Hrvatske. Ovaj kurikul integrira se u jezično-komunikacijsko područje, u kojemu je talijanski jezik predstavljen kao jezik Talijanske nacionalne zajednice na području povijesnog nastajanja u Republici Hrvatskoj. Razvijanje jezično-komunikacijske kompetencije, ključne za prijenos i stjecanje znanja, vještina, sposobnosti, stavova i vrijednosti, postavlja se kao temeljni cilj učenja i poučavanja predmetnog kurikula Talijanskoga jezika i kulture.
Predmetni kurikul usko je povezan s različitim odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama te gotovo svim nastavnim predmetima. Učenje talijanskog jezika, koje uključuje istovremeno upoznavanje s talijanskom kulturom, direktno se integrira u predmete društveno-humanističkog i umjetničkog područja poput Prirode i društva, Povijesti, Geografije, Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti.
Međupredmetne teme poput Učiti kako učiti, Osobni i socijalni razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije smisleno su uključene u kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C. Ova povezanost pridonosi ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda i razvoju komunikacijskih kompetencija učenika.
Talijanski jezik i kultura po modelu C kao drugi materinski jezik, sadržajno je i metodološki blisko povezan s predmetom Hrvatskoga jezika te sa stranim jezicima, a integriranim poučavanjem jezika i sadržaja učenju jezika dodaje se element svrhovitosti. U kasnijim ciklusima školovanja pristup nastavi prilagođava se željama i potrebama učenika ovisno o njihovim obrazovnim aspiracijama i/ili karijernim putevima.
S obzirom da je Talijanski jezik jezik talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, moguće je i preporučuje se ostvarivati različite projekte, programe i suradnju s udrugama poput Talijanske unije i Zajednice Talijana, pridonoseći razvoju identiteta učenika i njihovoj sklonosti cjeloživotnog obrazovanja. Učenje i poučavanje talijanskog jezika postaje ključno sredstvo poticanja obrazovne i ekonomske mobilnosti mladih i građana Republike Hrvatske, uzimajući u obzir blisku povijesnu i suvremenu povezanost s Republikom Italijom.
Ovladavanje talijanskim jezikom, bilo kao materinskim jezikom, jezikom nacionalne manjine ili drugim jezikom, postavlja temelje za cjeloživotno učenje. Jezik kao sredstvo izražavanja i komunikacije ima ključnu ulogu u prenošenju nastavnih sadržaja i sadržaja međupredmetnih tema, a predmet Talijanski jezik i kultura pridonosi razvoju znanja o sebi i drugima, potičući odgovorno ponašanje prema pripadnicima drugih jezika i kultura.
Predmet također podržava razvoj čitateljskih interesa, literarnih sposobnosti te kritičkog pristupa, čime postaje temelj za sve druge obrazovne discipline. Učenjem o povijesti talijanskog naroda doprinosi se razumijevanju procesa nastanka i razvoja europske civilizacije, potičući sagledavanje događaja iz različitih perspektiva i razvoj vještina razmatranja konteksta.
Povezanost s umjetničkim područjem ostvaruje se kroz ishode predmeta Likovne i Glazbene kulture i umjetnosti. Umjetnost u širem smislu, kao dio svjetskih kultura, pridonosi oblikovanju generičkih kompetencija učenika. Kreativnost, individualne sposobnosti, tradicionalni i suvremeni likovni izrazi pomažu učenicima u oblikovanju slike o sebi i svijetu.
Nadalje, integracija međupredmetnih tema poput Građanskog odgoja i obrazovanja, Osobnog i socijalnog razvoja te Uporabe informacijske i komunikacijske tehnologije odražava se u razvoju odgovornosti, društvenog identiteta i uključenosti te u sposobnosti korištenja suvremenih tehnologija u svrhu obrazovanja i komunikacije. Kurikul Talijanskog jezika i kulture usmjeren je također i na razvoj digitalne kompetencije, jezika struke te senzibilizaciju za znanstvena, društvena i kulturna pitanja. Međupredmetnim se pristupom stvaraju mogućnosti za cjelovit kognitivni, emocionalni, osobni i društveni razvoj učenika.
F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA
Iskustva učenja
Kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura po modelu C integrirani je kurikul koji povezuje opće i posebne sadržaje i ciljeve te je usmjeren na postignuća učenika u svim područjima: kognitivnom, afektivnom i psihomotornom. Polazi od njegova iskustva i kulturnog konteksta, jezične i kulturne posebnosti i time potiče iskustveno i situacijsko učenje. Uvažava složenost znanja i umijeća i njihovu primjenu u različitim okolnostima, problemima i situacijama pridajući posebnu vrijednost višejezičnosti i multikulturalnosti.
Učenici Talijanskog jezika i kulture po modelu C temeljno se obrazuju na hrvatskom jeziku, a učenik spoznaje i vještine, stečene u predmetima Priroda i društvo, Povijest, Geografija, Likovna i Glazbena kultura i umjetnost, nadograđuje u predmetu Talijanski jezik i kultura po modelu C. Stoga učenje i poučavanje Talijanskoga jezika i kulture treba stvarati prilike za konkretnu primjenu naučenoga povezivanjem s izvanškolskim okružjem. Učenje jezika je dinamičan, aktivan proces koji učeniku pruža mogućnost za suradničko, istraživačko, kreativno i inovativno učenje, a koje omogućuje raznoliku uporabu jezika.
Suvremeno poučavanje i učenje Talijanskoga jezika i kulture usmjereno je na učenika i njegov proces učenja. Takvim pristupom poučavanju i učenju uzimaju se u obzir individualne osobine učenika, njegove potrebe i interesi te se potiče učenikov kognitivni, afektivni, moralni i tjelesni razvoj, što učeniku osigurava cjelovit razvoj i osposobljava ga za samostalno cjeloživotno učenje. Obrazovni pristup koji njeguje učenikove osobne interese, zajedno s pozitivnim emocijama, stvorit će one kontingencije koje su od iznimne važnosti za rast osnažujućih uvjerenja koja će potaknuti učenike da poboljšaju svoje ovladavanje talijanskim jezikom i da pristupe talijanskoj kulturi sa suučesništvom, što će im omogućiti maksimalno usavršavanje vještina potrebnih za uspjeh u procesu studiranja i životu općenito.
Uloga učitelja/nastavnika
Učitelj/nastavnik primjenjuje suvremene didaktičke pristupe u poučavanju talijanskog jezika i kulture neprestano usavršavajući vlastita znanja i vještine kako bi održao visoku kvalitetu poučavanja u skladu sa zahtjevima suvremenog društva. Koristi kreativne, didaktičke i funkcionalne metode s ciljem poticanja učenika na učenje. Učitelj/nastavnik prepoznaje individualne potrebe učenika uzimajući u obzir njihove posebnosti, vještine, mišljenja i osobnost prilikom planiranja i izvođenja nastave te prilikom odabira didaktičkih materijala. Također, uzima u obzir učenikovo predznanje, kulturno i društveno okruženje, dob i stavove.
U procesu učenja, učitelj/nastavnik vodi brigu o interakciji učenika s drugima, potiče inicijativu učenika, razvija njihovu vještinu izražavanja te potiče razvoj individualnosti i osjećaja identiteta. Aktivno potiče učenike na izražavanje vlastitih osjećaja i mišljenja, uzimajući u obzir mišljenja drugih učenika i time proširuje učenikov svjetonazor.
Učiteljeva je ključna zadaća poticanje i razvoj učenikove motivacije primjenom strategija poput stvaranja poticajnog okruženja, poticanja znatiželje učenika i održavanje istinskog interesa za učenje koja jamče postizanje ciljeva definiranih nastavnim kurikulom.
Tijekom učenja Talijanskog jezika i kulture učitelj/nastavnik ima važnu ulogu u održavanju pozitivnog ozračja u učionici biranjem aktivnosti koje odgovaraju kognitivnom i emocionalnom razvoju učenika te uzimajući u obzir različite stilove učenja i njihove individualne razlike.
Učitelj/nastavnik prihvaća jezične pogreške učenika kao normalan dio procesa učenja talijanskog jezika stvarajući okruženje u kojem učenici mogu komunicirati bez straha od osude. Uz to, učitelj/nastavnik ima ulogu animiranja, vođenja, pomaganja i savjetovanja učenika, pružajući im podršku te prateći njihov napredak i ostvarena postignuća.
Učitelj/nastavnik olakšava ovladavanje talijanskim jezikom i razumijevanje talijanske kulture posredujući između jezika i kultura prisutnih u školi i u lokalnoj sredini. Da bi osigurao kvalitetu učenja i poučavanja te napredak učenika i njegovo postizanje obrazovnih ishoda, učitelj/nastavnik treba temeljito poznavati kurikul predmeta Talijanski jezik i kultura. Od učitelja/nastavnika očekuje se da samostalno donosi odluke o primjeni kurikula, prilagođava poučavanje prema dobi i predznanju učenika te surađuje s roditeljima, kolegama i relevantnim institucijama. Učitelj/nastavnik treba imati profesionalan pristup uključujući etičnost, pravednost, dosljednost i sustavnost. Kontinuirano praćenje suvremenih pristupa u području metodike i glotodidaktike te redovito usavršavanje neizostavni su dijelovi učiteljske uloge. Učitelj/nastavnik planira, kombinira i prilagođava znanstveno utemeljene strategije poučavanja u skladu s razvojnim mogućnostima i potrebama učenika, promičući horizontalno i vertikalno usklađivanje njihovih znanja i vještina.
Nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura izvode učitelji/nastavnici pripadnici Talijanske nacionalne zajednice koji u potpunosti vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Materijali i izvori
Poučavanje predmeta Talijanskog jezika i kulture ostvaruje se putem izravne interakcije učitelja/nastavnika i učenika, uz primjenu suvremenih komunikacijskih sredstava i tehnologije. Analizom različitih vrsta tekstova, rodova, sadržaja i struktura te gledanjem dramskih i filmskih ostvarenja, postiže se raznoliko i pristupačno okruženje za učenike i nastavnike. Materijali i izvori moraju biti raznoliki kako bi uspješno podržali učenje, uzimajući u obzir raznolikost jezika, funkcije, veze između jezika i kulture te različite stilove i svrhe komunikacije.
Učitelju/nastavniku preporučuje se korištenje tekstova autora unutar Talijanske nacionalne zajednice, uz udžbenike iz Republike Italije te rad na projektima, izvanučioničkim aktivnostima, suradnja s knjižničarom te s ostalim predmetnim učiteljima/nastavnicima i/ili vanjskim suradnicima. Iskustveno učenje, kao i primjena informacijsko-komunikacijske tehnologije, potiču aktivno sudjelovanje učenika i razvoj njihovih vještina i kompetencija.
Preporučuje se i uporaba različitih računalnih programa, igara i aplikacija te kreativno stvaranje umjetničkih sadržaja. Učenici se potiču na čitanje raznolikih književnih tekstova, uključujući djela talijanskih autora te zavičajnih autora radi raznolikosti književnog stvaralaštva.
Povezivanje predmeta sa svakodnevnim životom podrazumijeva korištenje učeničkog iskustva, izvorne stvarnosti te interneta, enciklopedija, dječjih časopisa i aktualnih informacija. Učitelj/nastavnik odabire, izrađuje i koristi nastavne materijale iz različitih izvora, uključujući digitalne, interaktivne i multimedijske sadržaje.
Ističe se važnost izlaganja jezičnih i kulturnih sadržaja koji se odvijaju izvan učionice, kao i gledanja televizijskih programa na talijanskom jeziku ili drugih aktivnosti koje nisu isključivo školske naravi, a koje imaju važnu ulogu poticanja aktivne uloge učenika u procesu učenja.
Izvori i nastavni materijali moraju uvijek biti primjereni i razumljivi učenicima te ih poticati na istraživanje i razvijanje kritičkog i kreativnog mišljenja.
Okruženje za učenje
Učenje i poučavanje talijanskog jezika i kulture izuzetno je ovisno o okružju, budući da poticajno i raznoliko okružje značajno doprinosi lakšem i bržem usvajanju znanja. Takvo okružje usmjereno je na učenika koji se uključuje u aktivnost i surađuje bez straha od pogrešaka, njegujući kulturu zajedništva i međusobnog poštovanja. Ovo okružje razvija humanost, potiče prihvaćanje različitosti, naglašava važnost motivacije za učenje i pozitivnih emocija, potičući kritičko razmišljanje i kreativnost.
Učenje talijanskog jezika odvija se kako u školskom, tako i u izvanškolskom okružju. Aktivnosti poput kontakta s izvornim govornicima talijanskog jezika, posjeta kulturnim institucijama, školskim ekskurzijama u Republiku Italiju te korištenje suvremenih tehnologija pridonosi poticajnom okruženju. Učitelj/nastavnik stvara razredne uvjete za slobodnu komunikaciju, potiče samopouzdanje učenika i razvoj pozitivne slike o sebi, oblikuje okruženje u kojem se pogreške smatraju prilikama za učenje.
Okružje za učenje potiče zanimanje, održava motivaciju i podstiče na aktivnost. Kombinacija različitih okruženja, unutar i izvan učionice, obogaćuje iskustva i pridonosi uspješnosti učenja, informacijsko-komunikacijske tehnologije omogućavaju povezivanje s drugim mjestima i sa stručnjacima iz različitih sektora, a međusobno povjerenje i uvažavanje sudionika obrazovno-nastavnog procesa stvara pozitivno i poticajno okruženje za učenje.
Didaktički proces većinom se odvija u učionici, ali i u širem kulturnom kontekstu izvan škole. Učenik sudjeluje u kulturnim manifestacijama, virtualnoj nastavi, interdisciplinarnim projektima te usavršava svoja znanja i vještine izradom prezentacija i sudjelovanjem u različitim vrstama aktivnosti. Odnos između učitelja/nastavnika i učenika temelji se na uzajamnom poštovanju, na prihvaćanju različitosti i na poticanju samopoštovanja i poštivanja vlastitog identiteta.
Kako bi se potaknulo što kvalitetnije učenje, potrebno je osigurati učionicu, specijalizirani kabinet ili neki drugi prostor koji će se trajno koristiti za nastavu predmeta Talijanski jezik i kultura. Učitelju/nastavniku potrebno je osigurati logističku mogućnost izlaganja nastavnih materijala, radova, crteža i plakata koje su izradili učenici. Ističe se korisnost postavljanja panoa za nastavu predmeta koji će biti locirani i unutar i ispred same učionice u kojoj se odvija nastava Talijanskoga jezika i kulture.
Vrijeme poučavanja i učenja
Predmet Talijanski jezik i kultura u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu podučava se kao jezik talijanske nacionalne manjine u Hrvatskoj, odnosno kao drugi materinski jezik, počevši od 1. razreda osnovne škole do završnih razreda srednje škole u kojima je poželjno, osim u gimnazijama, nastavu organizirati i za stručne smjerove prilagođavajući nastavu kurikulima stručnih predmeta. Moguće je uključivanje učenika u nastavu u bilo kojem razredu, neovisno o razini predznanja. Trajanje učenja varira, ovisno o godini početka, a raniji početak pruža temelje za postizanje visoke razine jezične kompetencije. Važno je učenike izložiti talijanskom jeziku na različite načine, primjerice uporabom talijanskog jezika i u drugim predmetima ili integracijom Talijanskog jezika i kulture u tematske i interdisciplinarne projektne aktivnosti.
S obzirom na to da su odgojno-obrazovni ishodi uključeni u sve domene, učitelj/nastavnik im posvećuje podjednaku pažnju, uz mali naglasak na domeni Govorim i pišem / Jezik i komunikacija. Za ostvarivanje svakog odgojno-obrazovnog ishoda učitelj/nastavnik samostalno određuje potrebno vrijeme kako bi svaki učenik postigao najvišu razinu usvojenosti prema svojim sposobnostima.
Osim formalnog obrazovanja, učitelj/nastavnik naglašava važnost neformalnog i informalnog učenja kao sastavnog dijela cjeloživotnog obrazovanja. Prilagođavanje vremena potrebnog za postizanje ishoda prepušteno je autonomiji učitelja/nastavnika, a ovisi o karakteristikama razreda i interesima učenika. Nastava Talijanskog jezika i kulture planira se unutar rasporeda od dva do pet sati tjedno, prilagođavajući se obimnosti tema i broju tekstova. Dokument kurikula Talijanskoga jezika i kulture po C modelu izrađen je na bazi od tri sata koja su uzeta kao srednja vrijednost. Satnica se planira uzimajući u obzir tri definirane domene i njihovu međusobnu povezanost, omogućujući istovremeno vježbanje sadržaja svih domena tijekom jednog nastavnog sata.
Grupiranje učenika
Iako su polazište predmeta učenici pripadnici talijanske nacionalne manjine te se kao takav Kurikul fokusira na njegovanje jezika i kulture Talijanske nacionalne zajednice, skupine učenika koje uče Talijanski jezik i kulturu po modelu C izrazito su heterogene. Te skupine čine učenici različitog predznanja, različite dobi, različite kulturne sredine i pozadine te različitih interesa i obrazovnih potreba čije je zanimanje za predmet motivirano drugim razlozima. Upravo zato kurikulom definirani ishodi obuhvaćaju širok spektar kompetencija i vještina, imajući pritom u vidu postojeće znanje učenika i očekivani rezultat. Odgojno-obrazovni ishodi dovoljno su široko koncipirani da se mogu prilagoditi danoj situaciji, odnosno svakom učeniku individualno, a vrednovanje ishoda provodi se uvijek u skladu s brojem godina učenja Talijanskog jezika i kulture.
Da bi se postigao kvalitetan proces učenja i poučavanja Talijanskog jezika i kulture, preduvjet je raditi u skupinama s manjim brojem učenika koji su približno iste dobi, imaju slična razvojna obilježja te su na istoj razini poznavanja talijanskog jezika. S ciljem poticanja aktivnog sudjelovanja i nesputanog usmenog izražavanja, važno je održati broj učenika u skupini manjoj od 10.
U nastavi Talijanskog jezika i kulture potiče se razvijanje suradničkih vještina radom u paru ili skupini, pružajući darovitim učenicima priliku za pomaganje drugim učenicima. Učitelj/nastavnik ima slobodu primijeniti različite metode organizacije rada i učenja, poput rada u paru, skupnog rada, malih istraživačkih skupina i suradničkog učenja, prilagođavajući se potrebama razreda kako bi u potpunosti iskoristio mogućnosti svih učenika. Suradničkim učenjem i poučavanjem potiče se razmjena znanja i vještina, razvoj socijalne osjetljivosti te motivacija za učenje i suradnju. Svako grupiranje učenika treba biti unaprijed planirano i s jasnim definiranjem ishoda. Prije početka konkretne aktivnosti učenicima se moraju objasniti smjernice rada te jasno definirati zadatke koje je potrebno izvršiti. Tijekom aktivnosti nastavnik prati napredak svakog pojedinog učenika i rad cijele skupine koristeći različite metode formativnog vrednovanja.
Ovisno o broju učenika uključenih u nastavu Talijanskog jezika i kulture u određenom razredu, moguće je organizirati kombinirane skupine učenika kako bi se optimalno iskoristili resursi. Pri planiranju nastave, važno je uzeti u obzir potencijale razreda i raznolikost učenika, prilagođavajući poučavanje različitim stilovima učenja.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba učenika s poteškoćama u razvoju, ovaj Kurikul slijedi smjernice Okvira za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje postignuća djece i učenika s teškoćama.
S ciljem zadovoljenja odgojno-obrazovnih potreba nadarenih učenika, upućuje se na Okvir za poticanje i prilagodbu iskustava učenja te vrednovanje obrazovnih postignuća nadarene djece.
G. VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU TALIJANSKI JEZIK I KULTURA
U sklopu kurikula nastavnog predmeta Talijanski jezik i kultura opisuju se elementi i pristupi vrednovanju te načini davanja povratnih informacija i izvješćivanja o usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Vrednovanje jest kontinuiran i složen proces koji poštuje psihofizički, emotivni i kognitivni razvoj učenika.
Na kraju određenoga razdoblja poučavanja i učenja procjenjuje se ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda. Sumativno se vrednuje usvojenost znanja i razvijenost vještina i kompetencija, a formativno se prati i procjenjuje usvojenost stavova i vrijednosti te odgovornost, samostalnost, suradnja i socijalna interakcija.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za osnovnu školu obuhvaća sljedeće elemente:
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo
– pisano izražavanje i stvaralaštvo
– čitanje i književnost
– kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo – obuhvaća sposobnost aktivnoga služenja standardnim talijanskim jezikom u usmenoj komunikaciji. Ovaj se element sumativno vrednuje u svim domenama učenja i poučavanja talijanskog jezika, leksika te poznavanja gramatike.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo – obuhvaća usvojenost znanja i razvijenost vještina u služenju standardnim talijanskim jezikom u pisanom izražavanju poštujući jezične i pravopisne norme. Učenike se vodi u pisanju uz pomoć smjernica i vježbi tekstualnog navođenja do samostalnog i kreativnog pisanja.
Čitanje i književnost – provode se provjere koje vrednuju razumijevanje tekstova različitih rodova i vrsta sa zadatcima koji zahtijevaju različite strategije čitanja, slušanja i izražajnog čitanja naglas. Svaka se provjera odnosi na vještine vezane uz razumijevanje teksta, leksičke i gramatičke vještine.
Kultura i mediji – vrednuje se korištenje specifičnog vokabulara koji se odnosi na kino, kazalište, tisak, strip i slično te razumijevanje sadržaja korištenjem raznih zadataka za provjeru stečenog znanja; vrednovanje se odvija i raspravama, izradom plakata, pisanjem dnevnika ili scenarija, crtežima, dramatizacijom, istraživačkim radovima i drugim oblicima aktivnosti kojima učenici mogu izraziti svoju kreativnost i interpretaciju.
Elementi vrednovanja za srednju školu proizlaze iz odgojno-obrazovnih ishoda triju kurikularnih domena i obuhvaćaju stečena znanja o jeziku, književnosti, medijskoj, kulturnoj i međukulturnoj pismenosti.
Vrednovanje predmeta Talijanski jezik i kultura za srednju školu obuhvaća sljedeće elemente:
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo
– pisano izražavanje i stvaralaštvo
– književnost
– kultura i mediji.
Usmeno izražavanje i stvaralaštvo – provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog i audiovizualnog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju usmene provjere (prepričavanje, izvještaj, razgovor, rasprava, izlaganje, komunikativna interakcija) vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u usmenom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Pisano izražavanje i stvaralaštvo – provode se i vrednuju provjere razumijevanja pisanog teksta te prepoznavanja komunikacijske svrhe i namjene; provode se i vrednuju pisane provjere vezane uz teme iz svakodnevnoga života, osobnoga ili društvenoga interesa uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost. Učenika se vodi u pisanom izražavanju i stvaralaštvu do samostalnog i kreativnog izražavanja.
Književnost – provode se i vrednuju provjere razumijevanja književnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Kultura i mediji – provode se i vrednuju provjere razumijevanja slušanog, pisanog i audiovizualnog teksta; provode se i vrednuju usmene i pisane provjere sadržaja, uzimajući u obzir jezičnu i leksičku točnost.
Postupak vrednovanja u predmetu Talijanski jezik i kultura provodit će se trima pristupima: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga.
Vrednovanje za učenje temelji se na kontinuiranom prikupljanju i bilježenju informacija o ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda, a koje provodi učitelj/nastavnik. Ono je sastavni dio nastavnog procesa i formativno je vrednovanje koje ne rezultira ocjenama, već služi unaprjeđivanju i planiranju budućega poučavanja. Temelji se na povratnoj informaciji učeniku i razmjeni iskustava o procesima učenja te usvojenosti znanja, vještina i stavova u odnosu na očekivanja postavljena u fazi planiranja nastave.
Oblici vrednovanja za učenje su: provjera razumijevanja i učenikova napredovanja ciljanim pitanjima, provjere domaćih zadaća, vođenje individualnih savjetodavnih i refleksivnih razgovora s učenicima, predstavljanje učeničkih radova i projekata, uvid u učeničke mape, opažanja učeničkih aktivnosti i ponašanja tijekom učenja i poučavanja (frontalno, individualno i suradničko).
Vrednovanje kao učenje podrazumijeva aktivno uključivanje učenika u proces vrednovanja uz stalnu podršku učitelja/nastavnika. Odvija se putem samorefleksije, samovrednovanja i vršnjačkoga vrednovanja, a s obzirom na razinu usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda postavljenih na početku nastavnoga procesa. Učenjem i poučavanjem učenike se usmjerava na ovladavanje strategijama nadgledanja, planiranja i samoreguliranja vlastitoga napredovanja u usvajanju znanja, vještina i kompetencija radi postizanja samostalnosti i preuzimanja odgovornosti za vlastito učenje.
Oblici vrednovanja kao učenje su: učeničke mape, liste za (samo)procjenu znanja, vještina i sposobnosti, rubrike za (samo)procjenu predstavljačkih uradaka, upitnici, ljestvice procjena, planovi učenja i njegova ostvarivanja. Vrednovanje kao učenje je također formativno, kao i vrednovanje za učenje, stoga proces ne rezultira ocjenama već kvalitativnim povratnim informacijama.
Vrednovanje naučenoga podrazumijeva sumativno vrednovanje razine usvojenosti znanja i razvijenosti vještina u odnosu na definirane odgojno-obrazovne ishode. Provodi se nakon određenoga (kraćega ili dužega) razdoblja učenja i poučavanja i rezultira brojčanom ocjenom. Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definiranu razinu usvojenosti »dobar« koji u načelu ukazuje na srednju razinu usvojenosti određenog ishoda. Učitelj/nastavnik prilikom vrednovanja za svaki element vrednovanja razrađuje opisnike koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu. Oblici i sadržaji provjere odgovaraju zahtjevima jezične uporabe u stvarnim jezičnim, situacijskim i kulturnim uvjetima u kojima se traži uporaba različitih znanja, vještina i sposobnosti. Metode, sadržaji, postupci i sastavnice vrednovanja, kao i kriteriji ocjenjivanja, unaprijed su definirani i jasni sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.
Oblici vrednovanja naučenoga su: usmene provjere, pisane provjere sa zadatcima zatvorenoga i/ili otvorenog tipa, predstavljanja, izvedbe, praktični radovi, projekti, učeničke mape i sl.. Provode se prema planu i individualnoj procjeni učitelja/nastavnika.
Jasna i pravovremena povratna informacija o napretku učenika sastavni je dio vrednovanja koje se provodi s ciljem transparentnosti samog procesa. Sustavnim i redovitim izvješćivanjem o učenikovu napredovanju daje se povratna informacija o razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda te se predlažu načini i postupci potrebni za njihovo poboljšanje.
Utvrđivanje zaključne ocjene
Zaključna ocjena složen je pokazatelj stečenih vještina, znanja i sposobnosti učenika. Prilikom njezina određivanja učitelj/nastavnik uzima u obzir ostvarenost ishoda provjerenu različitim oblicima vrednovanja i u više vremenskih točaka. Zaključna ocjena nije aritmetička sredina pojedinačnih ocjena, već je pokazatelj učenikova napretka u učenju i razvijenosti razumijevanja, vještina i sposobnosti izricanja kritičkoga i stvaralačkoga mišljenja, vrijednosti i stavova.
Kao numerički pokazatelj razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih i razrađenih kurikulom rabi se ljestvica školskih ocjena: 1 (nedovoljan), 2 (dovoljan), 3 (dobar), 4 (vrlo dobar), 5 (odličan). Na kraju nastavne godine zaključna ocjena oblikuje se na temelju što više različitih informacija o učenikovoj usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Iako raspoređeni u tri domene, ishodi predmeta Talijanski jezik i kultura obuhvaćaju sadržaje iz brojnih područja (jezik, književnost, povijest, geografija, likovna i glazbena kultura i umjetnost), stoga će učenici prema svojim interesima i sposobnostima pokazati stečene kompetencije na način na koji to njima najviše odgovara. Učitelj/nastavnik odredit će konačnu ocjenu uzimajući u obzir pokazatelje veće ili manje sklonosti učenika određenom području, a u određenoj se mjeri mogu uzeti u obzir i rezultati prikupljeni formativnim vrednovanjem kako bi konačna ocjena bila rezultat svih elemenata vrednovanja u preporučenom omjeru njihova udjela.
U svim se predmetnim područjima razvija komunikacijsko-jezična kompetencija i potiče se ovladavanje jezičnim djelatnostima slušanja, govorenja, čitanja, pisanja te njihovim međudjelovanjem; ujedno se potiče i razvoj vokabulara. Zaključno vrednovanje rezultat je uravnoteženosti elemenata vrednovanja koji se međusobno nadopunjuju. Pri definiranju zaključne ocjene učitelj/nastavnik može odstupiti do 10 % od preporučenog postotka zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja.
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja u oblikovanju zaključne ocjene u 1. razredu OŠ
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo 40 %
– pisano izražavanje i stvaralaštvo 25 %
– čitanje i književnost 25 %
– kultura i mediji 10 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja u oblikovanju zaključne ocjene od 2. do 6. razreda OŠ
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– čitanje i književnost 25 %
– kultura i mediji 15 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja u oblikovanju zaključne ocjene u 7. i 8. razredu OŠ
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– čitanje i književnost 20 %
– kultura i mediji 20 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja u oblikovanju zaključne ocjene u 1. i 2. razredu SŠ
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– pisano izražavanje i stvaralaštvo 30 %
– književnost 20 %
– kultura i mediji 20 %
Prijedlog postotne zastupljenosti pojedinih elemenata vrednovanja u oblikovanju zaključne ocjene u 3. i 4. razredu SŠ
– usmeno izražavanje i stvaralaštvo 25 %
– pisano izražavanje i stvaralaštvo 25 %
– književnost 25 %
– kultura i mediji 25 %
CURRICOLO DELLA DISCIPLINA LINGUA E CULTURA ITALIANA PER LE SCUOLE ELEMENTARI E PER LE SCUOLE MEDIE SUPERIORI NELLA REPUBBLICA DI CROAZIA
(MODELLO C)
A. DESCRIZIONE DELLA DISCIPLINA
Principi e obiettivi fondamentali
Il Modello C si esprime con la disciplina Lingua e cultura italiana. Si tratta di una materia composita che comprende l’insegnamento della lingua italiana, della letteratura, della storia, della geografia, della cultura musicale e artistica relative all’Italia e alla Comunità nazionale italiana sul territorio di insediamento storico.
Per la minoranza nazionale italiana in Croazia è estremamente importante preservare la lingua e la cultura che sono presenti da secoli in alcune zone specifiche della Repubblica di Croazia e dove la Comunità nazionale italiana è riconosciuta come componente autoctona, il che rappresenta di per sé il prerequisito per la preservazione dell’identità nazionale.
L’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana garantisce agli allievi lo sviluppo di competenze sia linguistiche sia interculturali. Lo sviluppo delle competenze linguistiche nella lingua italiana comprende l’approfondimento della capacità di espressione orale e scritta e di esternazione di idee, informazioni, opinioni, sentimenti e valori sia nell’utilizzo della lingua quotidiana sia nell’uso dei linguaggi settoriali. La didattica integrata offerta dalla materia Lingua e cultura italiana contribuisce alla comprensione e alla formazione della consapevolezza dello stile di vita e della cultura degli appartenenti alla minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia e degli italiani nello Stato d’origine della Repubblica Italiana, e allo stesso tempo rafforza l’identità della Comunità nazionale italiana sul territorio di insediamento storico. Tutto ciò contribuisce alla conservazione della lingua, della cultura e dei costumi italiani, ovvero alla loro ulteriore diffusione.
Il curricolo di Lingua e cultura italiana secondo il Modello C è destinato ai bambini che appartengono alla minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia, ai bambini di origine italiana, e lo studio della disciplina è aperto anche ad altri bambini che desiderano imparare la lingua italiana e conoscere la cultura italiana. Gli allievi apprendono la lingua standard a livello di madrelingua, fanno propri i principi del comportamento linguistico culturale e acquisiscono familiarità con le opere della letteratura italiana, acquisendo così una visione quanto più completa della cultura italiana. La materia Lingua e cultura italiana secondo il Modello C viene insegnata e studiata nell’ambito dell’Area Linguistica e della Comunicazione come lingua della minoranza nazionale italiana in tutti i livelli e cicli educativo-istruttivi. La disciplina è direttamente collegata anche al campo socio-umanistico e artistico. Ogni ciclo educativo-istruttivo tiene in considerazione le fasi di sviluppo degli allievi e, mediante un approccio individuale all’insegnamento, si collega alle conoscenze e competenze da essi precedentemente acquisite.
La Lingua e cultura italiana, in quanto insegnamento della lingua della minoranza nazionale secondo il Modello C, non è classificata come materia opzionale, ma è equiparata all’insegnamento di una seconda lingua materna. La scelta dell’apprendimento della lingua materna della minoranza nazionale non riduce il numero di materie opzionali che un allievo può frequentare. L’insegnamento della seconda lingua materna è di fondamentale importanza per lo sviluppo personale e per la socializzazione degli allievi. In termini di significato ed effetti, tale insegnamento/apprendimento va oltre l’ambito della mera conoscenza del contenuto disciplinare. Esso infatti permette agli allievi l’espressione personale e lo sviluppo individuale (cognitivo e socio-emotivo), una comunicazione efficace con gli altri in diverse situazioni di vita e la partecipazione degli allievi a numerose attività legate alla cultura e alla tradizione della Comunità nazionale italiana in Croazia. La lingua riflette anche l’identità delle persone che la parlano ed è un mezzo chiave attraverso il quale il loro patrimonio culturale e storico viene trasmesso e coltivato.
Oltre all’acquisizione delle competenze linguistico-comunicative di base (ivi compresi il modo di pensare e di lavorare, la capacità di utilizzare strumenti e strategie di apprendimento e le competenze personali, sociali e interculturali), l’apprendimento della Lingua e cultura italiana comprende anche l’acquisizione di conoscenze relative alla Repubblica Italiana e alla sua cultura in senso lato (letteratura, patrimonio storico-culturale e naturale, vita quotidiana della società italiana contemporanea), nonché la conoscenza della storia e la coltivazione delle tradizioni e dei costumi della Comunità nazionale italiana presente nei territori di insediamento storico nella Repubblica di Croazia. Un apprendimento e un insegnamento così complessi e integrati della lingua e della cultura italiana contribuiscono a una migliore comprensione della vita della minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia e della vita nella Repubblica Italiana, e allo sviluppo di un senso di appartenenza personale alla cultura italiana. Il tutto nel suo insieme contribuisce alla preservazione dell’identità linguistica e culturale, delle tradizioni e dei costumi della Comunità nazionale italiana nella Repubblica di Croazia.
B. FINALITÀ FORMATIVI DELLO STUDIO DELLA DISCIPLINA LINGUA E CULTURA ITALIANA
La lingua è un mezzo di espressione e comunicazione. La padronanza linguistica è alla base dell’apprendimento permanente, e gli obiettivi del Curricolo della materia Lingua e cultura italiana sono in funzione dello sviluppo delle otto competenze la cui acquisizione è stata indicata dal Parlamento Europeo e dal Consiglio d’Europa quale proposito fondamentale del processo di educazione permanente. La prima di queste competenze è la comunicazione nella madrelingua, ovvero l’utilizzo del patrimonio lessicale ed espressivo della lingua italiana secondo le esigenze comunicative nei diversi contesti. In questo contesto, l’insegnamento e l’apprendimento della disciplina consentiranno all’allievo di:
– utilizzare con successo la lingua italiana nel parlato e nello scritto in diverse situazioni comunicative e di vita, attraverso l’utilizzo di diversi media e per diversi scopi;
– sviluppare la competenza di lettura, la cultura della lettura e l’abitudine alla lettura di testi di diverso contenuto e tipologia;
– riconoscere il patrimonio storico e culturale italiano e le caratteristiche geografiche della Repubblica Italiana come uno degli elementi determinanti della propria identità personale e nazionale;
– padroneggiare la conoscenza delle peculiarità fondamentali caratteristiche della minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia e della società italiana contemporanea nel confronto con altre lingue e culture con comprensione, apprezzamento e rispetto per gli altri e per il diverso con senso di appartenenza alla Comunità nazionale italiana autoctona nella Repubblica di Croazia;
– formarsi quale cittadino attivo e responsabile che, attraverso la sua attività nei programmi culturali, negli eventi e nelle manifestazioni della Comunità nazionale italiana in Croazia, contribuisce alla sua salvaguardia e al mantenimento della cultura e della tradizione italiana nel futuro, e al tempo stesso ha sviluppato il bisogno all’apprendimento permanente.
C. AMBITI DEL CURRICOLO DISCIPLINARE DI LINGUA E CULTURA ITALIANA MODELLO C
La disciplina Lingua e cultura italiana secondo il Modello C viene insegnata e studiata in tre ambiti tra loro interconnessi:
A – Parlo e scrivo (SE) /// Lingua e comunicazione (SMS)
B – Leggo e creo (SE) /// Letteratura (SMS)
C – Cultura e media
Gli ambiti si basano sul bisogno umano primario di comunicare con gli altri nella comunità, sullo sviluppo della competenza di lettura multipla e della consapevolezza socio-culturale. Tutti gli ambiti sviluppano la competenza linguistica e comunicativa e la padronanza delle abilità linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura, riflessione sulla lingua e sulla traduzione, e le loro interazioni vengono sviluppate insieme allo sviluppo costante di un vocabolario attivo. Gli ambiti sono direttamente collegati anche agli obiettivi dei campi socio-umanistico e artistico. Ciascuno di questi ambiti esprime nella sua formulazione l’idea di base e l’obiettivo dell’apprendimento e dell’insegnamento della lingua e della cultura italiana, l’importanza dell’uso attivo della lingua italiana nella comunicazione con gli altri e l’importanza di scoprire il ruolo creativo e artistico della lingua e il suo significato culturale. L’allievo scopre la gioia e il piacere della lettura e diventa consapevole dell’esperienza del mondo attraverso il valore estetico del linguaggio unitamente allo sviluppo dell’alfabetizzazione critica dell’espressione orale, scritta e di lettura, nonché identifica l’importanza della cultura quale tratto distintivo inscindibile di un popolo. Padroneggiando la lingua, l’allievo acquisisce fiducia in se stesso e accresce il senso di autostima; con molteplici metodi di lavoro viene incoraggiato a sviluppare in modo particolare la cooperazione.
L’insegnamento e l’apprendimento della materia Lingua e cultura italiana implica la perseveranza sul rispetto della diversità, sull’equa divisione dei compiti e sull’assunzione di responsabilità nel rispetto di atteggiamenti, valori e opinioni diversi, ed è finalizzato a sviluppare un atteggiamento positivo nei confronti del plurilinguismo e del rispetto delle differenze culturali.
I tre ambiti interconnessi di apprendimento e insegnamento della Lingua e cultura italiana secondo il Modello C danno ai docenti l’autonomia di scegliere gli argomenti e i temi per ciascuna area (linguistica, letteraria e culturale) in conformità alle condizioni di insegnamento, e soprattutto in conformità agli interessi degli allievi, il che contribuisce a stimolare la curiosità e la motivazione per l’acquisizione di nuove conoscenze, abilità e competenze. L’acquisizione in questi ambiti consente lo sviluppo di altre competenze necessarie ad affrontare con successo le altre materie d’insegnamento e le tematiche interdisciplinari (la lingua e la letteratura croata, le lingue straniere, Natura e società, Storia, Geografia, Cultura e Arte figurativa e musicale, Educazione alla cittadinanza, Imparare a imparare, Utilizzo delle tecnologie della comunicazione e dell’informazione, Sviluppo personale e sociale, ecc.).
Ambito A – Parlo e scrivo (SE) /// Lingua e comunicazione (SMS): si estende dalla prima all’ottava classe elementare come PARLO E SCRIVO e si sviluppa, in prima media superiore, nell’ambito LINGUA E COMUNICAZIONE, naturale proseguimento che riguarda la capacità di affrontare lo sviluppo dell’alfabetizzazione comunicativo-funzionale includendo la lingua come mezzo di comunicazione fondamentale al fine di padroneggiare le attività linguistiche di ricezione e produzione e la loro interazione dovuta allo scambio di informazioni, idee, atteggiamenti e valori. In questo ambito si formano e si sviluppano le competenze linguistiche, sociolinguistiche, pragmatiche e strategiche. Gli allievi acquisiscono competenze creative e artistiche, creano testi in lingua italiana dagli svariati contenuti e per scopi diversi. Attraverso lo scambio di idee, opinioni, sentimenti, la comprensione di piani, l’interpretazione di significati e l’interazione diretta con gli altri in diversi contesti, situazioni mediatiche e comunicative, gli allievi sviluppano altresì le abilità di socializzazione. Padroneggiando la lingua, l’allievo acquisisce fiducia in se stesso e un senso di autostima. Gli allievi applicano le conoscenze e le abilità acquisite nella vita di tutti i giorni e utilizzano attivamente la lingua italiana orale e scritta in interazioni con altri parlanti di italiano. Allo stesso tempo, gli allievi sviluppano il bisogno per un apprendimento permanente e il miglioramento della lingua italiana.
Ambito B – Leggo e creo (SE) /// Letteratura (SMS): si estende dalla prima all’ottava classe elementare come LEGGO E CREO e si sviluppa, in prima media superiore, nell’ambito LETTERATURA, naturale proseguimento che implica lo sviluppo della competenza di lettura, cioè la comprensione, l’interpretazione e la valutazione di testi di autori italiani e di autori della minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia.
La lettura è una delle attività linguistiche fondamentali ed è importante, oltre all’apprendimento della lingua materna e della lingua straniera, anche nell’esercitazione delle altre materie, nella vita quotidiana, nel proseguimento della scolarizzazione e nell’attività all’interno della vita della comunità della minoranza nazionale. Attraverso la lettura, gli allievi acquisiscono familiarità con i generi letterari di base, ne apprendono le caratteristiche specifiche, approfondiscono la comprensione della letteratura ed esprimono le proprie opinioni sul testo letto. Imparano a distinguere la finzione letteraria dalla realtà. Acquisiscono e sviluppano gradualmente l’abitudine alla lettura e la capacità di recepire, interpretare e creare un testo letterario. Gli allievi acquisiscono conoscenze ed esperienze che possono influenzare positivamente i loro atteggiamenti e valori di vita. Oltre alla lettura di testi letterari che servono ad accrescere l’esperienza artistica del linguaggio, nell’insegnamento è necessario utilizzare pure testi non letterari utili all’acquisizione di parole nuove e alla comprensione dei messaggi, cioè dei contenuti. La lettura di testi non letterari contribuisce a comprendere la cultura della lettura e a collegare l’insegnamento alle esigenze della vita. La lettura incoraggia l’immaginazione, la curiosità, sviluppa il modo di esprimersi, il pensiero critico, la risoluzione dei problemi, il processo decisionale e l’alfabetizzazione informativa, digitale e mediatica. L’allievo viene indirizzato anche alla raccolta autonoma di informazioni da diverse fonti, a lavorare con fonti letterarie e testi di diversa tipologia. Arricchendo il proprio vocabolario, acquisisce fiducia nell’esibirsi in pubblico. Sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti della letteratura e delle altre forme d’arte basate sul testo artistico.
Ambito C – Cultura e media: implica la comprensione della cultura italiana nel senso più ampio e include l’acquisizione di conoscenze sul patrimonio storico e culturale italiano della Repubblica Italiana e della Comunità nazionale italiana sul territorio di insediamento storico nella Repubblica di Croazia.
Questo ambito integra i temi della cultura mediatica ed elementi del campo artistico e dell’espressione artistica quali, ad esempio, l’esercitazione e l’esecuzione di danze popolari italiane, di recitazioni, canzoni e testi drammatici in lingua italiana. Gli allievi prendono conoscenza dei personaggi illustri e degli eventi più significativi della storia italiana, delle arti visive e musicali italiane e delle caratteristiche geografiche fondamentali della Repubblica Italiana, il che contribuisce a comprendere e approfondire le conoscenze, i valori e gli atteggiamenti delle aree socio-umanistiche e artistiche del curricolo. Gli allievi ricercano la storia generale italiana, la storia delle belle arti e della musica e le caratteristiche geografiche della Repubblica Italiana utilizzando varie fonti e in tal modo sviluppano il pensiero critico, comprendono l’azione e l’esperienza umana del passato e del presente, si orientano nel tempo e nello spazio. Gli allievi applicano le conoscenze e le competenze acquisite nella vita quotidiana, risolvono problemi, partecipano attivamente alla creazione del proprio futuro e vengono formati per la cooperazione interpersonale e interculturale mediante la coltivazione dei valori sociali. Gli allievi esprimono liberamente i propri pensieri, i sentimenti, le esperienze, gli atteggiamenti e i valori dando forma alle idee e comunicando attraverso l’arte, sviluppano l’immaginazione, affinano il proprio sviluppo emotivo e acquisiscono fiducia in se stessi. Gli allievi sviluppano la consapevolezza dell’appartenenza e del proprio ruolo attivo come cittadini responsabili nella società, nella comunità locale e nella collettività, e in particolare nella Comunità nazionale italiana nella Repubblica di Croazia.
Poiché la materia Lingua e cultura italiana secondo il Modello C come obiettivo primario dell’insegnamento e dell’apprendimento implica l’incoraggiamento degli allievi a parlare e conversare nella madrelingua italiana, nello sviluppo di tutti gli ambiti sopra elencati è estremamente importante prestare molta attenzione alla pronuncia corretta dei fonemi specifici della lingua italiana, e pertanto l’ascolto e la corretta pronuncia sono da considerarsi come ambiti impliciti che si coltivano e potenziano lungo tutto il percorso formativo dell’allievo.
D. ESITI FORMATIVI DELLA DISCIPLINA LINGUA E CULTURA ITALIANA
Gli esiti formativi sono attestazioni chiare e inequivocabili delle aspettative degli allievi in un determinato ambito della disciplina Lingua e cultura italiana in uno specifico anno di insegnamento e apprendimento e si sviluppano progressivamente dalla prima classe della scuola elementare alla quarta classe della scuola superiore.
All’interno degli ambiti gli esiti formativi sono stati raggruppati in base alle diverse competenze che s’intende sviluppare. Ogni esito viene presentato con la sua denominazione, l’elaborazione e il relativo livello d’apprendimento ancorato al »buono«.
Gli esiti sono definiti come conoscenze, capacità, abilità, attitudini/valori che l’allievo acquisisce durante la sua scolarizzazione. Indicano cosa ci si aspetta dagli allievi in un determinato ambito disciplinare e in un particolare anno di insegnamento della materia. Sono parte integrante degli esiti pure le raccomandazioni che contengono indicazioni per la loro attuazione.
L’elaborazione degli esiti si realizza mediante contenuti e attività sempre più complessi, che consentono agli allievi di sviluppare abilità, conoscenze, competenze, valori e attitudini. Nello sviluppo dei singoli esiti, i contenuti e le attività dell’esito stesso sono definiti in modo più specifico.
Il livello di apprendimento »buono« indica in linea di massima il livello di apprendimento medio per il dato esito. Partendo da questo livello di apprendimento, il docente costruirà una scala numerica di valore calibrata su criteri di valutazione per i livelli superiori oppure inferiori attribuendo il voto corrispondente alla scala numerica di valore dall’uno (1) al cinque (5). Il livello di apprendimento »buono« determina indirettamente il voto buono delle conoscenze, delle abilità, delle competenze apprese e dell’atteggiamento assunto.
L’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana secondo il Modello C si svolge in un fondo da due a cinque ore scolastiche settimanali che sono destinate a coltivare la lingua e la cultura della minoranza nazionale italiana. In questo documento è presente un’elaborazione sulla base di tre ore d’insegnamento settimanali.
Legenda illustrativa dei contrassegni degli esiti formativi
CONTRASSEGNO | ILLUSTRAZIONE DEI CONTRASSEGNI |
A. | Ambito: Parlo e scrivo (SE) /// Lingua e comunicazione (SMS) |
B. | Ambito: Leggo e creo (SE) /// Letteratura (SMS) |
C. | Ambito: Cultura e media |
LIC SE A.1.1. | Ambito Parlo e scrivo, Classe prima elementare, Esito primo |
LIC SMS A.1.1. | Ambito Lingua e comunicazione, Classe prima media superiore, Esito primo |
Esiti formativi della disciplina Lingua e cultura italiana suddivisi per ambiti dalla I alla classe IV della scuola elementare
A. Parlo e scrivo | |||
I classe | II classe | III classe | IV classe |
Ascolto guidato e produzione orale | |||
LIC SE A.1.1. L’allievo riproduce parole e brevi frasi in base al testo ascoltato utilizzando un vocabolario adatto all’età. | LIC SE A.2.1. L’allievo formula frasi e brevi testi su argomenti familiari in base al testo ascoltato utilizzando un vocabolario adatto all’età. | LIC SE A.3.1. L’allievo ascolta, comprende ed espone testi adatti all’età. | LIC SE A.4.1. L’allievo espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. |
Interazione orale | |||
LIC SE A.1.2. L’allievo partecipa a una breve e semplice conversazione guidata. | LIC SE A.2.2. L’allievo partecipa a una semplice conversazione guidata su un argomento predefinito adatto all’età. | LIC SE A.3.2. L’allievo partecipa a una conversazione guidata rispettando le norme linguistiche ed esprime i propri pensieri e sentimenti. | LIC SE A.4.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari su argomenti predefiniti o liberamente scelti, racconta le proprie esperienze ed esprime i propri pensieri e sentimenti. |
Tecnica di scrittura | Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.1.3. L’allievo scrive parole e brevi frasi con una grafia chiara e rispetta le norme ortografiche. | LIC SE A.2.3. L’allievo scrive frasi e/o brevi testi in stampatello o corsivo seguendo delle tracce guida e rispettando le norme ortografiche. | LIC SE A.3.3. Con l’aiuto di tracce guida, l’allievo scrive testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto. | LIC SE A.4.3. L’allievo compone testi dalle strutture semplici e di vario tipo basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto; esprime avvenimenti e sentimenti legati alla sua esperienza personale. |
B. Leggo e creo | |||
LIC SE B.1.1. L’allievo comprende, attraverso la lettura, un testo breve e semplice adatto alla sua età. | LIC SE B.2.1. L’allievo comprende, attraverso la lettura, un testo semplice ed esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario. | LIC SE B.3.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto. | LIC SE B.4.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. |
LIC SE B.1.2. L’allievo legge un testo breve e semplice su un argomento noto. | LIC SE B.2.2. L’allievo legge semplici testi della letteratura per l’infanzia, assegnati o scelti secondo il proprio interesse. | LIC SE B.3.2. L’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse ed esprime opinioni e sentimenti. | LIC SE B.4.2. L’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. |
LIC SE B.1.3. L’allievo si esprime creativamente secondo il proprio interesse e il proprio vissuto. | LIC SE B.2.3. L’allievo si esprime creativamente secondo i propri interessi e il proprio vissuto. | LIC SE B.3.3. L’allievo si esprime creativamente e confronta le proprie opinioni con quelle altrui. | LIC SE B.4.3. L’allievo si esprime creativamente, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. |
C. Cultura e media | |||
LIC SE C.1.1. L’allievo osserva e riconosce le tradizioni e i costumi della sua famiglia e della cultura italiana. | LIC SE C.2.1. L’allievo apprende le tradizioni e i costumi della sua famiglia e osserva e denota i fatti e le peculiarità fondamentali della cultura italiana. | LIC SE C.3.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata. | LIC SE C.4.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata. |
LIC SE C.1.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana e la Comunità nazionale italiana in Croazia. | LIC SE C.2.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana. | LIC SE C.3.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana e coltiva un atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana. | LIC SE C.4.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia e determina la posizione dell’Italia sulla carta geografica. |
Esiti formativi della disciplina Lingua e cultura italiana suddivisi per ambiti dalla V alla classe VIII della scuola elementare
A. Parlo e scrivo | |||
V classe | VI classe | VII classe | VIII classe |
Ascolto guidato e produzione orale | |||
LIC SE A.5.1. L’allievo ascolta attivamente ed espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti e/o scelti secondo il proprio interesse rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. | LIC SE A.6.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento e seguendo le tracce guida. | LIC SE A.7.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. | LIC SE A.8.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. |
Interazione orale | |||
LIC SE A.5.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari su argomenti predefiniti o liberamente scelti, racconta le proprie esperienze, assume un atteggiamento appropriato mentre esprime i propri pensieri e sentimenti. | LIC SE A.6.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari in conformità all’argomento, assume un atteggiamento appropriato mentre esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio. | LIC SE A.7.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, coglie le posizioni altrui, esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio in modo logico e cronologico. | LIC SE A.8.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, coglie le posizioni altrui, esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio in modo logico e cronologico e con un registro adeguato e funzionale allo scopo. |
Rielaborazione e produzione autonoma | |||
LIC SE A.5.3. L’allievo compone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto; esprime avvenimenti e sentimenti legati alla sua esperienza personale e applica le norme ortografiche adeguate al livello di sviluppo linguistico. | LIC SE A.6.3. L’allievo scrive testi dalle strutture narrative e descrittive semplici, adeguate all’argomento, seguendo le tracce guida e applicando le norme ortografiche adeguate al livello di sviluppo linguistico. | LIC SE A.7.3. L’allievo scrive testi di vario tipo dalle strutture complesse in conformità all’argomento seguendo le tracce guida, ne organizza la struttura e utilizza tecniche di scrittura. | LIC SE A.8.3. L’allievo scrive testi coerenti e coesi di vario tipo e dalle strutture complesse in conformità all’argomento e in relazione a esperienze personali e di studio, ne organizza la struttura e utilizza tecniche di scrittura. |
B. Leggo e creo | |||
LIC SE B.5.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | LIC SE B.6.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | LIC SE B.7.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | LIC SE B.8.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. |
LIC SE B.5.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | LIC SE B.6.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | LIC SE B.7.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, riconosce gli elementi strutturali caratteristici del testo, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | LIC SE B.8.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, riconosce gli elementi strutturali caratteristici del testo, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. |
LIC SE B.5.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | LIC SE B.6.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | LIC SE B.7.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | LIC SE B.8.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. |
C. Cultura e media | |||
LIC SE C.5.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata; investiga il patrimonio culturale italiano. | LIC SE C.6.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e quelle della geografia sociale dell’Italia e investiga il patrimonio culturale italiano. | LIC SE C.7.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e quelle della geografia sociale dell’Italia, investiga il patrimonio culturale italiano e manifesta rispetto nei confronti degli altri e delle diversità. | LIC SE C.8.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e quelle della geografia sociale dell’Italia, investiga il patrimonio culturale italiano e manifesta rispetto nei confronti degli altri e delle diversità. |
LIC SE C.5.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia e sul suo patrimonio culturale. | LIC SE C.6.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. | LIC SE C.7.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. | LIC SE C.8.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. |
Esiti formativi della disciplina Lingua e cultura italiana suddivisi per ambiti dalla I alla classe IV della scuola media superiore
A. Lingua e comunicazione | |||
I classe | II classe | III classe | IV classe |
LIC SMS A.1.1. L’allievo comprende il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | LIC SMS A.2.1. L’allievo analizza il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | LIC SMS A.3.1. L’allievo interpreta il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | LIC SMS A.4.1. L’allievo valuta il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. |
LIC SMS A. 1.2. L’allievo comunica e partecipa all’interazione comunicativa su argomenti di interesse personale. | LIC SMS A.2.2. L’allievo conversa di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | LIC SMS A.3.2. L’allievo discute di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | LIC SMS A.4.2. L’allievo discute di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. |
LIC SMS A.1.3. L’allievo scrive un testo su argomenti di interesse personale. | LIC SMS A.2.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | LIC SMS A.3.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana, di interesse personale e sociale. | LIC SMS A.4.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana, di interesse personale e sociale. |
LIC SMS A.1.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | LIC SMS A.2.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | LIC SMS A.3.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | LIC SMS A.4.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. |
LIC SMS A.1.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | LIC SMS A.2.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | LIC SMS A.3.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | LIC SMS A.4.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. |
B. Letteratura | |||
LIC SMS B.1.1. L’allievo comprende il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | LIC SMS B.2.1. L’allievo analizza il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | LIC SMS B.3.1. L’allievo interpreta il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | LIC SMS B.4.1. L’allievo valuta il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. |
C. Cultura e media | |||
LIC SMS C.1.1. L’allievo descrive i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | LIC SMS C.2.1. L’allievo analizza i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | LIC SMS C.3.1. L’allievo interpreta i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | LIC SMS C.4.1. L’allievo valorizza le tradizioni culturali locali, nazionali e internazionali. |
Elaborazione degli esiti formativi della disciplina Lingua e cultura italiana dalla classe I alla classe VIII della scuola elementare
I CLASSE, Scuola elementare
Primo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.1.1. L’allievo riproduce parole e brevi frasi in base al testo ascoltato utilizzando un vocabolario adatto all’età. | – pronuncia correttamente parole e/o frasi dopo aver ascoltato il testo prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L”; – collega le parole pronunciate o ascoltate a immagini e oggetti – riproduce brevi e semplici frasi dopo aver ascoltato il testo – reagisce con movimenti e mimica a stimoli verbali | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo pronuncia parole e frasi seguendo un modello; risponde oralmente a frequenti stimoli uditivi e visivi su argomenti familiari. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.1.2. L’allievo partecipa a una breve e semplice conversazione guidata. | – partecipa a brevi e semplici conversazioni guidate – utilizza modelli di comunicazione di base – si presenta, descrive oggetti, animali e persone nell’ambiente circostante o basandosi su rappresentazioni visive – formula e risponde a brevi e semplici domande | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a brevi e semplici conversazioni guidate. |
Tecnica di scrittura | ||
LIC SE A.1.3. L’allievo scrive parole e brevi frasi con grafia chiara e rispetta le norme ortografiche. | – trascrive e/o scrive parole conosciute e/o brevi frasi con una grafia chiara, rispettando le norme ortografiche. – compila semplici moduli con dati personali. – scrive autonomamente un breve testo su un tema assegnato rispettando i segni di interpunzione. | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo scrive parole e brevi frasi. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Io e il mondo intorno a me; La routine giornaliera; La famiglia; La scuola; Le festività. Contenuti linguistici consigliati: forme di cortesia, formule di saluto, i modi di rivolgersi alle persone, presentarsi, fare gli auguri, denominare cose/animali/persone/eventi, contare. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e fiabe audiovisive in lingua italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la trascrizione di parole semplici e familiari, nonché di brevi frasi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche nonché all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: gioca a memory, ordina correttamente le lettere in una parola, ascolta la corretta pronuncia delle parole e scrive correttamente le parole ascoltate. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.1.1. L’allievo comprende, attraverso la lettura, un testo breve e semplice adatto alla sua età. | – riconosce ed evidenzia le informazioni principali legate al testo letto – esprime le sue osservazioni e sentimenti riguardo al testo letto attraverso l’uso di mimica e/o gesti – risponde a brevi domande legate al testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo comprende un breve e semplice testo letto. |
LIC SE B.1.2. L’allievo legge un testo breve e semplice su un argomento noto. | – legge parole, frasi o brevi testi di contenuto familiare – legge o si esercita nella lettura di un breve testo in modo espressivo, prestando attenzione alla pronuncia e all’intonazione | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge un breve e semplice testo di contenuto familiare. |
LIC SE B.1.3. L’allievo si esprime creativamente secondo il proprio interesse e il proprio vissuto. | – esprime i propri sentimenti tramite disegni o parole – racconta eventi della sua vita quotidiana simili a quelli presenti nel testo – confronta le proprie azioni con quelle del testo | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: albo illustrato, breve racconto, indovinello, fiaba, conta/filastrocca, poesia/canzone, breve rappresentazione teatrale. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e fiabe audiovisive in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno”. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e scrivo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: ordina correttamente le immagini secondo la sequenza degli eventi, cerca l’intruso e svolge altre attività simili. La realizzazione dell’esito LIC SE B.1.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.1.1. L’allievo osserva e riconosce le tradizioni e i costumi della sua famiglia e della cultura italiana. | – parla di sé, della sua famiglia e delle tradizioni – osserva e riconosce le peculiarità e le modalità di celebrazione delle festività italiane – riconosce i nomi e i cognomi tipici italiani – riconosce e denomina le somiglianze e le differenze principali tra la cultura croata e italiana in base alla sua età – mostra interesse per la cultura italiana usando fonti originali (canzoni, conte/filastrocche, fiabe, leggende) – applica le forme di cortesia in lingua italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo riconosce le peculiarità e le caratteristiche della cultura italiana. |
LIC SE C.1.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana e la Comunità nazionale italiana in Croazia. | – distingue vari tipi di media adatti all’età (diversi materiali audiovisivi) – utilizza attivamente diversi contenuti adatti all’età (giochi tradizionali, recitazione, poesie/canzoni, conte/filastrocche, immagini, albi illustrati) – riconosce le caratteristiche della cultura e della tradizione italiana nella Comunità nazionale italiana in Croazia mediante l’utilizzo di contenuti audiovisivi | L’allievo si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e fiabe audiovisive in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: guarda film animati e fiabe audiovisive, ascolta canzoni per bambini e conte/filastrocche. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Prima classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
II CLASSE, Scuola elementare
Secondo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.2.1. L’allievo formula frasi e brevi testi su argomenti familiari in base al testo ascoltato utilizzando un vocabolario adatto all’età. | – pronuncia correttamente parole e/o frasi dopo aver ascoltato il testo prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L“ – collega le parole pronunciate o ascoltate a immagini e oggetti – reagisce con movimenti e mimica a stimoli verbali – comprende brevi e semplici testi concreti su argomenti familiari – risponde alle domande riguardanti il testo ascoltato – riproduce brevi e semplici frasi dopo aver ascoltato il testo utilizzando un vocabolario adatto alla sua età – descrive lo svolgimento degli eventi dopo aver ascoltato un testo utilizzando un vocabolario adatto alla sua età | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo formula frasi o brevi testi in base al testo ascoltato di argomento familiare. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.2.2. L’allievo partecipa a una semplice conversazione guidata su un argomento predefinito adatto all’età. | – partecipa a brevi e semplici conversazioni guidate – riproduce conte/filastrocche e poesie/canzoni – utilizza modelli di comunicazione di base – presenta se stesso e altre persone dell’ambiente circostante o basandosi su raffigurazioni visive – formula e risponde a brevi e semplici domande – descrive il corso degli eventi di un argomento predefinito utilizzando un vocabolario adatto all’età | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a brevi e semplici conversazioni guidate. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.2.3. L’allievo scrive frasi e/o brevi testi in corsivo seguendo delle tracce guida e rispettando le norme ortografiche. | – osserva le differenze tra la grafia croata e quella italiana – scrive correttamente lettere maiuscole e minuscole dell’alfabeto italiano – trascrive parole e frasi conosciute – compila moduli con i dati personali – scrive autonomamente un breve testo su un tema assegnato rispettando i segni di interpunzione – applica le norme ortografiche apprese | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo scrive frasi e/o brevi testi in stampatello o in corsivo. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Io e il mondo intorno a me; La routine giornaliera; La famiglia; La scuola; Le festività. Contenuti linguistici consigliati: forme di cortesia, formule di saluto, i modi di rivolgersi alle persone, presentarsi, dare ed eseguire semplici indicazioni, fare gli auguri, denominare cose/animali/persone/eventi, contare. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e fiabe audiovisive in lingua italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di frasi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche, all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: gioca a memory, ordina correttamente le lettere in una parola e le parole in una frase, ascolta la corretta pronuncia delle parole/delle frasi e scrive correttamente le parole/le frasi ascoltate. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.2.1. L’allievo comprende, attraverso la lettura, un testo semplice ed esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario. | – individua le informazioni principali legate al testo letto – esprime le sue osservazioni e sentimenti riguardo al testo letterario / non letterario letto – confronta il testo con le proprie esperienze – formula domande e/o risponde a brevi domande legate al testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo comprende un semplice testo letto. |
LIC SE B.2.2. L’allievo legge semplici testi della letteratura per l’infanzia, assegnati o scelti secondo il proprio interesse. | – legge un semplice testo selezionato dalla letteratura per l’infanzia o scelto in base ai propri interessi – legge o si esercita nella lettura di un breve testo in modo espressivo, prestando attenzione alla pronuncia e all’intonazione | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge in modo corretto ed espressivo un testo di argomento familiare. |
LIC SE B.2.3. L’allievo si esprime creativamente secondo i propri interessi e il proprio vissuto. | – esprime i propri sentimenti tramite disegni o drammatizzazioni – racconta eventi della sua vita quotidiana simili a quelli presenti nel testo – confronta le proprie azioni con quelle del testo – utilizza abilità linguistiche e un vocabolario attivo appropriato alla sua età | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: albo illustrato, racconto, indovinello, fiaba, conta/filastrocca, poesia/canzone, breve rappresentazione teatrale. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e fiabe audiovisive in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: svolge giochi digitali legati all’ordine corretto di immagini secondo la sequenza degli eventi, cerca l’intruso, completa il testo con parole conosciute. La realizzazione dell’esito LIC SE B.2.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.2.1. L’allievo apprende le tradizioni e i costumi della sua famiglia e osserva e denota i fatti e le peculiarità fondamentali della cultura italiana. | – osserva e riconosce le peculiarità e le modalità di celebrazione delle festività italiane e degli avvenimenti in famiglia – riconosce le differenze tra i giochi tradizionali di un tempo e quelli di oggi – denomina e gioca ai giochi tradizionali – riconosce e denomina le somiglianze e le differenze fondamentali tra la cultura croata e quella italiana adatte alla sua età – mostra interesse per la cultura italiana usando fonti originali (poesie/canzoni, conte/filastrocche, fiabe, leggende) – applica le forme di cortesia nella lingua italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo riconosce le peculiarità e le caratteristiche della cultura italiana. |
LIC SE C.2.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana. | – distingue vari tipi di media adatti all’età (diversi materiali audiovisivi) – utilizza attivamente diversi contenuti adatti all’età (giochi tradizionali, recitazione, poesie/canzoni, conte/filastrocche, immagini, albi illustrati) – riconosce le caratteristiche della cultura e della tradizione italiana nella Comunità nazionale italiana in Croazia | L’allievo si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, fiabe audiovisive. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i piatti tradizionali preparati durante le festività, denomina gli eventi e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: guarda film animati e fiabe audiovisive, ascolta canzoni per bambini e conte/filastrocche. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Seconda classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
III CLASSE, Scuola elementare
Terzo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.3.1. L’allievo ascolta, comprende e espone testi adatti all’età. | – ascolta e comprende brevi testi, individuando le informazioni chiave – comprende globalmente il significato di parole nuove presenti nel testo ascoltato – risponde alle domande riguardanti il testo ascoltato – pronuncia correttamente parole e frasi, prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L“ – descrive lo svolgimento degli eventi dopo aver ascoltato un testo sulla base di tracce guida – racconta il testo ascoltato – esprime e spiega le sue osservazioni, i pensieri e i sentimenti relativi al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo racconta il testo ascoltato. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.3.2. L’allievo partecipa a una conversazione guidata rispettando le norme linguistiche, esprime i propri pensieri e sentimenti. | – partecipa a semplici conversazioni guidate rispettando le norme di comunicazione – risponde a semplici domande poste dal docente /dagli allievi utilizzando il lessico relativo a un argomento familiare – formula brevi e semplici domande legate a testi su argomenti familiari – descrive, mediante l’utilizzo di tracce guida, lo svolgimento degli eventi di un argomento predefinito usando vocaboli nuovi – pronuncia le frasi correttamente rispettando i segni di interpunzione – racconta le proprie esperienze ed esprime pensieri e sentimenti | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a una conversazione guidata. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.3.3. Con l’aiuto di tracce guida, l’allievo scrive testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto. | – scrive brevi frasi in conformità alle norme linguistiche e ortografiche – scrive autonomamente o seguendo una traccia guida un testo su un tema assegnato o sulla base delle proprie esperienze, rispettando la punteggiatura – descrive animali, persone, oggetti ed eventi dell’ambiente circostante basandosi su una traccia guida | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo scrive frasi e brevi testi in base a tracce guida o autonomamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Io e il mondo intorno a me; Il tempo libero; La famiglia; La scuola; Le festività e le loro caratteristiche. Contenuti linguistici consigliati: forme di cortesia, formule di saluto, i modi di rivolgersi alle persone, presentarsi, dare ed eseguire indicazioni, fare gli auguri, denominare cose/animali/persone/eventi, contare, scrivere biglietti di auguri, cartoline e brevi messaggi. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati, fiabe audiovisive, rappresentazioni teatrali in lingua italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di frasi e/o di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche e all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: risolve cruciverba digitali, ordina correttamente le parole in una frase, ascolta la corretta pronuncia delle frasi e scrive correttamente le frasi ascoltate. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.3.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto. | – individua le informazioni principali legate al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende il significato di vocaboli nuovi – esprime le sue osservazioni e sentimenti riguardo al testo letterario / non letterario letto (osserva e confronta il testo con le proprie esperienze) – formula e/o risponde a domande riguardanti il testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo comprende e spiega il testo letto in base al proprio vissuto. |
LIC SE B.3.2. L’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse ed esprime opinioni e sentimenti. | – legge un testo adatto al suo sviluppo linguistico, alla sua età e ai suoi interessi – legge un testo in modo corretto ed espressivo, prestando attenzione alla pronuncia e all’intonazione – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – trova le informazioni nel testo letto seguendo le istruzioni o le domande – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – esprime i propri pensieri e sentimenti riguardanti il testo letto e li confronta con il proprio vissuto – legge testi letterari / racconti di autori della Comunità nazionale italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse. |
LIC SE B.3.3. L’allievo si esprime creativamente e confronta le proprie opinioni con quelle altrui. | – utilizza le abilità linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite il disegno, la drammatizzazione o un breve commento – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – rielabora il testo letto in modo creativo (cambia i personaggi e le loro azioni, cambia la conclusione o racconta il testo in prima persona singolare) – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto, fiaba e favola, testo descrittivo, conta/filastrocca, poesia/canzone, rappresentazione teatrale/dialogo. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati, fiabe e favole audiovisive in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, testi letterari/racconti di autori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: svolge giochi digitali di completamento di testi con parole nuove, crea semplici fumetti e redige brevi quiz relativi al testo letto. La realizzazione dell’esito LIC SE B.3.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.3.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata. | – osserva e rileva le somiglianze nella celebrazione delle festività, degli usi e costumi italiani e croati – confronta la cucina tradizionale italiana e quella croata – individua le differenze tra i giochi e i balli tradizionali di ieri e di oggi – denomina e pratica giochi e balli tradizionali – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e musica, atleti e sport, attori, scrittori...) – applica le forme di cortesia della lingua italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo osserva e denota le caratteristiche principali della cultura italiana. |
LIC SE C.3.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici adeguati alla sua età e agli interessi per la cultura italiana e coltiva un atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti dell’apprendimento della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (cartoni/film animati, albi illustrati, mensile per ragazzi, poesie/canzoni e fiabe tradizionali, leggende in lingua italiana) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, conte/filastrocche, esegue danze popolari) – riconosce e descrive le caratteristiche della cultura e della tradizione italiana nella Comunità nazionale italiana in Croazia | L’allievo si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e film per bambini, fiabe e favole audiovisive, rappresentazioni teatrali in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: guarda film animati, fiabe e favole audiovisive, gioca a diversi quiz e altri contenuti elaborati, ascolta e canta canzoni per l’infanzia mediante il karaoke. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Terza classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
IV CLASSE, Scuola elementare
Quarto anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.4.1. L’allievo espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. | – ascolta e comprende brevi testi, individuando le informazioni chiave – comprende globalmente il significato di parole nuove presenti nel testo ascoltato e le spiega usando il dizionario per bambini – risponde alle domande riguardanti il testo ascoltato rispettando l’ordine temporale e spaziale degli eventi – pronuncia correttamente parole e frasi, prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L“ – prende appunti durante / dopo l’ascolto del testo – dopo aver ascoltato il testo descrive, autonomamente o con l’aiuto di appunti, lo svolgimento degli eventi – esprime e spiega le sue osservazioni, le opinioni e i sentimenti relativamente al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.4.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari su argomenti predefiniti o liberamente scelti, racconta le proprie esperienze ed esprime i propri pensieri e sentimenti. | – partecipa a scambi comunicativi guidati o spontanei rispettando le norme comunicative – risponde alle domande poste dal docente / dagli allievi usando il lessico relativo a un argomento familiare – formula domande legate a un testo di argomento familiare – racconta/descrive, autonomamente e/o mediante l’utilizzo di tracce guida, un tema assegnato o liberamente scelto usando vocaboli nuovi – esprime la sua opinione e i suoi sentimenti su un argomento assegnato e lo confronta con esempi della vita quotidiana – rispetta le regole della comunicazione durante la conversazione (ascolta gli interlocutori e rispetta il proprio turno nel prendere la parola) | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a scambi comunicativi guidati, racconta le proprie esperienze ed esprime i propri pensieri e sentimenti. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.4.3. L’allievo compone testi dalle strutture semplici e di vario tipo basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto; esprime avvenimenti e sentimenti legati alla sua esperienza personale. | – compone testi dalle strutture semplici in conformità con le norme linguistiche – scrive autonomamente testi su un tema assegnato rispettando la punteggiatura e la struttura (introduzione, sviluppo e conclusione) – applica le norme ortografiche (maiuscole e minuscole, punteggiatura, ortografia) – descrive animali, persone, oggetti ed eventi dell’ambiente circostante esprimendo le proprie esperienze e sentimenti | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo scrive testi dalle strutture semplici rispettando le norme linguistiche. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Io e il mondo intorno a me; Il tempo libero; La famiglia; La scuola; Le festività e le loro caratteristiche. Contenuti linguistici consigliati: forme di cortesia, formule di saluto, i modi di rivolgersi alle persone, presentarsi, dare ed eseguire indicazioni, fare gli auguri, denominare cose/animali/persone/eventi, contare, scrivere biglietti augurali, cartoline e brevi messaggi, descrivere oggetti, persone e animali. Contenuti multimediali consigliati: cartoni/film animati e film per bambini, fiabe e favole audiovisive, rappresentazioni teatrali in lingua italiana. Strutture grammaticali consigliate: articoli determinativi e indeterminativi, singolare/plurale e genere dei nomi e degli aggettivi, verbi (presente, passato, futuro). | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche e all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: usa la posta elettronica, risolve cruciverba digitali, ordina correttamente frasi o brevi parti di un testo, usa correttamente le strutture grammaticali. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.4.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | – individua le informazioni principali relative al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende e spiega il significato dei vocaboli nuovi con l’aiuto del dizionario per bambini – formula domande / risponde alle domande riguardanti il testo letto – riassume il testo utilizzando abilità linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – riconosce e comprende i messaggi e gli insegnamenti presenti nel testo letto – esprime le proprie opinioni e i propri sentimenti in merito al testo letterario/non letterario letto e li confronta con il proprio vissuto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti. |
LIC SE B.4.2. L’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | – legge un testo adatto allo sviluppo linguistico, all’età e agli interessi – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – trova le informazioni nel testo letto seguendo le istruzioni o le domande – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – legge autonomamente, comprende ed esprime le proprie opinioni e i propri sentimenti sul testo letto – legge testi letterari/racconti di autori della Comunità nazionale italiana e ne coglie le caratteristiche – legge un’opera letteraria scelta, la presenta ai suoi coetanei, ne motiva la scelta e ne raccomanda la lettura | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse. |
LIC SE B.4.3. L’allievo si esprime creativamente, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | – utilizza abilità linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite la drammatizzazione o un breve commento – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – rielabora il testo letto in modo creativo (cambia i personaggi e le loro azioni, cambia la conclusione o racconta il testo in prima persona singolare) – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze – esprime le proprie opinioni confrontandole con quelle altrui – distingue le informazioni vere da quelle false, argomenta la propria posizione | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto, fiaba e favola, testo descrittivo, conta/filastrocca, poesia/canzone, rappresentazione teatrale/dialogo. Contenuti multimediali consigliati: film/film d’animazione italiani per bambini, fiabe e favole audiovisive in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, testi letterari/racconti di autori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi, adeguati alla sua età: svolge giochi digitali di completamento di testi con parole nuove, inventa e realizza semplici fumetti, redige brevi quiz relativi al testo letto e crea brevi video sul tema assegnato. La realizzazione dell’esito LIC SE B.4.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.4.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata. | – osserva e rileva le somiglianze nella celebrazione delle festività, degli usi e costumi italiani e croati – confronta la cucina tradizionale italiana e croata – pratica giochi e balli tradizionali – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e musica, atleti e sport, attori, scrittori...) – riconosce e identifica i simboli nazionali della Repubblica Italiana e della Repubblica di Croazia (inno, bandiera e stemma) – denomina e confronta i monumenti culturali e storici più importanti e le ricchezze naturali di entrambi i paesi – applica le forme di cortesia della lingua italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo denota e denomina le caratteristiche e le peculiarità della cultura italiana e di quella croata. |
LIC SE C.4.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia e determina la posizione dell’Italia sulla carta geografica. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti dell’apprendimento della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (cartoni/film animati in lingua italiana, albi illustrati, mensili per ragazzi, poesie/canti e fiabe tradizionali, leggende) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, conte/filastrocche, esegue danze popolari) – realizza lavori legati alla cultura e alla tradizione italiana (crea presentazioni, registra contributi audio, crea strisce fotografiche o fumetti) – riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia (le Comunità degli italiani, l’Unione Italiana, l’Edit, il Centro di ricerche storiche e altre) – studia i confini statali italiani e determina la posizione dell’Italia sulla cartina geografica | L’allievo si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: film per bambini/cartoni animati, fiabe e favole audiovisive, rappresentazioni teatrali in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, carta geografica dell’Italia. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. Riconosce i simboli dello Stato italiano (stemma, bandiera e inno), le sue regioni, i luoghi culturali e storici più significativi e le ricchezze naturali. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia per eseguire autonomamente ricerche relative ai temi elaborati, adeguati alla sua età. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Quarta classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
V CLASSE, Scuola elementare
Quinto anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.5.1. L’allievo ascolta attivamente ed espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti e/o scelti secondo il proprio interesse rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. | – ascolta attivamente e comprende testi, individuando le informazioni importanti – comprende globalmente il significato di nuove parole del testo ascoltato e le spiega usando il dizionario – risponde alle domande riguardanti il testo ascoltato rispettando l’ordine temporale e spaziale degli eventi – pronuncia correttamente parole e frasi, prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L“ – prende appunti durante/dopo l’ascolto del testo – dopo aver ascoltato il testo descrive, autonomamente o con l’aiuto di appunti, lo svolgimento degli eventi – esprime e spiega le sue osservazioni, le opinioni e i sentimenti relativamente al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo comprende ed espone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti o liberamente scelti, rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.5.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari su argomenti predefiniti o liberamente scelti, racconta le proprie esperienze, assume un atteggiamento appropriato mentre esprime i propri pensieri e sentimenti. | – partecipa a scambi comunicativi guidati o spontanei rispettando le norme comunicative – risponde alle domande poste dal docente / dagli allievi usando il lessico relativo a un argomento familiare – formula domande legate a un testo di argomento familiare – racconta/descrive, autonomamente e/o mediante l’utilizzo di tracce guida, un tema assegnato o liberamente scelto usando vocaboli nuovi – esprime la sua opinione e i suoi sentimenti su un argomento assegnato e lo confronta con esempi della vita quotidiana – rispetta le regole convenzionali della conversazione – comunica in maniera collaborativa – differenzia i vari i tipi di discorso in varie situazioni (contesto privato, scolastico o pubblico) | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a semplici scambi comunicativi, applica l’abilità dell’ascolto attivo e comunica in maniera collaborativa. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.5.3. L’allievo compone testi dalle strutture semplici basati su argomenti predefiniti o legati al proprio vissuto; esprime avvenimenti e sentimenti legati alla sua esperienza personale e applica le norme ortografiche adeguate al livello di sviluppo linguistico. | – compone testi dalle strutture semplici rispettando le norme linguistiche – scrive autonomamente testi su un tema assegnato rispettando la punteggiatura e la struttura (introduzione, sviluppo e conclusione) – individua il titolo, si attiene al tema – applica le norme ortografiche – scrive un biglietto d’invito, un biglietto d’auguri, una lettera personale | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo compone testi dalle strutture semplici rispettando le norme linguistiche e ortografiche. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Io e il mondo intorno a me; Lingue e nazionalità; Le attività extrascolastiche; Il tempo libero; La scuola; In città; Le festività. Contenuti linguistici consigliati e funzioni: presentarsi; descrivere abitudini e attività di routine; chiedere, dare ed eseguire indicazioni; espressioni di tempo; i numeri e il loro utilizzo; sintesi delle informazioni (appunti, riassunti); descrivere attività passate, presenti e future. Contenuti multimediali consigliati: cartoni animati e film in lingua italiana, rappresentazioni teatrali. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi e derivano dalle funzioni consigliate (contenuti linguistici). Vengono ciclicamente ripetute e implementate rispetto alla classe precedente. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole, delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche, all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente gli argomenti trattati, adeguati alla sua età. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.5.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | – individua le informazioni principali relative al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende e spiega il significato dei vocaboli nuovi con l’aiuto del dizionario – formula domande / risponde alle domande riguardanti il testo letto – espone il contenuto del testo utilizzando le competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – riconosce e comprende i messaggi e gli insegnamenti presenti nel testo letto – esprime le proprie opinioni e i propri sentimenti in merito al testo letterario/non letterario letto e li confronta con il proprio vissuto – individua e spiega idee e problematiche relative al testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo interpreta il testo in base al proprio vissuto, esprime opinioni e sentimenti. |
LIC SE B.5.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | – legge un testo adatto allo sviluppo linguistico, all’età e agli interessi – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – trova le informazioni nel testo letto seguendo le istruzioni o le domande – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – legge autonomamente, comprende ed esprime le proprie opinioni sul testo letto – legge testi letterari di autori della Comunità nazionale italiana e ne coglie le caratteristiche – legge un’opera letteraria scelta, la presenta ai suoi coetanei, ne motiva la scelta e ne raccomanda la lettura | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse. |
LIC SE B.5.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | – utilizza competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite la drammatizzazione o un breve commento – progetta scenografie; si esprime attraverso il movimento e la danza – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – rielabora il testo letto in modo creativo (cambia i personaggi e le loro azioni, cambia la conclusione o racconta il testo in prima persona singolare) – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze – esprime le proprie opinioni confrontandole con quelle altrui – distingue le informazioni vere da quelle false, argomenta la propria posizione – crea un breve testo teatrale | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto, fiaba e favola, poesie/canzoni per l’infanzia e altre poesie/canzoni, rappresentazioni teatrali, romanzo per ragazzi, fumetto, autori della Comunità nazionale italiana. Contenuti multimediali consigliati: film/film d’animazione italiani per bambini, fiabe e favole audiovisive, rivista per ragazzi “Arcobaleno“, siti web educativi italiani per bambini. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi. La realizzazione dell’esito LIC SE B.5.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.5.1. L’allievo osserva e denota le somiglianze e le differenze e confronta le peculiarità fondamentali della cultura italiana e di quella croata; investiga il patrimonio culturale italiano. | – osserva e denota le somiglianze nella celebrazione delle festività, degli usi e costumi italiani e croati – confronta la cucina tradizionale italiana e croata – pratica giochi e balli tradizionali – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e canzoni, atleti e sport, attori, scrittori…) – riconosce i simboli nazionali della Repubblica Italiana e della Repubblica di Croazia (inno, bandiera e stemma) – denomina e confronta i monumenti culturali e storici più importanti e le risorse naturali di entrambi i paesi – applica le forme di cortesia della lingua italiana – indaga il patrimonio culturale italiano | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo denota e denomina le caratteristiche e le peculiarità della cultura italiana e di quella croata. |
LIC SE C.5.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia e sul suo patrimonio culturale. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (cartoni/film animati in lingua italiana, albi illustrati, mensili per ragazzi, poesie/canti e fiabe tradizionali, leggende) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, conte/filastrocche, esegue danze popolari) – realizza lavori legati alla cultura e alla tradizione italiana (crea presentazioni, registra contributi audio, crea strisce fotografiche o fumetti) – riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia (le Comunità degli italiani, l’Unione Italiana, l’Edit, il Centro di ricerche storiche e altre) | L’allievo in conformità alle proprie consegne e agli interessi personali si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: film per bambini/cartoni animati in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, riviste per bambini e ragazzi che vengono pubblicate in Italia (“Lo Spunk“, “Popotus“, “La rivista dei ragazzi“, “Il Giornalino“ e altri), fiabe e favole audiovisive, rappresentazioni teatrali, carta geografica dell’Italia. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. Riconosce i simboli dello Stato italiano (stemma, bandiera e inno), le sue regioni, i luoghi culturali e storici più significativi e le ricchezze naturali. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente gli argomenti trattati, adeguati alla sua età. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Quinta classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
VI CLASSE, Scuola elementare
Sesto anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.6.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento e seguendo le tracce guida. | – ascolta attivamente e comprende il testo, individuando le informazioni importanti – comprende globalmente il significato di nuove parole del testo ascoltato e le spiega usando il dizionario – risponde alle domande riguardanti il testo ascoltato rispettando l’ordine temporale e spaziale degli eventi – pronuncia correttamente parole e frasi, prestando particolare attenzione alle consonanti geminate e al fonema “L“ – riassume le informazioni prendendo appunti e spiega il significato del testo – dopo aver ascoltato il testo descrive, autonomamente o con l’aiuto di appunti, lo svolgimento degli eventi – esprime e spiega le sue osservazioni, opinioni e sentimenti relativi al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo comprende ed espone testi dalle strutture semplici in conformità all’argomento e rispettando la sequenza temporale e spaziale degli eventi. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.6.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, formula messaggi chiari in conformità all’argomento, assume un atteggiamento appropriato mentre esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio. | – partecipa a scambi comunicativi guidati o spontanei rispettando le norme comunicative – risponde alle domande poste dal docente / dagli allievi usando il lessico relativo a un argomento familiare – racconta/descrive, autonomamente e/o mediante l’utilizzo di tracce guida, un tema assegnato o liberamente scelto usando vocaboli nuovi – formula il proprio giudizio e assume un atteggiamento appropriato quando esprime i propri pensieri, sentimenti e stati d’animo – rispetta le regole convenzionali della conversazione – differenzia i vari i tipi di discorso in varie situazioni (contesto privato, scolastico o pubblico) | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo partecipa a scambi comunicativi, applica l’abilità dell’ascolto attivo e comunica in maniera collaborativa. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.6.3. L’allievo scrive testi dalle strutture narrative e descrittive semplici, adeguate all’argomento, seguendo le tracce guida e applicando le norme ortografiche adeguate al livello di sviluppo linguistico. | – pianifica la struttura e il contenuto del testo – scrive testi dalle strutture semplici rispettando le norme linguistiche – scrive autonomamente testi su un tema assegnato rispettando la punteggiatura e la struttura (introduzione, sviluppo e conclusione) – individua il titolo, si attiene al tema, collega gli elementi del testo in un’unità logica – scrive testi creativi (poesie, racconti brevi) su tematiche assegnate o liberamente scelte, brevi relazioni – applica le norme ortografiche | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo scrive testi dalle strutture narrative e descrittive semplici adeguate all’argomento, applicando le norme linguistiche e ortografiche. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: L’identità personale; Gli Stati, le lingue e le nazionalità; La quotidianità in famiglia e a scuola; Il mondo che mi circonda; Il tempo libero; Le professioni; Le festività. Contenuti linguistici consigliati e funzioni: parlare di sé e degli altri; descrivere persone, cose, luoghi e sentimenti; raccontare eventi del passato; esprimere piani per il futuro; esprimere l’essere d’accordo / in disaccordo; confrontare; augurare; comportarsi educatamente nelle relazioni quotidiane; descrivere gli altri e le persone di cultura e costumi diversi; descrivere attività passate, presenti e future. I contenuti appresi nella classe precedente vengono ampliati e approfonditi. Contenuti multimediali consigliati: film in lingua italiana, rappresentazioni teatrali. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi e derivano dalle funzioni consigliate (contenuti linguistici). Vengono ciclicamente ripetute e implementate rispetto alla classe precedente. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche, all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente gli argomenti trattati, adeguati alla sua età. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.6.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | – individua le informazioni principali relative al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende e spiega il significato dei vocaboli nuovi con l’aiuto del dizionario – formula domande / risponde alle domande riguardanti il testo letto – espone il contenuto del testo utilizzando le competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – riconosce e comprende i messaggi e gli insegnamenti presenti nel testo – utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti – esprime le proprie opinioni e i propri sentimenti in merito al testo letterario/non letterario letto e li confronta con il proprio vissuto – individua e spiega idee e problematiche relative al testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo interpreta il testo in base al proprio vissuto, analizza e sintetizza i contenuti, esprime opinioni e sentimenti. |
LIC SE B.6.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | – legge autonomamente un testo adatto allo sviluppo linguistico, all’età e agli interessi – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – seguendo le istruzioni o le domande trova le informazioni nel testo letto – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – legge autonomamente, comprende ed esprime opinioni sul testo letto – legge testi letterari di autori della Comunità nazionale italiana e ne coglie le caratteristiche – legge un’opera letteraria scelta, la presenta ai suoi coetanei, ne motiva la scelta e ne raccomanda la lettura | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo legge testi assegnati o testi della letteratura per l’infanzia liberamente scelti secondo il proprio interesse. |
LIC SE B.6.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | – utilizza competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite la drammatizzazione o un breve commento – progetta scenografie; si esprime attraverso il movimento e la danza – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – scrive brevi poesie e componimenti – rielabora il testo letto in modo creativo – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze – esprime le proprie opinioni argomentandole e confrontandole con quelle altrui – distingue le informazioni vere da quelle false, argomenta la propria posizione – crea un breve testo teatrale | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto breve, poesie/canzoni per l’infanzia e altre poesie/canzoni, rappresentazioni teatrali, romanzo per ragazzi, fumetto, autori della Comunità nazionale italiana. Contenuti multimediali consigliati: film/film d’animazione italiani per bambini, fiabe e favole audiovisive, rivista per ragazzi “Arcobaleno“, siti web educativi italiani per bambini. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi. La realizzazione dell’esito LIC SE B.6.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.6.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia e investiga il patrimonio culturale italiano. | – enuncia e descrive le peculiarità della cultura e dei costumi italiani – indaga e descrive la cucina tradizionale italiana – pratica giochi e balli della tradizione italiana – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e canzoni, atleti e sport, attori, scrittori…) – riconosce i simboli nazionali della Repubblica Italiana (inno, bandiera e stemma) – denomina e descrive i più importanti monumenti culturali e storici d’Italia – indaga e descrive le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia – applica le forme di cortesia della lingua italiana | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo investiga il patrimonio culturale italiano e descrive le peculiarità della cultura italiana. |
LIC SE C.6.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (film e film animati in lingua italiana, riviste, canti tradizionali, favole, fiabe e leggende) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, conte/filastrocche, esegue danze popolari) – realizza lavori legati alla cultura e alla tradizione italiana (crea presentazioni, registra contributi audio, crea strisce fotografiche o fumetti) – riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia (le Comunità degli italiani, l’Unione Italiana, l’Edit, il Centro di ricerche storiche e altre) | L’allievo in conformità alle proprie consegne e agli interessi personali si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: film/cartoni animati in lingua italiana, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, riviste per bambini e ragazzi che vengono pubblicate in Italia (“Lo Spunk“, “Popotus“, “La rivista dei ragazzi“, “Il Giornalino“ e altri), fiabe e favole audiovisive, rappresentazioni teatrali, carta geografica dell’Italia. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. Riconosce i simboli dello Stato italiano (stemma, bandiera e inno), le sue regioni, i luoghi culturali e storici più significativi e le ricchezze naturali. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente gli argomenti trattati, adatti alla sua età. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Sesta classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
VII CLASSE, Scuola elementare
Settimo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.7.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. | – ascolta attivamente e comprende il testo, individuando le informazioni importanti – esprime e spiega le sue osservazioni, le opinioni e i sentimenti relativamente al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto – deduce conclusioni ed esprime la propria opinione su un determinato tema per mezzo di argomentazioni – prepara ed espone un testo semplice su un determinato argomento in considerazione al pubblico al quale si rivolge | Con l’aiuto del docente e/o seguendo delle tracce guida, l’allievo conduce una conversazione orale organizzata e discute in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.7.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, coglie le posizioni altrui, esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio in modo logico e cronologico. | – partecipa a scambi comunicativi guidati o spontanei rispettando le norme comunicative – formula il proprio giudizio in modo logico e cronologico e assume un atteggiamento appropriato quando esprime i propri pensieri, sentimenti e stati d’animo – rispetta le opinioni altrui – rispetta le regole convenzionali della conversazione – descrive/argomenta autonomamente e/o su base di tracce guida su temi assegnati usando vocaboli nuovi | Seguendo delle tracce guida, l’allievo partecipa all’interazione comunicativa rispettando le regole della comunicazione decorosa. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.7.3. L’allievo scrive testi di vario tipo dalle strutture complesse in conformità all’argomento e seguendo le tracce guida, ne organizza la struttura e utilizza le tecniche di scrittura. | – scrive testi dalle strutture complesse in conformità all’argomento, seguendo le tracce guida e rispettando le norme ortografiche – scrive testi di vario tipo (ricette, regole di gioco, istruzioni) – scrive cambiando prospettiva (tempo, narratore, soggettivo/oggettivo) | Seguendo delle tracce guida, l’allievo scrive testi di vario tipo dalle strutture complesse in conformità all’argomento e utilizzando le tecniche di scrittura. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: La vita quotidiana (la cucina italiana); Il mondo intorno a me (particolarità, bellezze naturali e destinazioni turistiche dell’Italia); Il tempo (cambiamenti climatici); La vita sana e il tempo libero; Il volontariato; Le festività. Contenuti linguistici consigliati e funzioni: comprendere il mondo della tecnologia; descrivere il tempo libero; esprimersi creativamente; dare consigli; comportarsi educatamente nelle relazioni quotidiane; descrivere il mondo reale e fantastico; discutere; descrivere attività passate, presenti e future. I contenuti appresi nella classe precedente vengono ampliati e approfonditi. Contenuti multimediali consigliati: film in lingua italiana, rappresentazioni teatrali. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi e derivano dalle funzioni consigliate (contenuti linguistici). Vengono ciclicamente ripetute e implementate rispetto alla classe precedente. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche, all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente i temi trattati, adatti alla sua età. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.7.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | – individua le informazioni principali relative al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende e spiega il significato dei vocaboli nuovi con l’aiuto del dizionario – formula domande / risponde alle domande riguardanti il testo letto – espone il contenuto del testo utilizzando le competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – riconosce e comprende i messaggi e gli insegnamenti presenti nel testo letto e li argomenta – utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti – esprime le proprie opinioni e i sentimenti riguardanti il testo letto e li confronta con il proprio vissuto applicando le conoscenze della teoria letteraria – individua e spiega idee e problematiche relative al testo letto | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo interpreta il testo in base al proprio vissuto, analizza e sintetizza i contenuti, esprime opinioni e sentimenti. |
LIC SE B.7.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, riconosce gli elementi strutturali caratteristici del testo, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | – legge autonomamente un testo adatto al suo sviluppo linguistico, all’età e agli interessi – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – seguendo le istruzioni o le domande trova le informazioni nel testo letto – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – legge autonomamente, comprende ed esprime opinioni sul testo letto – legge il testo in modo corretto ed espressivo, prestando attenzione alla pronuncia e all’intonazione – legge testi letterari di autori della Comunità nazionale italiana e ne coglie le caratteristiche – legge un’opera letteraria scelta, la presenta ai suoi coetanei, ne motiva la scelta e ne raccomanda la lettura | L’allievo legge testi assegnati o liberamente scelti della letteratura per l’infanzia e con l’aiuto saltuario del docente esprime giudizi sugli stessi. |
LIC SE B.7.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | – utilizza competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite la drammatizzazione o un breve commento – progetta scenografie; si esprime attraverso il movimento e la danza secondo il proprio interesse e motivato da esperienze diverse – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – scrive poesie e componimenti – rielabora il testo letto in modo creativo – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze – esprime le proprie opinioni argomentandole e confrontandole con quelle altrui – distingue le informazioni vere da quelle false, argomenta la propria posizione – crea un breve testo teatrale secondo il proprio interesse e motivato da esperienze diverse | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto, poesia/canzone, rappresentazione teatrale, romanzo, fumetto e testi non letterari, autori della Comunità nazionale italiana. Contenuti multimediali consigliati: film e documentari in lingua italiana, rivista per ragazzi “Arcobaleno“, rivista “Panorama“, quotidiano “La Voce del Popolo“, contenuti didattici e divulgativo-scientifici disponibili sui siti web italiani. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi. La realizzazione dell’esito LIC SE B.7.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.7.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia, investiga il patrimonio culturale italiano e manifesta rispetto nei confronti degli altri e delle diversità. | – enuncia e descrive le peculiarità della cultura e dei costumi italiani – indaga e descrive la cucina tradizionale italiana – pratica giochi e balli della tradizione italiana – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e canzoni, atleti e sport, attori, scrittori…) – riconosce i simboli nazionali e regionali della Repubblica Italiana – denomina e descrive i più importanti monumenti culturali e storici d’Italia – indaga e descrive le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia – manifesta rispetto nei confronti dell’altro e delle diversità | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo investiga e descrive il patrimonio culturale italiano e descrive le peculiarità della cultura italiana. |
LIC SE C.7.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (film e film animati in lingua italiana, riviste, canti tradizionali, favole, fiabe, racconti e leggende) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, conte/filastrocche, esegue danze popolari) – realizza lavori legati alla cultura e alla tradizione italiana (crea presentazioni, registra contributi audio, crea strisce fotografiche e fumetti) – riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia (le Comunità degli italiani, l’Unione Italiana, l’Edit, il Centro di ricerche storiche e altre) | L’allievo in conformità alle proprie consegne e agli interessi personali si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: film/cartoni animati in lingua italiana, canzoni italiane, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, rivista “Panorama“, quotidiano “La Voce del Popolo“, riviste per bambini e ragazzi che vengono pubblicate in Italia (“Lo Spunk“, “Popotus“, “La rivista dei ragazzi“, “Il Giornalino“ e altri), rappresentazioni teatrali, carta geografica dell’Italia. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. Riconosce i simboli dello Stato italiano (stemma, bandiera e inno), le sue regioni, i luoghi culturali e storici più significativi e le ricchezze naturali. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente i temi trattati, adeguati alla sua età. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Settima classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
VIII CLASSE, Scuola elementare
Ottavo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Parlo e scrivo | ||
Ascolto guidato e produzione orale | ||
LIC SE A.8.1. L’allievo ascolta attivamente e conduce una conversazione orale organizzata in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. | – ascolta attivamente e comprende il testo, individuando le informazioni importanti – esprime e spiega le proprie osservazioni, le opinioni e i sentimenti relativi al testo ascoltato, collegando il tema e il contenuto al proprio vissuto – deduce conclusioni ed esprime la propria opinione su un determinato tema per mezzo di argomentazioni – prepara ed espone un testo argomentativo completo argomentato in considerazione al pubblico al quale si rivolge – espone in maniera espressiva un testo rispettando le norme ortoepiche | Seguendo delle tracce guida, l’allievo conduce una conversazione orale organizzata, valuta il testo ascoltato e discute in conformità all’argomento utilizzando una breve argomentazione preparata in precedenza. |
Interazione orale | ||
LIC SE A.8.2. L’allievo partecipa a scambi comunicativi, coglie le posizioni altrui, esprime i propri pensieri, sentimenti, stati d’animo e le proprie esperienze personali e di studio in modo logico e cronologico e con un registro adeguato e funzionale allo scopo. | – partecipa a scambi comunicativi guidati o spontanei rispettando le norme comunicative – formula il proprio giudizio in modo logico e cronologico e assume un atteggiamento appropriato quando esprime i propri pensieri, sentimenti e stati d’animo – motiva con argomentazioni le proprie opinioni e rispetta quelle altrui – rispetta le regole convenzionali della conversazione – enuncia in modo espressivo il testo tenendo conto della natura dello stesso, della situazione comunicativa e del pubblico al quale si rivolge | Seguendo delle tracce guida, l’allievo partecipa all’interazione comunicativa rispettando le regole della comunicazione decorosa. |
Rielaborazione e produzione autonoma | ||
LIC SE A.8.3. L’allievo scrive testi coerenti e coesi di vario tipo e dalle strutture complesse in conformità all’argomento e in relazione a esperienze personali e di studio, ne organizza la struttura e utilizza tecniche di scrittura. | – scrive testi coerenti e coesi di vario tipo e dalle strutture complesse in conformità all’argomento e in relazione a esperienze personali e di studio – scrive in modo creativo su argomenti diversi rispettando le norme ortografiche – scrive cambiando prospettiva (tempo, narratore, soggettivo/oggettivo) – scrive tesi per la discussione su argomenti assegnati riguardanti la vita contemporanea – scrive biografie, cronache e diari di viaggio | Seguendo delle tracce guida, l’allievo scrive testi di vario tipo dalle strutture complesse in conformità all’argomento e utilizzando tecniche di scrittura. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: L’identità personale; I personaggi più influenti della storia italiana; La scuola e il lavoro; Le vacanze; I mezzi di comunicazione di massa e le reti sociali; I giovani e l’amicizia; Le festività. Contenuti linguistici consigliati e funzioni: conversazioni su viaggi; descrizione di luoghi; scambio di informazioni su uno stile di vita sano; applicazione della creatività nelle scienze; esprimere azioni attive e passive; comportarsi educatamente; descrivere attività passate, presenti e future; dibattere. I contenuti appresi nella classe precedente vengono ampliati e approfonditi. Contenuti multimediali consigliati: film in lingua italiana, rappresentazioni teatrali. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi e derivano dalle funzioni consigliate (contenuti linguistici). Vengono ciclicamente ripetute e implementate rispetto alla classe precedente. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Parlo e scrivo Il docente sceglie autonomamente i contenuti lessicali adatti all’età dell’allievo considerando la correlazione con le altre materie didattiche e con le tematiche interdisciplinari. Le strutture grammaticali vengono scelte in base all’età di sviluppo degli allievi. L’abilità di scrittura viene gradualmente sviluppata mediante la formulazione di brevi testi. Il docente organizza diverse attività linguistiche basate sulla comunicazione orale e sull’apprendimento in riferimento a situazioni della quotidianità, utilizzando la mimica, il movimento, l’espressione artistica, il dibattito, il gioco, il canto e la drammatizzazione. Il docente presta continua attenzione all’aspetto comunicativo: organizza situazioni di reciproco ascolto, predispone ambienti adatti alla comunicazione, si esprime con chiarezza; presta attenzione alla corretta pronuncia delle parole e delle consonanti geminate e del fonema “L“, alle scelte lessicali e sintattiche, all’ordine espositivo; rende ogni attività scolastica un’opportunità di educazione linguistica. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente gli argomenti trattati, adeguati alla sua età. | ||
B. Leggo e creo | ||
LIC SE B.8.1. L’allievo esprime esperienze legate al testo letterario/non letterario e interpreta il testo in base al proprio vissuto, utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti, esprime opinioni e sentimenti e li collega con la propria esperienza. | – individua le informazioni principali relative al testo letto – dopo aver letto un testo, comprende e spiega il significato dei vocaboli nuovi con l’aiuto del dizionario – formula domande / risponde alle domande riguardanti il testo letto – espone il contenuto del testo utilizzando le competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – riconosce e comprende i messaggi e gli insegnamenti presenti nel testo e li argomenta – valuta il testo – utilizza strategie adeguate all’analisi e alla sintesi dei contenuti – esprime le proprie opinioni e i sentimenti riguardanti il testo letto e li confronta con il proprio vissuto applicando le conoscenze della teoria letteraria – individua e spiega idee e problematiche relative al testo letto – riflette sullo scopo del testo, sulle caratteristiche del genere e sull’autore | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo interpreta e valuta il testo, analizza e sintetizza il contenuto, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. |
LIC SE B.8.2. L’allievo legge ed esprime giudizi sui testi della letteratura per l’infanzia assegnati o liberamente scelti secondo il proprio interesse, riconosce gli elementi strutturali caratteristici del testo, esprime opinioni e sentimenti e li collega al proprio vissuto. | – legge autonomamente un testo adatto al suo sviluppo linguistico, all’età e agli interessi – dopo aver letto il testo individua le parole sconosciute e ne trova il significato – arricchisce il suo vocabolario – seguendo le istruzioni o le domande trova le informazioni nel testo letto – distingue varie tipologie letterarie in base alla forma e al contenuto – legge autonomamente, comprende ed esprime opinioni sul testo letto – legge il testo in modo corretto ed espressivo, prestando attenzione alla pronuncia e all’intonazione – legge testi letterari di autori della Comunità nazionale italiana e ne coglie le caratteristiche – legge un’opera letteraria scelta, la presenta ai suoi coetanei, ne motiva la scelta e ne raccomanda la lettura | L’allievo legge testi assegnati o liberamente scelti della letteratura per l’infanzia e con l’aiuto saltuario del docente esprime giudizi sugli stessi. |
LIC SE B.8.3. L’allievo si esprime creativamente, intraprende attività autonome basate sui propri interessi e sul proprio vissuto, confronta le proprie opinioni con quelle altrui sviluppando il pensiero critico. | – utilizza competenze linguistiche e un vocabolario attivo adeguato all’età – esprime i propri sentimenti tramite la drammatizzazione o un breve commento – progetta scenografie; si esprime attraverso il movimento e la danza secondo il proprio interesse e motivato da esperienze diverse – utilizza tratti prosodici e un vocabolario attivo della lingua italiana e del dialetto adeguati all’età – racconta eventi della sua vita quotidiana e confronta le proprie azioni con quelle del testo – scrive poesie e componimenti – rielabora il testo letto in modo creativo – svolge ricerche su argomenti nuovi ed esprime autonomamente nuove conoscenze – esprime le proprie opinioni argomentandole e confrontandole con quelle altrui – distingue le informazioni vere da quelle false, argomenta la propria posizione – crea un breve testo teatrale secondo il proprio interesse e motivato da esperienze diverse | Vedi le Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Tipi di testo raccomandati: racconto, poesia/canzone, rappresentazione teatrale, romanzo, fumetto e testi non letterari, autori della Comunità nazionale italiana. Contenuti multimediali consigliati: film e documentari in lingua italiana, rivista per ragazzi ““Arcobaleno“, rivista “Panorama“, quotidiano “La Voce del Popolo“, contenuti didattici e divulgativo-scientifici disponibili sui siti web italiani. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Leggo e creo Gli esiti dell’ambito Leggo e creo si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Cultura e media, e si integrano ad essi, realizzandosi in parallelo. L’allievo applica la tecnologia in modi diversi. La realizzazione dell’esito LIC SE B.8.3. si valuta formativamente. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SE C.8.1. L’allievo descrive le peculiarità della cultura italiana, le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia, investiga il patrimonio culturale italiano e manifesta rispetto nei confronti degli altri e delle diversità. | – enuncia e descrive le peculiarità della cultura e dei costumi italiani – indaga e descrive la cucina tradizionale italiana – pratica giochi e balli della tradizione italiana – denomina personaggi famosi della vita pubblica italiana (musicisti e canzoni, atleti e sport, attori, scrittori…) – riconosce i simboli nazionali e regionali della Repubblica Italiana – denomina e descrive i più importanti monumenti culturali e storici d’Italia – indaga e descrive le caratteristiche geografico-naturali e della geografia sociale dell’Italia – manifesta rispetto nei confronti dell’altro e delle diversità | Con l’aiuto saltuario del docente, l’allievo investiga e descrive il patrimonio culturale italiano e descrive le peculiarità della cultura italiana. |
LIC SE C.8.2. L’allievo si avvale di vari contenuti mediatici per coltivare il proprio atteggiamento positivo nei confronti della cultura e dell’identità italiana; investiga sulle principali istituzioni della Comunità nazionale italiana e sul suo patrimonio culturale. | – sviluppa un atteggiamento positivo nei confronti della lingua e della cultura italiana usando materiali originali (film e cartoni animati in lingua italiana, riviste, canti tradizionali, favole, fiabe, racconti e leggende) – partecipa a brevi rappresentazioni teatrali (canta canzoni popolari per bambini, filastrocche, esegue danze popolari) – realizza lavori legati alla cultura e tradizione italiana (crea presentazioni, registra contributi audio, strisce fotografiche o fumetti) – riconosce le principali istituzioni della Comunità nazionale italiana in Croazia (le Comunità degli italiani, l’Unione Italiana, l’Edit, il Centro di ricerche storiche e altre) | L’allievo in conformità alle proprie consegne e agli interessi personali si inserisce nelle attività e solitamente vi partecipa attivamente. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Contenuti multimediali consigliati: film/cartoni animati in lingua italiana, canzoni italiane, mensile per ragazzi “Arcobaleno“, rivista “Panorama“, quotidiano “La Voce del Popolo“, riviste per bambini e ragazzi che vengono pubblicate in Italia (“Lo Spunk“, “Popotus“, “La rivista dei ragazzi“, “Il Giornalino“ e altri), rappresentazioni teatrali, carta geografica dell’Italia. L’allievo denomina e gioca ai giochi che giocavano i nonni e li confronta con i giochi di oggi. Denomina i fatti e le caratteristiche delle usanze e delle tradizioni popolari. Riconosce i simboli dello Stato italiano (stemma, bandiera e inno), le sue regioni, i luoghi culturali e storici più significativi e le ricchezze naturali. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media Gli esiti dell’ambito Cultura e media si basano sugli esiti degli altri due ambiti, Parlo e scrivo e Leggo e creo, e si integrano ad essi, sviluppandosi in parallelo. La loro realizzazione avviene attraverso l’adozione di un atteggiamento positivo, l’uso di fonti di informazione semplici e l’applicazione di strategie di apprendimento di base. L’allievo applica la tecnologia per esplorare autonomamente i temi trattati, adeguati alla sua età. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nell’Ottava classe della Scuola elementare
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
Elaborazione degli esiti formativi della disciplina Lingua e cultura italiana dalla
classe I alla classe IV della scuola media superiore
I CLASSE, Scuola media superiore
Nono anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Lingua e comunicazione | ||
LIC SMS A.1.1. L’allievo comprende il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | – distingue tra testi descrittivi, narrativi e regolativi, dopo averli ascoltati, letti e/o guardati – distingue tra testi monologici e dialogici – comprende messaggi orali in situazioni formali e informali – sviluppa una corretta ortoepia (accentuazione, articolazione e intonazione delle parole) – legge in modo corretto, veloce e scorrevole – legge ad alta voce e in silenzio – coglie lo scopo del testo – comprende le caratteristiche del testo – riassume il contenuto del testo – riconosce il messaggio principale del testo, le informazioni chiave e quelle specifiche – prende appunti e pone domande finalizzate a una ulteriore chiarezza e comprensione del testo | Con l’aiuto del docente, l’allievo riconosce e descrive le caratteristiche principali e lo scopo dei testi descrittivi, narrativi e regolativi e ne coglie le informazioni essenziali. |
LIC SMS A.1.2. L’allievo comunica e partecipa all’interazione comunicativa su argomenti di interesse personale. | – applica le regole ortoepiche della lingua italiana standard – comunica basandosi su situazioni comunicative reali e seguendo le linee guida – racconta – esprime la propria opinione – adegua il lessico a diversi contesti, scopi e destinatari del messaggio – spiega e applica la comunicazione non verbale – raccoglie, organizza e sintetizza informazioni per produrre un testo orale – comunica e partecipa all’interazione comunicativa nel dialetto locale | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo produce testi e comunica conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.1.3. L’allievo scrive un testo su argomenti di interesse personale. | – applica le regole ortografiche e grammaticali della lingua italiana standard – riassume, completa e riordina un testo seguendo le linee guida – compone testi descrittivi, narrativi e regolativi – parafrasa testi – raccoglie e organizza informazioni per produrre un testo scritto – compone testi creativi | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo compone testi conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.1.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | – applica forme di scrittura creativa in prosa e versi – applica forme di espressione scenico-teatrale – presenta i suoi testi individualmente o in gruppo – si esprime nel dialetto locale | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
LIC SMS A.1.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | – adotta strategie appropriate di comprensione del testo ascoltato e letto – applica strategie e tecniche appropriate di scrittura – si rende consapevole della necessità di acquisire le competenze linguistiche – sviluppa l’abitudine di applicare le convenzioni ortografiche, fonologiche e grammaticali per comunicare con successo oralmente e per iscritto – sviluppa l’abitudine della lettura – riconosce sistemi linguistici e lingue diverse – usa diversi tipi di fonti di informazione, in base ai propri bisogni e interessi – si serve di manuali linguistici (dizionari, manuali di grammatica e ortografia) in forma cartacea o digitale – usa dizionari universali e monolingui per arricchire il proprio lessico – svolge ricerche sui media cartacei ed elettronici – acquisisce sicurezza nell’uso delle attività linguistiche della lingua italiana | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Il mio mondo; Il mio tempo libero; Date e ricorrenze importanti; La cucina italiana e le abitudini alimentari; La moda e gli stilisti italiani; Città e regioni italiane; Temi di attualità. Tipi di testo consigliati: descrittivo, narrativo e regolativo (il diario personale, l’intervista, la biografia, la ricetta, il profilo personale sulle reti sociali, il blog, il forum su Internet). Funzioni linguistico-comunicative: descrivere e paragonare (persone, spazi, oggetti, elementi della natura); esprimere accordo e disaccordo, chiedere informazioni, fornire informazioni, raccontare (in modo creativo, per informare, riportare letteralmente); dare istruzioni. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Lingua e comunicazione I contenuti lessicali e grammaticali vanno scelti e adattati in base all’età dell’allievo, tenendo in considerazione la correlazione con le altre materie d’insegnamento e i temi interdisciplinari. Essi risultano dalle funzioni linguistico-comunicative e dai tipi di testo raccomandati. Si ripetono e si ampliano in riferimento alle classi precedenti e si adeguano ai bisogni e agli interessi degli allievi. L’insegnamento dei contenuti linguistici si fonda sul rapporto equilibrato delle quattro abilità linguistiche nel contesto comunicativo. I contenuti nuovi vanno introdotti partendo dai contenuti linguistici appresi precedentemente, conformemente al livello di sviluppo linguistico e all’esperienza dell’allievo. L’allievo prepara e compone testi ed esprime la propria creatività e il pensiero creativo. L’esito LIC SMS A.1.4. va realizzato individualmente o in gruppo, in correlazione con altre materie d’insegnamento (Lingua croata, Cultura figurativa, Cultura musicale, Storia e Geografia). La realizzazione dell’esito va valutata formativamente. Il docente sprona l’allievo a esprimersi creativamente e rispetta la sua autonomia e le sue capacità. Il docente motiva l’allievo ad applicare strategie appropriate di comprensione della lettura e dell’ascolto del testo (porre domande, fare appunti, cogliere l’idea centrale e i concetti chiave, riflettere, riassumere) e strategie e tecniche adeguate di scrittura (definire il tema, lo scopo, il tono, effettuare ricerche, redigere il piano di un testo, verificare). La realizzazione dell’esito LIC SMS A.1.5. va valutata formativamente. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa), conformemente ai suoi interessi e alle sue preferenze. | ||
B. Letteratura | ||
LIC SMS B.1.1. L’allievo comprende il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | – distingue tra testi letterari e non letterari – distingue testi letterari di diversi stili ed epoche – riconosce e illustra i generi letterari e le loro caratteristiche fondamentali – riconosce gli autori e le opere più significative del patrimonio culturale italiano del Medioevo (del Trecento) – colloca l’autore e l’opera nel contesto storico e sociale – individua e spiega le caratteristiche della cultura medievale italiana – esprime le proprie opinioni e giudizi sul testo letterario – acquisisce le tecniche necessarie all’analisi dei contenuti e quella linguistica e stilistica del testo – riconosce i significati letterali e figurati – legge interpretando i ruoli | Con l’aiuto del docente l’allievo riconosce e descrive il genere, il tema e le caratteristiche fondamentali dei testi letterari; colloca gli autori e le opere nel contesto storico e sociale (il Trecento). |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Testi letterari consigliati: il poema epico, il poema allegorico, la lirica, la novella. Autori consigliati: Dante Alighieri, Francesco Petrarca, Giovanni Boccaccio; scrittori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Letteratura Il docente sceglie i testi e/o i brani al fine di realizzare gli esiti formativi previsti. Gli autori della Comunità nazionale italiana vanno scelti in base alla loro area di provenienza. Nel corso dell’anno scolastico l’allievo legge un testo letterario su proposta del docente (l’elenco delle letture guidate e degli autori consigliati si trova in allegato); il docente propone e offre le letture conformemente agli interessi, ai bisogni e alle capacità dell’allievo. Nell’interpretazione dei testi letterari, si esorta un approccio creativo e comunicativo: la lettura in classe di capitoli, l’ascolto di audiolibri, la visione di adattamenti di testi letterari, la visione di spettacoli teatrali tratti da testi letterari, la realizzazione di fumetti, l’uso di tecniche e metodi scenico-teatrali, la realizzazione di cortometraggi e simili. Le attività si possono realizzare individualmente, in coppie o in gruppi. L’approccio al testo letterario dev’essere globale e può venir completato e ampliato tramite diverse forme di attività extradidattiche ed extrascolastiche organizzate da associazioni e istituzioni della Comunità nazionale italiana. L’esito formativo dell’ambito Letteratura si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SMS C.1.1. L’allievo descrive i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | – ricerca e descrive le caratteristiche principali della Repubblica Italiana, s’informa sugli avvenimenti attuali e i personaggi importanti – coglie le somiglianze e le differenze tra le culture italiana e croata – svolge ricerche sulla stampa, sui programmi radiofonici e televisivi e sui siti internet italiani – svolge ricerche sulla stampa, sui programmi radiofonici e televisivi e sui siti internet della Comunità nazionale italiana – illustra la posizione della Comunità nazionale italiana in Croazia – riconosce il valore della cultura della Comunità nazionale italiana in Croazia – conosce i testi degli autori della Comunità nazionale italiana – visita istituzioni culturali italiane e segue eventi artistico-culturali italiani in presenza e in rete | Con l’aiuto del docente l’allievo descrive le caratteristiche principali della cultura italiana e delle tradizioni della Comunità nazionale italiana. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Made in Italy; La cucina italiana e le abitudini alimentari; La moda e gli stilisti italiani; Città e regioni italiane; Temi di attualità; La presenza della Comunità nazionale italiana in Croazia; I rappresentanti e le istituzioni della Comunità nazionale italiana; Le attività della Comunità nazionale italiana: la tutela della lingua, dell’identità e della cultura. Tramite i contenuti e le attività dell’ambito Cultura e media all’allievo vengono presentati la cultura e il patrimonio italiani e la tradizione della Comunità nazionale italiana attraverso la musica, l’arte, la storia, la geografia, lo stile di vita, gli usi e i costumi, i modi di dire, i modi di fare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media L’esito formativo si realizza in conformità ai bisogni, agli interessi e alle capacità dell’allievo. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai loro interessi e alle loro preferenze. L’esito formativo dell’ambito Cultura e media si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Prima classe della Scuola media superiore
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
II CLASSE, Scuola media superiore
Decimo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Lingua e comunicazione | ||
LIC SMS A.2.1. L’allievo analizza il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | – distingue tra testi descrittivi, narrativi, regolativi ed espositivi dopo averli ascoltati, letti e/o guardati – coglie lo scopo del testo – analizza le caratteristiche, la struttura e il tipo di testo – collega e sintetizza le idee del testo – riconosce il messaggio principale del testo, e analizza le informazioni chiave e quelle specifiche – prende appunti e pone domande finalizzate a una ulteriore chiarezza e comprensione del testo – produce un testo scritto e/o orale basandosi sul testo letto o ascoltato | Con l’aiuto del docente, l’allievo analizza le caratteristiche e lo scopo dei testi descrittivi, narrativi e regolativi e coglie le informazioni essenziali del testo espositivo. |
LIC SMS A.2.2. L’allievo conversa di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | – applica le regole ortoepiche della lingua italiana standard – comunica basandosi su situazioni comunicative reali e seguendo le linee guida – racconta – conversa su un argomento assegnato/noto – adegua il lessico a diversi contesti, scopi e destinatari del messaggio – spiega e applica la comunicazione non verbale – raccoglie, organizza e sintetizza informazioni per produrre un testo orale – comunica e partecipa all’interazione comunicativa nel dialetto locale | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo produce testi e comunica conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.2.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | – applica le regole ortografiche e grammaticali della lingua italiana standard – compone testi descrittivi, narrativi, regolativi e espositivi seguendo le linee guida – parafrasa testi – raccoglie e organizza informazioni per comporre un testo scritto – compone testi creativi | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo compone testi conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.2.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | – compone i suoi testi usando tecniche e forme di espressione diverse – presenta i suoi testi individualmente o in gruppo – si esprime nel dialetto locale | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
LIC SMS A.2.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | – adotta strategie appropriate di comprensione del testo ascoltato e letto – applica strategie e tecniche appropriate di scrittura – si rende consapevole della necessità di acquisire competenze linguistiche – confronta sistemi linguistici e lingue diverse – usa diversi tipi di fonti di informazione, in base ai propri bisogni e interessi – usa dizionari universali e monolingui per arricchire il proprio lessico – svolge ricerche sui media cartacei e elettronici | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Identità personale e sociale; Vivere sani; Scienza e innovazioni; Professioni; Made in Italy; Temi di attualità. Tipi di testo consigliati: descrittivo, narrativo, regolativo ed espositivo (il diario personale, l’autobiografia, il reportage, la relazione, l’istruzione). Funzioni linguistico-comunicative: esprimere emozioni, parlare del passato e del futuro, mettere in relazione il presente e il passato, esprimere un’opinione e motivare la propria scelta, raccontare seguendo l’ordine cronologico. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Lingua e comunicazione I contenuti lessicali e grammaticali vanno scelti e adattati in base all’età dell’allievo, tenendo in considerazione la correlazione con le altre materie d’insegnamento e i temi interdisciplinari. Essi risultano dalle funzioni linguistico-comunicative e dai tipi di testo raccomandati. Si ripetono e si ampliano in riferimento alle classi precedenti e si adeguano ai bisogni e agli interessi degli allievi. L’insegnamento dei contenuti linguistici si fonda sul rapporto equilibrato delle quattro abilità linguistiche nel contesto comunicativo. I contenuti nuovi vanno introdotti partendo dai contenuti linguistici appresi precedentemente, conformemente al livello di sviluppo linguistico e all’esperienza dell’allievo. L’allievo prepara e compone testi ed esprime la propria creatività e il pensiero creativo. L’esito LIC SMS A.1.4. va realizzato individualmente o in gruppo, in correlazione con altre materie d’insegnamento (Lingua croata, Cultura figurativa, Cultura musicale, Storia e Geografia). La realizzazione dell’esito va valutata formativamente. Il docente sprona l’allievo a esprimersi creativamente e rispetta la sua autonomia e le sue capacità. Il docente motiva l’allievo ad applicare strategie appropriate di comprensione della lettura e dell’ascolto del testo (porre domande, fare appunti, cogliere l’idea centrale e i concetti chiave, riflettere, riassumere) e strategie e tecniche adeguate di scrittura (definire il tema, lo scopo, il tono, effettuare ricerche, redigere il piano di un testo, verificare). La realizzazione dell’esito LIC SMS A.1.5. va valutata formativamente. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa), conformemente ai suoi interessi e preferenze. | ||
B. Letteratura | ||
LIC SMS B.2.1. L’allievo analizza il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | – distingue testi letterari di diversi stili ed epoche – riconosce e descrive i generi letterari e le loro caratteristiche fondamentali – individua e illustra le caratteristiche della cultura italiana umanistica, rinascimentale e barocca – riconosce gli autori e le opere più significative del patrimonio culturale italiano dell’Umanesimo, del Rinascimento e del Barocco (del Quattrocento, Cinquecento e Seicento) – colloca l’autore e l’opera nel contesto storico e sociale – esprime le proprie opinioni e i propri giudizi sul testo letterario – spiega i significati letterali e figurati – confronta diverse interpretazioni del testo – riflette sul testo collegandolo alla propria esperienza – applica le tecniche necessarie all’analisi dei contenuti, quella linguistica e stilistica del testo | Con l’aiuto del docente l’allievo descrive e analizza il genere, il tema e le caratteristiche fondamentali dei testi letterari; colloca gli autori e le opere nel contesto storico e sociale (il Quattrocento, il Cinquecento e il Seicento) |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Testi letterari consigliati: la novella, la lirica, il canto carnascialesco, il trattato. Autori consigliati: Baldassarre Castiglione, Lorenzo il Magnifico, Niccolò Machiavelli; scrittori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Letteratura Il docente sceglie i testi e/o i brani al fine di realizzare gli esiti formativi previsti. Gli autori della Comunità nazionale italiana vanno scelti in base alla loro area di provenienza. Nel corso dell’anno scolastico l’allievo legge un testo letterario su proposta del docente (l’elenco delle letture guidate e degli autori consigliati si trova in allegato); il docente propone e offre le letture conformemente agli interessi, ai bisogni e alle capacità dell’allievo. Nell’interpretazione dei testi letterari, si esorta un approccio creativo e comunicativo: la lettura in classe di capitoli, l’ascolto di audiolibri, la visione di adattamenti di testi letterari, la visione di spettacoli teatrali tratti da testi letterari, la realizzazione di fumetti, l’uso di tecniche e metodi scenico-teatrali, la realizzazione di cortometraggi e sim. Le attività si possono realizzare individualmente, in coppie o in gruppi. L’approccio al testo letterario dev’essere globale e può venir completato e ampliato tramite diverse forme di attività extradidattiche ed extrascolastiche organizzate dalla Comunità nazionale italiana. L’esito formativo dell’ambito Letteratura si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SMS C.2.1. L’allievo analizza i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | – confronta le tradizioni, gli usi e i costumi italiani e croati – individua, nei media croati, informazioni relative alla cultura italiana e alla Comunità nazionale italiana – si tiene informato sugli avvenimenti attuali e sui personaggi importanti italiani e della Comunità nazionale italiana – visita istituzioni culturali italiane e segue eventi artistico-culturali italiani in presenza e in rete – svolge ricerche sulla stampa, sui programmi radiofonici e televisivi e sui siti internet italiani – svolge ricerche sulla stampa, sui programmi radiofonici e televisivi e sui siti internet della Comunità nazionale italiana – riconosce il valore della cultura della Comunità nazionale italiana in Croazia – conosce gli autori della Comunità nazionale italiana | Con l’aiuto del docente l’allievo analizza le caratteristiche principali della cultura italiana e della tradizione della Comunità nazionale italiana. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Made in Italy; Il linguaggio dei giovani; Gli scienziati italiani; Destinazioni turistiche in Italia; Arte e architettura; Temi di attualità; I rappresentanti e le istituzioni della Comunità nazionale italiana; Le attività della Comunità nazionale italiana: la tutela della lingua, dell’identità e della cultura. Tramite i contenuti e le attività dell’ambito Cultura e media all’allievo vengono presentati la cultura e il patrimonio italiani e la tradizione della Comunità nazionale italiana attraverso la musica, l’arte, la storia, la geografia, lo stile di vita, gli usi e i costumi, i modi di dire, i modi di fare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media L’ ambito Cultura e media si realizza in conformità ai bisogni, agli interessi e alle capacità dell’allievo. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai loro interessi e alle loro preferenze. L’esito formativo dell’ambito Cultura e media si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Seconda classe della Scuola media superiore
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
III CLASSE, Scuola media superiore
Undicesimo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Lingua e comunicazione | ||
LIC SMS A.3.1. L’allievo interpreta il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | – distingue diverse tipologie testuali (il testo descrittivo, narrativo, regolativo, espositivo, argomentativo) – analizza le caratteristiche, la struttura e il tipo di testo – collega e sintetizza le idee del testo – distingue ed esplica le informazioni attendibili e non (fake news) – prende appunti e pone domande finalizzate a una ulteriore chiarezza e comprensione del testo – produce un testo scritto e/o orale basandosi sul testo letto o ascoltato | Con l’aiuto del docente, l’allievo interpreta le caratteristiche e lo scopo dei testi descrittivi, narrativi, regolativi ed espositivi e analizza le informazioni essenziali del testo argomentativo. |
LIC SMS A.3.2. L’allievo discute di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | – si esprime conformemente al tema e alla logica della lingua parlata rispettando la correttezza morfosintattica e le regole ortoepiche – racconta, dialoga e relaziona – definisce il tema, la forma, lo scopo e l’obiettivo di una discussione e ne indica gli argomenti e le conclusioni – discute su un argomento assegnato/noto – adegua il lessico a diversi contesti, scopi e destinatari del messaggio – spiega e applica la comunicazione non verbale – raccoglie, valuta, organizza e sintetizza informazioni per produrre un testo orale – comunica e partecipa all’interazione comunicativa nel dialetto locale | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo produce testi e discute conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.3.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana, di interesse personale e sociale. | – applica le regole ortografiche e grammaticali della lingua italiana standard – compone testi descrittivi, narrativi, regolativi, espositivi e argomentativi seguendo le linee guida – raccoglie, valuta e organizza informazioni per comporre un testo scritto – applica i principi di coerenza, coesione, chiarezza e correttezza | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo compone testi conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.3.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | – compone i suoi testi usando tecniche e forme di espressione diverse – presenta i suoi testi individualmente o in gruppo – si esprime nel dialetto locale | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
LIC SMS A.3.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | – adotta strategie appropriate di comprensione del testo ascoltato e letto – applica strategie e tecniche appropriate di scrittura – riflette sulla struttura della lingua italiana e la confronta con le altre lingue – applica strategie per lo sviluppo della propria produzione linguistica – sviluppa le abitudini di lettura e il pensiero critico – usa diversi tipi di fonti di informazione, in base ai propri bisogni e interessi – usa dizionari universali e specialistici per arricchire il proprio lessico – svolge ricerche sui media cartacei e elettronici e formula giudizi in merito | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Tradizione e modernità; Il mondo del teatro; Destinazioni turistiche e sviluppo sostenibile; La creazione di un futuro sostenibile; Temi di attualità. Tipi di testo consigliati: descrittivo, narrativo, regolativo, espositivo, argomentativo (la richiesta, l’indagine, l’inchiesta, il commento, il testo teatrale, il blog, il podcast, la pubblicità). Funzioni linguistico-comunicative: esprimere opinioni, formulare giudizi, esporre dati di fatto, fare associazioni e valutazioni, esprimere desideri, supporre, argomentare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Lingua e comunicazione I contenuti lessicali e grammaticali vanno scelti e adattati in base all’età dell’allievo, tenendo in considerazione la correlazione con le altre materie d’insegnamento e i temi interdisciplinari. Essi risultano dalle funzioni linguistico-comunicative e dai tipi di testo raccomandati. Si ripetono e si ampliano in riferimento alle classi precedenti e si adeguano ai bisogni e agli interessi degli allievi. L’insegnamento dei contenuti linguistici si fonda sul rapporto equilibrato delle quattro abilità linguistiche nel contesto comunicativo. I contenuti nuovi vanno introdotti partendo dai contenuti linguistici appresi precedentemente, conformemente al livello di sviluppo linguistico e all’esperienza dell’allievo. L’allievo prepara e produce testi ed esprime la propria creatività e il pensiero creativo. L’esito LIC SMS A.3.4. va realizzato individualmente o in gruppo, in correlazione con altre materie d’insegnamento (Lingua croata, Cultura figurativa, Cultura musicale, Storia e Geografia). La realizzazione dell’esito va valutata formativamente. Il docente sprona l’allievo a esprimersi creativamente e rispetta la sua autonomia e le sue capacità. Il docente motiva l’allievo ad applicare strategie appropriate di comprensione della lettura e dell’ascolto del testo (porre domande, fare appunti, cogliere l’idea centrale e i concetti chiave, riflettere, riassumere) e strategie e tecniche adeguate di scrittura (definire il tema, lo scopo, il tono, effettuare ricerche, redigere il piano di un testo, verificare). La realizzazione dell’esito LIC SMS A.3.5. va valutata formativamente. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai suoi interessi e alle sue preferenze. | ||
B. Letteratura | ||
LIC SMS B.3.1. L’allievo interpreta il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | – distingue e analizza diversi testi letterari applicando le nozioni precedentemente acquisite – individua e spiega le caratteristiche della cultura italiana illuminista e romantica – riconosce gli autori e le opere più significative del patrimonio culturale italiano dell’Illuminismo e del Romanticismo (del Settecento e Ottocento) – colloca l’autore e l’opera nel contesto storico e sociale – esprime la propria opinione ed esperienza in merito al testo letterario – formula giudizi ed esprime opinioni e li argomenta con esempi | Con l’aiuto del docente l’allievo descrive e interpreta il genere, il tema e le caratteristiche fondamentali dei testi letterari; colloca gli autori e le opere nel contesto storico e sociale (il Settecento e l’Ottocento). |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Testi letterari consigliati: la novella, il romanzo, la commedia, la poesia lirica, il poema cavalleresco. Autori consigliati: Ugo Foscolo, Cesare Beccaria, Carlo Goldoni, Ludovico Ariosto, Alessandro Manzoni, Giacomo Leopardi; scrittori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Letteratura Il docente sceglie i testi al fine di realizzare gli esiti formativi previsti. Gli autori della Comunità nazionale italiana vanno scelti in base alla loro area di provenienza. Nel corso dell’anno scolastico l’allievo legge autonomamente un testo letterario su proposta del docente (l’elenco delle letture guidate e degli autori consigliati si trova in allegato) e lo presenta oralmente, per iscritto, con presentazioni video o tramite altri tipi di attività creative. L’attività può venir svolta individualmente, in coppie o in gruppi. L’approccio al testo letterario dev’essere globale e può venir completato e ampliato tramite diverse forme di attività extradidattiche ed extrascolastiche organizzate da associazioni e istituzioni della Comunità nazionale italiana. L’esito formativo dell’ambito Letteratura si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SMS C.3.1. L’allievo interpreta i fenomeni riguardanti la cultura italiana e le tradizioni della Comunità nazionale italiana. | – coglie e illustra, in un contesto interculturale, le differenze e le somiglianze tra la cultura italiana e le culture dei paesi limitrofi – ricerca e interpreta informazioni presenti nei media italiani e in quelli della Comunità nazionale italiana – studia e conosce la cultura italiana usando materiali autentici – individua informazioni relative alla cultura italiana e alla Comunità nazionale italiana nei media croati – si tiene informato sugli avvenimenti attuali e sui personaggi importanti italiani e della Comunità nazionale italiana – visita istituzioni culturali italiane e/o segue eventi artistico-culturali italiani in presenza e in rete – analizza i testi letterari degli scrittori della Comunità nazionale italiana | Con l’aiuto del docente l’allievo interpreta i fenomeni della cultura italiana e della tradizione della Comunità nazionale italiana. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Esprimersi con l’arte di strada; I parchi letterari e artistici in Italia; Gli artisti italiani e quelli della Comunità nazionale italiana; La tutela del patrimonio italiano materiale e immateriale; La stampa italiana; Il mondo del teatro; Il Made in Italy; Temi di attualità; I rappresentanti e le istituzioni della Comunità nazionale italiana; La tutela dell’autoctonia e delle peculiarità etniche e culturali della Comunità nazionale italiana. Tramite i contenuti e le attività dell’ambito Cultura e media all’allievo vengono presentati la cultura e il patrimonio italiani e la tradizione della Comunità nazionale italiana attraverso la musica, l’arte, la storia, la geografia, lo stile di vita, gli usi e i costumi, i modi di dire, i modi di fare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media L’esito formativo si realizza in conformità ai bisogni, agli interessi e alle capacità dell’allievo. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai suoi interessi e alle sue preferenze. L’esito formativo dell’ambito Cultura e media si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Terza classe della Scuola media superiore
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
IV CLASSE, Scuola media superiore
Dodicesimo anno d’insegnamento – 105 ore
ESITI FORMATIVI | ELABORAZIONE DEGLI ESITI | LIVELLO DI APPRENDIMENTO BUONO |
A. Lingua e comunicazione | ||
LIC SMS A.4.1. L’allievo valuta il testo letto e ascoltato relativo ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale. | – distingue e analizza diverse tipologie testuali applicando le nozioni acquisite precedentemente (il testo descrittivo, narrativo, regolativo, espositivo, argomentativo) – analizza e valuta testi letterari e non letterari – si rende consapevole delle differenze tra la lingua italiana standard e i dialetti della Comunità nazionale italiana in Croazia – distingue e analizza le caratteristiche fonetiche, morfologiche, lessicali e le altre peculiarità dei dialetti – valuta criticamente le informazioni | Con l’aiuto del docente, l’allievo valuta le caratteristiche e lo scopo dei testi descrittivi, narrativi, regolativi, espositivi e argomentativi. |
LIC SMS A.4.2. L’allievo discute di argomenti della vita quotidiana e di interesse personale. | – si esprime conformemente al tema e alla logica della lingua parlata, rispettando la correttezza morfosintattica e le regole ortoepiche – discute rispettando le regole del testo argomentativo – discute in conformità al tema e al ruolo – adegua il lessico a diversi contesti, scopi e destinatari del messaggio – comunica e partecipa all’interazione comunicativa nel dialetto locale | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo produce testi e discute conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.4.3. L’allievo scrive un testo su argomenti della vita quotidiana, di interesse personale e sociale. | – applica le regole ortografiche e grammaticali della lingua italiana standard – compone testi descrittivi, narrativi, regolativi, espositivi e argomentativi seguendo le linee guida – compone testi applicando le regole ortografiche e grammaticali del dialetto locale – crea testi multimediali su argomenti culturali, didattici, di attualità – comunica in forma scritta, riformulando le nozioni acquisite, per sviluppare il proprio pensiero critico | Con l’aiuto del docente e seguendo le linee guida l’allievo compone testi conformemente al tema e allo scopo. |
LIC SMS A.4.4. L’allievo si esprime creativamente su argomenti di interesse personale. | – compone i suoi testi usando tecniche e forme di espressione diverse – presenta i suoi testi individualmente o in gruppo – si esprime nel dialetto locale | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
LIC SMS A.4.5. L’allievo adotta strategie per l’apprendimento della lingua italiana. | – adotta strategie appropriate di comprensione del testo ascoltato e letto – applica strategie e tecniche appropriate di scrittura – riflette sulla struttura della lingua italiana e del dialetto locale – applica strategie per lo sviluppo della propria produzione linguistica – sviluppa il gusto letterario e il pensiero critico – usa diversi tipi di fonti di informazione, in base ai propri bisogni e interessi – usa dizionari universali e specialistici per arricchire il proprio lessico – svolge ricerche sui media cartacei e elettronici e formula giudizi in merito | Vedi Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Multiculturalità e plurilinguismo; Stereotipi e pregiudizi; La scrittura femminile; Tutela e promozione dei diritti umani; Il patrimonio naturale e culturale; Il cittadino appartenente alla minoranza nazionale italiana; Cittadini oltre i confini: appartenenti alla minoranza nazionale, cittadini della Croazia, della Comunità europea e del mondo; Formazione e mondo del lavoro; Temi di attualità. Tipi di testo consigliati: descrittivo, narrativo, regolativo, espositivo, argomentativo (la biografia, il saggio, l’intervista, l’articolo, la testimonianza, il testo teatrale, il blog, il podcast, il forum, la pubblicità, il manifesto, la campagna elettorale). Funzioni linguistico-comunicative: esprimere ipotesi e conseguenze; esprimere possibilità, speranza e desiderio; dare consigli e proposte; esprimere opinioni; raccontare esperienze; interpretare, spiegare, argomentare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Lingua e comunicazione I contenuti lessicali e grammaticali vanno scelti e adattati in base all’età dell’allievo, tenendo in considerazione la correlazione con le altre materie d’insegnamento e i temi interdisciplinari. Essi risultano dalle funzioni linguistico-comunicative e dai tipi di testo raccomandati. Si ripetono e si ampliano in riferimento alle classi precedenti e si adeguano ai bisogni e agli interessi degli allievi. L’insegnamento dei contenuti linguistici si fonda sul rapporto equilibrato delle quattro abilità linguistiche nel contesto comunicativo. I contenuti nuovi vanno introdotti partendo dai contenuti linguistici appresi precedentemente, conformemente al livello di sviluppo linguistico e all’esperienza degli allievi. L’allievo prepara e produce testi ed esprime la propria creatività e il pensiero creativo. L’esito LIC SMS A.4.4. va realizzato individualmente o in gruppo, in correlazione con altre materie d’insegnamento (Lingua croata, Cultura figurativa, Cultura musicale, Storia e Geografia). La realizzazione dell’esito va valutata formativamente. Il docente sprona l’allievo a esprimersi creativamente e rispetta la sua autonomia e le sue capacità. Il docente sprona l’allievo ad applicare strategie appropriate di comprensione della lettura e dell’ascolto del testo (porre domande, fare appunti, cogliere l’idea centrale e i concetti chiave, riflettere, riassumere) e strategie e tecniche adeguate di scrittura (definire il tema, lo scopo, il tono, effettuare ricerche, redigere il piano di un testo, verificare). La realizzazione dell’esito LIC SMS A.4.5. va valutata formativamente. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai suoi interessi e alle sue preferenze. | ||
B. Letteratura | ||
LIC SMS B.4.1. L’allievo valuta il testo letterario ed esprime la propria opinione ed esperienza. | – illustra il contributo dato dalla letteratura italiana – giudica il testo obiettivamente e soggettivamente – individua e illustra le caratteristiche dei fenomeni sociali e culturali dell’Italia dell’Ottocento, del Novecento e del XXI secolo – studia e illustra i fenomeni sociali e culturali avvenuti nell’ambito della Comunità nazionale italiana nel corso del Novecento – valuta i testi letterari tradizionali – valuta la dimensione estetica – conosce le fasi fondamentali che hanno caratterizzato lo sviluppo della letteratura italiana conformemente alla situazione sociale e culturale – mette in relazione i testi con la situazione attuale | Con l’aiuto del docente l’allievo valuta il genere, il tema e le caratteristiche dei testi letterari; colloca gli autori e le opere nel contesto storico e sociale. |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Testi letterari consigliati: la novella, il romanzo, il testo teatrale, la lirica. Autori consigliati: Alberto Moravia, Andrea Camilleri, Luigi Pirandello, Umberto Eco, Italo Calvino, Cesare Pavese, Elio Vittorini; scrittrici italiane contemporanee: Michela Murgia, Elena Ferrante, Margaret Mazzantini, Igiaba Scego; scrittori della Comunità nazionale italiana. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Letteratura Il docente sceglie i testi e/o i brani da analizzare al fine di realizzare gli esiti formativi previsti. Gli autori della Comunità nazionale italiana vanno scelti in base alla loro area di provenienza. Nel corso dell’anno scolastico l’allievo legge autonomamente un testo letterario su proposta del docente (l’elenco delle letture guidate e degli autori consigliati si trova in allegato) e lo presenta oralmente, per iscritto, con presentazioni video o tramite altri tipi di attività creative. L’attività può venir svolta individualmente, in coppie o in gruppi. L’approccio al testo letterario dev’essere globale e può venir completato e ampliato tramite diverse forme di attività extradidattiche ed extrascolastiche organizzate da associazioni e istituzioni locali della Comunità nazionale italiana. L’esito formativo dell’ambito Letteratura si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. | ||
C. Cultura e media | ||
LIC SMS C.4.1. L’allievo valorizza le tradizioni culturali locali, nazionali e internazionali. | – distingue e illustra i fenomeni del patrimonio culturale, storico e linguistico della Comunità nazionale italiana in Croazia – analizza e discute sulle notizie, gli avvenimenti di attualità e i personaggi salienti in Italia e nella Comunità nazionale italiana in Croazia nonché sui rapporti tra Italia e Croazia attraverso la storia – applica le nozioni acquisite, le proprie abilità, le opinioni e i valori nel realizzare una comunicazione interculturale di qualità – crea opportunità per avere dei contatti con la cultura italiana e per poter usare la lingua italiana in contesti extrascolastici – partecipa ad attività che si svolgono in contesti in cui viene usata la lingua italiana condividendo le proprie esperienze, i sentimenti e le opinioni in merito – riconosce e descrive, in un contesto interculturale, le differenze e le somiglianze tra la cultura italiana e le culture dei paesi limitrofi – visita istituzioni culturali italiane e/o segue eventi artistico-culturali italiani in presenza e in rete – formula giudizi sui testi letterari degli scrittori della Comunità nazionale italiana | Con l’aiuto del docente l’allievo valorizza i fenomeni della tradizione locale, nazionale e internazionale |
Contenuti per la realizzazione degli esiti formativi Temi consigliati: Unione di arti: letteratura, cinema e teatro; Le migrazioni e la società moderna; Formazione e mondo del lavoro; Rivalorizzare il patrimonio industriale; La nascita della Comunità nazionale italiana; L’esodo delle popolazioni autoctone dopo la Seconda guerra mondiale; La tutela dell’autoctonia e delle peculiarità etniche e culturali della Comunità nazionale italiana. Tramite i contenuti e le attività dell’ambito Cultura e media all’allievo vengono presentati la cultura e il patrimonio italiani e la tradizione della Comunità nazionale italiana attraverso la musica, l’arte, la storia, la geografia, lo stile di vita, gli usi e i costumi, i modi di dire, i modi di fare. | ||
Raccomandazioni per la realizzazione dell’ambito Cultura e media L’esito formativo si realizza in conformità ai bisogni, agli interessi e alle capacità dell’allievo. L’allievo va spronato a partecipare alle attività culturali e sociali della Comunità nazionale italiana nonché agli eventi musicali e teatrali (opera, danza, spettacoli di prosa) conformemente ai loro interessi e alle loro preferenze. L’esito formativo dell’ambito Cultura e media si realizza in parallelo alla realizzazione degli esiti formativi dell’ambito Lingua e comunicazione. |
Proposta di rappresentazione percentuale di incidenza dei singoli ambiti nella Quarta classe della Scuola media superiore
Nella pianificazione e programmazione del raggiungimento degli esiti formativi, il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun ambito.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene stimolato lo sviluppo del vocabolario.
PROPOSTA DELLE LETTURE PER LA SCUOLA MEDIA SUPERIORE
LETTERATURA ITALIANA
Dante Alighieri; La Divina Commedia: Canto introduttivo, Canto V: Paolo e Francesca (video di Benigni)
Francesco Petrarca; Canzoniere: Chiare, fresche, dolci acque, Voi ch’ascoltate…, Solo e pensoso
Giovanni Boccaccio; Decamerone, una novella a scelta (Federigo degli Alberighi, Frate Cipolla, Lisetta da Messina, altre novelle a scelta)
Virgilio; Eneide (passi a scelta – Il cavallo di Troia, Eurialo e Niso)
Baldassarre Castiglione; un brano a scelta dal Cortegiano
Lorenzo il Magnifico; Canzone di Bacco e Arianna (canto carnascialesco)
Niccolò Machiavelli: un brano a scelta dal Principe e/o dalla Mandragola
Cesare Beccaria: De’ delitti e delle pene
Carlo Goldoni; La locandiera (passi a scelta)
Lodovico Ariosto; da l’Orlando furioso: Proemio, Il Palazzo di Atlante, La pazzia di Orlando
Ugo Foscolo: Dei Sepolcri (vv 151-212, Le tombe dei grandi e la Basilica di Santa Croce)
Alessandro Manzoni; da I promessi sposi: L’incontro con i bravi, La monaca di Monza
Giacomo Leopardi; Il sabato del villaggio, L’infinito
Andrea Camilleri; Il commissario Montalbano (+ serie)
Luigi Pirandello; Sei personaggi in cerca d’autore (passi a scelta) e/o Il fu Mattia Pascal
Cesare Pavese: La casa in collina, La luna e i falò
Elio Vittorini: Conversazione in Sicilia
Umberto Eco; Il nome della rosa (+ film)
Italo Calvino; Il sentiero dei nidi di ragno, Il barone rampante, Le città invisibili
Michela Murgia: Tre ciotole, Accabadora
Elena Ferrante: L’amica geniale (+ serie)
Margaret Mazzantini: Il catino di zinco, Venuto al mondo, Non ti muovere (+ film)
Niccolò Ammanniti; Io non ho paura (+ film)
Alessandro Baricco; Novecento (+ film)
Sandro Veronesi: Il colibrì
Stefano Benni; Saltatempo
Paolo Giordano; La solitudine dei numeri primi
Alessandro d’Avenia; Bianca come il latte, rossa come il sangue (+ film)
Giacomo Mazzariol; Mio fratello rincorre i dinosauri (+ film: VIII cl SE, I cl SMS)
LETTERATURA DELLA COMUNITÀ NAZIONALE ITALIANA
Marisa Madieri; Verde acqua
Osvaldo Ramous; Il cavallo di cartapesta
Nelida Milani; Una valigia di cartone
Nelida Milani, Annamaria Mori; Bora
Mario Schiavato; Storie di casa nostra
FILM ITALIANI
Neorealismo (a scelta – Sciuscià, Ladri di biciclette)
OSCAR italiani (a scelta- La grande bellezza, La vita è bella, Nuovo cinema paradiso, Amarcord, La strada, Mediterraneo…)
Notte prima degli esami, Fausto Brizzi, 2006
Notte prima degli esami – Oggi, Fausto Brizzi, 2007
Caterina va in città, Paolo Virzì, 2003
Io speriamo che me la cavo, Lina Wertmuller, 1992
La scuola più bella del mondo, Luca Miniero, 2014
Pane e tulipani, Silvio Soldini, 2000
I cento passi, Marco Tullio Giordana, 2000
Perfetti sconosciuti, Paolo Genovesi, 2016
Il ragazzo invisibile (2014)
Il ragazzo invisibile – seconda generazione (2018), Gabriele Salvatores
Il giovane favoloso (2014), Mario Martone
Un film a scelta di Nanni Moretti
EDIZIONI EDIT
Quotidiano La voce del Popolo
Quindicinale Panorama
Rivista culturale La Battana
Riviste italiane per ragazzi (Lo Spunk, Popotus, La Rivista dei ragazzi, Il Giornalino, Focus, Topolino...)
Quotidiani italiani (La Stampa, La Repubblica…)
E. COLLEGAMENTI CON LE ALTRE AREE FORMATIVE E CON I TEMI INTERDISCIPLINARI
Il diritto all’istruzione nella lingua materna degli appartenenti alle minoranze nazionali nella Repubblica di Croazia è definito dalla Costituzione della Repubblica di Croazia, dalla Legge costituzionale sui diritti delle minoranze nazionali e dalla Legge sull’istruzione nella lingua e scrittura delle minoranze nazionali. Gli appartenenti alle minoranze nazionali esercitano il loro diritto costituzionale all’istruzione attraverso tre modelli base (modello A, B e/o C), nonché attraverso altre forme speciali di scolarizzazione.
Il curricolo della disciplina Lingua e cultura italiana, progettato secondo il Modello C, deriva dai suddetti quadri giuridici ed è conforme alla Costituzione della Repubblica di Croazia. Questo curricolo è integrato nell’area linguistico-comunicativa, dove la lingua italiana viene presentata come la lingua della Comunità nazionale italiana nell’area di insediamento storico nella Repubblica di Croazia. Lo sviluppo delle competenze linguistiche e comunicative, cruciali per il trasferimento e l’acquisizione di conoscenze, competenze, abilità, attitudini e valori, si pone come obiettivo fondamentale dell’insegnamento e dell’apprendimento del curricolo disciplinare Lingua e cultura italiana.
Tale curricolo disciplinare è strettamente correlato a diverse aree educativo-istruttive, alle tematiche interdisciplinari e a quasi tutte le altre materie d’insegnamento. L’apprendimento della lingua italiana, che comprende al tempo stesso la conoscenza della cultura italiana, è direttamente integrato nelle materie degli ambiti socio-umanistico e artistico, come Natura e Società, Storia, Geografia, Cultura e Arte figurativa e musicale.
Le tematiche interdisciplinari quali Imparare a imparare, Sviluppo personale e sociale, Educazione alla cittadinanza e Uso delle tecnologie dell’informazione e della comunicazione sono significativamente incluse nel curricolo di Lingua e cultura italiana secondo il Modello C. Questo collegamento contribuisce al raggiungimento degli esiti formativi e allo sviluppo delle competenze comunicative degli allievi.
L’insegnamento della Lingua e cultura italiana secondo il Modello C va inteso come apprendimento della seconda madrelingua e come tale, in termini di contenuto e metodologia, la disciplina è strettamente correlata alla Lingua croata e alle lingue straniere e in tal senso all’insegnamento integrato della lingua e del contenuto di tale disciplina assume un ulteriore elemento di finalità aggiunto. Nei cicli successivi di scolarizzazione la modalità di lavoro didattico viene adattata ai desideri e ai bisogni degli allievi, a seconda delle loro aspirazioni educative e/o dei loro percorsi professionali.
Dato che la Lingua italiana è la lingua della minoranza nazionale italiana nella Repubblica di Croazia, è possibile e consigliabile realizzare diversi progetti, programmi e collaborazioni con associazioni come l’Unione Italiana e le Comunità degli Italiani, contribuendo in tal modo allo sviluppo identitario degli allievi e alla loro inclinazione all’educazione permanente. L’insegnamento e l’apprendimento della lingua italiana va inteso pure quale strumento fondamentale per favorire la mobilità educativa ed economica dei giovani e dei cittadini della Repubblica di Croazia, visto lo stretto legame sia storico sia contemporaneo con la Repubblica Italiana.
La padronanza della lingua italiana, sia essa intesa quale madrelingua, lingua della minoranza nazionale o lingua seconda, contribuisce a porre le basi per l’apprendimento permanente. La lingua come mezzo di espressione e comunicazione svolge un ruolo fondamentale nella trasmissione dei contenuti didattici e dei contenuti delle tematiche interdisciplinari, e la disciplina Lingua e cultura italiana contribuisce allo sviluppo della conoscenza di sé e degli altri, incoraggiando comportamenti responsabili nei confronti degli appartenenti alle altre lingue e culture.
La disciplina favorisce inoltre lo sviluppo degli interessi di lettura, favorisce le abilità letterarie e l’approccio critico, diventando così la base per tutte le altre discipline educative. Lo studio della storia del popolo italiano contribuisce alla comprensione del processo di formazione e sviluppo della civiltà europea, favorendo la percezione degli eventi visti da diverse prospettive e lo sviluppo delle capacità di riflessione dei contesti.
Il collegamento con il campo artistico si realizza attraverso gli esiti delle materie Cultura e Arte figurativa e musicale. L’arte in senso lato, come parte delle culture del mondo, contribuisce a plasmare le competenze generiche degli allievi. La creatività, le capacità individuali e le espressioni artistiche tradizionali e contemporanee aiutano gli allievi a plasmare l’immagine di sé e del mondo.
Inoltre, mediante l’integrazione nell’insegnamento delle tematiche interdisciplinari, quali l’Educazione alla cittadinanza, lo Sviluppo personale e sociale e l’Uso delle tecnologie dell’informazione e della comunicazione, si va a incidere positivamente sullo sviluppo della responsabilità, dell’identità e dell’inclusione sociale, oltre alla capacità di utilizzare le moderne tecnologie a scopi educativi e comunicativi. Il curricolo di Lingua e cultura italiana si incardina infatti anche sullo sviluppo delle competenze digitali, dei linguaggi settoriali e della consapevolezza delle questioni scientifiche, sociali e culturali. Attraverso un approccio interdisciplinare si creano pertanto opportunità per il completo sviluppo cognitivo, emotivo, personale e sociale degli allievi.
F. INSEGNAMENTO E APPRENDIMENTO DELLA DISCIPLINA
L’approccio allo studio
Il curricolo della disciplina Lingua e cultura italiana secondo il Modello C è un curricolo integrato che collega contenuti e obiettivi generali e speciali e mira allo sviluppo dell’allievo nelle aree cognitiva, affettiva e psicomotoria. Parte dalla sua esperienza e dal suo contesto culturale, dalla sua particolarità linguistica e culturale e lo incoraggia così all’apprendimento esperienziale e situazionale. Considera la complessità delle conoscenze e delle abilità e la loro applicazione in diverse circostanze, problemi e situazioni attribuendo un valore particolare al plurilinguismo e al multiculturalismo.
Gli allievi che di base acquisiscono le conoscenze nelle materie Natura e società, Storia, Geografia, Cultura e Arte figurativa e musicale con l’insegnamento in lingua croata, sviluppano poi le competenze e le abilità acquisite nella disciplina Lingua e cultura italiana secondo il Modello C. Pertanto, l’insegnamento e l’apprendimento della disciplina Lingua e cultura italiana devono creare le opportunità per un’applicazione concreta di quanto appreso nelle altre materie d’insegnamento collegando questi apprendimenti pure all’ambiente extrascolastico. L’apprendimento delle lingue è un processo dinamico e attivo che offre all’allievo l’opportunità di un apprendimento collaborativo, esplorativo, creativo e innovativo e che consente un uso diversificato della lingua.
L’insegnamento e l’apprendimento moderno della disciplina Lingua e cultura italiana è focalizzato sull’allievo e sul suo processo di apprendimento. Un tale approccio all’insegnamento e all’apprendimento tiene conto delle caratteristiche individuali dell’allievo, dei suoi bisogni e dei suoi interessi e lo incoraggia allo sviluppo cognitivo, affettivo, morale e fisico; ciò garantisce lo sviluppo integrale dell’allievo e lo prepara all’apprendimento permanente autonomo.
Un approccio didattico che coltivi gli interessi personali dell’allievo, unitamente alle emozioni positive, creerà quelle contingenze che sono di estrema importanza nell’accrescimento delle convinzioni potenzianti che sproneranno gli allievi a incrementare la padronanza della lingua italiana e ad approcciarsi con complicità alla cultura italiana raggiungendo altresì il massimo dalle loro capacità necessarie al successo nel processo di studio e nella vita in generale.
Il ruolo del docente
Il docente applica approcci didattici moderni nell’insegnamento della lingua e della cultura italiana, migliorando costantemente le proprie conoscenze e competenze al fine di mantenere un’elevata qualità dell’insegnamento in conformità con le esigenze della società moderna. Utilizza metodi creativi, didattici e funzionali con l’obiettivo di incoraggiare gli allievi all’apprendimento. Nella pianificazione e nello svolgimento delle lezioni e nella scelta dei materiali didattici il docente riconosce le esigenze individuali degli allievi e tiene conto delle loro peculiarità, abilità, opinioni e personalità. Considera inoltre le conoscenze pregresse dell’allievo, l’ambiente culturale e sociale, l’età e le sue attitudini.
Nel processo di apprendimento, l’insegnante si prende cura dell’interazione tra gli allievi, incoraggia le loro iniziative, sviluppa le loro capacità di espressione e incoraggia lo sviluppo dell’individualità e del senso di identità. Incoraggia attivamente gli allievi a esprimere i propri sentimenti e opinioni, tenendo conto del pensiero altrui e in tal modo espande la loro visione del mondo.
Il compito principale del docente è incoraggiare e sviluppare la motivazione degli allievi applicando strategie quali la creazione di un ambiente stimolante, la stimolazione della curiosità degli allievi e il mantenimento di un loro interesse genuino all’approccio di apprendimento che garantiscano il raggiungimento degli obiettivi formativi definiti dal curricolo. Durante l’apprendimento della lingua e della cultura italiana, il docente ha un ruolo importante nel mantenere un clima positivo in classe, scegliendo attività che corrispondano allo sviluppo cognitivo ed emotivo degli allievi e tenendo conto dei diversi stili di apprendimento e delle loro differenze individuali.
L’insegnante accetta gli errori linguistici commessi dagli allievi come una parte normale del processo di apprendimento della lingua italiana, creando un ambiente in cui essi possano comunicare senza timore di essere giudicati. Il docente ha inoltre il ruolo di animare, guidare, aiutare e consigliare gli allievi, fornendo loro supporto e monitorando i loro progressi e il raggiungimento dei loro risultati.
Il docente facilita il raggiungimento della padronanza della lingua italiana e della comprensione della cultura italiana mediando tra lingue e culture presenti nello specifico ambiente scolastico e locale. Al fine di garantire la qualità dell’insegnamento e dell’apprendimento e il conseguente progresso di raggiungimento degli esiti formativi da parte degli allievi, è necessario che il docente abbia una conoscenza approfondita del curricolo della disciplina Lingua e cultura italiana. Ci si aspetta che il docente prenda decisioni autonome sull’applicazione del curricolo, adatti l’insegnamento in base all’età e alle conoscenze pregresse degli allievi e cooperi con i genitori, con i colleghi e con le istituzioni competenti e di riferimento. Il docente deve avere un approccio professionale basato sull’etica, sull’equità, sulla coerenza e sulla sistematicità. Il monitoraggio continuo dei moderni approcci nel campo della metodologia e della glottodidattica e la formazione professionale regolare sono parti indispensabili del ruolo del docente. Il docente pianifica, combina e adatta strategie didattiche su base scientifica e in conformità con le possibilità di sviluppo e le specifiche esigenze degli allievi, promuovendo l’armonizzazione orizzontale e verticale delle loro conoscenze e competenze.
L’insegnamento nella disciplina Lingua e cultura italiana è svolto da insegnanti appartenenti alle file della Comunità nazionale italiana che hanno una completa padronanza della lingua e della scrittura della minoranza nazionale.
Fonti e mezzi didattici
L’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana avviene attraverso l’interazione diretta tra docenti e allievi, con l’utilizzo di mezzi di comunicazione moderni e tecnologici. Mediante l’analisi delle diverse tipologie testuali, di svariati generi, contenuti e strutture e con la partecipazione a rappresentazioni teatrali e cinematografiche, si va a creare un ambiente diversificato e più accessibile sia per gli allievi che per i docenti. Al fine di supportare con successo l’apprendimento, i materiali e le risorse impiegati nell’insegnamento devono essere vari e devono tenere conto della diversità linguistica, delle funzioni, della connessione tra lingua e cultura e dei diversi stili e scopi della comunicazione.
Si raccomanda al docente di utilizzare testi di autori appartenenti alla Comunità nazionale italiana, unitamente a libri di testo provenienti dall’Italia e di lavorare su progetti e attività extracurricolari in collaborazione con il bibliotecario, con i docenti delle altre materie e/o con collaboratori esterni. L’apprendimento esperienziale, così come l’applicazione delle tecnologie dell’informazione e della comunicazione, incoraggiano la partecipazione attiva degli allievi e lo sviluppo delle loro abilità e competenze.
Si consiglia inoltre l’uso di vari programmi digitali, giochi e applicazioni, nonché la creazione creativa di contenuti artistici. Gli allievi vengono incoraggiati dal docente a leggere una varietà di testi letterari, comprese opere di autori italiani e autori locali appartenenti alla Comunità nazionale italiana al fine di favorire la diversità della creatività letteraria.
Collegare la disciplina con la vita di tutti i giorni implica l’uso esperienziale degli allievi, della realtà esterna e di Internet, delle enciclopedie, delle riviste per l’infanzia e per i giovani e delle informazioni di attualità. Il docente seleziona, crea e utilizza materiali didattici provenienti da varie fonti, ivi inclusi i contenuti digitali, interattivi e multimediali.
Si sottolinea l’importanza all’esposizione di contenuti linguistici e culturali che avvengono al di fuori dell’aula, come pure la visione di programmi televisivi in lingua italiana o di altre attività non esclusivamente di carattere scolastico che abbiano la prerogativa di incoraggiare il ruolo attivo degli allievi nel processo di apprendimento. Le fonti e i materiali didattici devono essere sempre adeguati e comprensibili agli allievi, incoraggiandoli alla ricerca e allo sviluppo del pensiero critico e creativo.
Il contesto ambientale
L’apprendimento e l’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana sono estremamente dipendenti dall’ambiente, poiché un ambiente stimolante e diversificato contribuisce in modo significativo a un’acquisizione della conoscenza più semplice e rapida. Un tale ambiente è incentrato sull’allievo che si include nell’attività e collabora senza il timore di commettere errori, coltivando una cultura della condivisione e del rispetto reciproco. Questo ambiente sviluppa l’umanità, incoraggia l’accettazione delle diversità e sottolinea l’importanza della motivazione allo studio e delle emozioni positive, incoraggiando il pensiero critico e la creatività.
L’apprendimento della lingua italiana avviene sia in ambito scolastico che extrascolastico. Attività quali il contatto con persone di madrelingua italiana, le visite a istituzioni culturali, le gite scolastiche in Italia e l’uso delle tecnologie moderne contribuiscono a creare un ambiente stimolante. Il docente crea le condizioni in classe per una libera comunicazione, incoraggia gli allievi ad avere fiducia in se stessi e a sviluppare un’immagine positiva di sé, plasma un’atmosfera nella quale gli errori vengono considerati opportunità di apprendimento.
L’ambiente di apprendimento favorisce l’interesse, sostiene la motivazione e incoraggia l’attività. La combinazione di ambienti diversi, dentro e fuori l’aula, arricchisce le esperienze e contribuisce al successo dell’apprendimento, le tecnologie dell’informazione e della comunicazione consentono la connessione con altri luoghi e con esperti di vari settori, mentre la fiducia e il rispetto reciproci dei partecipanti al processo educativo-istruttivo creano un ambiente di apprendimento positivo e stimolante.
Il processo didattico si svolge principalmente in classe, ma questo deve venire traslato anche in un contesto culturale più ampio ed esterno alla scuola. L’allievo partecipa a eventi culturali, a lezioni virtuali, a progetti interdisciplinari e migliora le sue conoscenze e competenze creando presentazioni e partecipando a diversi tipi di attività. Il rapporto tra docente e allievo è basato sul reciproco rispetto, sull’accettazione della diversità e sull’incoraggiamento al rispetto di sé e della propria identità.
Al fine di favorire un apprendimento quanto più qualitativo, è necessario assegnare un’aula o un gabinetto specializzato o qualche altro spazio che venga adibito permanentemente all’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana. È necessario garantire al docente la possibilità logistica per l’esposizione dei materiali didattici, nonché dei lavori, dei disegni, dei cartelloni prodotti dagli alunni. Si sottolinea l’utilità di avere a disposizione dell’insegnamento di tale disciplina dei pannelli che siano collocati sia all’interno sia negli spazi antistanti all’aula dove si svolgono le lezioni della disciplina Lingua e cultura italiana.
Le ore di lezione
La disciplina Lingua e cultura italiana nel sistema educativo-istruttivo croato viene insegnata come lingua della minoranza nazionale italiana in Croazia, cioè come seconda lingua materna, a partire dalla prima classe della scuola elementare e fino alle classi finali della scuola media superiore per le quali, oltre che negli indirizzi liceali, è auspicabile organizzare tale insegnamento pure per gli indirizzi professionali adattando l’insegnamento ai curricoli disciplinari professionali. Gli alunni possono includersi nell’insegnamento della disciplina in qualsiasi classe di studio e indipendentemente dal loro livello di prerequisiti. La durata dell’apprendimento varia a seconda dell’anno di inizio, anche se va sottolineato che un insegnamento quanto più precoce fornisce le basi per raggiungere un livello elevato di competenza linguistica. È importante esporre gli allievi alla lingua italiana in diversi modi, ad esempio attraverso l’utilizzo della lingua italiana anche nello svolgimento delle altre materie, o con un apprendimento integrato della lingua e della cultura italiana quale attività progettuale tematica e interdisciplinare.
In considerazione del fatto che gli esiti formativi sono inclusi in tutti gli ambiti, il docente presta loro un’attenzione equilibrata, ponendo una certa enfasi all’ambito Parlo e scrivo / Lingua e comunicazione. Per la realizzazione di ciascun esito formativo, il docente determina autonomamente il tempo necessario affinché ogni allievo, in base alle proprie capacità, raggiunga il massimo livello di acquisizione.
Oltre all’insegnamento formale, l’insegnante sottolinea l’importanza dell’apprendimento non formale e informale come parte integrante dell’educazione permanente. La regolazione del tempo necessario per raggiungere gli esiti formativi è lasciata all’autonomia del docente e varia a seconda delle caratteristiche della classe e agli interessi degli allievi. L’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana viene programmato in un orario settimanale che può variare dalle due alle cinque ore d’insegnamento, adeguando di conseguenza il numero degli argomenti e dei testi trattati. Il documento curricolare di Lingua e cultura italiana secondo il Modello C è stato elaborato sulla base di tre ore d’insegnamento settimanali quale parametro medio. Il programma delle lezioni viene creato tenendo conto dei tre ambiti definiti dal curricolo e della loro interrelazione che deve consentire la loro pratica simultanea durante ciascuna lezione.
Didattica di gruppo
Sebbene il target dell’insegnamento della disciplina siano gli allievi appartenenti alla minoranza nazionale italiana e come tale il curricolo sia incentrato sulla coltivazione della lingua e della cultura della Comunità nazionale italiana, i gruppi di allievi che apprendono la lingua e la cultura italiana secondo il modello C sono estremamente eterogenei. Questi gruppi sono costituiti da allievi con conoscenze pregresse diverse, età diverse, ambienti e background culturali diversi, interessi e bisogni educativi diversi, il cui coinvolgimento alla disciplina è motivato da altri propositi. Per tale motivo gli esiti formativi definiti dal curricolo coprono un’ampia gamma di competenze e abilità, e l’insegnamento deve tenere conto delle conoscenze pregresse degli allievi al fine del raggiungimento del risultato atteso. Gli esiti formativi sono concepiti in modo sufficientemente ampio da poter essere adattati alla situazione specifica, cioè a ogni allievo individualmente, e la valutazione del raggiungimento degli esiti viene sempre effettuata anche in considerazione al numero di anni di apprendimento della lingua e della cultura italiana.
Per garantire un processo di insegnamento e apprendimento qualitativo della disciplina Lingua e cultura italiana, uno dei prerequisiti deve essere l’impostazione del lavoro in gruppi con un numero ridotto di allievi che abbiano all’incirca la medesima età, che abbiano caratteristiche di sviluppo simili e che posseggano lo stesso livello di padronanza della competenza comunicativa in lingua italiana. Per incoraggiare la partecipazione attiva e spronare una disinvolta espressione orale, è fondamentale contenere il numero di allievi in un gruppo inferiore a 10.
Nell’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana lo sviluppo delle capacità collaborative è incoraggiato attraverso il lavoro a coppie o in gruppo, offrendo ai singoli allievi dotati l’opportunità di fare da mentori ai compagni di classe. Il docente ha la libertà di applicare metodi diversi di organizzazione del lavoro e dell’apprendimento, come il lavoro a coppie, il lavoro di gruppo o in piccoli gruppi di ricerca, o ancora l’apprendimento cooperativo, adattandosi alle esigenze della classe al fine di massimizzare il potenziale di tutti gli allievi. L’apprendimento e l’insegnamento tra pari incoraggia lo scambio di conoscenze e competenze, lo sviluppo della sensibilità sociale e la motivazione per l’apprendimento e la cooperazione. Ogni lavoro di gruppo deve essere pianificato in anticipo con una chiara definizione degli esiti formativi. Prima di iniziare con l’attività concreta, agli allievi vanno illustrate le linee guida, nonché la chiara assegnazione dei compiti. Durante l’attività il docente monitora i progressi dei singoli alunni e il lavoro di tutto il gruppo utilizzando diversi metodi di valutazione formativa.
A seconda del numero di allievi coinvolti nell’insegnamento della disciplina Lingua e cultura italiana in una determinata classe, è possibile organizzare gruppi combinati di studenti per utilizzare le risorse in modo ottimale. Nella pianificazione delle lezioni è importante tenere conto delle potenzialità della classe e della diversità degli allievi, adattando l’insegnamento ai diversi stili di apprendimento.
Per soddisfare le necessità formative degli allievi con bisogni educativi speciali, il presente Curricolo segue gli orientamenti del Quadro per l’adeguamento e la valutazione delle esperienze e degli obiettivi formativi per gli allievi con bisogni educativi speciali.
Per ottemperare alle necessità formative degli allievi dotati si farà riferimento al Quadro per l’adeguamento e la valutazione delle esperienze e degli obiettivi formativi per gli allievi dotati.
G. VALUTAZIONE DEGLI ESITI FORMATIVI DELLA DISCIPLINA LINGUA E CULTURA ITALIANA
Nell’ambito del curricolo della disciplina Lingua e cultura italiana, vengono di seguito descritti gli elementi e gli approcci alla valutazione, nonché le modalità di fornire feedback e resoconti sull’acquisizione degli esiti formativi da parte degli allievi. La valutazione è un processo continuo e complesso che rispetta lo sviluppo psicofisico, emotivo e cognitivo degli allievi.
Al termine di un determinato periodo di insegnamento e apprendimento, viene valutato il raggiungimento degli esiti formativi. L’acquisizione di conoscenze e lo sviluppo di abilità e competenze vengono valutate in modo sommativo, mentre l’acquisizione di attitudini e valori, nonché la responsabilità, l’indipendenza, la cooperazione e l’interazione sociale vengono monitorate e valutate formativamente.
La valutazione della disciplina Lingua e cultura italiana per la scuola elementare comprende i seguenti elementi:
– espressione orale e creatività,
– espressione scritta e creatività,
– lettura e letteratura,
– cultura e media.
Espressione orale e creatività – include la capacità di utilizzare attivamente la lingua italiana standard nella comunicazione orale. Questo elemento viene valutato in modo sommativo in tutti gli ambiti dell’insegnamento e dell’apprendimento della lingua italiana, dell’acquisizione del vocabolario e della conoscenza della grammatica.
Espressione scritta e creatività – comprende l’acquisizione di conoscenze e lo sviluppo di abilità nell’uso della lingua italiana standard attraverso l’espressione scritta nel rispetto delle norme linguistiche e ortografiche. Gli allievi vengono guidati nella scrittura con l’ausilio di tracce guida ed esercizi di manipolazione testuale fino alla scrittura autonoma e creativa.
Lettura e letteratura – vengono svolte prove che valutano la comprensione di diversi generi e tipologie testuali, con consegne che richiedono diverse strategie di lettura, di ascolto e di lettura espressiva ad alta voce. Ciascuna verifica fa riferimento ad abilità relative alla comprensione del testo, alle competenze lessicali e grammaticali.
Cultura e media – viene valutato l’uso del lessico specifico relativo al cinema, al teatro, alla stampa, ai fumetti e simili, nonché la comprensione dei contenuti mediante l’utilizzo di varie consegne che attestino le conoscenze acquisite; la valutazione avviene pure mediante le discussioni, la realizzazione di cartelloni, la scrittura di diari o copioni, la produzione di disegni, drammatizzazioni, ricerche e altre forme di attività mediante le quali gli allievi possono esprimere la propria creatività e la propria interpretazione.
Gli elementi di valutazione per la scuola media superiore derivano dagli esiti formativi dei tre ambiti curricolari di riferimento e comprendono le conoscenze acquisite di lingua, di letteratura, di alfabetizzazione mediatica, culturale e interculturale.
La valutazione della disciplina Lingua e cultura italiana per la scuola media superiore comprende i seguenti elementi:
– espressione orale e creatività,
– espressione scritta e creatività,
– letteratura,
– cultura e media.
Espressione orale e creatività – vengono svolte e valutate prove di comprensione dell’ascolto e dei testi audiovisivi, e di riconoscimento dello scopo e della finalità comunicativa; vengono svolte e valutate prove orali (esposizione, relazione, conversazione, discussione, presentazione, interazione comunicativa) relative ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale, tenendo conto dell’accuratezza linguistica e lessicale. Gli allievi sono guidati nell’espressione orale e nella creatività fino al raggiungimento di un’espressione orale e creativa autonoma.
Espressione scritta e creatività – vengono effettuate e valutate prove di comprensione del testo scritto e di riconoscimento dello scopo e della finalità comunicativa; vengono svolte e valutate prove scritte relative ad argomenti di vita quotidiana, di interesse personale o sociale, tenendo conto dell’accuratezza linguistica e lessicale. Gli allievi sono guidati nell’espressione scritta e nella creatività fino al raggiungimento di un’espressione orale e creativa autonoma.
Letteratura – vengono condotte e valutate prove di comprensione del testo letterario; vengono effettuate e valutate prove orali e scritte tenendo conto dell’accuratezza linguistica e lessicale.
Cultura e media – vengono effettuate e valutate prove di comprensione dell’ascolto, del testo scritto e di quello audiovisivo; vengono effettuate e valutate prove orali e scritte relative all’acquisizione dei contenuti che tengono conto dell’accuratezza linguistica e lessicale.
Il processo di valutazione nell’ambito della materia Lingua e cultura italiana verrà implementato attraverso tre approcci: la valutazione per l’apprendimento, la valutazione come apprendimento e la valutazione dell’apprendimento.
La valutazione per l’apprendimento si basa sulla raccolta e sulla registrazione continua di informazioni da parte dei docenti sul raggiungimento degli esiti formativi. Questa è parte integrante del processo di insegnamento ed è una valutazione formativa che di conseguenza non si traduce in voti, ma serve al docente per migliorare e pianificare l’insegnamento futuro. Si basa sul feedback fornito all’allievo e sullo scambio di esperienze sui processi di apprendimento e sull’acquisizione di conoscenze, abilità e attitudini in relazione alle aspettative prefissate in fase di programmazione.
Sono forme di valutazione dell’apprendimento: la verifica della comprensione e dei progressi degli allievi svolta con domande mirate, il controllo dei compiti a casa, la conduzione di conversazioni individuali di consulenza e riflessione con gli allievi, la presentazione dei lavori e dei progetti da parte degli allievi, la presa visione dei portfolio degli allievi, l’osservazione diretta delle attività e del comportamento degli allievi durante l’insegnamento e l’apprendimento (frontale, individuale e collaborativo).
La valutazione come apprendimento implica il coinvolgimento attivo degli allievi nel processo di valutazione, con il supporto costante del docente, e avviene attraverso l’autoriflessione, l’autovalutazione e la valutazione tra pari rispetto al livello di apprendimento degli esiti formativi fissati all’inizio del processo didattico. Attraverso l’insegnamento e l’apprendimento, gli allievi sono guidati a impadronirsi di strategie utili a monitorare, a pianificare e ad autoregolare i propri progressi nell’acquisizione di conoscenze, abilità e competenze al fine di raggiungere l’autonomia e assumersi la responsabilità del proprio apprendimento.
Sono forme di valutazione come apprendimento: i portfolio degli allievi, le schede per l’autovalutazione e la valutazione tra pari delle conoscenze, competenze e abilità, le rubriche per l’(auto)valutazione dei lavori di presentazione, i questionari, le griglie di valutazione, i piani di apprendimento e la loro attuazione. Come la valutazione per l’apprendimento, anche la valutazione come apprendimento è formativa e di conseguenza non si traduce in voti, bensì esclusivamente in feedback qualitativi.
La valutazione dell’apprendimento implica una valutazione sommativa del livello di acquisizione delle conoscenze e di sviluppo delle competenze in relazione agli esiti formativi definiti. Viene condotta dopo un certo periodo (più o meno lungo) di insegnamento e apprendimento e dà come risultato un voto numerico. Il raggiungimento degli esiti formativi viene valutato rispetto a un livello di apprendimento definito dal curricolo quale “buono“, il quale rappresenta il livello medio di acquisizione del dato esito. Durante la valutazione, il docente elabora per ciascun elemento di valutazione dei descrittori che determinano l’estensione della conoscenza, la profondità di comprensione e il grado di sviluppo delle competenze richiesti per un determinato voto. Le forme e i contenuti delle prove corrispondono ai requisiti dell’uso della lingua in condizioni linguistiche, situazionali e culturali reali in cui è richiesto l’uso di conoscenze, competenze e abilità diverse. I metodi, i contenuti, le procedure e le componenti della valutazione, nonché i criteri di punteggio, sono precedentemente definiti ed esplicati chiaramente agli attori del processo formativo.
Sono forme di valutazione dell’apprendimento: le prove orali, le prove scritte con quesiti di tipo chiuso e/o aperto, le presentazioni, gli spettacoli, i lavori pratici, i progetti, i portfolio degli allievi, ecc. Le valutazioni dell’apprendimento vengono realizzate in base alla pianificazione e alla valutazione individuale del docente.
Un feedback chiaro e tempestivo sui progressi degli allievi è parte integrante della valutazione che viene effettuata con l’obiettivo della trasparenza del processo formativo. Una rendicontazione sistematica e regolare sui progressi dell’allievo fornisce un feedback sul livello di raggiungimento degli esiti formativi e suggerisce le modalità e le procedure necessarie per il loro miglioramento.
Formulazione del voto finale
Il voto finale è un indicatore complesso delle competenze, conoscenze e abilità acquisite dagli allievi. Nella sua determinazione, il docente tiene conto della realizzazione dell’esito che è stato precedentemente verificato attraverso diverse forme di valutazione e in diversi momenti temporali. Il voto finale non è la media aritmetica dei singoli voti, ma un indicatore del progresso dell’allievo nell’apprendimento e nello sviluppo della comprensione, delle competenze e dell’abilità di esprimere criticamente e creativamente pensieri, valori e attitudini.
Quale indicatore numerico del livello di acquisizione degli esiti formativi definiti ed elaborati dal curricolo viene utilizzata la seguente scala numerica dei voti scolastici: 1 (insufficiente), 2 (sufficiente), 3 (buono), 4 (molto buono), 5 (ottimo). Alla fine dell’anno scolastico, il voto finale viene formato sulla base di informazioni quanto più diversificate sull’acquisizione degli esiti formativi da parte dell’allievo. Sebbene distribuiti in tre ambiti, gli esiti della disciplina Lingua e cultura italiana includono contenuti provenienti da numerose aree (lingua, letteratura, storia, geografia, cultura e arte figurativa e musicale) e, di conseguenza, gli allievi dimostreranno le competenze acquisite in base ai loro interessi e alle loro capacità, nei modi che meglio si adattano a loro. Il docente determinerà il voto finale tenendo conto degli indicatori relativi alla maggiore o minore inclinazione dell’allievo verso un determinato ambito. In una certa misura, possono essere prese in considerazione le evidenze raccolte attraverso la valutazione formativa, in modo tale che il voto finale risulti da tutti gli elementi della valutazione, secondo il rapporto raccomandato delle loro rispettive incidenze.
In tutte le aree disciplinari viene sviluppata la competenza linguistica comunicativa e viene incoraggiata la padronanza delle attività linguistiche di ascolto, conversazione, lettura, scrittura e la loro interazione; allo stesso tempo, viene incoraggiato lo sviluppo del lessico. La valutazione finale è la risultante dell’equilibrio tra gli elementi di valutazione che si compensano e potenziano a vicenda. Nella definizione del voto finale il docente può discostarsi fino al 10 % dalla proposta di percentuale di incidenza raccomandata per ciascun elemento di valutazione.
Proposta di incidenza percentuale dei singoli elementi di valutazione nella formulazione del voto finale nella I classe della Scuola elementare
– espressione orale e creatività 40 %
– espressione scritta e creatività 25 %
– lettura e letteratura 25 %
– cultura e media 10 %.
Proposta di incidenza percentuale dei singoli elementi di valutazione nella formulazione del voto finale dalla II alla VI classe della Scuola elementare
– espressione orale e creatività 30 %
– espressione scritta e creatività 30 %
– lettura e letteratura 25 %
– cultura e media 15 %.
Proposta di incidenza percentuale dei singoli elementi di valutazione nella formulazione del voto finale nella VII e VIII classe della Scuola elementare
– espressione orale e creatività 30 %
– espressione scritta e creatività 30 %
– lettura e letteratura 20 %
– cultura e media 20 %.
Proposta di incidenza percentuale dei singoli elementi di valutazione nella formulazione del voto finale nella I e II classe della Scuola media superiore
– espressione orale e creatività 30 %
– espressione scritta e creatività 30 %
– letteratura 20 %
– cultura e media 20 %.
Proposta di incidenza percentuale dei singoli elementi di valutazione nella formulazione del voto finale nella III e IV classe della Scuola media superiore
– espressione orale e creatività 25 %
– espressione scritta e creatività 25 %
– letteratura 25 %
– cultura e media 25 %.