Hrvatski sabor

793

Na temelju članka 109. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.), a u vezi s člankom 236. stavkom 2. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 155/25.), Hrvatski sabor na sjednici 19. lipnja 2026. donio je

ODLUKU

O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA ISKLJUČIVOGA GOSPODARSKOG POJASA REPUBLIKE HRVATSKE U JADRANSKOM MORU

I.

Donosi se Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: Plan).

II.

Plan sadržan u elaboratu »Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske« sastavni je dio ove Odluke i sadrži:

I. ODREDBE ZA PROVEDBU

II. GRAFIČKI DIO:

Kartografski prikazi:

0. Granice

1. Akvakultura

2. Ribolovna područja

3. Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika

4. Podmorski kabeli i cjevovodi

5. Pomorski promet

6. Posebna namjena

7.1. Očuvanje prirode i vrsta te zaštićena područja

7.2. Očuvanje prirode i vrsta te zaštićena područja (staništa)

8. Podvodna kulturna baština

9. Znanstvena istraživanja

10. Sintezna karta

III. OBRAZLOŽENJE

IV. OBVEZNI PRILOZI.

III.

Plan je izrađen u dva izvornika, od kojih se jedan primjerak čuva u Hrvatskome saboru, a drugi primjerak u ministarstvu nadležnom za poslove prostornoga uređenja.

IV.

Stručni izrađivač Plana je Zavod za prostorni razvoj u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

V.

Elaborat iz točke II. ove Odluke ne objavljuje se u »Narodnim novinama«, osim Odredbi za provedbu koje se objavljuju u »Narodnim novinama«.

VI.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 50/99. i 84/13.) u dijelu u kojem se uređuju područja koja su uređena Prostornim planom isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru.

VII.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 022-02/26-01/51

Zagreb, 19. lipnja 2026.

HRVATSKI SABOR

Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Gordan Jandroković, v. r.

I. ODREDBE ZA PROVEDBU

UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Prostorni plan isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: Plan) donosi se za cijelo područje isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru, prema obvezama preuzetim iz Direktive 2014/89/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja (SL L 257, 28. 8. 2014.; MSP Direktiva).

(2) Primjena pravnog režima isključivog gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (u daljnjem tekstu: IGP) provodi se u skladu s relevantnim odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, 1982. (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 11/95., u daljnjem tekstu: UNCLOS), kako je implementirano u Pomorski zakonik (»Narodne novine«, br. 181/04., 76/07., 146/08., 61/11., 56/13., 26/15. i 17/19.), te relevantnim europskim zakonodavstvom (pretežito u području očuvanja morskog okoliša i staništa te Zajedničke ribarstvene politike EU-a).

(3) U IGP-u sve države, obalne ili neobalne, u uvjetima određenim u odgovarajućim odredbama UNCLOS-a uživaju slobodu plovidbe, prelijetanja i polaganja podmorskih kabela i cjevovoda, kao i druga međunarodno priznata prava koja su povezana s korištenjem mora.

(4) Planom su određene prostorne raspodjele postojećih i budućih aktivnosti, propisan je način korištenja te vremenske raspodjele aktivnosti unutar IGP-a, uzimajući u obzir gospodarske, socijalne i okolišne aspekte, a sve u svrhu pružanja potpore održivom plavom gospodarstvu.

Članak 2.

Način korištenja IGP-a i aktivnosti u području IGP-a planirane ovim Planom određeni su Odlukom o izradi Prostornog plana isključivoga gospodarskog pojasa Republike Hrvatske u Jadranskom moru (»Narodne novine«, br. 2/24.) i obuhvaćaju:

– akvakulturu

– ribolovna područja

– istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na području sjevernog Jadrana

– podmorske kabele i cjevovode

– pomorski promet

– posebnu namjenu

– očuvanje prirode i vrsta te zaštićena morska područja

– podvodnu kulturnu baštinu

– znanstvena istraživanja.

OPĆE ODREDBE

Članak 3.

(1) Opće odredbe odnose se na čitavo područje IGP-a i odgovarajuće se primjenjuju na sve aktivnosti odnosno zahvate u prostoru.

(2) U svrhu prilagodbe klimatskim promjenama, prilikom provedbe zahvata u prostoru obvezno je uzeti u obzir utjecaj klimatskih promjena, uključujući porast razine mora, povišenje temperature mora, promjene morskih struja, pojavu ekstremnih vremenskih uvjeta i pomicanje bioloških i ekosustavnih granica te je sukladno tome potrebno osigurati fleksibilnost zoniranja, uporabu otpornijih tehnologija te redovito praćenje klimatskih pokazatelja.

(3) Prilikom izvođenja svih zahvata unutar IGP-a potrebno je primjenjivati posebne propise iz područja zaštite prirode i okoliša.

(4) U cilju zaštite krajobraznih vrijednosti, prilikom korištenja područja IGP-a, a osobito dijelova koji su bliži obalnom području, potrebno je uzeti u obzir potencijalni utjecaj na krajobraz.

(5) Zahvate koji uključuju iskop potrebno je provoditi sa svim potrebnim mjerama opreza. Osobitu pažnju potrebno je posvetiti zahvatima na rubnim dijelovima IGP-a koji graniče s postojećom podvodnom kulturnom baštinom izvan obuhvata Plana.

(6) Prilikom provođenja zahvata koji uključuju iskop, s viškom iskopa potrebno je pravilno upravljati i odlagati ga u skladu s ekološkim standardima, iskopani materijal potrebno je zbrinuti na ekološki prihvatljiv način ili ponovno koristiti u drugim zahvatima, te je za svaki veći projekt potrebno definirati lokaciju za privremeno ili trajno skladištenje viška materijala na kopnu ili podmorju.

(7) Za sve građevine/instalacije čija planirana visina iznosi 60 ili više metara iznad razine mora potrebno je ishoditi suglasnost u skladu s posebnim propisom kojim se uređuje gradnja i postavljanje zrakoplovnih prepreka.

AKVAKULTURA

Članak 4.

(1) Planom su određena područja za mogući razvoj akvakulture.

(2) Na područjima koja su ovim Planom određena za mogući razvoj akvakulture dozvoljena je provedba zahvata u prostoru namijenjenih uzgoju morskih organizama, uključivo i gradnja svih potrebnih pratećih objekata i infrastrukture u skladu s tehnološkim procesom.

(3) Provedba zahvata akvakulture provodi se u skladu s važećim propisima kojima se uređuje uzgoj riba, školjkaša i drugih morskih organizama.

(4) Na zahvate akvakulture primjenjuju se propisi iz područja zaštite prirode i okoliša.

Članak 5.

(1) Do utvrđivanja pojedinih lokacija uzgajališta akvakulture, područja koja su ovim Planom određena kao područja za mogući razvoj akvakulture moguće je koristiti za druge aktivnosti: pomorski promet, ribarstvo, polaganje kabela i cjevovoda, znanstvena istraživanja te vojne vježbe.

(2) Na području uzgajališta akvakulture i na udaljenosti manjoj od 300 metara od oznake položaja uzgajališta odnosno 50 metara za područja gdje se obavlja uzgoj školjkaša odnosno granice koncesijskog područja, zabranjeno je obavljanje ribolova i drugih radnji koje mogu ometati djelatnost uzgoja.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, obavljanje ribolova na području uzgajališta akvakulture dopušteno je u slučajevima određenima posebnim propisom.

Članak 6.

(1) Za utvrđivanje pojedinačnih lokacija uzgajališta akvakulture potrebno je provesti detaljnije prostorne analize pogodnosti i osjetljivosti u odnosu na biofizičke karakteristike mora, prevladavajuće klimatološke i oceanografske uvjete, potrebnu infrastrukturu na moru i kopnu te drugo vezano uz prikladnost područja za uzgoj pojedinih vrsta i maksimalni kapacitet uzgoja, pri čemu se uzimaju u obzir sljedeći parametri:

– udaljenost od obale

– potrebna infrastruktura na kopnu

– planirani uzgojni oblik i vrste organizama

– ekološki uvjeti

– zaštita staništa i vrsta

– podvodna kulturna baština

– batimetrija, vjetrovi, visina valova, padaline, temperatura mora u vertikalnom stupcu, brzina struje, pridnena topografija, struktura i sastav sedimenata, suspendirane tvari, kakvoća mora i dr.

(2) Prilikom utvrđivanja maksimalnog kapaciteta uzgoja potrebno je prethodno utvrditi kumulativni utjecaj svih postojećih i planiranih lokacija uzgajališta akvakulture na okolnom području, zajedno s ostalim aktivnostima koje se odvijaju na tom prostoru, na biotičke i abiotičke čimbenike.

Članak 7.

Unutar uzgajališta akvakulture dozvoljeno je obavljanje i drugih komplementarnih djelatnosti.

Članak 8.

Sukladno Strateškoj studiji o utjecaju Plana na okoliš, za područja mogućeg razvoja akvakulture propisuju se mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže:

1. djelatnosti akvakulture provoditi u skladu s Priručnikom i vodičem za dobru proizvođačku i higijensku praksu Hrvatske poljoprivredne komore kako bi se spriječila prekomjerna emisija organskog otpada u morski ekosustav

2. na uzgajalištima akvakulture koristiti mjere za odvraćanje predatora i redovito održavati mreže, kako bi se izbjeglo zapetljavanje i stradavanje strogo zaštićenih vrsta dupina, morskih pasa, morskih kornjača i ptica

3. tijekom korištenja uređaja za odvraćanje predatora, ograničiti njihov broj na minimum te odrediti maksimalno vrijeme njihove primjene, a navedeni uređaji moraju biti dizajnirani na način da se razine proizvedenog zvuka postupno povećavaju kako bi se omogućilo udaljavanje životinja koje se nalaze u neposrednoj blizini uređaja prije nego zvuk dosegne najvišu razinu

4. ograničiti i koristiti podvodnu i vanjsku rasvjetu samo kada je to nužno te usmjeriti svjetlo ovisno o namjeni, sprječavajući širenje svjetlosti u drugim smjerovima, kako bi se umanjilo privlačenje divljih vrsta

5. ograničiti brzinu kretanja plovila u radijusu od 500 metara oko uzgajališta na 1 m/s, izbjegavati plovidbu u noćnim uvjetima kako bi se umanjio rizik od kolizije i stradavanja strogo zaštićenih vrsta, te koristiti uređaje za automatsko hranjenje u svrhu smanjenja učestalosti plovidbe

6. korištenje stranih i lokalno neprisutnih vrsta dopušteno je isključivo uz ishođenje odgovarajućih dozvola nadležnog tijela

7. uzgojni sustavi moraju biti projektirani i održavani na način da se spriječi rizik od bijega uzgajanih organizama u morski okoliš

8. uspostaviti sustav praćenja prisutnosti invazivnih stranih vrsta na području namijenjenom akvakulturi i u njegovoj okolici, uz obvezu pravodobnog izvješćivanja nadležnih tijela

9. prilikom odabira lokacija za realizaciju djelatnosti akvakulture prednost dati dijelovima IGP-a koji su već zasićeni ribarskim prometom i/ili infrastrukturom, kao što je Padsko naftno-plinsko polje depresijsko-platformnog ruba sjevernog Jadrana, kako bi se očuvale kvalitete noćnog krajobraza i vizualni integritet mirnijih dijelova Jadrana poput južnojadranske depresije

10. razmotriti mogućnost kombiniranog korištenja postojećih platformi i akvakulture radi optimizacije korištenja prostora IGP-a i redukcije opterećenja dna sidrenjem

11. prilikom analiziranja dna i prikupljanja podataka za detaljno definiranje lokacija za provedbu djelatnosti akvakulture tijekom vršenja geofizičke analize i izrade snimaka dna mora magnetometrom, bočnim sonarom kao i višesnopne batimetrije, osigurati konzultacije od strane arheologa zbog provjere lokacija predloženih za sidrenje i prilagodbu specifikacija istraživanja kasnijoj arheološkoj analizi.

Članak 9.

U svrhu prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena propisuju se sljedeće mjere:

– u detaljnije prostorne analize iz članka 6. ovih Odredbi uključiti modeliranje utjecaja klimatskih promjena, i to: porast temperature, zakiseljavanje, promjene saliniteta, na pogodnost uzgoja pojedinih vrsta i kapacitet uzgoja

– dati prednost uzgoju niskotrofičnih vrsta koji može doprinijeti sekvestraciji ugljika

– obvezno primjenjivati mjere iz odgovarajućih propisa, kojima se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova i potrošnje energije unutar svih faza akvakulture

– pojedinačne lokacije uzgajališta akvakulture odabirati u skladu s dostupnim znanstvenim podacima o klimatskoj ranjivosti pojedinih područja.

RIBOLOVNA PODRUČJA

Članak 10.

(1) Ribolovne aktivnosti dozvoljene su unutar cijelog područja IGP-a, osim unutar:

– zona sigurnosti oko platformi za eksploataciju ugljikovodika prema članku 17. ovih Odredbi

– područja uzgajališta akvakulture i pojasa oko uzgajališta akvakulture prema članku 5. ovih Odredbi.

(2) U pojedinim područjima određenim ovim Planom za druge aktivnosti ribolov je dozvoljen uz ograničenja propisana ovim Odredbama i važećim propisima.

(3) Planom se propisuje obveza poštovanja mogućih ograničenja odnosno zabrana ribolovnih aktivnosti koje će se sukladno posebnim propisima donijeti u razdoblju nakon usvajanja Plana.

Članak 11.

Ribolovne aktivnosti unutar područja posebnog režima upravljanja ribolovom FRA Jabučka kotlina odvijaju se sukladno posebnom propisu.

Članak 12.

Pridneno koćarenje nije dozvoljeno u sljedećim područjima:

– u koridorima kabela i cjevovoda 500 metara obostrano

– u područjima odlaganja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava

– u područjima evidentiranih podvodnih arheoloških nalazišta i arheoloških nalazišta od interesa za zaštitu kulturne baštine

– u područjima dubine mora veće od 1000 metara.

Članak 13.

Sukladno Strateškoj studiji o utjecaju Plana na okoliš, za ribolovna područja propisuju se sljedeće mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže:

1. smanjiti pritisak ribarstva u područjima ekološke mreže, na temelju znanstvenih podataka

2. uspostaviti »no-take« zone s ciljem osiguravanja dovoljne količine hrane za očuvanje ciljnih vrsta područja ekološke mreže

3. prilikom koćarskog ribolova u područjima ekološke mreže s ciljem očuvanja ciljne vrste Caretta caretta koristiti uređaje za isključenje kornjača, engl. TED – turtle exclusion devices, kako bi se spriječilo stradavanje ove ciljne vrste, dok izvan područja ekološke mreže razmotriti potrebu korištenja sprave za isključenje kornjača, TED uređaja, prilikom obavljanja koćarskog ribolova, na temelju znanstvenih istraživanja, a vezano za interakciju ribolovnih alata i strogo zaštićenih vrsta kornjača

4. u područjima ekološke mreže s ciljem očuvanja dobrog dupina Tursiops truncatus, prilikom ribolova mrežama stajaćicama, koristiti uređaje i/ili metode za odvraćanje dupina kako bi se umanjio rizik stradavanja ove ciljne vrste, dok izvan područja ekološke mreže, prilikom ribolova mrežama stajaćicama, razmotriti potrebu korištenja uređaja i/ili metode za odvraćanje strogo zaštićenih dupina kako bi im se umanjio rizik stradavanja

5. u svrhu smanjenja slučajnog ulova u ribolovnim područjima uspostaviti sustav praćenja slučajnog ulova te prilagoditi ribolovne prakse, npr. postavljanje parangala noću, izbjegavanje bacanja ribljih ostataka tijekom ribolova, predlagati prostorno-vremenska ograničenja i sl., i ribolovne alate, npr. korištenje »tori lines« i drugih vizualnih uređaja, otežanje parangala radi bržeg potonuća udica, hookpodsi, LED signalna svjetla i sl., u područjima ekološke mreže i u područjima važnima za strogo zaštićene vrste morskih kornjača i ptica

6. provesti analizu i inventarizaciju podvodne kulturne baštine kako bi se odredile »no-go« zone odnosno područja gdje bi ribolov bio zabranjen s ciljem zaštite posebno osjetljivih lokaliteta

7. unutar područja ekološke mreže POP HR1000041 Sjeverni Jadran održati dovoljnu količinu ribljeg fonda za održanje ciljne veličine populacije vrste Puffinus yelkouan.

Članak 14.

(1) U svrhu prilagodbe na klimatske promjene i ublažavanja klimatskih promjena obavezno se primjenjuju mjere iz odgovarajućih propisa, kojima se postiže održivo upravljanje ribljim resursima, očuvanje morskih staništa koji prirodno vežu ugljik, prelazak na energetski učinkovitije ribolovne prakse i drugo.

(2) U upravljanje ribljim resursima potrebno je integrirati podatke o utjecaju klimatskih promjena na migracijske obrasce i reproduktivne cikluse, s ciljem osiguravanja dugoročne otpornosti ribljeg fonda.

(3) Ribolovne aktivnosti potrebno je usklađivati s dostupnim znanstvenim podacima o klimatskoj ranjivosti pojedinih područja.

ISTRAŽIVANJE I EKSPLOATACIJA UGLJIKOVODIKA

Članak 15.

Istraživanje i eksploatacija ugljikovodika nisu dopušteni izvan postojećih odobrenih eksploatacijskih polja ugljikovodika EPU »Izabela«, EPU »Sjeverni Jadran« i EPU »Marica«.

Članak 16.

(1) Unutar postojećih odobrenih eksploatacijskih polja ugljikovodika dopušteno je:

– građenje, rekonstrukcija, investicijsko održavanje i uklanjanje naftno-rudarskih objekata i postrojenja, uključujući podmorske cjevovode ako su u tehnološkoj vezi s utvrđenim eksploatacijskim poljima i njima povezanim cjevovodima izvan tih područja

– izrada novih razradnih bušotina, izgradnja novih ili rekonstrukcija postojećih naftno-rudarskih objekata i postrojenja u funkciji razrade i eksploatacije ugljikovodika uključujući i povezivanje objekata i postrojenja podmorskim cjevovodima

– uklanjanje eksploatacijskih platformi i cjevovoda.

(2) Podmorske cjevovode iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvoditi unutar čitavog obuhvata postojećih eksploatacijskih polja.

(3) U cilju zaštite prirode i okoliša, podmorske kabele i cjevovode preporuča se postavljati unutar već korištenih koridora.

Članak 17.

Unutar postojećih odobrenih eksploatacijskih polja ugljikovodika primjenjuju se sljedeća ograničenja:

– građenje naftno-rudarskih objekata i postrojenja zabranjeno je na mjestima na kojima bi oni mogli sprječavati korištenje priznatih međunarodnih plovnih putova

– oko platforme određuje se zona sigurnosti prema propisima kojima se uređuju bitni tehnički zahtjevi, sigurnost i zaštita pri istraživanju i eksploataciji ugljikovodika iz podmorja Republike Hrvatske i ostalim pomorskim propisima

– u zoni sigurnosti oko platforme na udaljenosti manjoj od 500 metara, mjereći od svake točke vanjskog ruba odobalnog objekta nije dopušten ulaz i zadržavanje neovlaštenim zrakoplovima, helikopterima, ni plovnim objektima osim u funkciji odvijanja osnovne djelatnosti, sidrenje plovila, akvakultura, ribarstvo, polaganje kabela i cjevovoda i drugih aktivnosti koje bi mogle ugroziti odvijanje osnovne djelatnosti osim u slučajevima određenim posebnim propisom

– trajno napuštanje bušotine, završetak istraživanja i/ili eksploatacije i uklanjanje naftno-rudarskih objekata i postrojenja mora se provesti prema tehničkim rješenjima iz naftno-rudarskog projekta, a u skladu s važećim propisima. Prije konačnog napuštanja bušotine zaštitne cijevi, engl. casing, moraju biti odrezane ispod ili u razini morskog dna

– u područjima od gospodarske važnosti za ribarstvo potrebno je vrijeme izvođenja planiranih aktivnosti uskladiti s ministarstvom nadležnim za poslove ribarstva jer buka izazvana seizmičkim snimanjem, postavljanje platformi i provođenje bušenja, postavljanje cjevovoda te uklanjanje platformi može imati utjecaj na ribarstvo

– prije početka izvođenja radova potrebno je snimiti dno na kojem se planira pozicionirati platforma i u slučaju pronalaska neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava obavijestiti nadležne službe kako bi na siguran način uklonili naprave s morskog dna.

Članak 18.

Za cjevovode i kabele koji se polažu u svrhu eksploatacije ugljikovodika, priključnih – od bušotine do platforme i među platformama te otpremnih – od platforme do kopna, propisuju se sljedeća ograničenja:

– zaštitni koridor podmorskih kabela i cjevovoda prostire se 500 metara obostrano od osi cjevovoda

– cjevovode je nakon upotrebe odnosno prestanka eksploatacije potrebno potpuno isprazniti pražnjenjem fluida koji se njima transportirao te ih ispuniti morskom vodom odnosno inertizirati

– zbog zaštite podmorskih kabela i cjevovoda pozicije položenih podmorskih kabela i cjevovoda je potrebno obilježiti odgovarajućim oznakama u skladu s posebnim propisom.

Članak 19.

Za područja postojećih odobrenih eksploatacijskih polja ugljikovodika propisuju se sljedeće mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže:

1. osigurati praćenje koncentracija onečišćujućih tvari u zraku NOX, HOS, PM2,5 i PM10 tijekom istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, s ciljem sprječavanja prekoračenja propisanih graničnih vrijednosti te očuvanja kvalitete zraka i zaštite zdravlja ljudi

2. na područjima istraživanja i eksploatacije ugljikovodika izmjeriti vrijednost pH mora, zasićenja kisikom, koncentracije hranjivih tvari i organske tvari u okolišu prije započinjanja aktivnosti te osigurati njihovo kontinuirano praćenje, a ako vrijednosti parametara budu izvan procijenjenog dopuštenog intervala, propisati dodatne mjere ublažavanja

3. koristiti isplaku na bazi vode, a ako se ukaže potreba za korištenjem uljnih i sintetičkih vrsta isplake ishoditi posebno odobrenje nadležnih tijela

4. isplaku zbrinjavati na kopnu

5. provesti satelitsko snimanje i interpretaciju podataka morske površine u svim fazama istraživanja i eksploatacije radi pravovremene detekcije onečišćenja

6. uklanjati odobalne objekte koji su napušteni ili se više ne koriste, vodeći računa o smjernicama i standardima koje je donijela nadležna međunarodna organizacija sukladno međunarodnom protokolu kojim se uređuje zaštita Sredozemnog mora od onečišćenja koje proizlazi iz istraživanja i iskorištavanja epikontinentalnog pojasa morskog dna i morskog podzemlja

7. prilikom gradnje nove infrastrukture za potrebe eksploatacije ugljikovodika primijeniti adekvatnu rasvjetu koja će manje privlačiti morske ptice, vanjsku rasvjetu planirati unutar minimalno potrebnih okvira za funkcionalno korištenje zahvata te koristiti ekološki prihvatljivu rasvjetu sa snopom svjetlosti usmjerenim prema objektima, s minimalnim rasipanjem u ostalim smjerovima

8. ako je moguće za bušenje novih bušotina koristiti već postojeće konduktorske kolone

9. provođenje seizmičkih istraživanja i upotrebu zračnih topova planirati na način da se istovremeno ne koristi više izvora zvuka te da na istim ili obližnjim područjima više plovila istovremeno ne provodi aktivnosti, a ako je u jednom području istovremeno aktivno više od jednog plovila, održati minimalnu međusobnu udaljenost koja omogućava životinjama put za bijeg između zvučnih polja

10. tijekom seizmičkih istraživanja morskog dna koristiti najslabiji potreban izvor energije za postizanje cilja seizmičkog istraživanja

11. prilikom uključivanja uređaja koji proizvode buku za seizmička istraživanja primijeniti spori porast akustične snage, tzv. »polagani start« u vremenu od 30 minuta, kako bi se omogućilo dovoljno vremena strogo zaštićenim vrstama da napuste područje aktivnosti

12. tijekom radova ili korištenja uređaja koji proizvode impulsnu buku za vrijeme izgradnje potrebne infrastrukture za eksploataciju ugljikovodika umanjiti razinu buke na način da se primijeni spori porast akustične snage, tzv. »polagani start« u vremenu od 30 minuta, kako bi se omogućilo dovoljno vremena strogo zaštićenim vrstama da napuste područje aktivnosti

13. planirati pučinske platforme za eksploataciju ugljikovodika i njihov rad na način da proizvode najmanju moguću razinu buke u svim aktivnostima/radu

14. prije početka realizacije bušotina i/ili postavljanja novih platformi izraditi procjenu rizika utjecaja na podvodnu arheološku baštinu, a nakon toga na indikativnim lokacijama provesti arheološki pregled terena i prema potrebi arheološko istraživanje

15. provođenje seizmičkih istraživanja i upotrebu zračnih topova unutar postojećeg eksploatacijskog polja ugljikovodika EPU »Izabela« izvoditi izvan ranog razdoblja othrane ptića ciljne vrste Puffinus yelkouan odnosno izvan razdoblja od 1. svibnja do 1. srpnja

16. unutar područja ekološke mreže POP HR1000041 Sjeverni Jadran, vPOVS HR3000511 Sjeverni Jadran 1 i vPOVS HR3000512 Sjeverni Jadran 2 planirati pučinske platforme za eksploataciju ugljikovodika i njihov rad na način da proizvode najmanju moguću razinu buke u svim aktivnostima/radu.

Članak 20.

U svrhu prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena, osim pridržavanja ostalih propisa, propisuje se sljedeće:

– zabranjuje se ispuštanje tekućih ugljikovodika i otrovnih tvari u more tijekom izvođenja radova na istraživanju i eksploataciji ugljikovodika

– zabranjuje se ispuštanje stakleničkih plinova u zrak iz procesa koji nisu tehnološki nužni

– tehnički uvjeti izvedbe podmorskih infrastrukturnih sustava moraju uključivati otpornost na ekstremne vremenske uvjete, promjene sedimentacije dna, povećanu eroziju te porast razine mora

– zahvati podmorske infrastrukture moraju biti projektirani s obzirom na predviđene učinke klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske uvjete, promjene u sedimentaciji, valnim uvjetima, geodinamici i eroziji morskog dna te tehnička rješenja moraju uključivati mjere otpornosti na dugoročne klimatske rizike

– u skladu s procijenjenim klimatskim rizicima predvidjeti preventivne mjere: ojačana sidrenja, dizajn za otpornost na oluje.

PODMORSKI KABELI I CJEVOVODI

Članak 21.

(1) Planom se za podmorske kabele i cjevovode određuju koridori, 500 metara obostrano od osi, koje treba poštovati vezano uz njihovu zaštitu te sigurnost odvijanja drugih aktivnosti.

(2) U koridorima podmorskih kabela i cjevovoda nisu dozvoljeni radovi ispitivanja, bušenja ili sidrenja, akvakultura, pridneno koćarenje te odlaganje neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava.

Članak 22.

(1) Polaganje podmorskih kabela i cjevovoda dozvoljeno je unutar cijelog područja IGP-a vodeći računa o drugim aktivnostima te u skladu s važećim propisima.

(2) Podmorski kabeli i cjevovodi ne smiju se polagati na način da ometaju plovidbu, a u područjima koja su ovim Planom određena kao područja s prioritetom pomorskog prometa potrebno je izbjegavati polaganje kabela i cjevovoda u smjeru prometnih tokova.

(3) Podmorski kabeli i cjevovodi ne smiju se polagati na mjestima postojećih uzgajališta akvakulture, istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, osim onih koji se polažu u svrhu eksploatacije i istraživanja ugljikovodika, podvodne kulturne baštine te unutar područja iz članka 23. ovih Odredbi.

(4) U slučaju polaganja podmorskih kabela i cjevovoda unutar područja odlaganja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava potrebno je prije početka izvođenja radova snimiti dno i u slučaju pronalaska neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava obavijestiti nadležne službe kako bi na siguran način uklonili naprave s morskog dna.

(5) Podmorske kabele i cjevovode preporuča se, u cilju zaštite prirode i okoliša, postavljati unutar već korištenih koridora.

(6) Prilikom odabira trasa podmorskih kabela i cjevovoda potrebno je uzeti u obzir klimatske promjene koje mogu utjecati na geomorfologiju dna i promjenu strujanja te predvidjeti periodične revizije stabilnosti trase.

Članak 23.

Prilikom polaganja podmorskih kabela i cjevovoda potrebno je poštovati sljedeće mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže:

1. pri ukapanju podmorskih kabela i cjevovoda, potrebno je prekriti ih materijalom iskopa ili supstratom identičnog sastava

2. podmorske kabele i cjevovode ne planirati u zoni od 100 metara od ciljnog stanišnog tipa 1170 Grebeni područja ekološke mreže HR3000477 Grebeni u Jabučkoj kotlini

3. provođenje istraživanja morskog dna za potrebe postavljanja podmorskog kabela/cjevovoda planirati na način da se istovremeno ne koristi više izvora zvuka te da na istim ili obližnjim područjima više plovila istovremeno ne provodi aktivnosti, a ako je u jednom području istovremeno aktivno više od jednog plovila, održati minimalnu međusobnu udaljenost koja omogućava životinjama put za bijeg između zvučnih polja

4. tijekom istraživanja morskog dna za potrebe postavljanja podmorskog kabela/cjevovoda koristiti najslabiji potreban izvor energije za postizanje cilja seizmičkog istraživanja

5. prilikom uključivanja uređaja koji proizvode buku primijeniti spori porast akustične snage, tzv. »polagani start« u vremenu od 30 minuta, kako bi se omogućilo dovoljno vremena životinjama da napuste područje aktivnosti

6. za istraživanje koridora za polaganje ili uklanjanje kabela koristiti neinvazivne metode, poput sonarnih i magnetskih pregleda, a ako ovi pregledi utvrde postojanje arheoloških struktura na utvrđenim pozicijama, provesti podvodna arheološka istraživanja.

Članak 24.

U svrhu prilagodbe klimatskim promjenama ovim Planom propisuje se sljedeće:

– tehnički uvjeti izvedbe podmorskih infrastrukturnih sustava moraju uključivati otpornost na ekstremne vremenske uvjete, promjene sedimentacije dna, povećanu eroziju te porast razine mora

– zahvati podmorske infrastrukture moraju biti projektirani s obzirom na predviđene učinke klimatskih promjena, uključujući ekstremne vremenske uvjete, promjene u sedimentaciji, valnim uvjetima, geodinamici i eroziji morskog dna te tehnička rješenja moraju uključivati mjere otpornosti na dugoročne klimatske rizike

– u skladu s procijenjenim klimatskim rizicima predvidjeti preventivne mjere: ojačana sidrenja, dizajn za otpornost na oluje.

Članak 25.

(1) Aktivnosti vezane uz polaganje podmorskih kabela i cjevovoda obuhvaćaju i provođenje potrebnih prethodnih istražnih radova.

(2) Prije provođenja geotehničkih i drugih istraživanja koja prethode infrastrukturnim radovima, kao i prije zahvata infrastrukturnih radova, potrebno je provesti odgovarajuće postupke propisane posebnim propisima iz područja zaštite prirode i okoliša.

Članak 26.

(1) Postojeći podmorski kabeli i cjevovodi mogu se održavati, zamjenjivati i rekonstruirati u skladu s posebnim propisima vodeći računa o drugim aktivnostima te zaštiti morskog okoliša i prirode, staništa i vrsta, kao i pravima i dužnostima drugih država ako to ne predstavlja prijetnju stanju okoliša.

(2) Podmorski kabeli i cjevovodi iz stavka 1. ovoga članka koji su napušteni ili se više ne koriste moraju se ukloniti vodeći računa o drugim aktivnostima te zaštiti morskog okoliša, kao i pravima i dužnostima drugih država ako to ne predstavlja prijetnju stanju okoliša.

(3) Ako bi uklanjanje moglo uzrokovati značajne ekološke posljedice, može se razmotriti alternativa, poput stabilizacije i označavanja infrastrukture na pomorskim kartama, a sve u cilju održavanja ekološke ravnoteže, sigurnosti pomorskog prometa i zaštite prava svih dionika koji koriste morski prostor.

Članak 27.

S cjevovodima koji su u funkciji istraživanja i eksploatacije ugljikovodika postupa se na načine propisane člankom 18. ovih Odredbi.

POMORSKI PROMET

Članak 28.

(1) U području IGP-a u pravilu je dopuštena plovidba bez ograničenja, uz poštovanje međunarodnih pravila o izbjegavanju sudara na moru.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u područjima odvojenog prometa sva plovila dužna su slijediti zone usmjerene plovidbe.

Članak 29.

(1) Planom su određena područja s prioritetom pomorskog prometa koja obuhvaćaju zone usmjerene i odvojene plovidbe i koridore prometnih tokova najveće gustoće prometa.

(2) Na područjima s prioritetom pomorskog prometa nije dopušten smještaj uzgajališta akvakulture.

Članak 30.

(1) Ograničenja plovidbe pojedinih područja unutar IGP-a mogu biti uvedena zbog:

– mjera sigurnosti plovidbe

– mjera zaštite morskog okoliša

– drugih planskih aktivnosti.

(2) Kratkotrajna ograničenja plovidbe se proglašavaju obavezno u slučaju:

– obavljanja znanstveno-istraživačkih mjerenja i radova

– plovidbe odnosno tegljenja plovila koja zbog bilo kojih drugih razloga ne mogu učinkovito primjenjivati pravila o izbjegavanju sudara na moru

– vojnih i drugih vježbi

– drugih djelatnosti koje zahtijevaju ograničenje plovidbe drugih plovila.

(3) Dugotrajno ograničenje plovidbe uspostavlja se u svrhu zaštite okoliša od nepovoljnih utjecaja pomorskog prometa i provodi se u slučaju:

– postavljanja odobalnih plutajućih ili čvrstih objekata za iskorištavanje podmorja

– postavljanja objekata namijenjenih akvakulturi

– uspostavljanja područja očuvanja prirode i vrsta

– uspostavljanja područja zaštite kulturne baštine

– drugih opravdanih potreba.

Članak 31.

(1) Sigurnost pomorske plovidbe i zaštita mora od onečišćenja unutar područja IGP-a osigurava se primjenom temeljnih međunarodnih konvencija i odgovarajućih nacionalnih propisa.

(2) U provedbi međunarodnih konvencija te nacionalnih propisa potrebno je održavati kontinuirane prekogranične suradnje, osobito u slučaju nesreća, onečišćenja ili drugih izvanrednih situacija, kao i međusobno usklađivati sigurnosne mjere, protokole za reagiranje u hitnim slučajevima te operacije potrage i spašavanja.

Članak 32.

(1) U svrhu prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena obavezno se primjenjuju pravila propisana međunarodnim propisima kojima se uređuje sprječavanje onečišćenja s brodova i drugim odgovarajućim propisima kojima se postiže smanjenje emisija stakleničkih plinova.

(2) U područjima visoke gustoće prometa preporučuje se razvoj klimatski neutralnih koridora koji potiču uporabu brodova na niskougljična goriva, elektrifikaciju plovila i razvoj sustava za električno napajanje u luci.

POSEBNA NAMJENA

Članak 33.

(1) Čitavo područja IGP-a moguće je koristiti za potrebe posebne namjene, vodeći računa o drugim aktivnostima te u skladu s važećim propisima.

(2) Informacije o vojnim vježbama javno se objavljuju na način određen posebnim propisima.

(3) Tijekom odvijanja vojnih vježbi primjenjuju se vremenska i prostorna ograničenja za druge aktivnosti.

(4) Unutar područja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava potrebno je provoditi uklanjanje neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava u cilju zaštite ekosustava i podmorske infrastrukture.

(5) Sve aktivnosti potrebno je provoditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri osigura zaštita okoliša i prirode.

OČUVANJE PRIRODE I VRSTA TE
ZAŠTIĆENA PODRUČJA

Članak 34.

(1) Sve aktivnosti unutar područja IGP-a treba obavljati na način da ne uzrokuju značajan negativan utjecaj u odnosu na rasprostranjenost ciljnih vrsta i stanišnih tipova područja ekološke mreže, ali i vrsta i stanišnih tipova općenito ili zbog trajnog zauzimanja staništa, promjene stanišnih uvjeta, smanjenja brojnosti i rasprostranjenosti ili nestanka ciljnih vrsta i stanišnih tipova, fragmentacije staništa i dr., stradavanja ciljnih vrsta i ostalih vrsta općenito odnosno narušavanja povoljnog stanja ciljeva očuvanja i cjelovitosti pojedinog područja ekološke mreže.

(2) Sve aktivnosti potrebno je obavljati na način da se održi odnosno postigne dobro stanje morskog okoliša.

(3) Sve aktivnosti moraju dati doprinos održivom razvoju, na način da odvijanje aktivnosti ne uzrokuje dodatne značajne pritiske na bioraznolikost, uvažavajući rasprostranjenost vrsta i stanišnih tipova kao i područja od značaja za njihov opstanak.

Članak 35.

(1) Glavnom ocjenom propisane su mjere ublažavanja kako bi se izbjegli mogući značajno negativni pojedinačni i kumulativni utjecaji na ekološku mrežu, te se njihovom implementacijom u Plan značajno negativni utjecaji na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže mogu isključiti.

(2) Mjere ublažavanja prenesene su u ove Odredbe za svaku pojedinačnu aktivnost.

(3) Strateškom studijom propisane su mjere zaštite bioraznolikosti koje su kao i mjere ublažavanja prenesene u ove Odredbe za svaku pojedinačnu aktivnost.

Članak 36.

(1) Planom se propisuje obveza poštovanja mjera očuvanja za područja ekološke mreže koje će se donijeti u razdoblju nakon usvajanja Plana.

(2) Potrebno je pratiti klimatske indikatore, i to: temperaturu mora, zakiseljavanje, pomake staništa, u osjetljivim područjima kako bi se pravovremeno mogli prilagoditi ciljevi očuvanja.

PODVODNA KULTURNA BAŠTINA

Članak 37.

(1) U slučaju pronalaska podvodnih kulturnih dobara, kao i u slučaju obavljanja podvodnih arheoloških istraživanja, postupa se sukladno zakonu i propisima iz područja zaštite i očuvanja kulturnih dobara uzimajući u obzir odgovarajuće odredbe međunarodnih propisa kojima se uređuje zaštita kulturne baštine te propisa kojima se uređuju pravni odnosi u morskim i podmorskim prostorima Republike Hrvatske.

(2) Arheološka istraživanja potrebno je provoditi na način da što manje utječu na predmete koji se istražuju, osim ako im prijeti propadanje od strane prirodnih sila.

(3) U područjima podvodne kulturne baštine mjerama zaštite nadležnog tijela potrebno je propisati ograničenja za druge postojeće i planirane aktivnosti.

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA

Članak 38.

(1) Znanstvena istraživanja mogu se obavljati u cijelom području IGP-a u skladu s posebnim propisima te ovim Odredbama.

(2) Istraživačke aktivnosti ne smiju ometati odvijanje pomorskog prometa, kao ni aktivnosti eksploatacije ugljikovodika i akvakulture.

(3) Istraživanje podmorja, morskog dna i njegova podzemlja, mora se provoditi uz oprez u koridorima kabela i cjevovoda i u područjima odlaganja neeksplodiranih minsko-eksplozivnih sredstava.

(4) Za vrijeme trajanja znanstvenih istraživanja uvode se kratkotrajna ograničenja za obavljanje drugih aktivnosti.

(5) U područjima u kojima se obavljaju druge aktivnosti, iz kojih proizlaze ograničenja ili zabrane, po potrebi se određuju dodatni uvjeti za obavljanje znanstvenih istraživanja, a sve u cilju:

– osiguranja sigurnosti i učinkovitosti pomorskog prometa

– izbjegavanja šteta na naftno-rudarskim objektima i postrojenjima za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika

– izbjegavanja ometanja vojnih vježbi i manevara

– vrednovanja i zaštite kulturnih dobara s nadležnim tijelima za zaštitu kulturnih dobara.