UVOD
Kako je glazba vrlo značajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u
općem odgoju i obrazovanju. Nastavu glazbene kulture prožimaju dva temeljna
načela: jedno je psihološko, a drugo kulturno-estetsko. Psihološko načelo uzima
u obzir činjenicu da učenici u pravilu vole glazbu i da se njome žele i aktivno
baviti (pjevati, svirati). Koliko je to moguće, toj želji učenika treba izlaziti
ususret, jer njihova dob, pa zatim i škola, nisu samo vrijeme i mjesto pripreme
za život, nego su i život sam. S druge strane, kulturno-estetsko načelo polazi
od toga da nastava glazbe mora učenika i pripremati za život, tj. osposobljavati
ga da već za vrijeme, ali i nakon škole, bude kompetentan korisnik glazbene
kulture. U današnjoj poplavi svakovrsne glazbe to je izvanredno važno.
Glazba je u nižim razredima osnovne škole idealno područje za snažno poticanje
pozitivnih emocija, osjećaja pripadnosti, zajedništva i snošljivosti. Ona može
dati snažan doprinos rastućoj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja
među školskom djecom. Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka slušaju
odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju imitirajući učitelja, plešu, kreću
se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.). Nepotrebno je uvođenje notnoga
pisma i drugih glazbenoteorijskih sadržaja. Isto tako, učenicima su nepotrebni
udžbenici i radne bilježnice. Sav tekstovni nastavni materijal može stajati u
školi i nije potrebno da ga djeca nose kući.
Predmetna nastava glazbene kulture može započeti u 4. razredu.
Nastava glazbene kulture nužno u središte pozornosti stavlja učenikovu glazbenu
aktivnost. U činu pjevanja, sviranja (bilo koje dobre i primjerene pjesme) i
slušanja (bilo koje dobre i primjerene skladbe), na samome mjestu, doživljava se
i uči glazba, obogaćuje se učenikov osjećajni svijet i izoštruje njegov
umjetnički senzibilitet. Učinak toga procesa nije moguće izravno količinski
odrediti. Ta se činjenica izravno odražava i na ocjenjivanje utoliko što učitelj
mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme), uzeti u obzir i skrivene učinke
(nastave) glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao
što mora voditi računa o pojedinačnim glazbenim sposobnostima učenika. Stoga se
nastavna područja izvođenja glazbe, pjevanje i sviranje, u pravilu ne ocjenjuju.
Mogu se ocjenjivati razine obrazovnih postignuća kod nastavnih tema upoznavanja
glazbe te uočavanja glazbenih sastavnica (glazbala, pjevački glasovi, glazbeni
oblici i vrste, glazbeno-stilska razdoblja i sl.).
Program je nastave glazbene kulture otvoren, što znači da daje slobodu učitelju
da, uz obvezatne sadržaje, sam uobličuje dobar dio nastave uzimajući u obzir i
želje i mogućnosti učenika. Obvezni dio nastavnoga sadržaja mora biti slušanje i
upoznavanje svih pojavnih oblika glazbe: od tzv. umjetničke glazbe, preko
narodne (domaće i strane), do jazza i popularnih žanrova svih vrsta. Učitelj je
slobodan u izboru načina aktivnoga muziciranja – po načelu realne ostvarivosti i
mogućnostima glazbeno relevantnoga dosega.
I popise pjesama u nastavnom području pjevanje treba shvaćati kao preporuku. Uz
slobodu njihova izbora s predloženoga popisa i/ili izvan njega, učitelja
obvezuje samo naznačena količina pjesama.
Učitelj je slobodan u konkretnom odabiru primjera za određenu nastavnu jedinicu
i u područjima, cjelinama i temama u kojima se nastavni rad temelji na slušanju
glazbe, a to su folklorna glazba, glazbala, pjevački glasovi, oblikovanje
glazbenoga djela, glazbene vrste i glazbeno-stilska razdoblja.
Otvorenost programa ogleda se i u obradbi područja glazbenoga opismenjivanja.
Ono je svedeno na najmanju moguću mjeru, na razinu (pre)poznavanja grafičkih
znakova. Glazbeno će se pismo upoznavati samo »kao fenomen« osobito u vezi sa
sviranjem. Operativnu razinu glazbene pismenosti u osnovnoj školi nije moguće
postići, pa se na tome ne smije inzistirati. Učitelj će sam odlučiti koliko će
vremena posvetiti tomu području. Kako je svaki učinak u razredu relativan,
uspjeh učenika u tom području ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u
predmetu.
Nastavne cjeline Folklorna glazba postavljene su posebno, izvan tablica po
razredima. U odgovarajućim razredima naznačeno je samo koliko takvih cjelina
treba obraditi. Učitelju je prepušten izbor redoslijeda obradbe kako bi se moglo
poštovati načelo zavičajnosti.
Osim redovne nastave, glazbena nastava u osnovnoj školi uključuje izbornu
nastavu, izvannastavne aktivnosti (zbor, instrumentalne i vokalne skupine,
folklor, ples, glazbenu slušaonicu, raznovrsne glazbene projekte) te nastavu
izvan učionice, u prvom redu posjete glazbenim priredbama (Hrvatska glazbena
mladež i dr.) Posebnu pozornost zaslužuju ansambli: zbor i mogući orkestri. Oni
su, a ne nastava u razredu, prava mjesta aktivnoga muziciranja.
Nužno je da se nastava glazbe održava svakoga tjedna. Blok--satovi ne odgovaraju
prirodi predmeta.
Specijalizirana učionica je conditio sine qua non uspjele nastave glazbe.
CILJ
Cilj nastave glazbe u općeobrazovnoj školi uvođenje je učenika u glazbenu kulturu, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenoga jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kritičko i estetsko) procjenjivanje glazbe.
ZADAĆE
Učenike treba:
– upoznati (metodički vođenim slušanjem) s različitim glazbenim djelima,
– upoznati s osnovnim elementima glazbenoga jezika,
– poticati na samostalnu glazbenu aktivnost (pjevanje, sviranje).
– Zadaća pjevanja pjesama u prvom je redu pjevanje kao takvo a ne (samo) učenje
pjesme.
– Zadaća sviranja jest sviranje kao takvo a ne (samo) učenje konkretnoga
glazbenog komada.
– Zadaća slušanja jest razvoj glazbenog ukusa ali i upoznavanje konkretnih
glazbenih djela i odlomaka.
– Zadaća glazbenoga opismenjivanja je stjecanje samo osnovnih obavijesti o
notnom pismu.
– Zadaća obradbe glazbenih vrsta i oblika u prvom je redu aktivno slušanje
glazbe. Sami su oblici i vrste pritom u drugome planu i verbalno znanje o njima
u načelu ne ide dalje od onoga što se može sluhom otkriti na glazbenom primjeru.
NAPOMENA
Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozračju lišenom svake napetosti. Ako
je to ikako moguće, treba napustiti uobičajeni raspored sjedenja u dvoredovima
kako bi se učionica doživjela kao slobodan prostor u kojem učenici mogu ne samo
sjediti, nego i hodati i kretati se više ili manje stilizirano (plesati,
koračati). Temeljna metoda rada mora biti razgovor učitelja s učenicima – pa i
razgovor između samih učenika. Sve što je važno znati, uči se tu, na samome
mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vježbanjem (pjevanje, eventualno sviranje),
koncentriranim slušanjem glazbe. Nastava glazbe mora biti lagana, ugodna
aktivnost koja ničim ne opterećuje učenike. Kod njih treba stvarati dojam kako
je dovoljno da budu opušteni da se prepuste djelovanju glazbe i da o tome
slobodno razgovaraju s učiteljem kao partnerom.
Pjesme se uče po sluhu. Neke pjesme mogu se iskoristiti za (retrogradno)
uvježbavanje intonacije dura i mola – pjevanjem solmizacijom – sve shvaćati kao
neobveznu igru. Naučene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi povezivanja
notne slike s kretanjem melodije. Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom
odabiru učitelja ako odgovaraju dobi, glazbenim mogućnostima djece i svrsi
predmeta.
Treba postići lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor i razumijevanje, teksta,
te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju.
Skladbe se slušaju postupkom aktivnoga slušanja u kojem učenici prate oblikovne
elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene
značajke.
Intonacijske i ritamske pojave osvješćuju se na naučenim pjesmama po sluhu – bez
ulaženja u teoriju i bez uvježbavanja.
Zbog posebnosti ove teme, svaki je rezultat u razredu relativan. Stoga uspjeh
učenika u toj temi ne može utjecati na njegov konačan uspjeh u predmetu.
Glazbala se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako
bi se osvijetlile sve značajke zvuka pojedinoga glazbala, potrebno je za svakoga
od njih imati više glazbenih primjera:
Primjeri su ilustracijski i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u
cjelini preporučuje ako to raspoloživo vrijeme dopušta. Tada je to aktivno
slušanje s aktivnim praćenjem glazbenih sastavnica: melodije, ritma, tempa.
Cjelinu Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples, sviranje
učitelj organizira i ostvaruje potpuno slobodno, vodeći računa samo o njenoj
glazbenoj relevantnosti. U ovim aktivnostima važniji je proces od ishoda. Samim
sudjelovanjem u glazbenoj djelatnosti kod učenika se izoštravaju pojedine
glazbene sposobnosti (intonacijska, ritamska) i razvija senzibilnost za glazbu.
Aktivnosti toga tipa imaju i rekreativan učinak na učenike.
Glazbeni se oblici upoznaju na temelju slušanja i aktivnoga praćenja predloženih
glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke. Temeljna metoda: razgovor
(nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski. Izabrani primjeri slušaju se
višekratno i u cjelini. Glazbeni se oblici prepoznaju na glazbenim primjerima.
Ne uče se definicije.
Glazbene vrste upoznaju se tako da se za svaku vrstu upoznaju po dva do tri
stavka (broja) – već prema raspoloživom vremenu. Verbalne obavijesti svode se na
određenje vrste, na glavne značajke, glavne skladatelje (informativno). Temeljna
metoda: razgovor (nakon slušanja). Primjeri nisu ilustracijski nego se slušaju
višekratno i u cjelini. Ne uče se verbalne definicije.
Napomena za teme iz folklorne glazbe
Svi se pojmovi izvode iz slušanja glazbenih primjera po sljedećem načelu:
najprije se sluša glazbeni primjer a zatim se – razgovorom – iz glazbe izvode
zaključci. Gdje god i kad god je to moguće, treba se poslužiti i video
komponentom, te uvesti i ostale folklorne elemente: običaje, nošnje. Samo se po
sebi razumije da će se pjevati pjesme s obrađivanih folklornih područja.
Učenici moraju znati prepoznati glazbu prema folklornoj pripadnosti, na
glazbenom primjeru opisati značajke, te prepoznati glazbala po zvuku i opisati
ih prema slici. Znanje učenika provjeravati isključivo uz upotrebu glazbenih
primjera!
RAZREDNA NASTAVA
Program nastave glazbene kulture, u prva tri razreda osnovne škole, temelji se
na glazbenim područjima pjevanja, sviranja, slušanja glazbe i glazbene
kreativnosti.
Nastavno područje pjevanja razvija osjećaj točne intonacije i ritma, glazbeno
pamćenje i samopouzdanje. Pjevanje podrazumijeva kontinuirano izvođenje pjesama
bez obvezatnoga zapamćivanja teksta.
Nastavno područje sviranja razvija osjećaj ritma, metra, precizne koordinacije i
suradnje.
Nastavno područje slušanja glazbe razvija sposobnost slušne koncentracije,
specifikacije sluha (mogućnost prepoznavanja zvukova i boja različitih glasova i
glazbala), analize odslušanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije
vrjednovanja glazbe.
Nastavno područje glazbene kreativnosti izoštrava pojedine glazbene sposobnosti
(intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, potiče maštovitost
glazbenoga izraza i samopouzdanje pri iznošenju novih ideja.
Sve ključne pojmove potrebno je rabiti na razini prepoznavanja, a ne njihovoga
definiranja i teorijskoga obrazlaganja.
Praćenje i vrjednovanje nužno je prilagoditi individualnom razvoju glazbenih
sposobnosti, nakon utvrđenoga inicijalnog stanja na početku te završnoga, na
kraju školske godine.
Učenici tijekom prva tri razreda trebaju:
– uočiti i slušno razlikovati visinu tona (viši i niži ton) i trajanje tona
(duži i kraći ton)
– slušno razlikovati i odrediti dinamiku skladbe (tiho, glasno) i odrediti tempo
skladbe (polagano, umjereno, brzo)
– razvijati intonativne i ritamske sposobnosti
– razvijati glazbeno pamćenje
– prepoznati i slušno razlikovati vokalnu, instrumentalnu i
vokalnoinstrumentalnu glazbu
– prepoznati i slušno razlikovati izvodilački sastav skladbe (zvuk pojedinačnih
glazbala na razini prepoznavanja)
– razvijati glazbeni izričaj
– razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu kreativnosti
– obogaćivati emocionalni svijet i izoštravati umjetnički senzibilitet
– razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem vrijednosnih kriterija za kritičko i
estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe.
1. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Ljiljana Goran: Semafor; Vera Gerčik: Kišica; Hristo Nedjalkov: Jesen; Janez
Bitenc: Mlinar Mišo; Vladimir Tomerlin: Združena slova; Zlatko Špoljar:
Veseljak; Dragutin Basrak: Padaj, padaj snježiću; Janez Bitenc: Tika-taka;
Primož Ramovš: Dijete pjeva; Stjepan Mikac: Prvoškolci; Makso Pirnik: Zvončić u
proljeće; Milan Majer: Ale, bale, biri; Josip Kaplan: Čestitka majčici; Josip
Kaplan: Zeko pleše.
Narodne:
Iš, iš, iš, ja sam mali miš; En ten tini; Teče, teče, bistra voda; Moj dom;
Dječja poskočica; Sveti Niko svijetom šeta; Spavaj mali Božiću; Djeca i maca;
Kad si sretan; Mi smo djeca vesela; Pliva riba; Kako se što radi.
Ključni pojmovi: brojalica, glazbena igra, dječja pjesma (umjetnička, narodna),
solopjevač.
Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih
pjesama, percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, visinu
tona (viši i niži ton), pratiti smjer kretanja melodije (uzlazno, silazno).
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja poštujući načelo
zavičajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Obraditi
najmanje 15 pjesama.
2. Sviranje
– sviranje ritma – ritamska pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
– sviranje doba – sviranje doba kao pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
Ključni pojmovi: brojalica, ritam, dobe, nazivi ritamskih udaraljki kojima
sviramo
Obrazovna postignuća: izvoditi ritam i dobe jednostavnih pjesama i brojalica
3. Slušanje glazbe
Skladbe:
Antun Mihanović – Josip Runjanin: Lijepa naša domovino; Ludwig van Beethoven:
Ptičja tuga; Jean-Baptiste Lully: Dok mjesec sja (dječji zbor); Robert Schumann:
Divlji jahač (iz Albuma za mlade, op. 68.); Robert Schumann: Radostan seljak (iz
Albuma za mlade, op. 68.); Dmitrij Šostakovič: Koračnica; Miroslav Miletić:
Bubnjar; Modest Petrovič Musorgski: Ples pilića (iz ciklusa Slike s izložbe);
Camille Saint-Saëns: Pijetao i kokoši (iz ciklusa Karneval životinja); Ludwig
van Beethoven: Za Elizu (samo tema); Wolfgang Amadeus Mozart: Sonata za klavir u
A-duru, KV 331, 3. stavak (Alla turca); Sergej Prokofjev: 1. simfonija u D-duru
(»Klasična«), op. 25: 3 stavak Gavota; Pero Gotovac: En, ten, tini; Georg
Philipp Telemann: Allegro (Koncert za trubu i orkestar); Boris Krnic: Medo
pleše; Bela Bartok: Igra.
Narodna: Narodi nam se.
Ključni pojmovi: skladba, pjevanje (pjevač, zbor), sviranje (pojedina glazbala,
orkestar), himna.
Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe
(percipirati izvodilački sastav, tempo, dinamiku, ugođaj).
NAPOMENA
Upoznati najmanje 5 – 10 novih skladbi na razini prepoznavanja, prema
pojednačnim sposobnostima učenika. Po izboru učitelja, a prema raspoloživu
vremenu, slušati i upoznati još pokoju skladbu.
4. Elementi glazbene kreativnosti
Improvizacija ritma
– izmišljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih neutralnim slogom, govorom,
spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama
– slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima učenici
raspolažu
– slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom
Improvizacija melodije
– slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija pokretom
– male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret
Tonsko slikanje
– obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru
učenika
– oponašanje zvukova neposrednog okoliša spontanom ili dogovorenom
improvizacijom
Ključni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk
Obrazovna postignuća: izmišljati male ritamske/melodijske cjeline, realizirati
ih glasom, udaraljkama i pokretom, obilježavati pojedine riječi i fraze zvukom
nekih glazbala prema izboru učenika.
2. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
V. Stojanov: Jesenska pjesma; Zlatko Špoljar: Proljetna pjesma; Mario Bogliuni:
Snjegović; Lazarova-Ruml – Jerabkova: Ruke; Zlatko Grgošević: Cin, cin, cin;
Zlatko Grgoševi: Sveti Juraj; Vladimir Tomerlin: Izgubljeno pile; Vladimir
Tomerlin: Brzojav; Jakov Gotovac: Dom; Josip Kaplan: Pred majčinom slikom;
Marija Matanović: Molba gljive muhare; Stjepan Mikac: Sve bih dao kad bih znao;
Giovanni Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti; Josip Lulić: Moj djed;
U kolu je sestrica; Maria Cukierówna: Tramvaj – auto – vlak; Emil Cossetto: Doš’o,
doš’o, Juro je.
Narodne:
Pljesnimo svi zajedno; Pliva riba; Blistaj, blistaj, zvijezdo mala; Na kamen
sjela Ljubica; Pjevala je ptica kos; Proljetna pjesma; Ja posijah lan; Jedna
vrana gakala; Radujte se narodi; Miš mi je polje popasel; Muzikaš; Mali ples.
Ključni pojmovi: ton.
Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih
pjesama, percipirati i izvoditi pjesme glasno i tiho, polagano i brzo, slušno
razlikovati pjesme različitog tempa i dinamike, percipirati visine i trajanja
tonova.
NAPOMENA
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja poštujući načelo
zavičajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Obraditi
najmanje 15 pjesama.
2. Sviranje
– sviranje ritma – ritamska pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
– sviranje doba – sviranje doba kao pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
Ključni pojmovi: nazivi ritamskih udaraljki kojima sviramo
Obrazovna postignuća: svirati i razlikovati ritam i dobe obrađenih brojalica i
pjesama
3. Slušanje glazbe
Skladbe:
Antun Mihanović – Josip Runjanin: Lijepa naša domovino; Robert Schumann:
Vojnička koračnica (Album za mlade, op. 68); Franz Schubert: Uspavanka (dječji
zbor+klavir); Ivo Lhotka Kalinski: Stari dubrovački plesovi; Josip Magdić: Mali
zoo (Leptir, Muha, Pauk); Antonio Vivaldi: Zima; Camille Saint-Saëns: Klokani,
Akvarij, Fosili (iz ciklusa Karneval životinja); Nikolaj Rimski-Korsakov:
Bumbarov let (Priča o caru Saltanu); Leopold Mozart: Dječja simfonija (svi
stavci, ali pojedinačno); Wolfgang Amadeus Mozart: Menuet (3. stavak, Mala noćna
muzika KV 525); Aram Hačaturijan: Ples sa sabljama (iz baleta Gajane); Giovanni
Battista Pergolesi: Gdje je onaj cvijetak žuti (dječji zbor); xxxx: Radujte se
narodi; xxxx: Svim na zemlji mir, veselje; Robert Schumann: Proljeće; Johann
Strauss: Jelačić koračnica; Branimir Sakač: Instrument čarobnjak.
Ključni pojmovi: pojedina glazbala, solist, dirigent, skladatelj.
Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački
sastav, tempo, dinamika, ugođaj).
NAPOMENE
Upoznati najmanje 5 – 10 novih skladbi na razini prepoznavanja, prema
individualnim sposobnostima učenika, te po izboru učitelja. Prema raspoloživom
vremenu slušati i upoznati još pokoju skladbu.
4. Elementi glazbene kreativnosti
Improvizacija ritma
– izmišljanje malih ritamskih/meloritamskih cjelina ostvarenih neutralnim
slogom, govorom, spontano izgovorenim skupinama glasova, udaraljkama
– slobodna zvukovna improvizacija rukama nogama, instrumentima kojima učenici
raspolažu
– slobodni improvizirani dijalozi instrumentima i glasom
Improvizacija melodije
– slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija meloritamskih cjelina
– slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predlošku
Improvizacija pokretom
– male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret
Tonsko slikanje
– obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru
učenika
– oponašanje zvukova neposrednog okoliša spontanom ili dogovorenom
improvizacijom
Ključni pojmovi: ritamske, melodijske i meloritamske cjeline.
Obrazovna postignuća: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske
cjeline glasom, udaraljkama i pokretom; oponašati zvukove slobodnom
improvizacijom.
3. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Antun Mihanović – Josip Runjanin: Lijepa naša domovino; Arsen Dedić: Sretna Nova
godina; Branko Starc: Zvončići-ći; Nikša Njirić: Godišnja doba; Rajko Ećimović:
Saonice male Sanje; Lovro Županović: Zapjevajmo složno svi; Branimir Mihaljević:
Zeko i potočić; Marija Matanović: Proljeće u srcu; M. Brajša Rašan: Moja majka;
Ljudevit Gaj: Oj, Hrvatska, oj; Andrë-Ernest-Modeste Grëtry: Magarac i kukavica;
xxxx: Bumbari i pčele; Vatroslav Kolander: Jesenska.
Narodne:
Nesla dekla v melin; Pjesma u kolu; Kriči, kriči, tiček; Pleši, pleši poskoči;
Prijateljstvo pravo; Mali ples; U to vrijeme godišta; U kolu; Sunce sije, kiša
će; Cin can cvrgudan; Jednu sem ružu mel; Ftiček veli; Proljetno kolo; Sadila
sam bosiljak; Kiša pada; Raca plava po Dravi; Ode zima.
Ključni pojmovi: domoljubna pjesma.
Obrazovna postignuća: izražajno pjevati i jasno izgovarati tekst obrađenih
pjesama, percipirati, izvoditi i slušno razlikovati pjesme u različitom tempu i
dinamici, percipirati visine i trajanja tonova.
NAPOMENE
Mogu se pjevati i druge pjesme po slobodnom odabiru učitelja poštujući načelo
zavičajnosti, ako odgovaraju dobi i glazbenim mogućnostima djece. Obraditi
najmanje 15 pjesama.
2. Sviranje
– sviranje ritma – ritamska pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
– sviranje doba – sviranje doba kao pratnja obrađenim brojalicama i pjesmama
Ključni pojmovi: ritam, dobe
Obrazovna postignuća: izvoditi ritam i dobe naučenih pjesama, razlikovati ritam
i dobe.
3. Slušanje glazbe
Skladbe:
Antun Mihanović – Josip Runjanin: Lijepa naša domovino; Wolfgang Amadeus Mozart.
Čežnja za proljećem (dj. zbor); Wolfgang Amadeus Mozart: Das klinget so herrlich
das klinget so schön – zbor sa zvončićima (iz opere Čarobna frula: Finale 1.
čina); Andrë-Ernest-Modeste Grëtry: Magarac i kukavica (dječji zbor); Emil
Cossetto: Moja diridika (zbor i tamb. ork); Fortunat Pintarić: Dudaš; Rudolf
Matz: Stara ura igra polku; Rudolf Matz: Elegija i humoreska; Antonin Dvořák:
Humoreska; Camille Saint-Saëns: Labud (iz ciklusa Karneval životinja); Camille
Saint-Saëns: Pijanisti (iz ciklusa Karneval životinja); Camille Saint-Saëns:
Slon (iz ciklusa Karneval životinja); Camille Saint-Saëns: Završna koračnica (iz
ciklusa Karneval životinja); Ivo Lhotka Kalinski: Gudba za kolo horvatsko;
Sergej Prokofjev: Peća i vuk; Luigi Boccherini: Menuet; Petar Iljič Čajkovski:
Ples šećerne vile.
Ključni pojmovi: oblik skladbe (dvodjelna i trodjelna pjesma, solopjesma
strofnog oblika).
Obrazovna postignuća: slušno percipirati glazbeno izražajne sastavnice skladbe (izvodilački
sastav, tempo, dinamika, ugođaj i glazbeni oblik).
NAPOMENE
Upoznati najmanje 5 – 10 novih skladbi na razini prepoznavanja, prema
pojedinačnim sposobnostima učenika, te po izboru učitelja. Prema raspoloživom
vremenu, slušanje i upoznavanje još pokoje skladbe.
4. Elementi glazbene kreativnosti
Improvizacija ritma
– izmišljanje malih ritamskih cjelina ostvarenih govorom, spontano izgovorenim
skupinama glasova, udaraljkama
– slobodna zvukovna improvizacija rukama, nogama, glazbalima kojima učenici
raspolažu
– slobodni improvizirani dijalozi glazbalima i glasom
Improvizacija melodije
– slobodni improvizirani dijalozi glasom
Improvizacija meloritamskih cjelina
– slobodni improvizirani dijalozi glasom ili igre po dogovorenom predlošku
Improvizacija pokretom
– male, dogovorom sastavljene glazbene igre uz pokret
Tonsko slikanje
– obilježavanje pojedinih riječi ili fraza zvukom nekih glazbala prema izboru
učenika
– oponašanje zvukova neposrednog okoliša spontanom ili dogovorenom
improvizacijom
Ključni pojmovi: kreativnost, pokret, zvuk.
Obrazovna postignuća: improvizirati i izvoditi male ritamske/melodijske/meloritamske
cjeline glasom, udaraljkama i pokretom, obilježavati pojedine riječi i fraze
zvukom nekih glazbala prema izboru učenika, oponašati zvukove slobodnom
improvizacijom.
PREDMETNA NASTAVA
4. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
W. A. Mozart: Čežnja za proljećem; F. Schubert: Snivaj, spavaj; S. Mikac: Sve
bih dao kad bih znao; Z. Grgošević: Sunčece zahaja; Gle ide jež; R. Rogers: DO,
RE, MI; M. I. Stamać: Maestral; A. Dedić: Himna zadrugara; J. Kaplan: Čestitka
majčici; J. Kaplan: Mjesečev pjesnik; J. Gotovac: Dom; N. Njirić: Vjetar.
Ćuk sedi; Evo san ti doša; Vrbniče nad morem; Dva i dva su četiri; Po kopinom;
Lepi moji strnokosi; Pjevaj mi pjevaj sokole; Tri su ptice; Ja posijah lan;
Veselo mi plovimo; Oj Jelo, Jelice; Teče, teče bistra voda; Ćiro; Farandine moj;
Savila se bijela loza; Oj Jelena, Jelena; U livadi pod jasenom; Staro sito i
korito; Lepa Mara kolo vodi; Sadila sam rogozek; Jelica kolce vodila; Majka Mari
kose plela.
Ključni pojmovi: pjesme kao takve.
Obrazovna postignuća: poznavanje 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan
izgovor i razumijevanje teksta; u pjesmama razlikovati melodiju, metar, ritam,
tempo, dinamiku.
2. Slušanje i upoznavanje glazbe
Skladbe:
P. I. Čajkovski: Zima (dječji zbor); F. Chopin: Valcer u Ges-duru, op. 70, br.
1; J. Haydn: Koncert za trubu u Es-duru, 1. stavak; M. P. Musorgski: Slike s
izložbe (Promenada, Ples pilića Tuilleries); F. Schubert: Impromptu, As-dur, op.
142, br. 2; F. Mendelssohn: Svadbena koračnica op. 61/9 iz glazbe za
Shakespeareovu komediju San Ivanjske noći; W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV
525: Menuet (3. stavak); R. Schumann: Divlji jahač iz Albuma za mlade, op. 68.;
A. Vivaldi: 4 godišnja doba, Koncert br. 4 u f-molu (Zima) – 2. stavak Largo; G.
Verdi: Zbor Cigana iz opere Trubadur; B. Bjelinski: Kapljice (dječji zbor); B.
Papandopulo: Osam studija za klavir – br. 1: Sinfonietta za gudače, 3. stavak
Perpetuum mobile; B. Kunc: Mlado lišće: Draga priča: Tri prizora iz crtanog
filma; I. L. Kalinski: Dalmatinski plesovi.
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje 5–10 novih skladbi; prepoznavanje skladbi
(prema individualnim sposobnostima učenika); znati ime skladatelja i skladbe;
prepoznati glazbala. Glazbeni se pojmovi izvode iz prirode glazbenoga djela
(nazivi izvođačkih sastava, nazivi pojedinih glazbala, oznake za tempo, dinamiku
i slično) – na razini prepoznavanja.
3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
Slika C-durske ljestvice, abeceda, solmizacija. Dvodobna, trodobna i
četverodobna mjera; jednostavne ritamske pojave (figure).
Ritamske i metarske oznake iz naučenih pjesama; temeljne oznake tempa.
Pjevanje C-durske ljestvice po sluhu uz gledanje nota; abecedom i solmizacijom,
bez ikakva »teoretiziranja«; pjevanje pjesama po sluhu uz gledanje u note radi
uočavanja podudarnosti kretanja melodije s njenim grafičkim prikazom. Iz
pjevanja pjesama osvijestiti mjeru, ritam, solmizaciju, abecedu.
Upoznavanje pojava bez uvježbavanja.
Ključni pojmovi: ljestvica, solmizacija, abeceda, doba, crtovlje, ključ.
Obrazovna postignuća: pjevanje ljestvice solmizacijom i abecedom; trajanja nota
= razina prepoznavanja; elementarno (verbalno) poznavanje (slike) notnoga pisma
na razini prepoznavanja; izvođenje jednostavnijih ritamskih obrazaca, kucanjem,
izgovaranjem neutralnim slogom.
4. Glazbene igre
Slobodno kreiranje glazbenih igara po izboru učitelja: slobodno ritmiziranje
oponašanjem učitelja, slobodno i stilizirano kretanje na slušanu glazbu,
sviranje (bez velikih pretenzija) na jednostavnijim glazbalima i sl.
Ključni pojmovi: 0.
Obrazovna postignuća: važna je aktivnost; kompetencije su relativne i
individualno različite.
IZBORNE TEME
Zbog maloga broja sati, ali i zbog specifičnosti predmeta, u nastavi glazbe ne
pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogućnost izbornih
sadržaja u područjima pjevanja, slušanja glazbe, te u području glazbenih igara.
NASTAVNO PODRUČJE
SLUŠANJE I UPOZNAVANJE GLAZBE
TEME
Folklorna glazba*
1. Folklorna glazba Slavonije i Baranje
Primjeri za izbor: Šokačko kolo; Svatovac; Tri jetrve žito žele; Slavonsko kolo;
Kabanica od seksera; Svatovski drmeš; Samica; Diva Marica žito dožela; Kolo iz
Duboševice.
Ključni pojmovi: folklorna glazba, gajde, tambura samica, pjevanje uz tambure,
pjevanje a cappella, pjevanje uz ples, slavonsko kolo, šokačko kolo, bećarac,
radne pjesme.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
Slavonije i Baranje; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
2. Folklorna glazba Podravine i Posavine
Primjeri za izbor:
Pač poljka; Sejali smo bažuljka; Stara polka; Zbira junak deklice; Drmeš;
Kozatuš; Tri djevojke ječam žele; Ples z ropčecom; Oj Ivane Ivaniću; Lepi Juro
kres nalaže; Turopoljski drmeš; I ovo se klajna zeleni Juraj kirales; Glasnice;
Drmeš; Volim žeti i kopati; Ja posijah repu.
Ključni pojmovi: citura (citra) tamburaški sastav, cimbal, dvojnice gudački
sastavi; grupno (najčešće žensko) pjevanje.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
Podravine i Posavine; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
3. Folklorna glazba Hrvatskoga zagorja i Međimurja
Primjeri za izbor:
Cveti mi fijolica; Tica vuga lepo speva; Međimurski lepi dečki; Baruši; Barica;
Polka; Čardaš; Dobar večer dobri ljudi; Šroteš; Zagorski ples; Polegla trava
detela; Jankič dojahal; Igrajte nam mužikaši; Grad se beli preko Balatina.
Ključni pojmovi: violina, cimbal, u novije doba i harmonika, solo ženski glas,
ženske pjevačke skupine, muške pjevačke skupine, vrste pjesama: rugalice,
ljubavne, radne, plesne.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
Hrvatskoga zagorja i Međimurja; barem neki od pojmova na razini izravnog
prepoznavanja na glazbenom primjeru.
4. Folklorna glazba Banovine i Like
Primjeri za izbor:
Glasnice, Volim žeti i kopati; Titrala se lepa Mara; Svadbene pjesme; Pastirska;
Oj meni vele udaj se mala; Ličk; Oj, odi brate da ga zapivamo; Sva su sela
prominila boju; Nema pisme nit ima pivanja; Oj stani mala na opanke moje; Viknu
vila s Prologa planine.
Ključni pojmovi: ženske skupine a cappella, muškarci (solo), žene (solo), radne
pjesme, dijaloške pjesme, pripovjedne pjesme, pjevanje u kolu, svadbene pjesme,
dvojnice (diple), ojkanje, rozganje, netemperirano pjevanje.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
Banovine i Like; barem neki od pojmova na razini izravnog prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
5. Folklorna glazba dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale
Primjeri za izbor:
Rođene smo u Betini selu; U Betini ponajbolje jesu; Na dobro vam novi dan
svanija; Mljetska poskočica; Linđo; Svet Ivane o’ moga Trogira; Cvit mi je u
gori; Da si od srebra, da si od zlata; Splitski plesovi; Jematvanski zvuci.
Ključni pojmovi: a cappella pjevanje muških i ženskih skupina, jednostavna
melodika malog opsega, netemperirano pjevanje, klapsko pjevanje, lijerica,
mandoline, poskočica, linđo.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
dalmatinskih otoka, Dubrovnika i dalmatinske obale; barem neki od pojmova na
razini izravnoga prepoznavanja na glazbenom primjeru.
6. Folklorna glazba Istre i Kvarnera
Primjeri za izbor:
Potancu; Meni te je majka obećala; Pojila je nevjestica; Labinski tanac; Oj
ribare ribariću; Divojka je i od sebe lipa; Balun; Vid’ja san je na štacjunu;
Potpuhnul je tihi vitar; N. Devčić: Istarska suita (Poskočica).
Ključni pojmovi: sopele, mih, šurla, ples, šaljive pjesme, netemperirano
pjevanje, »istarski« idiom, pjevanje solističko, u parovima, grupe; dvoglasno.
Obrazovna postignuća: poznavanje zvučnih, glazbenih značajki folklorne glazbe
Istre i Kvarnera; barem neki od pojmova na razini izravnoga prepoznavanja na
glazbenom primjeru.
5. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Slobodan izbor učitelja i učenika.
Ključni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje 15 pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan
izgovor i razumijevanje teksta. Glazbeni se pojmovi izvode iz značajki same
pjesme (tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik i dr.).
2. Slušanje i upoznavanje glazbe
Skladbe:
W. A. Mozart: Sonata u A-duru, KV 331 (1. stavak samo tema); V. Žganec: Vehni,
vehni fijolica; R. Matz: Elegija i humoreska; R. Wagner: Zbor prelja iz opere
Ukleti Holandez; J. Strauss: Pizzicato polka; N. Paganini: Capriccio u a molu,
op. 1, br. 24; H. Villa-Lobos: Preludij br. 3; C. M. v. Weber: Zbor lovaca iz
opere Strijelac vilenjak; F. Liszt: Ljubavni san; W. A. Mozart: Divertimento u
D-duru; J. S. Bach: Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
Ključni pojmovi: skladbe kao takve.
Obrazovna postignuća: prepoznavanje skladbi (prema osobnim sposobnostima
učenika); znati ime skladatelja i skladbe; prepoznati glazbala; capriccio,
elegija, humoreska, preludij, nazivi izvođačkih sastava, nazivi pojedinih
glazbala, oznake za tempo, dinamiku i slično – na razini prepoznavanja na
konkretnim glazbenim primjerima.
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Dvodijelna pjesma, rečenica, period, trodijelna pjesma, fraza, motiv.
Nabrojeni oblikovni elementi upoznaju se na temelju slušanja predloženih
glazbenih primjera. Učenici sami izvode zaključke.
Temeljna metoda: razgovor. Primjeri nisu ilustracijski. Slušaju se višekratno i
u cjelini.
Primjeri:
Oj Jelena, Jelena; Hrvatska himna; J. B. Lully: Dok mjesec sja; G. B. Pergolesi:
Gdje je onaj cvijetak žuti; W. A. Mozart: Čežnja za proljećem; F. Schubert:
Uspavanka; R. Schumann: Divlji jahač; Radostan seljak; L. van Beethoven: Ptičja
tuga; Tema Ode radosti iz 9. simf.; xxxx: Ptice se vraćaju; J. Haydn:
Kaiserquartett, 2. stavak (samo tema); P. I. Čajkovski: Slatko sanjarenje; R.
Schumann: Pjesmica; G. Bizet: Votre toast je peu vous le rendre…(Pjesma
Toreadora iz opere Carmen).
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje glazbenih primjera; dvodijelna pjesma,
rečenica, period, trodijelna pjesma – prepoznavanje na konkretnom glazbenom
primjeru. Ne uče se definicije.
2. Gudaća glazbala
Primjeri:
Violina: P. Sarasate: Ciganski napjevi, op. 20; N. Paganini: Capriccio u a-molu
op.1, br. 24.; Viola: W. A. Mozart: Koncertantna simfonija za violinu, violu i
orkestar u Es-duru KV 364; Violončelo: C. Saint Saëns: Karneval životinja: Le
cygne (labud); R. Matz: Elegija i humoreska; Kontrabas: C. Saint-Saëns: Karneval
životinja – Slon; Primjer iz jazz glazbe – po volji (npr. Jacques Loussier: The
Bach Book osobito 1. stavak Koncerta za klavir u D-duru, BWV 1054).
Za ilustraciju skupnoga zvuka gudača
B. Papandopulo: Sinfonietta za gudače, 1. stavak Intrada i/li 3. stavak
Perpetuum mobile; J. Strauss: Pizzicato polka; B. Britten: Simple Symphony – 3.
stavak: Playful Pizzicato.
Ključni pojmovi: violina, viola, violončelo, kontrabas.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinoga gudaćega
glazbala – na glazbenom primjeru i na slici. Ne uče se definicije.
Folklorna glazba (2 nastavne teme po izboru) Vidjeti: Nastavne teme iz folklorne
glazbe!
3. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
Ključni pojmovi: tonalitet, dur, mol, temeljne oznake tempa i dinamike.
Obrazovna postignuća: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma –
na razini prepoznavanja.
4. Slobodno, improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje
Učitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ovoga nastavnoga područja, vodeći
računa o njihovoj glazbenoj važnosti i kvaliteti.
Ključni pojmovi: 0 – važna je aktivnost.
Obrazovna postignuća: važna je aktivnost; muzikalno izvođenje ritamskih
aktivnosti: kretanje na glazbu, ples, sviranje; sposobnosti su relativne i
individualno različite.
IZBORNE TEME
Zbog malog broja sati, ali i zbog posebnosti predmeta, u nastavi glazbe ne
pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogućnost izbornih
sadržaja u područjima pjevanja, slušanja glazbe, te u području glazbenih igara.
6. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Slobodan izbor učitelja i učenika.
Ključni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje 15 novih pjesama; lijepo, izražajno pjevanje,
jasan izgovor, razumijevanje teksta; iz pjesme se izvode glazbene značajke
(tempo, mjera, ritam, dinamika, glazbeni oblik, i dr.).
2. Izvođenje glazbe i glazbeno pismo
Ključni pojmovi: slobodno – prema izboru učitelja.
Obrazovna postignuća: informativno poznavanje temeljnih znakova notnoga pisma –
na razini prepoznavanja.
3. Slušanje i upoznavanje glazbe
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Složena trodijelna pjesma; Tema s varijacijama; Rondo.
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala noćna muzika KV 525: Menuet (3. stavak); L. Boccherini:
Menuet iz Kvinteta u E-duru, op. 13, br. 5; P. I. Čajkovski: Ščelkunčik: Valcer
cvijeća; A. Dvořák: Slavenski ples, op. 72, br. 2; W. A. Mozart: 12 varijacija
in C na francusku pjesmu »Ah vous dirai-je maman«, KV 265; N. Paganini:
Capriccio u a-molu, op. 1, br. 24.; L. van Beethoven: Za Elizu; Sonata u c-molu,
op. 13 – 2. stavak Adagio cantabile; Ch. W. Gluck: Orfej i Euridika: arija
Orfeja Che farň senza Euridice; I. M. Jarnović: Koncert za violinu i orkestar u
A-duru, 3. stavak (Rondo).
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za
svaki od oblika – na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;
cilj je glazba, oblici su sredstvo; prepoznati oblik na glazbenom primjeru;
složena trodijelna pjesma, tema s varijacijama, rondo – prepoznavanje na
konkretnim glazbenim primjerima.
2. Pjevački glasovi
Vrste pjevačkih glasova, vrste zborova.
Glasovi se upoznaju na temelju slušanja odgovarajućih glazbenih primjera. Kako
bi se osvijetlile sve značajke pojedinoga pjevačkoga glasa, potrebno je za svaki
od njih imati više glazbenih primjera.
Primjeri:
W. A. Mozart: Čarobna frula: arija Kraljice noći Der Hölle Rache: arija Sarastra
O Isis und Osiris; G. Rossini: Seviljski brijač: arija Figara Largo al factotum;
G. Puccini: Turandot: arija Kalafa Nessun dorma; G. Verdi: Rigoletto: arija
Gilde Caro nome; Trubadur: arija Azucene Stride la vampa; Traviata: arija
Germonta Di Provenza il mar il sol; I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: Pjesma
Jelene; J. Hatze: Serenada, Majka; B. Bersa: Seh duš dan; G. Bizet: Carmen:
arija Carmen, Habanera; I. Zajc: Lastavicam; V. Lisinski: Ribar; B. Bjelinski:
Kapljice.
Nekoliko primjera pjevača popularne glazbe. U razgovoru s učenicima odrediti
vrstu glasa. Zborske skladbe po izboru. Voditi računa o kakvoći i primjerenosti!
Primjeri su ilustracijski i ne moraju se slušati u cjelini, ali se slušanje u
cjelini preporučuje ako to raspoloživo vrijeme dopušta. Tada je to aktivno
slušanje s aktivnim praćenjem teksta i/li glazbenih sastavnica: melodije, ritma,
tempa dinamike, oblika.
Ključni pojmovi: sopran, mezzosopran, alt, tenor, bariton, bas, zborovi:
mješoviti, muški, ženski, dječji.
Obrazovna postignuća: prepoznavanje pjevačkih glasova na glazbenim primjerima.
3. Glazbala
a) Glazbala s tipkama
Primjeri:
Klavir/čembalo: J. S. Bach: Das wohltemperierte Klavier, I. sv.: br. 1: Preludij
i fuga u C-duru BWV 846 (preludij); Čembalo: J. Ph. Rameau: La Poule (Kokoš);
Orgulje: J. S. Bach: Toccata i fuga u d-molu, BWV 565; G. Faure: Requiem: In
paradisum deducant; T. Albinoni/R. Giazotto: Adagio u g-molu (orgulje i gudači);
Orgulje u jazzu: Jimmy Smith (ili nešto drugo); Harmonika: A. Piazzolla: Adios
nonino (ili nešto drugo što se nađe pri ruci); Čelesta: P. I. Čajkovski:
Ščelkunčik: Ples šećerne vile; B. Bartók: Glazba za gudače, udaraljke i čelestu
– 1. stavak: nakon završetka fuge.
Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
dijelovi.
Ključni pojmovi: klavir (glasovir), čembalo, orgulje, harmonika, čelesta.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinoga glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici; ne uče se definicije.
b) Trzalačka glazbala
Primjeri:
Gitara: Nepoznati autor: Romanca (zapravo: glazba iz filma Zabranjene igre); F.
Tarénga: Sjećanje na Alhambru; J. Rodrigo: Concierto de Aranjuez, 2. stavak:
Adagio i/li, 3. stavak: Allegro gentile; Primjeri iz jazz glazbe po volji i
dostupnosti; Rock i pop glazba: od J. Hendricksa do E. Claptona, od Beatlesa do
Rolling Stonesa – bit će dobro sve gdje se dobro čuje gitara; Harfa: P. I.
Čajkovski: Valcer cvijeća iz baleta Ščelkunčik – Uvod; Mandolina: W. A. Mozart:
Don Giovanni: Deh, vieni alla finestra, canzonetta Don Giovannija iz 2. čina.
Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na
ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini.
Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj pišu na ploču.
Ključni pojmovi: harfa, gitara, mandolina, lutnja.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinoga glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici. Ne uče se definicije.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
4. Slobodno improvizirano ritmiziranje, kretanje na glazbu, ples i sviranje
Učitelj slobodno oblikuje aktivnosti iz ove teme, vodeći računa o njihovoj
glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Ključni pojmovi: 0 – važna je aktivnost.
Obrazovna postignuća: važna je aktivnost; glazbeno izvođenje ritamskih
aktivnosti: kretanja na glazbu, plesa, sviranja; kompetencije su relativne i
individualno različite.
IZBORNE TEME
Zbog maloga broja sati, ali i zbog specifičnosti predmeta, u nastavi glazbe ne
pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogućnost izbornih
sadržaja u područjima pjevanja, slušanja glazbe, te u području glazbenih igara.
7. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Slobodan izbor učitelja i učenika.
Ključni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignuća: 15–20 novih pjesama; lijepo, izražajno pjevanje, jasan
izgovor i razumijevanje teksta.
2. Slušanje i upoznavanje glazbe
TEME
1. Oblikovanje glazbenoga djela
Sonatni oblik
Primjeri:
W. A. Mozart: Mala noćna muzika K. V. 525, I. stavak Allegro; W. A. Mozart:
Simfonija u g-molu br. 40. KV 550, 1. stavak Molto allegro; L. van Beethoven: 5.
simfonija u c-molu, op. 67, 1. stavak Allegro con brio; S. Prokofjev: 1.
simfonija u D-duru (»Klasična«), op. 25, 1. stavak Allegro.
Primjeri nisu ilustracijski. Slušaju se višekratno i u cjelini. Glazbeni se
oblik konstatira na glazbenim primjerima. Ne uče se definicije.
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje konkretnih glazbenih djela: dva do tri primjera
na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije; cilj je glazba,
oblik je sredstvo; sonatni oblik (ekspozicija, provedba, repriza) – prepoznati
na primjeru.
2. Glazbala
a. Drvena puhaća glazbala
Primjeri:
Flauta: W. A. Mozart: Koncert za flautu i orkestar u G-duru KV 313 (ili D-duru
/za flautu i obou/KV 314); A. Dvořák: Simfonija u e-molu, br. 9 (Iz Novoga
svijeta) 1. stavak 3. tema; B. Smetana: Vltava, početak; J. S. Bach: Badinerie,
7. stavak iz 2. suite u h-molu; C. Debussy: Syrinx – flauta solo Prélude ŕ l’aprčs-midi
d’un faune; S. Prokofjev: Sonata u D-duru, br. 2 op. 94 (bis); N. Rimski-Korsakov:
Šeherezada simfonijska suita op. 35, 2. stavak Priča carevića Kalendera; Mala
flauta: G. Bizet: Carmen, Marche et Choeur des gamins: Avec la garde montante;
Oboa: B. Bersa: Sunčana polja, 2. i 3. tema; V. Lisinski: Večer; P. I. Čajkovski:
Labuđe jezero (br. 10, početak 2. čina); B. Bjelinski: Koncert za obou i gudače;
Engleski rog: A. Dvořák: 9. simfonija u e-molu, 2. stavak; G. Rossini: Wilhelm
Tell – uvertira, treći odsječak (dobro i za flautu); Joaquin Rodrigo: Concierto
de Aranjuez, 2. stavak Adagio; Klarinet: W. A. Mozart: Koncert za klarinet i
orkestar; C. M. v. Weber: Koncert za klarinet i orkestar – u f molu, op. 73 i/li
u Es-duru, op. 74; G. Gershwin: Rapsody in Blue; B. Papandopulo: Kvintet za
gudački kvartet i klarinet – 3. stavak; Fagot: P. Dukas: Čarobnjakov učenik –
glavna tema; N. Njirić: Scherzo i tarantela – za fagot i klavir; W. A. Mozart:
Koncert za fagot u B-duru KV 191; C. M. von Weber: Koncert za fagot i orkestar u
F-duru op. 75.; P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu, op. 64.; I. Stravinski:
Posvećenje proljeća – početak.; S. Prokofjev: Klasična simfonija u D-duru, op.
25 – 1. stavak; Saksofon: M. Ravel: Bolero; A. Hačaturjan: Gajane: Ples sa
sabljama.
Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na
ploču. Ako ima dosta vremena, neke je (kraće) primjere preporučljivo slušati u
cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se
naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.
Ključni pojmovi: flauta, mala flauta, oboa, engleski rog, klarinet, fagot,
saksofon.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici. Ne uče se definicije.
b. Limena puhaća glazbala
Primjeri:
Puhači kao grupa: A. Copland: Fanfare za običnog čovjeka; Truba: Haydn: Koncert
za trubu i orkestar u Es-duru, 1. stavak; G. Verdi: Aida, 2. čin Marccia
trionfale; M. P. Musorgski-M. Ravel: Promenada iz Slika s izložbe; P. I.
Čajkovski: Talijanski capriccio; L. Armstrong, D. Gilespie, M. Davies, W.
Marsalis; Mala truba: G. F. Händel: Music for the Royal Fireworks: Uvertira ili
La Rejouissance; J. S. Bach: Brandenburški koncert br. 2, F-dur, BWV 1047; Rog:
W. A. Mozart: Koncert za rog i orkestar br. 1 u D-duru KV 412, 2. stavak Rondo-Allegro;
R. Strauss: Koncert za rog i orkestar u Es-duru, op. 11; R. Strauss: Till
Eulenspiegels lustige Streiche, op. 28.; P. I. Čajkovski: 5. simfonija u e-molu,
2. stavak; Trombon: W. A. Mozart: Tuba mirum, Rekvijem; M. Ravel: Bolero; R.
Wagner: Preludij 3. činu opere Lohengrin; S. Šulek: Vox Gabrieli (trombon);
Tuba: I. Josipović: Tuba ludens; Musorgski-Ravel: Slike s izložbe, Bydlo; I.
Stravinski: Petruška, 4. slika Seljak s medvjedom; B. Britten: The Young Person’s
Guide to the Orchestra (Vodič kroz orkestar za mlade), op 4.
Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na
ploču. Ako ima dosta vremena, neke je primjere preporučljivo slušati u cjelini.
Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se naslov
skladbe i skladatelj pišu na ploču.
Ključni pojmovi: truba, rog, trombon, tuba.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinoga glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici. Ne uče se definicije.
c. Udaraljke
Primjeri:
Timpani: R. Strauss: Also sprach Zaratustra simfonijska pjesma, op. 30; Veliki
bubanj: G. Rossini: Seviljski brijač: arija don Basilija La calunnia e un
venticello; Mali bubanj: M. Ravel: Boléro; Marimba: I. Kuljerić: Koncert za
marimbu i orkestar; A. Marković: Ugođaj za marimbu i orkestar; Kastanjete: G.
Bizet: Carmen, 2. čin: Chanson Amoureuse… ce n’est pas une raison; P. I.
Čajkovski: Španjolski ples iz baleta Labuđe jezero; Tamtam (gong): M. P.
Musorgski: Noć na pustoj gori; D. Šostakovič: 8. simfonija u c-molu, op. 45,
(kraj 2. stavka); Ksilofon: C. Saint Saëns: Karneval životinja: Fosili; Zvona:
P. I. Čajkovski: Svečana uvertira 1812, op. 49 – završetak; M. P. Musorgski:
Boris Godunov – kraj 2. prologa; G. Puccini: Tosca – 1. čin, završetak scene u
crkvi; H. Berlioz: Fantastična simfonija, 5. stavak; Zvončići: W. A. Mozart:
Čarobna frula, finale 1. čina Das klinget so herrlich das klinget so schön:
Arija Papagena: Ein Mädchen oder Weibchen wünscht Papageno sich.
Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u cjelini nego samo karakteristični
dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i nazivi djela, ali se ne pišu na
ploču. Ako ima dosta vremena, neke je (kraće) primjere preporučljivo slušati u
cjelini. Tada je slušanje aktivno uz praćenje glazbenih parametara i tada se
naslov skladbe i skladatelj pišu na ploču.
Ključni pojmovi: timpani, veliki bubanj, mali bubanj, konge, bongos, tamburin,
činele, gong, trokutić, marimba(fon), vibrafon, zvona, zvončići, ksilofon,
kastanjete, woodblocks).
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinog glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici. Ne uče se definicije.
3. Instrumentalne vrste i sastav simfonijskog orkestra
Sonata, suita, koncert, simfonija, simfonijska pjesma
Primjeri:
L. van Beethoven: Sonata u c-molu (Patetična), op. 13, br. 8, 2 stavak; Sonata u
cis-molu (Mondscheinsonata) 1. stavak; F. Chopin: Sonata za klavir br. 2 u
b-molu, op. 35, 3. stavak Marche funebre; Bach, J. S. Air, 2. stavak iz 3. suite
u D-duru, BWV 1068: Badinerie 7. stavak iz 2. suite u h-molu, BWV 1067; E. Grieg:
Peer Gynt: 1. suita, op. 46: Anitrin ples 2. suita, op. 55: Pjesma Solveige; L.
van Beethoven: Simfonija u c-molu, br. 5, op. 67, 1. stavak: Allegro con brio;
W. A. Mozart: Simfonija u g-molu, br. 40, K. 550 1. stavak: Molto allegro; S.
Prokofjev: 1. simfonija u D-duru, op. 25 (»Klasična«) 3. stavak: Gavota; J.
Haydn: Koncert za trubu i orkestar u Es-duru, bilo koji od triju stavaka; P. I.
Čajkovski: Koncert za klavir i orkestar b-mol, br. 1 op. 23, 1. stavak; B. Bersa:
Sunčana polja – simfonijska pjesma; B. Smetana: Vltava – simfonijska pjesma;
Paul Dukas: Čarobnjakov učenik – simfonijska pjesma.
Primjeri nisu ilustracijski. Slušaju se višekratno i u cjelini. Ne uče se
definicije.
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavanje konkretnih glazbenih djela: po dva primjera za
svaku vrstu – na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije;
cilj je glazba, oblici su sredstvo; znati slobodno odrediti vrstu: sonata,
suita, koncert, simfonija, simfonijski orkestar, simfonijska pjesma, programna
glazba – prema konkretnom glazbenom primjeru.
Folklorna glazba (2 teme po izboru)
3. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (midi-oprema) – po izboru
Učitelj potpuno slobodno kreira aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći računa
o njihovoj glazbenoj relevantnosti i kvaliteti.
Ključni pojmovi: prema nahođenju učitelja i konkretnim mogućnostima.
Obrazovna postignuća: važna je aktivnost; Obrazovna postignuća prema konkretnim
mogućnostima, dakle, sasvim relativna.
IZBORNE TEME
Zbog maloga broja sati, ali i zbog specifičnosti predmeta, u nastavi glazbe ne
pojavljuju se izborne teme kao teme, ali postoji velika mogućnost izbornih
sadržaja u područjima pjevanja, slušanja glazbe, te u području glazbenih igara.
8. RAZRED
NASTAVNO PODRUČJE
1. Pjevanje
Pjesme:
Slobodan izbor učitelja i učenika.
Ključni pojmovi: pjesma kao takva.
Obrazovna postignuća: lijepo, izražajno pjevanje, jasan izgovor razumijevanje
teksta.
2. Slušanje i upoznavanje glazbe
TEME
1. Glazbeno-scenske vrste
Opera, opereta, musical, balet
Primjeri:
W. A. Mozart: Arija Kraljice noći Der Hölle Rache…(Čarobna frula); G. Puccini:
Nessun dorma, arija Kalafa iz opere Turandot; V. Lisinski: Zorko moja, arija
Porina iz opere Porin; G. Bize: Habanera, arija Carmen iz istoimene opere; G.
Rossini: Largo al factotum, arija Figara iz opere Seviljski brijač; G. Gershwin:
Summertime arija Klare iz opere Porgy & Bess; J. Gotovac: Ero s onoga svijeta
(završno kolo); V. Lisinski: Porin – uvertira; I. Zajc: Nikola Šubić Zrinjski: U
boj, u boj; J. Bock-J. Stein: Guslač na krovu: If I Were a Rich Man; I.
Tijardović: Mala Floramye: tropjev Šjor Bepo; arija Floramye iz 2. čina; J.
Strauss: Mein Herr Marquis… arija Adele iz 2. čina operete Šišmiš; J. Offenbach:
Can-can s kraja uvertire ili iz 2. čina operete Orfej u podzemnom svijetu; A.
Ll. Webber: Jesus Christ Superstar: Hosanna; I don’t know how to love him; A.
Kabiljo: Jalta, Jalta: Zelena livada (Neka cijeli ovaj svijet); L. Delibes:
Coppelia (Valcer); I. Stravinski: Ruski ples (Petruška); P. I. Čajkovski: Valcer
cvijeća (Ščelkunčik); A. Hačaturjan: Ples sa sabljama (Gajane); K. Baranović:
Licitarsko srce; F. Lhotka: Đavo u selu.
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati višekratno i u cjelini radi
upoznavanja i zapamćivanja.
Ključni pojmovi: skladba kao takva.
Obrazovna postignuća: poznavati temeljne značajke konkretne glazbene vrste
(dijelovi /uvertira, činovi, slike, arija, duet, tercet, kvartet, zborski,
baletni odlomci/, skladatelj, pisac libreta, izvođači /orkestar,
glumci–pjevači/, karakter, glavni skladatelji); poznavati barem po dva cijela
glazbena primjera (arije, uvertire, brojevi) na razini prepoznavanja; ne treba
pamtiti verbalne definicije nego znati svojim riječima odrediti vrstu: opera,
opereta, musical, balet; cilj je glazba.
2. Vokalno-instrumentalne vrste
Oratorij i kantata
Primjeri:
G. F. Händel: Mesija: Aleluja, For Unto us a Child is Born, He Shall Feed His
Flock; C. Orff: Carmina Burana: O fortuna, Olim lacus colueram; J. S. Bach:
Seljačka kantata BWV 212: Ah es schmeckt doch gar so gut.
Primjeri nisu ilustracijski. Treba ih slušati višekratno, u cjelini radi
upoznavanja i zapamćivanja.
Ključni pojmovi: glazbeni brojevi kao takvi.
Obrazovna postignuća: poznavati barem po dva cijela glazbena primjera (arije,
uvertire, brojevi) na razini prepoznavanja; ne treba pamtiti verbalne definicije
nego znati svojim riječima odrediti vrstu: oratorij, kantata.
3. Popularna glazba
Popularna glazba
Slobodan izbor učitelja i učenika. Tema se određuje i obrađuje potpuno slobodno
uz velik angažman učenika koji je mogu i sami pripremiti. Kao i kod ostalih
glazbenih pojava i ovdje se svi zaključci donose razgovorom nakon aktivnog
slušanja glazbe.
Ključni pojmovi: rhythm and blues, country, western, rock and roll, soul, pop,
hard rock, punk rock, heavy metal, acid rock, jazz rock, punk rock, hip–hop,
rap, grunge, new age, etnoglazba, narodna glazba itd. – slobodni odabir primjera
prema afinitetima učitelja i učenika.
Obrazovna postignuća: slobodno i kompetentno raspravljati o popularnoj glazbi
kao predmetu njihova osobitog interesa, te njezinim gospodarstvenim,
marketinškim i masmedijskim aspektima.
4. Glazbala
Elektronička glazbala
Elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer), elektronički klavir
(glasovir), »električna« gitara. Glazbala se upoznaju na temelju slušanja
odgovarajućih glazbenih primjera. Primjeri su ilustracijski. Ne slušaju se u
cjelini nego samo karakteristični dijelovi. Izgovaraju se imena skladatelja i
nazivi djela, ali se ne pišu na ploču. Konkretni primjeri po izboru i
dostupnosti. Bit će korisno »eksperimentiranje« s pravim glazbalima: vlastitima
ili s onima u razredu (elektronički klavir, sintesajzer).
Ključni pojmovi: elektroničke orgulje, sintetizator zvuka (sintesajzer),
elektronički klavir (glasovir), električna gitara.
Obrazovna postignuća: prepoznati zvuk i izgled svakoga pojedinoga glazbala – na
glazbenom primjeru i na slici; ne uče se definicije.
5. Glazbeno stilska razdoblja
a. Glazba do srednjeg vijeka
Stari crkveni napjevi; gregorijanski koral; glazba trubadura.
Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti –
kao ilustracija. Nije potrebno da ih učenici pamte.
Ključni pojmovi: Gregorijanski koral; glazba trubadura (verbalna informacija).
Obrazovna postignuća: odrediti razdoblje srednjega vijeka; osnovna informacija o
pojavi srednjovjekovne glazbe.
b. Glazba renesanse i baroka
Vokalna polifonija; misa; opera, polifonija; fuga; J. S. Bach.
Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti –
kao ilustracija. Obvezatno upotrijebiti primjere koje se već ranije slušalo.
Ključni pojmovi: Vokalna polifonija, misa, opera, polifonija, fuga, J. S. Bach
(verbalna informacija).
Obrazovna postignuća: Odrediti razdoblje; osnovna informacija o glazbenim
vrstama i polifonom glazbenom idiomu.
c. Glazba u bečkoj klasici
Sonata, simfonija, gudački kvartet; W. A. Mozart; J. Haydn;L. van Beethoven.
Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno; glazbeni primjeri prema dostupnosti –
kao ilustracija; obvezatno upotrijebiti primjere koje se već ranije slušalo,
ovdje kao ilustraciju, ali i kao ponovljeno slušanje.
Ključni pojmovi: sonata, simfonija, gudački kvartet, W. A. Mozart; J. Haydn, L.
van Beethoven (verbalna informacija).
Obrazovna postignuća: znati odrediti razdoblje; pamtiti predstavnike.
d. Glazba romantizma
Simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma.
Glazbeni primjeri po slobodnom odabiru. Sadržaj se obrađuje
verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti – kao ilustracija.
Obvezatno upotrijebiti primjere koje se već ranije slušalo.
Ključni pojmovi: simfonija, klavirska minijatura, simfonijska pjesma (verbalna
informacija).
Obrazovna postignuća: znati odrediti razdoblje; imenovati nekoliko predstavnika;
V. Lisinski, hrvatska nacionalna opera.
e. Glazba 20. stoljeća
Sadržaj se obrađuje verbalno-informativno. Glazbeni primjeri prema dostupnosti –
kao ilustracija.
Ključni pojmovi: atonalnost, karakteristični zvučni sklopovi.
Obrazovna postignuća: osnovna informacija o suvremenoj ozbiljnoj glazbi i
njezinim značajkama; moći prepoznati tu glazbu na glazbenom primjeru.
f. Jazz
Tema se obrađuje po načelu: aktivno slušanje glazbe s glazbenim zadatcima, a
zatim razgovor o odslušanome. Na temelju razgovora učenici donose zaključke.
Poslužiti se primjerima iz jazz glazbe po volji. Glazba američkih Crnaca,
podvrste jazza, improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika, sastavi.
Poznati izvođači.
Ključni pojmovi: jazz, improvizacija, bogata (sinkopirana) ritmika i metrika,
sastavi.
Obrazovna postignuća: zvučno prepoznavanje jazza i njegovo razlikovanje od
drugih glazbenih vrsta i idioma; moći opisati značajke jazza na slušnom
primjeru.
3. Sviranje (sintesajzer), stvaralaštvo, računalo (midi-oprema) – po izboru
Učitelj potpuno slobodno oblikuje aktivnosti iz ove kataloške teme, vodeći
računa o njihovoj glazbenoj važnosti i kakvoći.
Ključni pojmovi: 0 – u središtu je pažnje aktivnost.
Obrazovna postignuća: prema nahođenju učitelja i konkretnim mogućnostima.
IZBORNI SADRŽAJI
Zbog maloga broja sati, izborni se sadržaji ne predviđaju.
______
* Teme iz folklorne glazbe obrađuju se,
od 5. razreda nadalje, slobodnim redoslijedom po razredima po načelu
zavičajnosti.