UVOD
Njemački se jezik ne govori samo u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, nego i u
Luxemburgu, Liechtensteinu, dijelovima istočne Francuske, istočne Belgije i
sjeverne Italije. Kao znatno zastupljen strani jezik uči se širom svijeta, a
posebice u zemljama srednje i istočne Europe. Na taj način njemački jezik može
poslužiti kao sredstvo komunikacije kako s mnogobrojnim izvornim govornicima
tako i s velikim brojem ostalih govornika toga jezika. Građani Hrvatske dolaze u
dodir s njemačkim jezikom u raznim područjima života na privatnom i
profesionalnom planu, primjerice u turizmu, trgovini, bankarstvu, obrazovanju,
kulturi, na putovanjima, putem masovnih medija i dr. Iz perspektive procesa
europske integracije i ciljeva ujedinjene Europe, znanje njemačkoga jezika bitan
je čimbenik u postizanju cilja višejezičnosti kao jednog od temelja očuvanja
kulturne i jezične raznolikosti našega kontinenta.
Ne smije se smetnuti s uma da je pripadnost Hrvatske srednjoeuropskomu
kulturnomu prostoru i višestoljetna povezanost Hrvatske i zemalja njemačkoga
govornoga područja dovela i do kulturnih i jezičnih prožimanja. Upravo su zato u
hrvatskom književnom jeziku i nekim hrvatskim narječjima prisutni utjecaji
njemačkoga jezika. U nekim krajevima Hrvatske njemački jezik kao materinji jezik
govore pripadnici njemačke i austrijske manjine. U okviru nastave njemačkoga kao
stranog jezika učitelji će poticati učenike da sami pronađu veze zemalja
njemačkoga govornoga područja s Hrvatskom kao i veze njemačkoga i hrvatskoga
jezika.
Osnovna načela, odgojni i obrazovni ciljevi nastave njemačkoga jezika te opis
razina obrazovnih postignuća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za
jezike: učenje, poučavanje, vrednovanje8 navedeni su u zajedničkom Uvodu za
strane jezike9 koji sadrži važne napomene za primjenu ovog nastavnog programa.
_____
8 Usp. Zajednički europski referentni okvir za jezike:
učenje, poučavanje, vrednovanje, Vijeće Europe, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
9 Vidi str. 6780
Njemački kao prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina učenja
CJELINE I TEME
1. Susreti: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini,
upoznavanje, oslovljavanje, uljudno ophođenje
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf Wiedersehen!/Tschüs!
Guten Tag, Frau/Herr Barić/Müller! Wie geht´s? – Danke, gut./Super./So, so. Wie
bitte? Danke schön./Bitte schön.
2. Obitelj: predstavljanje sebe i uže obitelji
Ključne strukture i izričaji Wer bist du? Ich bin… Wie heißt du? Ich heiße… Wer
ist das? Das ist… Wie heißt dein/deine...? Mein/meine... heißt... Das ist meine
Familie. Das ist mein/meine Vater, Bruder, Mutter, Schwester. Wie heißt dein/deine...?
Mein/meine... heißt...
3. Prijatelji: predstavljanje prijatelja, izricanje vlastite dobi i dobi
prijatelja
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin.
Wie heißt er/sie? – Er/sie heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist... (Jahre
alt).
4. Igre i igračke: imenovanje i opis igračaka, predmeta i igara
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine Puppe/Ball/Auto...
Ist das dein/e...? – Ja/Nein. Der Ball ist schön, rot, klein. Was machst du? –
Ich spiele Memory.
5. Škola: školski pribor i aktivnosti u školskom okruženju, razumijevanje i
izvršavanje osnovnih uputa i naredbi, izricanje radnji
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine Buch/Heft/Bleistift...
Was machst du? Ich lerne/schreibe... Steht auf! Steh auf! Setzt euch! Setz dich!
Nimm bitte dein Buch!
6. Prirodni okoliš: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum. Wie ist
die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß/klein... Welche Farbe hat der
Apfel? – Rot, gelb, grün.
7. Kućni ljubimci: imenovanje i opis životinja
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Haustier? Hast du einen Hund/eine
Katze? Nein./Ja, ich habe eine Katze. Wie heißt deine Katze?
8. Godišnja doba: imenovanje godišnjih doba i izricanje osnovnih atmosferskih
prilika
Ključne strukture i izričaji Es ist Sommer/Winter... Die Sonne scheint. Es
regnet/schneit.
9. Rođendan i proslava rođendana: čestitanje, pjevanje prigodne pjesmice
Ključne strukture i izričaji Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein
Geschenk. Danke.
10. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und
ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice
i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji
se obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje,
oslovljavanje, prijatelji i članovi uže obitelji, predmeti (igračke i školski
pribor), neki dijelovi prirodnoga okoliša (cvijeće i voće), neke životinje
(kućni ljubimci), glavni brojevi od 0 do 10, osnovne boje, aktivnosti u razredu
(najčešće upute i naredbe, radnje na nastavnom satu), godišnja doba i neke
osnovne atmosferske prilike.
Do kraja prve godine učenja u 1. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 130 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 80 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od
otprilike 4 do 5 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i
koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na kraju 1.
razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u jednini prezenta
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini prezenta
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu
– množina nekih imenica
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice: ich, du, er, sie, es
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine ispred imenice
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 10
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen...
– upitni prilozi: wie...
Negacija
– nein
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju: Wer ist das? Wie heißt du?
Na razini prepoznavanja
– glagoli sein i haben te neki najučestaliji glagoli u množini prezenta
– zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i množine imperativa)
– jednina imenica s određenim članom u nominativu i akuzativu
– osobne zamjenice: wir, ihr
– neki prilozi: hier, dort, rechts, links...
– neki prijedlozi: in, auf, unter...
– negacija nicht
– upitne rečenice s upitnim prilozima wieviel, wie viele
– inverzne upitne rečenice
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi,
količine, imenovanje i opis predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
izražavanje molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i
sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje,
oslovljivanje, čestitanje blagdana i rođendana. Upoznaju se imena i prezimena
vršnjaka u zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja.
Dječja književnost: izvorne dječje pučke pjesmice za govorenje i pjevanje,
autorske pjesme, barem jedna likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje vrlo kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne)
poticaje
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i
tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje vrlo kratkih dijaloga uz izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– korištenje više rečenica u nizu (2-3) za predstavljanje sebe, opis osoba i
stvari (sa ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih
kartica
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini
poznatog i prethodno usmeno obrađenoga predloška
– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno
usvojenih usmenih uzoraka
– glasno čitanje riječi i vrlo kratkih rečenica koje su prethodno usmeno
uvježbane
PISANJE
– preslikavanje jednostavnih riječi i kraćih rečenica prema grafijskom i
likovnomu predlošku, uz dodavanje jednostavnih riječi ili povezivanje s
ilustracijama
– slaganje riječi iz predloženoga niza slova
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski običaji i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom prve godine učenja u 1. razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr.
izradba vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza
pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti
se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj
na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi
većega broja primjera, služiti se znanjem materinskoga jezika, uočiti korake
koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezičnoj razini učenika.
2. RAZRED
druga godina učenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s
vršnjacima i odraslima, predstavljanje
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen!/Guten Abend! Gute
Nacht!/Auf Wiedersehen!/Tschüs! Wie heißt du? – Ich heiße... Wer bist du? - Ich
bin... Wie alt bist du? – Ich bin 8 Jahre alt. Wo wohnst du? – Ich wohne in
Karlovac/Leibnitz/Düsseldorf... Wie geht´s? – Danke, gut./Nicht so gut./Super./So
so.
2. Obitelj: predstavljanje šire obitelji, opisivanje članova obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das
ist mein/e, sein/e, ihr/e Oma/Opa/Onkel... Wie heißt dein/e, sein/e, ihr/e…? Er/sie
heißt... Wie ist dein/e, sein/e, ihr/e...? Sie/er ist gut, streng/nicht streng,
schlank...
3. Aktivnosti u školi i izvan nje: izricanje radnji, izražavanje stajališta,
izvršavanje i izdavanje naredbi, imenovanje osoba u školskom okruženju,
pozivanje na igru i neke športske aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Was machst du/machen wir in der Deutschstunde? Ich
singe/lerne... Wir singen/lernen... Was machen Anne und Peter? Anne und Peter
rechnen. Anne und Peter sind Schüler. Ihr/e //Sein/e Lehrer/Lehrerin heißt Herr/Frau
Schulze. Kannst du gut singen/zeichnen...? Nein./Ja, ich kann gut singen. Was
machst du gern? Ich lese/spiele Fußball/spiele am Computer/... gern. Ich
schreibe nicht gern.
4. Školsko okruženje: imenovanje školskoga pribora i nekih dijelova učionice
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein Lineal. Ist das dein/e,
sein/e, ihr/e... Was ist noch im Klassenzimmer? Ein/e Fenster/Tafel... Wie viele
Tische sind hier? – Fünfzehn. Wie viele Farbstifte/Bleistifte... hat er/sie? –
Zwölf. Wie viele... haben Karin und Karl?
5. Vrijeme: imenovanje i opisivanje godišnjih doba i atmosferskih prilika,
imenovanje dana u tjednu i izricanje punoga sata
Ključne strukture i izričaji Wie viele Jahreszeiten hat ein Jahr? Welche
Jahreszeit haben wir jetzt? – Winter. Wie ist das Wetter? – Schön/schlecht. Es
ist kalt/warm/windig/neblig/wolkig. Wie viele Tage hat die Woche? Welcher Tag
ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie spät ist es? – Es ist drei Uhr.
6. Kuća i stan: imenovanje prostorija, snalaženje u prostoru
Ključne strukture i izričaji Das ist die Küche/das Bad. Das Kinderzimmer ist
links. Das Bad ist hier.
7. Jelo i piće: imenovanje nekih vrsta jela i pića, izražavanje osobnoga
stajališta (nazora, mišljenja)
Ključne strukture i izričaji Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke... gern.
Ich mag... nicht. Ich mag...
8. Životinje: imenovanje i opis životinja (kućni ljubimci, životinje u zoološkom
vrtu i na selu), glasanje nekih životinja
Ključne strukture i izričaji Welche Tiere leben zu Hause/im Zoo/auf dem Lande?
Der Bär ist groß. Der Hund bellt.
9. Naše tijelo: imenovanje i opisivanje nekih dijelova tijela
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Der Kopf/die Augen. Wie sind deine
Augen? Blau.
10. Odjeća: imenovanje i opisivanje nekih odjevnih predmeta
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Rock/Hemd... Der Rock ist rot/kurz/schön.
Welche Farbe hat der Rock?
11. Prometna sredstva: imenovanje osnovnih prometnih sredstava
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Bus/Zug... Womit fährst du? Ich
fahre mit dem Bus/Zug...
12. Blagdani, običaji i tradicija:
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und
ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice
i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se
obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje,
oslovljavanje, prijatelji i članovi šire obitelji, predmeti (školski pribor,
školski prostor, osobe u školi), kućni ljubimci i životinje na selu i u
zoološkom vrtu, glavni brojevi od 0 do 20, blagdani i proslave, aktivnosti u
školi i izvan nje (najčešće upute i naredbe, izricanje radnji), dječje igre
(pozivanje na igru i neke športske aktivnosti), godišnja doba i atmosferske
prilike, kronološko vrijeme (dani u tjednu, puni sat), prostorije u kući i
stanu, snalaženje u prostoru, osnovne vrste jela i pića, neki odjevni predmeti,
neka osnovna prometna sredstva, neki dijelovi tijela.
Do kraja druge godine učenja u 2. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 220 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 160 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od
otprilike 5 do 6 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo
ciklički ponavlja i proširuje.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte,
usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na
kraju 2. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u jednini i množini prezenta
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini i množini prezenta
– prezent modalnih glagola: können i mögen u jednini; oblici möchte i möchtest
– zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih područja (2. lice jednine i
množine imperativa)
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu i s
određenim članom u nominativu
– množina nekih imenica u nominativu i akuzativu
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u jednini i množini: ich, du, er, sie, es, wir, ihr, sie
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred
imenica
– pokazna zamjenica: das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 20
Prijedlozi
– neki prijedlozi: mit, in...
– učestali prijedlozi u jezičnim obrascima
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen..., links, rechts, hier, dort..., schnell, langsam,
gut, schlecht, gern…
– upitni prilozi: wo, wie, wieviel, wie viele...
Negacije
– nein, nicht
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Das Heft ist
gelb/hier.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju: Wer ist das?
– inverzne upitne rečenice
– kratke izjavne rečenice s modalnim glagolom: Ich kann schwimmen.
Na razini prepoznavanja
– jednina imenica s određenim članom u akuzativu
– neki prilozi: jetzt
– neki prijedlozi: bei, an, auf, unter, zu...
– jednostavne upitne rečenice s upitnom zamjenicom welcher,-e,-es
– inverzne upitne rečenice s modalnim glagolom
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, stajališta, svojine,
dobi, količine, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje
radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva
i naredbe, čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na igru i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje,
oslovljavanje, čestitanje blagdana i rođendana, način stanovanja, neka jela,
prometna sredstva i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama
njemačkoga govornoga područja, nazivi nekih gradova i sl.
Dječja književnost: izvorne dječje narodne pjesmice za govorenje i pjevanje,
poneka autorska pjesma, didaktizirana verzija jedne od najpopularnijih bajki
braće Grimm obrađene prethodno u nastavi hrvatskoga jezika, barem jedna likovno
kvalitetna izvorna slikovnica.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje kratkoga teksta koji je prethodno usmeno obrađen
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i zvukovne)
poticaje
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja i
odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– korištenje više rečenica u nizu (3-4) za predstavljanje sebe, za opis osoba,
stvari i radnji (sa ili bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih
kartica
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– razumijevanje jednostavnih kratkih tekstova o poznatim sadržajima
– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno
usvojenih usmenih uzoraka
– glasno čitanje riječi i jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno
uvježbane
– svladavanje rečenične intonacije prema zvučnomu modelu
PISANJE
– prepisivanje pisanim slovima jednostavnih kratkih rečenica i kratkih tekstova
koji su prethodno obrađeni
– dopunjivanje vrlo kratkoga teksta riječima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičan slijed
– pisanje čestitke za blagdane prema predlošku
– samostalno pisanje kratkih i jednostavnih rečenica o poznatim prethodno usmeno
obrađenim sadržajima
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskog i njemačkog jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu (npr.
imena, prezimena, blagdanski običaji, hrana i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom druge godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 2.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr.
izradba vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza
pojmova u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti
se najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj
na osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi
većega broja primjera, služiti se znanjem materinskoga jezika, uočiti korake
koji vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike
samoprocjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija,
internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini
učenika.
3. RAZRED
treća godina učenja
CJELINE I TEME
1. Osobe iz neposredne okoline: predstavljanje i opisivanje prijatelja i šire
obitelji
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/e, sein/e, ihr/e...
Onkel/Tante, Cousin/Cousine... Wie heißt sein/e //ihr/e Sohn/Tochter? – Er/sie
heißt... Wie alt ist dein/deine...? – Er/sie ist... Was macht er/sie gern? Was
kann er/sie gut/nicht so gut? Wo wohnt er/sie? Er/sie wohnt in... Das ist in
Kroatien/Deutschland/Österreich...
2. Naše tijelo i zdravlje: imenovanje nekih najčešćih zdravstvenih tegoba u
dječjoj dobi
Ključne strukture i izričaji Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank. Mein/meine...
tut weh. Ich huste/habe Fieber/Kopfschmerzen /Bauchschmerzen/Zahnschmerzen...
Ich kann nicht in die Schule gehen/Sport treiben...
3. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepština
Ključne strukture i izričaji Was machst du/macht er im Bad? Ich bade/putze mir
die Zähne/wasche mir die Haare/kämme mich... Was brauchst du dazu? Die
Zahnbürste, das Schampoo, den Kamm, das Handtuch, den Spiegel...
4. Odjeća i obuća: imenovanje i opisivanje odjevnih predmeta, izražavanje ukusa
Ključne strukture i izričaji Was hast du heute an? Eine Hose, ein T-Shirt und
Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt? Sie/es ist modern, blau, alt/neu,
kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind.... Wie gefällt dir
das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so.
5. Put do škole: izricanje načina dolaska u školu (prometna sredstva) i nekih
osnovnih pravila ponašanja u prometu
Ključne strukture i izričaji Wie kommst du zur Schule? Mit dem Bus/Auto/Rad./Zu
Fuß. Womit fährst du nach Hause? Mit der Straßenbahn... Wie lange musst du
fahren/gehen? Wer geht/fährt mit? Darfst du bei Rot/Grün/Gelb über die Straße? –
Nein./Ja.
6. Učionica: imenovanje predmeta, pokućstva i opreme u učionici, odnosi u
prostoru
Ključne strukture i izričaji Was ist alles im Klassenzimmer? Tafel/Kreide/Schwamm/Fernseher/CD-Player/Videogerät/Lampen
/Bänke... Wie viele Stühle sind hier? Wie viele Bücher haben wir? Wie viele
Hefte haben Peter und Paul? Wo ist das Buch? Auf/unter/neben/hinter/vor dem
Schrank/der Bank. Im/in der...
7. Stanovanje: imenovanje i opisivanje dijelova stana i kuće, pokućstva i
uređaja u kućanstvu
Ključne strukture i izričaji Das Wohnzimmer ist groß/klein/hell... In der Küche
steht der Herd. Der Tisch steht vor dem Fenster.
8. Kronološko i atmosfersko vrijeme: dani u tjednu, puni sat i pola sata,
godišnja doba, mjeseci
Ključne strukture i izričaji Wann haben wir Deutsch? Wann hast du/hat er/sie
Tennis? – Am Montag und am Mittwoch. Wie spät ist es? – Es ist halb drei. Welche
Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist das Wetter? Es regnet. Wie viele
Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? – Januar. Welche Monate sind
im Winter? – Dezember, Januar, Februar und März.
9. Športske aktivnosti i igre: imenovanje i izricanje radnji
Ključne strukture i izričaji Was machst du auf dem Sportplatz? Ich spiele
Handball. Welche Sportart magst du? Tennis, Schwimmen... Wer spielt mit? Tor!
10. Prehrana: imenovanje obroka, voća i povrća, izražavanje vlastitoga ukusa
Ključne strukture i izričaji Welche Gemüsesorten/Obstsorten kennst du? Welches
Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Welches Gemüse/Obst mag dein/e Freund/in,
Bruder/Schwester? Ich/er/sie mag.../mag kein/e/n...? Was frühstückst du? Was
isst/trinkst du zu Mittag? Was isst/trinkst du zu Abend? Wer macht das
Frühstück/Mittagessen/Abendessen bei dir? Möchtest du/möchten Sie...?
11. Rođendanska proslava: opisivanje priprema za proslavu rođendana i
rođendanske proslave
Ključne strukture i izričaji Wann hast du Geburtstag? Im April. Machst du eine
Party? Kannst du kommen? Wann? Am Samstag um 7. Was kannst du deinem
Freund/deiner Freundin schenken? Eine CD... Was macht ihr auf der Party? Wir
hören Musik, singen, spielen... Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein
Geschenk. Danke.
12. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Fasching, Nikolaus, Ostern, Frohe Weihnachten und
ein glückliches Neues Jahr! – ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, priče, prigodne recitacije, pjesmice
i dr. Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Nastava se
obogaćuje slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje, prijatelji
i članovi šire obitelji, školski pribor, školski prostor, dijelovi stana i kuće,
namještaj i aparati u kućanstvu, odnosi u prostoru, glavni brojevi od 0 do 50,
blagdani i proslave, aktivnosti u školi i izvan nje (najčešće upute i naredbe,
radnje), kronološko vrijeme (dani u tjednu, puni sat i pola sata, godišnja doba,
mjeseci), atmosferske prilike, dijelovi ljudskog tijela i neke najčešće
zdravstvene tegobe u dječjoj dobi, jelo i piće (obroci), voće i povrće, prometna
sredstva i ponašanje u prometu, osobna higijena, odjeća i obuća, neke športske
aktivnosti i igre, proslava rođendana.
Do kraja treće godine učenja u 3. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 350 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 260 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od
otprilike 6 do 7 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo
ciklički ponavlja i proširuje.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte,
usvajaju i koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom. Na
kraju 3. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– glagoli haben i sein u prezentu
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u jednini i množini prezenta
– prezent povratnih glagola u 1. i 2. licu jednine s povratnom zamjenicom u
dativu i akuzativu
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen, dürfen u jednini; oblici:
möchte, möchtest, möchten
– zapovjedni oblik glagola u okviru tematskih područja (2. lice jednine i
množine imperativa te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina nekih imenica s određenim i neodređenim članom u nominativu i
akuzativu
– množina nekih imenica u nominativu i akuzativu
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred
imenica
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 50
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, mit, unter, neben, hinter, vor, zu, für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt..., links, rechts, hier, dort..., schnell,
langsam, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Die Rose ist
rot./Die Party ist am Samstag.
– kratke izjavne rečenice s modalnim glagolom
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice uključujući i pitanja s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen i dürfen u množini
– preterit glagola sein i haben u jednini
– osobne i povratne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u dativu i akuzativu
– neki vremenski prilozi: gestern...
– neki prijedlozi: von, nach, bei, über...
– upitni prilog womit
– uporaba člana uz imena zemalja i zemljopisnih pojmova (npr. die Schweiz, die
Save, der Rhein...)
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi,
količine imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji,
prepričavanje slijeda događaja, izricanje odnosa u prostoru i vremenu,
izražavanje stajališta, žalbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, traženje
informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na igru ili neku
drugu zajedničku aktivnost i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. uljudno ophođenje, čestitanje
blagdana i rođendana, neke aktivnosti vezane uz blagdane, neka jela i
prehrambene navike, odijevanje, prometna sredstva, stanovanje, športske
aktivnosti, igre i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama
jezika cilja, nazivi zemalja njemačkoga govornoga područja i neke osnovne
informacije o njima (npr. glavni grad, naziv neke regije/rijeke/planine i sl.).
Dječja književnost: narodne/tradicionalne dječje pjesmice i autorske pjesme za
govorenje i pjevanje, jedna od najpopularnijih bajki braće Grimm uz usporedbu
izvorne i moderne verzije, likovi iz bajki u usporedbi s likovima iz hrvatske
dječje književnosti, dvije likovno kvalitetne izvorne slikovnice.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje osnovne namjere sugovornika
– globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike
– uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni
tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina stranoga jezika u
odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanih riječi
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih
jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i
tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje brojalica, pjesmica za govor i pjevanje
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa/ili bez slikovnoga
predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih
kartica
– prepričavanje slijeda nekoga događaja uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih kraćih tekstova o poznatim
sadržajima
– glasno čitanje jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane te
kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i leksik
– svladavanje rečenične intonacije prema zvučnomu modelu
PISANJE
– prepisivanje vrlo kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičku cjelinu
– pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje pozivnica za proslavu rođendana, čestitki za rođendan i blagdane prema
predlošku
– samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno
uvježbanih sadržaja
– pisanje riječi prema zvučnomu modelu (npr. slovkanih riječi)
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje osnovnih razlika između ortografije hrvatskoga i njemačkoga jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu
(npr. imena, prezimena, blagdanski običaji, obroci, prometna sredstva i sl.).
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom treće godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 3.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elemenata radi zapamćivanja jezičnih sadržaja (npr. izradba
vlastitoga slikovnoga rječnika (crtežom) i/ili nizova slikovnih prikaza pojmova
u okviru neke određene teme) i kao pomoći pri razumijevanju, koristiti se
najjednostavnijim tehnikama za tvorbu pretpostavki (npr. predvidjeti sadržaj na
osnovi slike), pamtiti leksik u kontekstu, samostalno zaključivati na osnovi
većega broja primjera, tematski usustavljivati leksik, uočiti način
strukturiranja slikovnoga rječnika i načela abecednoga strukturiranja popisa
riječi u udžbeniku, koristiti popis riječi npr. u udžbeniku i slikovnih
rječnika, uočiti pravilnosti i analogije na osnovi primjera, služiti se znanjem
materinskoga jezika, uočiti korake koji vode do određenoga cilja, učiti u
suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene (Europski jezični
portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim
programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
4. RAZRED
četvrta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Ja i osobe oko mene: iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama,
ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
Ključne strukture i izričaji Ich heiße... Ich bin... Jahre alt. Ich lebe in...
Ich wohne in der...-Straße Nummer.../am...-Platz Nummer... Ich gehe in die
vierte Klasse. Meine Schule heißt… Mein/e Klassenlehrer/in heißt... Mein
bester/meine beste Freund/in heißt..., Er/sie ist... Jahre alt... Seine/ihre
Adresse ist... Er/sie lebt in... Er/sie kommt aus Kroatien/Deutschland...
2. Zanimanja: imenovanje nekih češćih zanimanja, mjesta njihova obavljanja i
vrste aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Wo arbeitet der/die
Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/Automechaniker/Verkäufer...?
Auf dem Feld/im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht er/sie? –
Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/unterrichtet... Was sind dein/e,
sein/e, ihr/e Eltern von Beruf?
3. Nastavni predmeti: imenovanje nastavnih predmeta, iznošenje rasporeda sati,
dana u tjednu, izricanje sati
Ključne strukture i izričaji Welche (Schul)fächer hast du/habt ihr am Montag?
Wie heißt dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du nicht besonders? Wann
beginnt/endet die erste, zweite... Stunde? – 10 vor/nach... Viertel vor/nach...
Wann beginnt/endet die große Pause? Wie lange dauert die Pause?
4. Slobodno vrijeme: imenovanje izvanškolskih aktivnosti, športova, hobija,
izricanje stajališta o tim aktivnostima
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du
gern ins Kino/liest du gern/spielst du gern am Computer...? Siehst du gern fern?
Treibst du Sport? Welche Sportart treibst du?
5. Osobni raspored dana: izricanje dijelova dana i odgovarajućih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Was machst du/macht sie/er am Morgen? – Ich
stehe/sie steht um... Uhr auf. Ich frühstücke. Ich gehe in die Schule. Was
machst du/macht er/sie am Vormittag/am Nachmittag/am Abend? Ich sehe fern/spiele
mit Freunden/spiele Gitarre/habe Italienisch... Er/Sie sieht fern... Heute will
ich ins Kino gehen.
6. Kupovina namirnica: vođenje razgovora u trgovini i/ili na tržnici, izricanje
količine i cijene
Ključne strukture i izričaji Kann ich dir helfen? Ich möchte/brauche... Haben
Sie...? Geben Sie mir bitte... Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das macht
zusammen... Euro... Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.
7. Aktivnosti u kući: izricanje radnji i zaduženja u domu
Ključne strukture i izričaji Was machst du in der Küche? Ich decke den
Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was machst du in deinem
Zimmer? Ich lese/spiele/lerne/räume auf... Was macht er/sie im Wohnzimmer? Sie
sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e Vater/Mutter/Bruder/Schwester
in der.../im...?
8. Briga o zdravlju: izricanje načina ponašanja, savjeta i zabrana u slučaju
bolesti
Ključne strukture i izričaji Christine/Thomas ist krank. Sie/er hat... Sie/er
kann nicht... Sie/er muss im Bett bleiben/Tee trinken/Tabletten einnehmen/Fieber
messen/viel schlafen... Sie/er darf nicht Fußball spielen/rausgehen/in die
Schule gehen/Eis essen... Er/sie will/will nicht im Bett bleiben/schlafen. Die
Eltern ärgern sich.
9. Moje mjesto: imenovanje nekih važnijih građevina u mjestu, snalaženje u
prostoru
Ključne strukture i izričaji Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein/e
Dorf/Ort/Kleinstadt /Stadt/Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es bei
dir in der Nähe? Es gibt ein/e/en //kein/e/en Kino, Geschäft, Post, Hotel,
Museum, Schule, Kirche, Sporthalle... Wo ist die Post? – Neben dem Kino, im
Zentrum, in der... Straße, am... Platz.
10. Prirodni okoliš i ponašanje u prirodi: imenovanje i opis krajolika,
ponašanje u prirodi
Ključne strukture i izričaji Das ist eine/ein Wiese/Berg/Wald/Fluss...
Er/sie/es heißt... Er/sie/es ist in Österreich/Kroatien... Er/sie/es ist
grün/schön/groß/hoch/lang... Viele Leute/Touristen besuchen... Sie machen
Ausflüge. Machst du manchmal Ausflüge? Wohin? Womit fährst du? Wer kommt mit?
Was dürfen wir nicht in der Natur machen? Blumen pflücken, Abfall liegen
lassen...
11. Praznici: opisivanje načina i mjesta provođenja praznika, pisanje
razglednice
Ključne strukture i izričaji Was macht er/sie in den
Sommerferien/Winterferien/Frühlingsferien? Er/sie schwimmt, sonnt sich, fährt
Ski, macht Ausflüge, bleibt zu Hause... Wo warst du in den Ferien? Zu Hause, am
Meer, auf dem Lande, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im Gebirge/Ausland, in
Österreich/Ungarn... Wohin fährst du in den Winter-/Sommerferien? Ans Meer, aufs
Land, zu Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, ins Gebirge/Ausland, nach
Österreich/Ungarn...
12. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga
prikladna djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr.
Izrađuju se tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se
obogaćuju slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Davanje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj),
aktivnosti u školi i izvan nje, nazivi nastavnih predmeta (raspored sati),
slobodno vrijeme (izvanškolske aktivnosti), praznici, atmosferske prilike,
dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronološko vrijeme (dani u tjednu, dijelovi
dana, sati, godišnja doba, mjeseci), glavni brojevi od 0 do 100, redni brojevi
do 10, stanovanje i aktivnosti u kući, blagdani i proslave, neki važniji
objekati u mjestu, kupovanje namirnica (količina i cijena), zanimanja, briga o
zdravlju, prirodni okoliš i ponašanje u prirodi.
Do kraja četvrte godine učenja u 4. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 500 leksičkih jedinica, a od toga aktivno upotrebljavati oko 380
leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
više od otprilike 7 do 8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se
gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture nikada ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju
globalno u predloženim jezičnim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4.
razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja uključujući i neke
složene glagole
– prezent nekih povratnih glagola u jednini
– konstrukcija es gibt
– prezent modalnih glagola: können, mögen, müssen, dürfen i wollen u jednini;
oblici möchte, möchtest i möchten
– preterit glagola sein i haben u jednini
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu jednine
– neke imenice u nominativu i akuzativu množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine te u dativu i akuzativu
jednine
– posvojne zamjenice: mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre ispred
imenica
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 100
– redni brojevi do 10
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit,
für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern..., links, rechts, hier, dort...,
schnell, langsam, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wieviel, wie viele, wann, womit, wohin...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe keinen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata/priložna oznaka: Die Rose ist
rot./Die Party ist am Samstag.
– priložna oznaka + predikat + subjekt (+ objekt): Am Vormittag lerne ich/habe
ich Tennis.
– izjavne rečenice s modalnim glagolom
– upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice uključujući i pitanja s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– perfekt nekih glagola u jednini u okviru tematskih područja
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die
Save, die Adria, der Rhein, die Zugspitze...)
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, ukusa i stajališta,
svojine, dobi, količine, imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava,
izricanje radnji, prepričavanje slijeda nekog događaja, izricanje odnosa u
vremenu i prostoru, izražavanje želje, molbe, zahvale, zahtjeva i naredbe,
čestitanje blagdana, rođendana i sl., pozivanje na neku zajedničku aktivnost,
izricanje savjeta i zabrana, traženje i davanje informacija i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr., uljudno ophođenje, čestitanje i
neke aktivnosti vezane uz blagdane, provođenje slobodnog vremena i praznika,
način stanovanja i dr. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka, nazivi ulica i
trgova u zemlji/zemljama jezika cilja, neke osnovne informacije o zemljama
njemačkoga govornoga područja (npr. naziv zemlje i glavni grad, naziv neke
regije/rijeke/planine i sl.), neki poznati športaši iz zemalja jezika cilja.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesmice za
govorenje i pjevanje, jedna od bajki braće Grimm u izvornoj/modernoj verziji,
likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga i/ili
njemačkoga jezika u usporedbi s likovima iz hrvatske dječje književnosti.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– razumijevanje kraćih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja
– razumijevanje osnovne namjere sugovornika
– globalno i selektivno razumijevanje kratkoga teksta poznate tematike
– uočavanje specifičnosti izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni
tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanih riječi
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih
jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i
tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kratkih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i radnji (sa ili bez slikovnog
predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih
kartica
– prepričavanje slijeda nekog događaja uz pomoć pitanja ili vizualnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kratkih tekstova o poznatim sadržajima
– glasno čitanje jednostavnih rečenica koje su prethodno usmeno uvježbane te
kraćih tekstova koji sadrže poznate strukture i leksik
– svladavanje rečenične intonacije
PISANJE
– prepisivanje kratkih tekstova koji su prethodno usmeno obrađeni
– dopunjivanje teksta riječima
– ispunjavanje obrasca s osobnim podatcima
– povezivanje pobrkanih dijelova kratkoga teksta u logičnu cjelinu
– pismeno odgovaranje na pitanja
– pisanje čestitki za blagdane i razglednica s putovanja/praznika prema
predlošku
– samostalno pisanje vođenih kratkih opisa u okviru poznatih, prethodno usmeno
uvježbanih sadržaja
– pisanje riječi prema zvučnomu modelu (npr. slovkanih riječi)
– dopunjivanje i pisanje rečenica i vrlo kratkih tekstova prema zvučnomu modelu
– diktat
– uočavanje razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
– uočavanje razlika između ortografije hrvatskog i njemačkoga jezika
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu
(npr. blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i praznika i
sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih
jezičnih izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom četvrte godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 4.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, služiti se rječnikom, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, redovito/sustavno ponavljati, učiti riječi u kontekstu, koristiti tehnike
zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do
određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezičnoj razini učenika.
5. RAZRED
peta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: život u obitelji, snošljivost među članovima obitelji, razgovor o
bližnjima
Ključne strukture i izričaji Wohnt deine Oma in deiner Familie oder wohnt sie
allein? Hilfst du gern deinen Großeltern? Wer macht was bei dir zu Hause? Hast
du eine/n Freund/in in Deutschland/Österreich...? Hast du Kontakt mit ihm/ihr?
2. Prijatelji: društveno okruženje, značaj i vrijednost prijateljstva, problemi
mladih, njihovi interesi i potrebe
Ključne strukture i izričaji Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist
deine Clique? Was ärgert dich? Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das
Geschenk für mich? Ja, von mir für dich.
3. Škola: život u školi, problemi koji se javljaju, težnja prema što boljim
postignućima i većemu znanju
Ključne strukture i izričaji Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie
immer: Wir haben gelernt, geschrieben, gelesen... Wir müssen das ganze Leben
lang lernen! Welche Themen interessieren dich besonders? Warum hast du Probleme
in der Schule? Hattest du einmal Angst vor...?
4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj mladoga
čovjeka: bavljenje športom, zdravlje, glazba, odlasci u kino, kazalište,
knjižnicu, njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Ja./Nein. Sport treiben ist
gesund. Komm zu mir! Kinder, lernt fleißig! Welche Sportart magst du? Schwimmen.
Unser/e Trainer/Trainerin heißt Herr/Frau Bauer. Heute Abend gehe ich ins
Theater/Kino... Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Siehst
du gern fern? Ja/nein. Spielst du gern am Computer? Du sollst aber auch lesen.
5. Moj mali svijet: moj dom, moja soba, opis prostora
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? Ich wohne in einem Haus/einer
Wohnung. Wie viele Stockwerke hat dein Haus? In welchem Stockwerk ist deine
Wohnung? Hat dein Haus/deine Wohnung einen Balkon? Hast du ein eigenes Zimmer?
Teilst du das Zimmer mit...? Was hast du/gibt es in deinem Zimmer? Was brauchst
du noch?
6. Briga za zdravlje: ukazivanje na zdravi život, zdrava prehrana, opasnosti po
zdravlje koje donosi moderna civilizacija
Ključne strukture i izričaji Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Wandern macht
fit. Was habt ihr gegessen/getrunken? Gesundes Essen; Obst, Gemüse, Milch, warme
Gemüsesuppe, Äpfel, grüner Salat... Fast Food ist nicht gesund. Warum? Es ist
fett, macht dick...
7. Kod kuće i u inozemstvu: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja
njemačkoga govornog područja, putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih
značajnih obilježja
Ključne strukture i izričaji Wie ist das Klima/die Landschaft in
Kroatien/Österreich? Gibt es viele Wälder, Flüsse, Inseln...? Welche
Naturschönheiten/Sehenswürdigkeiten gibt es in Kroatien/Deutschland/in der
Schweiz...? Welche typischen Spezialitäten gibt es in
Kroatien/Deutschland/Österreich...? In Österreich habe ich Sachertorte gegessen.
Ich war im Prater. In den Sommerferien war ich am Meer, auf dem Lande, am
Bodensee, in Deutschland, in Köln...
8. Doživljaji: stvarni doživljaji, mašta, pustolovine
Ključne strukture i izričaji Träumst du gern? Schreibst du manchmal über deine
Erlebnisse? Hast du ein Tagebuch? Hast du etwas Lustiges/Schreckliches erlebt?
Machst du dir Gedanken über Reisen?
9. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne pjesme i druga prikladna
djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se
tematski panoi, posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim
i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu i upoznavanju, uljudno ophođenje, iznošenje
osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), svojstva
i usporedba osoba i predmeta, orijentacija u prostoru i vremenu, aktivnosti u
školi i izvan nje, putovanja (ljepota putovanja i upoznavanje novih krajeva i
njihovih karakterističnih obilježja, znamenitosti, tipična jela), mediji,
slobodno vrijeme, (njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici,
značenje bavljenja športom, briga za zdravlje (zdrava prehrana), stanovanje
(opis prostora, odnosi u prostoru, kultura stanovanja, neki važniji objekti u
mjestu), glavni brojevi do 1000, redni brojevi do 31, blagdani, običaji,
tradicija i proslave.
Do kraja pete godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 660 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 530 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od
otprilike 7 do 8 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo
ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture mogu tumačiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu
metajezika), no važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio
konteksta. Na kraju 5. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim
strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i množini
– prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih
glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent svih modalnih glagola u jednini i množini
– perfekt nekih najučestalijih pravilnih i nekih nepravilnih glagola u jednini i
množini s pomoćnim glagolima haben i sein
– konstrukcija es gibt
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu, dativu i akuzativu
jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die
Adria, die Zugspitze, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu jednine i množine te u dativu i akuzativu
jednine
– posvojne zamjenice ispred imenica u jednini i množini u nominativu:
mein/meine, deine/deine, sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/Ihre u
obraćanju iz poštovanja
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu jednine i množine
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu jednine i množine
Brojevi
– glavni brojevi do 1000
– redni brojevi do 31 u nominativu i akuzativu (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit,
für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal..., links, rechts,
geradeaus, hier, dort, da, hin, her..., gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher,
warum...
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u genitivu
– upitna zamjenica welcher/e/es u akuzativu jednine i množine
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje radnji i događaja u sadašnjosti i
prošlosti, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, izricanje ukusa i
stajališta prema nečemu, imenovanje predmeta, osoba i pojava, opisivanje i
uspoređivanje predmeta, osoba i pojava, određivanje odnosa između predmeta i
osoba, izricanje odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje,
negodovanja, zahtjeva, naredbe, obveza, dužnosti, čestitanje blagdana, rođendana
i sl., traženje i davanje informacija.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. čestitanje blagdana i rođendana,
blagdani i običaji, obitelj, prijateljstvo, slobodno vrijeme, putovanja,
znamenitosti, kulturni život. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama
njemačkoga govornoga područja i vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne pjesme za govorenje
i pjevanje, jedna ili više jednostavnijih priča iz suvremene njemačke dječje
književnosti, usporedba likova iz njemačkih priča/bajki i likova iz hrvatske
dječje književnosti, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi
hrvatskoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kraćega teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kraćih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalno vođenje kraćih dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– reproduciranje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga
jezika u odnosu na materinski jezik
– reproduciranje i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova u okviru poznate tematike
– samostalno glasno čitanje rečenica i kraćih tekstova koji sadrže poznate
strukture i leksik
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez
predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model – vođeni sastav
– pisanje jednostavnih rečenica koje sadržajno čine kraći sastav
– pisanje čestitke, razglednice i sl.
– pisanje kratkih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu
(npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja,
senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu tj. usporedbi odgovarajućih
sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom pete godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 5.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu,
služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti
tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do
određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezičnoj razini učenika.
6. RAZRED
šesta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Moj svijet: razgovor o sebi, bližnjima, njihovim osobinama i izgledu; opis
mjesta u kojem živimo, doma, ulice i četvrti, jezik kojim govorimo
Ključne strukture i izričaji Ich habe viele Freunde. Ich wohne in der
Grimmstraße Nr. 56. Wo ist es schöner, auf dem Lande oder in der Stadt? Was gibt
es in der Stadt/auf dem Lande? Warst du im Museum oder im Theater? Im Theater
war es schöner und interessanter als im Museum. Ich gehe gern ins Museum. Mein
Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am schönsten.
2. U mom zavičaju i izvan njega: putovanja, obilježja, ljepote i znamenitosti
domovine i zemalja njemačkoga govornoga područja
Ključne strukture i izričaji Die Hauptstadt Kroatiens ist Zagreb. Die
Hauptstadt von Deutschland ist Berlin. Das ist eine alte Stadt. Die Markuskirche
steht am Markusplatz. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger in
Wien als in Salzburg. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten?
Wo kann ich den Urlaub verbringen? In Kroatien, am Meer, in der Schweiz... Meine
Winterferien habe ich in Österreich verbracht.
3. Komunikacija: isticanje potrebe za znanjem stranih jezika, mediji,
komunikacija (internet, SMS poruke, slanje razglednica i pisama, odlazak u
poštu)
Ključne strukture i izričaji Welche Sprachen sprichst du? Deutsch, Englisch,
Französisch... Fremdsprachen sind sehr wichtig. Warum? Telefonierst du oft?
Gehst du manchmal zur Post? Wie kommunizierst du mit deinen Freunden? Schreibst
du Briefe, E-Mails oder SMS-Nachrichten? Ich kann mir das Leben ohne Computer
und Internet nicht vorstellen. Meine Clique und ich gehen oft ins Internet-Café.
Liest du Tageszeitungen/Jugendmagazine...?
4. Umjetnost: razgovor o likovnoj i glazbenoj umjetnosti i književnost
Ključne strukture i izričaji Warst du schon mal im Theater, im Konzert, in
einer Ausstellung, in einer Theatervorstellung...? Wer arbeitet im Theater? Was
macht ein Maler/Komponist? Lest ihr gern Lektüre? Liest du gern Gedichte/Romane?
Welche Schriftsteller schreiben interessant? Wer ist dein Lieblingsautor? Welche
Filme magst du? Gehst du in die Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wir
gehen heute Abend ins Konzert. Wer tritt heute Abend auf?
5. Škola i školovanje: nastavni predmeti, raspored sati, ocjene, ustrojstvo
školskih i izvanškolskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Ich mag Deutsch. Welche Fächer hast du in der
Schule? Ich habe Erdkunde, Naturkunde, Mathematik... Welche Fächer machen dir
Schwierigkeiten? Was ist dein Lieblingsfach? Warum? Was machst du noch in der
Schule? Macht ihr manchmal Ausflüge/Ausstellungen /Theatervorstellungen...?
6. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi u obitelji, zajedničko
organiziranje slobodnoga vremena, problemi vezani za odnose među naraštajima
Ključne strukture i izričaji Meine Eltern leben getrennt. Ich verbringe
Sommerferien mit der Mutter und Winterferien mit dem Vater. Machst du/macht ihr
gern Ausflüge mit deinen/euren Eltern? Bekommt ihr regelmäßig Taschengeld? Wie
können die Schüler Geld verdienen? Mein/e Vater/Mutter raucht zu viel. Mein
Bruder und ich plaudern gern mit unserer Oma. In ihrer Zeit war alles anders.
Die Menschen sahen nicht fern, sie arbeiteten auf dem Feld...
7. Moda i odijevanje: kupovanje odjeće i obuće, vanjski izgled, različitosti u
imovinskome statusu mladoga naraštaja, statusni simboli
Ključne strukture i izričaji Darf ich dir/Ihnen helfen? Ich brauche ein Paar
neue Schuhe, ein neues Kleid... Ich möchte ein buntes/kariertes/einfarbiges...
Kleid. Welche Größe? Ich trage Schuhgröße 36 und Konfektionsgröße 38. Was kostet
das? Das kostet insgesamt 125 Euro. Der Pullover gefällt mir nicht. Welche
Klamotten trägst du gern? Markenklamotten kann ich mir nicht leisten. Das ist
mir aber auch nicht wichtig. Mein Vater fährt kein teures Auto. Wir fahren gern
Rad. Rad fahren ist gesund.
8. Blagdani, običaji i tradicija
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za
djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi
i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i vidnim
materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj), mladi u
obiteljskom i društvenom okruženju, problemi mladih, škola i školovanje, nazivi
nastavnih predmeta (raspored sati, ocjene, organiziranje školskih i
izvanškolskih aktivnosti), komunikacija (strani jezici, sredstva komunikacije),
mediji, zavičaj, putovanja i znamenitosti, neki važniji objekti u mjestu,
umjetnost, moda i odijevanje (kupovanje odjevnih predmeta, cijena i konfekcijski
brojevi), blagdani, običaji, tradicija, glavni brojevi do 1000, redni brojevi do
31.
Do kraja šeste godine učenja u 6. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 850 leksičkih jedinica, a od toga učinkovito upotrebljivati oko
680 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo
uvoditi više od otprilike 8 do 10 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu.
Leksičko se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no
važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije
potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 6. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim
strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit glagola haben i sein u jednini i množini
– prezent nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih
glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent svih modalnih glagola u jednini i množini
– preterit nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih
glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– perfekt nekih najučestalijih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih
te povratnih glagola u jednini i množini
– konstrukcija es gibt
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– deklinacija imenica s određenim i neodređenim članom u jednini i množini
(sistematizacija)
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die
Adria, die Zugspitze...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množini; uljudno
obraćanje sa Sie u svim padežima jednine i množine
– posvojne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu i akuzativu jednine i
množine
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine i množine
Brojevi
– glavni brojevi (sistematizacija)
– redni brojevi do 31 (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– neki prijedlozi: in, an, auf, unter, neben, hinter, vor, zu, nach, bei, mit,
für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, gestern, manchmal, links, rechts,
geradeaus, hier, dort, da, hin, her, gut, schlecht, gern...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, wohin, woher, warum…
Negacije
– nein, nicht
– kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
– povezivanje rečenica u nezavisno složene rečenice veznicima: und, aber, oder
Na razini prepoznavanja
– nezavisno složena rečenica s veznikom denn
– zavisno složena rečenica s veznikom weil
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje radnji i događaja u sadašnjosti i
prošlosti, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi, količine, izricanje ukusa i
stajališta prema nečemu, imenovanje, opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba,
pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje odnosa
u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva, naredbe,
obveza, dužnosti, negodovanja, traženje i davanje informacija, čestitanje
blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. aktivnosti vezane uz blagdane i
običaje, putovanja, znamenitosti, mladi u društvenom okruženju, školovanje,
umjetnost, komunikacija. Upoznaju se neke zanimljivosti o zemlji/zemljama
njemačkoga govornoga područja i o vlastitoj zemlji.
Primjeri iz književnosti: narodne/tradicionalne i autorske pjesme za govorenje i
pjevanje, poneka basna, poneka jednostavnija priča o djetinjstvu, likovi
njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kraćega teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– samostalna produkcija dijaloga u okviru poznatih situacija
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata skupnoga/individualnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova u okviru poznate tematike
– uočavanje karakterističnih obilježja različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje rečenica i kraćih tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku ili bez
predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastavaka uz predloženi model – vođeni sastav
– pisanje sastavaka na osnovi obrađenih tema
– pisanje čestitke, razglednice i sl.
– stvaralačko pisanje
– pisanje kraćih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova
postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest
o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih
izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i
predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom šeste godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 6.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoću natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi
bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i
analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo,
primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti
tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja,
međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja,
učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene
(Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
7. RAZRED
sedma godina učenja
CJELINE I TEME
1. Ljudi i događaji: iznošenje podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji,
šira obitelj, poznate osobe iz svijeta kulture, znanosti, športa i zabave)
Ključne strukture i izričaji Carl Benz baute 1886 das erste Auto. Heinrich
Hertz erfand das Radio vor 100 Jahren. Woher kommt S. Penkala? R. Bošković
(1711–1787) war ein bekannter Wissenschaftler. Wofür interessierte er sich?
Finde Informationen über einen bekannten deutschen Wissenschaftler. Kennst du
eine/einen deutschen Rock- oder Popsängerin/Sportler? Schreibe einen kurzen
Bericht über deinen Lieblingssänger/Filmstar!
2. Slobodno vrijeme: smisleno raspoređivanje slobodnoga vremena, važnost
bavljenja športom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme
(odlasci u kino, kazalište, na koncerte i javne
Ključne strukture i izričaji Mit wem/Wie verbringst du deine Freizeit? Mit
meiner Familie, mit meinen Büchern... im Sportverein, am Schreibtisch... Wenn
ich nicht lernen muss/zu Hause helfen muss, gehe ich in den Park/auf den
Sportplatz/in die Sporthalle/ans Meer... Sport treiben ist gesund, weil...
Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins
Theater/Kino/auf die Party... Was macht ihr alles auf einer Party? Darf ich dich
ins Kino/in die Konditorei einladen? – Ja, ich komme mit, denn heute haben wir
keine Hausaufgaben./Nein, heute kann ich nicht. Was machst du am liebsten? Ich
sitze vor dem Computer, surfe, spiele, unterhalte mich mit..., chatte gern.
3. Prijateljstvo i druženje, ljubav i zaljubljenost
Ključne strukture i izričaji Hast du viele Freunde? Kommen deine Freunde oft zu
dir? Wie groß ist deine Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Über
welche Themen sprecht ihr? Worüber/Über wen ärgerst du dich? Wer ist dein
Vorbild? Was macht er/sie? – Sie ist Schauspielerin/Model. Er ist Fußballspieler
/Filmstar. Gibt es Außenseite r/schwarze Schafe in deiner Klasse? Mein Freund
singt am besten. Er ist humorvoll und toleranter als ich. Der interessanteste
Junge in meiner Klasse ist Denis. Alle Mädchen sind verliebt in ihn.
4. Stanovanje: mjesto i kultura stanovanja, različite životne navike, kućanske
obveze i život u zajednici
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? In Rijeka/auf dem Lande/in der
Stadt/in einer Neubausiedlung /an einem See/am Meer/in den Bergen... Wie/Wo
lebte deine Oma? Wie lebte man im 19./20. Jahrhundert? Als sie... alt war...
/Wenn sie... zu Hause... Damals gab es keinen/keine Fernseher/Spülmaschine.
Heute haben wir einen Mikrowellenherd/CD-Player. Wie lebst du heute? Hilfst du
im Haushalt? Wobei hilfst du? Ich helfe meiner Mutter beim Kochen und
manchmal... Wer macht die meiste Arbeit in deiner Familie?
5. Promet: prometna sredstva, prometni znakovi, prometne veze, snalaženje u
stranoj zemlji (traženje obavijesti na kolodvoru, u prometnim sredstvima, na
recepciji)
Ključne strukture i izričaji Reist du gern? Wo warst du in den
Sommerferien/Winterferien? Ich war in Deutschland/in Österreich, am Meer/auf dem
Lande/in den Bergen/an einem Fluss... Wo liegt...? In einem Tal /Mitten
in.../Auf einer Höhe von... m. Wodurch ist dein Land/deine Stadt /diese
Landschaft/dieses Land bekannt? An welche Länder grenzt Kroatien/Deutschland?
Was findest du in Deutschland/dort besonders interessant? Vergleiche das mit...
Womit fährst du in die Schule/in die Stadt? Mit dem Bus/Auto/Fahrrad/mit der
Straßenbahn/Bahn... Ich gehe zu Fuß. Wann fährt der Zug nach...? Eine Platzkarte
bitte.
6. Svijet mašte i svakodnevice u književnim, likovnim, glazbenim i filmskim
djelima
Ključne strukture i izričaji Worum geht es in diesem Text/Film /Lied/Gedicht?
Wovon handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person
ist sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an
seiner/ihrer Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Wie
gefällt dir dieses Bild? Warum? – ovisno o odabranim primjerima iz književnosti,
glazbene, filmske i likovne umjetnosti.
7. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključni pojmovi: ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu njegovanja
tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za
djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi
i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i
vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, poznate
osobe iz svijeta kulture, znanosti športa i zabave), smisleno organiziranje
slobodnoga vremena, prijateljstvo i druženje, ljubav i zaljubljenost, važnost
bavljenja športom i drugim organiziranim aktivnostima u slobodno vrijeme, (kino,
kazalište, koncerti, javne priredbe), elektronički i tiskovni mediji, kultura
stanovanja nekad i danas, susreti sa stranim i nepoznatim, snalaženje u stranoj
zemlji, blagdani, običaji i njegovanje tradicije, svijet mašte i svakodnevice u
književnim, likovnim, glazbenim i filmskim djelima.
Do kraja sedme godine učenja u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 1100 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 880
leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi
više od otprilike 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko
se gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no
važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i rječnički te nije
potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim
strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt jednostavnih i složenih, pravilnih i nepravilnih te povratnih glagola,
izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
u jednini i množini
– prezent i preterit svih modalnih glagola u jednini i množini (jesni, niječni i
upitni oblik)
– zapovjedni oblik glagola (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno
obraćanje sa Sie)
Imenice
– deklinacija imenica s neodređenim i određenim članom u jednini i množini
(sistematizacija)
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schöne
Kroatien, die Schweiz, die Save, die Türkei, die Adria...)
Zamjenice
– osobne, posvojne i pokazne zamjenice u svim padežima jednine i množine
(sistematizacija)
– povratne zamjenice
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u svim padežima
– neodređena zamjenica man
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva (sistematizacija)
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu, dativu i akuzativu u
pozitivu
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi u nominativu i akuzativu
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga uz dativ, akuzativ te dativ i akuzativ
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, womit, woher, worauf...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– izjavne i upitne rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn
Na razini prepoznavanja:
– rekcija nekih učestalih glagola: gefallen, helfen, geben; sich interessieren
für + A, träumen von + D, sich ärgern über + A, sich freuen auf + A...
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u
pozitivu (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev +
imenica)
– redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
– zavisno složene rečenice uz veznik als
– odnosne rečenice
– pitanja s upitnim riječima: Wofür.../Für wen... Wovon.../Von wem... Worüber...
/Über wen... Worauf.../Auf wen...
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i
prošlosti, prepričavanje događaja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi,
količine, izricanje ukusa i stajališta o nečem, imenovanje, opisivanje i
uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između
predmeta i osoba, izricanje radnji, odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje
molbe, zahvale, želje, negodovanja, odobravanja, slaganja, neslaganja, zahtjeva,
naredbe, obveza i dužnosti, traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana,
rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. njegovanje tradicije, mladi u
društvu, mediji u svakodnevnom životu, zaštita okoliša i dr. Upoznaju se
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja, o EU i o
vlastitoj zemlji, primjeri iz književnog, likovnog i filmskoga stvaralaštva te
glazbenoga stvaralaštva za mlade, istaknuti ljudi i događaji iz svijeta
umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Primjeri iz književnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti
tekstovi glazbenih hitova, poneka prikladna pripovijetka o životu djece, ulomci
iz romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko
uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi i djela iz njemačke
književnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno
vrijeme.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog i slušnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje teksta poznate tematike
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekog događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike
– uočavanje značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– ispunjavanje obrazaca
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku ili bez
predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi pročitanoga teksta
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model struktura (npr. natuknice i
pitanja)
– pisanje sastavaka nakon obrađenih sadržaja
– pisanje čestitke, razglednice, pisma, poruka i sl.
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče, dijela priče koji
nedostaje i sl.)
– pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova
postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja
te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o utjecaju vlastite
kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i
heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom sedme godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 7.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik
namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i
služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije,
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno
uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih
jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja,
odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u
suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene
(Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
8. RAZRED
osma godina učenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi među naraštajima, problemi
mladih, pripadnost skupini i izdvojenost
Ključne strukture i izričaji Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen
Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen
Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft – sie hat sich modische
Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der
Nachbarschaft.
2. Europsko okruženje, multikulturalnost i važnost učenja stranih jezika:
sličnosti i povezanosti kultura, predrasude i stereotipi, EU, uloga
višejezičnosti kod nas i u Europi, jezični portfolio, poznate osobe iz svijeta
umjetnosti i znanosti
Ključne strukture i izričaji In welchen Ländern spricht man Deutsch? Was heißt
Multi-Kulti? Welche Symbole sind auf Euro-Münzen/Euro-Scheinen? Wie kam Europa
zu seinem Namen? Wie heißen die Mitgliedsländer? Die europäische Flagge hat
zwölf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Welche Sprache/n
sprichst du gut/besser als.../am besten? In der EU gibt es 20 offizielle
Sprachen. Die deutschen Austauschschüler wohnen in ihren französischen
Gastfamilien. Wenn man sich kennt, versteht man sich besser.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja,
ovisnosti i njihovi uzroci
Ključne strukture i izričaji Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko
oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich
lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stellt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt. Mein Vater
möchte vom Rauchen loskommen. Raucht jemand von deinen Freunden/Freundinnen?
Wissen seine/ihre Eltern davon? Wie reagieren sie darauf? Welche Gefahren
bringen Dorgen mit sich?
4. Zaštita okoliša, briga o zdravlju, zdrava prehrana
Ključne strukture i izričaji Die Umweltverschmutzung ist ein großes Problem.
Schützt die Umwelt! Wirf keine Plastiktüten weg! Kaufen Sie Produkte mit wenig
Verpackung! Man soll weniger heizen, keine Getränke in Dosen kaufen. Wenn man
nicht mehr fernsehen will, soll man die Geräte abschalten. Ernährst du dich
gesund? Ihre Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.
5. Problemi društva, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponašanja, civilno
društvo i nevladine udruge, briga i pomoć potrebitima
Ključne strukture i izričaji Habt ihr schon einen Weihnachtsmarkt organisiert?
Was habt ihr mit dem Geld gemacht? War jemand in einem
Altersheim/Kinderheim/Obdachlosenhei? Bist du Mitglied einer Organisation/eines
Vereines? Warum? – Weil ich da nützlich bin./Weil mir die Arbeit in diesem
Verein Spaß macht. Der Streit fängt meist harmlos an, und dann wird man mit
schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine Mitschüler, egal
welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen
Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/Krieg... tun?
6. Obrazovanje za budućnost: odabir zanimanja, školovanje
Ključne strukture i izričaji Wenn jemand studieren möchte, dann muss... Ich
möchte..., weil.../denn… Ich möchte..., aber... Ich möchte…(nicht)… studieren.
Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Darum möchte ich Zimmermann werden. Nach
dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als
Boutiquenbesitzer haben? Das Schulsystem in Deutschland/in... ist anders als bei
uns.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u književnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i
znanosti
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim primjerima iz književnosti,
glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Europas große Erfinder/Künstler – die
bekanntesten Kroaten... Schriftsteller, Maler, Bildhauer, Komponisten,
Regisseure und ihre Werke... Wofür/Für wen interessierst du dich? Wovon/Von wem
bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za
vrijeme praznika
Ključne strukture i izričaji Hattest du einmal einen Ferienjob/Job? Hast du
etwas verdient? Was hast du mit dem Geld gemacht? – Ich habe mir ein gutes
Wörterbuch gekauft. Wirst du/werden deine Freunde/dein Nachbar in den Ferien
arbeiten? Bekommst du Taschengeld von deinen Eltern? Wenn das Schiff vom
Festland ablegt, denke ich: Jetzt hat der Urlaub begonnen. Ich werde in den
Ferien bei McDonald‘s/in einem Tierheim jobben. Was wäre dir lieber: Ferien mit
den Eltern an der Adria oder würdest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem
Freund in einen anderen Ort fahren?
9. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključne strukture i izričaji Ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
njegovanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za
djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi
i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i
vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, poznate
osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih, ovisnosti i njihovi
uzroci, odnosi među naraštajima, kultura i supkultura (moda i modni trendovi,
stil odijevanja, uvjerenja, oblici prihvatljivog i neprihvatljivoga ponašanja,
glazba), predrasude i stereotipi u multikulturalnom okruženju i izvan njega,
obrazovanje za budućnost, sustavi školovanja, važnost učenja stranih jezika,
uloga višejezičnosti kod nas i u Europi (jezični portfolio), poslovi u slobodno
vrijeme i za vrijeme praznika, zaštita okoliša, briga o zdravlju, briga i pomoć
potrebitima, civilno društvo i nevladine udruge, otkrivanje novoga i
nepoznatoga, blagdani, običaji i njegovanje tradicije, svijet mašte i
svakodnevice u književnim, glazbenim, likovnim i filmskim djelima.
Do kraja osme godine učenja, u 8. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 1350 – 1400 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 1100
leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od
otprilike 10 do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se
gradivo ciklički proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no
važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije
potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim
strukturama:
Glagoli
– prezent i preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te
povratnih glagola
– prezent i preterit modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola,
izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– futur
– rekcija nekih učestalih glagola
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i
padežima
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima
(sistematizacija)
– povratne zamjenice (sistematizacija)
– neodređene zamjenice jemand, niemand u svim padežima
– neodređena zamjenica man
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
– pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padežima
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva
– opisni pridjevi u sva tri stupnja komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u svim
stupnjevima (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev +
imenica)
Brojevi
– glavni i redni brojevi
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom; s dativom i
akuzativom
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– zamjenički prilozi: darauf, dafür...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf, wofür...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn...
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
– odnosne rečenice
– indirektne upitne rečenice
– upitne rečenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was für ein/e u svim
padežima
– upitne rečenice s upitnim prilozima: wieviel, wie viele, woher, womit....
– inverzne upitne rečenice
– izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola
– prezent i preterit pasiva
– kondicional (würde + infinitiv)
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema tj. leksičkih područja i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, prepričavanje događaja i radnji u sadašnjosti,
prošlosti i budućnosti, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje,
opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje
odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, opisivanje događaja u vremenskom slijedu, izražavanje količine i
cijene, dobi, molbe, zahvale, želje, raspoloženja, negodovanja i odobravanja,
slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, ohrabrenja,
podrške, nagađanja, traženje i davanje informacija, izražavanje uzroka i
posljedice, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. život u europskom okruženju,
supkultura mladih, zaštita okoliša, znanost i umjetnost. Upoznaju se
zanimljivosti o zemljama njemačkoga govornoga područja i EU, o vlastitoj zemlji,
primjeri iz književnosti, likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti
ljudi i događaji iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Primjeri iz književnosti: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti
tekstovi glazbenih hitova, poneka pripovijetka o životu djece, ulomak/ulomci iz
romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja uz barem jedno filmsko
uprizorenje obrađivanih književnih djela, usporedba likova i djela na njemačkom
jeziku s onima poznatim iz nastave hrvatskoga jezika ili iz lektire u slobodno
vrijeme.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog (slikovnog/pisanog) i zvučnoga sadržaja
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reprodukcija i produkcija monoloških tekstova
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– prepričavanje slijeda događaja
– prezentacija rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– interpretativno čitanje kraćih književnih formi
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova poznate tematike
uključujući i kraće književne forme
– uočavanje osnovnih značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– ispunjavanje obrazaca
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez
predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi zvučnog ili pisanoga teksta
– pisanje sažetka
– pisanje kraćih sastava prema zadanomu modelu - vođeni sastavak
– pisanje sastavaka nakon obrađenih sadržaja
– pisanje čestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektroničkih
pisama
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje kratke priče, novoga kraja priče ili nekoga
dijela priče koji nedostaje)
– pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova
postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja
te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uočavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao
bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom osme godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 8.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik
namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i
služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije,
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, prepoznavati
fraze i služiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti
perspektivu govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati,
koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se
znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati
korake koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i
kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike
samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezičnoj razini učenika.
Njemački kao drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina učenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i
formalnoj razini
Ključne strukture i izričaji Hallo!/Guten Tag!/Guten Morgen! Auf
Wiedersehen!/Tschüs! Guten Tag, Frau/Herr Barić/Müller. Wie heißt du? Ich
heiße... Ich bin... Wie geht´s? Danke, gut./Super./So, so./Schlecht.
2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje članova uže obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine Familie. Wer ist das? Das ist
mein/meine Vater/Mutter, Bruder/Schwester, Opa/Oma. Wie heißt dein/deine...?
Mein/meine... heißt...
3. Prijatelji: imenovanje i predstavljanje
Ključne strukture i izričaji Wer ist das? Das ist mein/meine Freund/Freundin.
Wie heißt er/sie? Er/sie heißt... Wie alt ist er/sie? Er/sie ist 10. Wo wohnt
dein/e Freund/in? Er/sie wohnt in der...-Straße/am...-Platz.
4. Rođendan: slobodno vrijeme i druženje s prijateljima
Ključne strukture i izričaji Wann hast du Geburtstag? Im April.
Geburtstagsparty: Alles Gute zum Geburtstag! Hier bitte, dein Geschenk! Danke.
Möchtest du etwas trinken? Möchtest du ein Stück Torte...?
5. Školsko okruženje: imenovanje igračaka i školskoga pribora, aktivnosti u
razredu, razumijevanje i izvršavanje osnovnih naredbi
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist ein/eine
Buch/Heft/Bleistift/Kreide/Tafel... Ist das dein/e...? Nein./Ja, das ist
mein/e... Wie ist die Schultasche/der Ball/das Lineal? Sie/er/es ist
groß/klein/lang... Was machst du? Ich male/schreibe/zeichne/spiele... Was machen
Anna und Peter? Sie malen. Nimm bitte dein Buch! Gib mir den Ball!
6. Športske aktivnosti: imenovanje nekih športskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Welchen Sport treibst du?
Fußball/Basketball/Tennis/Tischtennis/Schwimmen/Gymnastik. Ich spiele gern....
Ich fahre Rad.
7. Odijevanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeće i obuće
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Eine Hose, ein T-Shirt und
Turnschuhe... Wie ist die Hose/das T-Shirt/der Pullover? Sie/es/er ist modern,
blau, alt/neu, kariert/gestreift/bunt... Wie sind die Turnschuhe? Sie sind...
Wie gefällt dir das T-Shirt? Gut/nicht gut/so so. Es ist klasse/super. Was
tragen wir im Sommer/Winter...?
8. Moj dom: imenovanje i opis prostorija u kući i stanu
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? Ich wohne in Varaždin/Stuttgart...
Das ist mein/e Haus/Wohnung. Hier ist die Küche/das Bad/das Wohnzimmer...
Der/die/das... ist groß/klein, links/rechts...
9. Prirodni okoliš: imenovanje i opis nekih dijelova prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Das ist eine Blume/ein Baum... Wie
ist die Blume/der Baum? Sie/er ist schön/grün/groß, klein... Welche Farbe hat
die Tomate?
10. Vrijeme: izricanje kronološkoga vremena, imenovanje godišnjih doba i
osnovnih atmosferskih prilika
Ključne strukture i izričaji Wie spät ist es? Es ist drei Uhr. Wie viele Tage
hat die Woche? Welcher Tag ist heute? Heute ist Montag/Dienstag... Wie viele
Monate hat ein Jahr? Welchen Monat haben wir jetzt? Januar. Wann hast du
Geburtstag? Im April. Es ist Frühling/Sommer/Herbst/Winter. Es regnet. Es ist
sonnig...
11. Blagdani, običaji i tradicija: osnovni leksik uz blagdane, čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga
prikladna djela dječje književnosti, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr.
Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se
obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, komunikacijski obrasci pri susretu, upoznavanju i predstavljanju,
uljudno ophođenje, uža obitelj, prijatelji i druženje s njima, igračke i školski
pribor, neki dijelovi prirodnog okoliša (cvijeće, voće i povrće), glavni brojevi
od 0 do 20, osnovne boje, aktivnosti u razredu (najčešće upute i naredbe, radnje
na nastavnom satu), kronološko vrijeme (puni sat, dani u tjednu, mjeseci u
godini), godišnja doba, neke osnovne atmosferske prilike, prostorije u kući i
stanu, neki dijelovi odjeće i obuće, proslava rođendana, neki športovi i
športske aktivnosti.
Do kraja prve godine učenja, u 4. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 200 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 120 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 6
do 7 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički
proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju u
predloženim jezičnim strukturama odnosno u situacijama. Na kraju 4. razreda
učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben i nekih najučestalijih glagola u jednini i
množini vezanih uz tematska područja
– oblici möchte, möchtest, möchten, mag, magst
– zapovjedni način (2. lice jednine imperativa)
Imenice
– jednina nekih imenica s neodređenim članom u nominativu i akuzativu
– jednina nekih imenica s određenim članom u nominativu
– množina nekih imenica
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraćanje sa Sie
– posvojne zamjenice mein/meine i dein/deine
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 20
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, hier, dort,
da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann
Negacije
– nein, nicht
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnom riječju
– inverzne upitne rečenice
Na razini prepoznavanja
– zapovjedni oblik nekih učestalih glagola (2. lice množine imperativa i uljudno
obraćanje sa Sie)
– imenice s određenim članom u akuzativu jednine
– osobne zamjenice u 1. i 2. licu jednine u dativu (mir, dir) i akuzativu (mich,
dich)
– neki prijedlozi: in, auf, unter...
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu
– upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, izražavanje dobi,
svojine i količine, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, izražavanje dobi,
imenovanje i opisivanje predmeta, osoba i pojava, izricanje radnji i odnosa u
vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe,
čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje,
oslovljivanje, čestitanje blagdana i rođendana, školsko okruženje, stanovanje,
odijevanje, športske aktivnosti. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u
zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja, nazivi nekih gradova i sl.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne dječje pjesmice za
govorenje i/ili pjevanje, neka ostvarenja konkretne poezije, jedna od
najpopularnijih bajki braće Grimm u izvornoj/modernoj verziji, barem jedna
likovno kvalitetna izvorna slikovnica.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga) i zvučnoga sadržaja
– razumijevanje kratkih jednostavnih izjavnih rečenica i pitanja.
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
– razumijevanje slovkanja riječi
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih
jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i
tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica ili aplikacija/slikovnih
kartica
– imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba i radnji (uz ili bez
slikovnoga predloška)
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje kratkih rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– prepoznavanje i razumijevanje jednostavnih riječi i rečenica na razini
poznatoga i prethodno usmeno obrađenoga predloška
– glasno čitanje riječi i vrlo kratkih rečenica koje su prethodno usmeno
uvježbane
– svladavanje rečenične intonacije
PISANJE
– prepisivanje jednostavnih riječi i rečenica
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– pisanje riječi i kratkih rečenica
– pisanje čestitke prema pisanomu predlošku
– uočavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu
(npr. blagdanski običaji, stanovanje, provođenje slobodnoga vremena i sl.),
svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih
izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom prve godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 4.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, služiti se rječnikom, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, redovito/sustavno ponavljati, učiti riječi u kontekstu, koristiti tehnike
zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do
određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i
međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezičnoj razini učenika.
5. RAZRED
druga godina učenja
CJELINE I TEME
1. Susreti i upoznavanje: pozdravi pri susretu i opraštanju u komunikaciji s
vršnjacima i odraslima, predstavljanje i komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji Hallo/Guten Tag/Guten Morgen/Abend, Auf
Wiedersehen/Tschüs! Wie heißt du? Ich heiße... Ich bin... Wie alt bist du? Ich
bin... Wo wohnst du? Ich wohne in Karlovac/in Frankfurt... Wie geht´s? Danke,
gut./Nicht so gut./Super./So so.
2. Obitelj: imenovanje i predstavljanje članova šire obitelji
Ključne strukture i izričaji Das ist meine/seine/ihre Familie. Wer ist das? Das
ist mein/e, sein/e, ihr/e Onkel, Tante, Tochter, Sohn, Cousine, Cousin, Bruder,
Schwester... Wie heißt dein/e sein/e, ihr/e...? Er/sie heißt... Wie alt ist
deine Tante? Sie ist 43 Jahre alt. Woher kommt sie? Sie kommt aus Sisak/Berlin.
3. Škola: imenovanje nastavnih predmeta, školskoga pribora, osoba u školskom
okruženju, izdavanje i izvršavanje najčešćih uputa i naredbi, izricanje radnji u
školi i u slobodno vrijeme
Ključne strukture i izričaji Welche Schulfächer hast du/habt ihr am Freitag?
Was ist dein Lieblingsfach? Welches Fach magst du besonders gern? Die Stunde ist
aus. Wann beginnt die zweite Stunde? Das ist meine Deutschlehrerin. Kommen Sie
bitte her. Wo ist deine Schultasche?
4. Slobodno vrijeme: izricanje aktivnosti u slobodno vrijeme, športske
aktivnosti, hobiji, osobni raspored dana, izražavanje mišljenja
Ključne strukture i izričaji Was magst du? Ich mag... Ich mag nicht... Und
dein/e Freund/in? Ich zeichne/trinke Cola... gern/nicht gern. Wie gefällt
dir...?... gefällt mir/gefällt mir nicht. Ich spiele Tennis/Fußball/Handball...
Läufst du schnell? Wann beginnt das Fußballspiel?
5. Stanovanje: imenovanje prostorija u kući i stanu, snalaženje u prostoru i
vremenu
Ključne strukture i izričaji Das ist die Küche/das Bad... Der/die/das... ist
links rechts/hier. Ist der Herd im Bad? Nein, er ist in der Küche. Wer muss die
Wohnung aufräumen? Räumst du dein Zimmer auf?
6. Prehrana: imenovanje nekih vrsta jela, izražavanje osobnog odnosa prema
njima, imenovanje pribora za jelo
Ključne strukture i izričaji Was isst/trinkst du gern? Ich esse/trinke Pizza,
Marmelade, Eier.../Cola, Milch, Wasser... gern/nicht gern. Ich mag die Suppe
nicht. Und dein/e Freund/in? Er/sie mag... Carola möchte ein Eis essen/eine Cola
trinken. Gib mir, bitte, den Löffel!
7. Tijelo i zdravlje: imenovanje i opis nekih dijelova tijela, zdravlje,
imenovanje nekih najčešćih zdravstvenih tegoba u dječjoj dobi
Ključne strukture i izričaji Was hast du? Was tut dir weh? Ich bin krank.
Mein/meine... tut weh. Ich huste/habe Fieber/Kopfschmerzen
/Bauchschmerzen/Zahnsmerzen. Ich kann nicht in die Schule gehen/Sport machen...
8. Odjeća i kupovanje: imenovanje i opis nekih dijelova odjeće
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Rock/Hemd, eine
Hose/Jacke/Bluse... Welche Farbe hat der/die/das...? Der/die/das... ist
blau/rot/gelb... Ich will einen modernen Rock kaufen. Wie gefällt dir der blaue
Rock/das grüne Hemd...? Möchten Sie/möchtest du den blauen oder den gelben Rock
anprobieren?
9. Promet: imenovanje nekih osnovnih prometnih sredstava
Ključne strukture i izričaji Was ist das? Ein Bus/ein Auto/eine Straßenbahn.
Wohin fährst du? Nach München/ans Meer/in die Stadt... Womit fährst du? Ich
fahre mit dem Bus/Auto, mit der Straßenbahn... Darfst du bei Rot gehen? Musst du
bei Grün warten?
10. Životinje: imenovanje i opis kućnih ljubimaca, životinja u zoološkom vrtu i
na selu, glasanje nekih životinja
Ključne strukture i izričaji Welche Tiere leben zu Hause/auf dem Lande? Der
Papagei/der Hund/die Katze/die Kuh/das Schwein... Hast du einen Hund? Nein, ich
habe keinen Hund, ich habe eine Katze. Welche Tiere leben im Zoo? Der Affe/die
Schlange/das Krokodil... Wie ist der/die/das...? Der/die/das... ist groß/klein,
gelb/grau... Der Hund bellt.
11. Vrijeme: atmosferske prilike, godišnja doba i izricanje kronološkoga vremena
(pola sata)
Ključne strukture i izričaji Welche Jahreszeit haben wir jetzt? Winter. Wie ist
das Wetter? Schön/schlecht. Es ist kalt/windig/neblig/wolkig. Was machst du im
Sommer/Winter...? Wann hast du Tennis? Am Nachmittag. Wann stehst du auf? Um
halb sieben. Wann gehst du zur Schule? Um halb acht.
12. Blagdani, običaji i tradicija: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane,
čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesmice i druga
prikladna djela dječje književnosti, kulturno–civilizacijski sadržaji i dr.
Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji se
obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje,
oslovljavanje, prijatelji i članovi obitelji, osobe u školskom okruženju,
školski pribor, neke vrste jela, prostorije u kući i stanu, neki dijelovi
tijela, neki dijelovi odjeće i obuće, neka osnovna prometna sredstva, kućni
ljubimci, životinje u zoološkom vrtu i na selu, najčešće upute i naredbe, radnje
u slobodno vrijeme i u školi, kronološko vrijeme (puni sat, pola sata), neke
osnovne atmosferske prilike, snalaženje u prostoru i vremenu, druženje s
prijateljima, neki športovi i športske aktivnosti, glavni brojevi od 0 do 100,
redni brojevi do 10, blagdani i običaji.
Do kraja druge godine učenja u 5. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 320, a od toga aktivno rabiti oko 220 leksičkih jedinica. Pri
obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvodit više od 8 do 10 novih
leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i
ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture obrađuju na osnovi primjera i situacija te postupno
uvode neki osnovni metajezični pojmovi. Na kraju 5. razreda učenici bi trebali
raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent glagola sein i haben i nekih učestalih jednostavnih i složenih,
pravilnih i nepravilnih glagola u jednini i množini vezanih uz tematska područja
– prezent modalnih glagola u jednini i množini: dürfen, können, müssen i wollen
(jesni, niječni i upitni oblik); oblici: möchte, möchtest, möchten, mag, magst
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u nominativu i akuzativu jednine
i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, uljudno obraćanje sa Sie
– osobne zamjenice ich, du u dativu (mir, dir) i akuzativu (mich, dich)
– posvojne zamjenice ispred imenica u nominativu i akuzativu jednine i množine:
mein/meine, dein/deine, sein/seine, ihr/ihre, unser/unsere te Ihr/e u obraćanju
iz poštovanja
– pokazna zamjenica das
– upitne zamjenice: wer, was
Pridjevi
– opisni pridjevi kao dio predikata; u funkciji atributa u nominativu i
akuzativu jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 100
– redni brojevi do 10
Prijedlozi
– neki prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter...
– neki prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit...
– neki prijedlozi uz akuzativ: für...
Prilozi
– neki prilozi: heute, morgen, jetzt, manchmal..., links, rechts, geradeaus,
hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– negacije: nein, nicht
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– jednostavne izjavne rečenice prema modelu:
– subjekt + predikat: Ich male.
– subjekt + predikat + objekt: Ich habe einen Bruder.
– subjekt + predikat + pridjev u službi predikata: Die Rose ist rot.
– jednostavne upitne rečenice s upitnim riječima: was, wer, wo, wann, wie,
wieviel, wie viele...
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– prezent modalnih glagola mögen i sollen
– neke imenice s određenim i neodređenim članom u dativu jednine i množine
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die
Adria...)
– upitne rečenice s upitnim riječima: welcher/e/es, woher
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje raspoloženja, svojine, dobi,
količine, molbe, zahvale, želje, zahtjeva i naredbe, izricanje radnji, odnosa u
vremenu i prostoru, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i opisivanje
predmeta, osoba, pojava i situacija, traženje i davanje informacija, čestitanje
blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje,
oslovljivanje, neke aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, školsko okruženje,
stanovanje, odijevanje, športske aktivnosti, prehrana, promet, druženje s
prijateljima. Upoznaju se imena i prezimena vršnjaka u zemlji/zemljama jezika
cilja, neke informacije o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja (npr.
nazivi gradova, regija i sl.) i o vlastitoj zemlji.
Dječja književnost: autorske pjesme i narodne/tradicionalne i autorske dječje
pjesmice za govorenje i/ili za pjevanje, izbor iz najpopularnijih bajki braće
Grimm u izvornoj/modernoj verziji, usporedba likova iz njemačke i hrvatske
književnosti, likovi njemačke dječje književnosti upoznati u nastavi hrvatskoga
jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno i selektivno razumijevanje kratkih jednostavnih tekstova poznate
tematike
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru elementarnih
jezičnih funkcija
– postavljanje jednostavnih pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i
tematskih sadržaja te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kraćim dramatizacijama
– reproduciranje jednostavnih brojalica, pjesmica za govorenje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću slikovnica, stripova ili
aplikacija/slikovnih kartica
– imenovanje i jednostavno opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i
događaja (sa ili bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda nekoga događaja uz pomoć pitanja ili slikovnih poticaja
– iznošenje rezultata skupnoga rada
– oponašanje i izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga
i prethodno usmeno obrađenoga predloška
– glasno čitanje rečenica i tekstova koji su prethodno usmeno uvježbani
– svladavanje rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje jednostavnih rečenica
– pisanje čestitke prema pisanomu predlošku
– prepoznavanje osnovnih razlika između grafije i izgovora kod učestalih riječi
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti kao osnova
za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema drugom i drugačijemu
(npr. bladanski običaji, svakodnevni život i sl.), svijest o kulturno
uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajućih
sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom druge godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 5.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, uočiti i označiti
pravilnosti i analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama,
dopuniti pravilo, primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu,
služiti se rječnikom, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti
vizualne tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se
znanjem materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji
vode do određenoga cilja, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike
samoprocjene i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se
medijima (televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno
dobi i jezičnoj razini učenika.
6. RAZRED
treća godina učenja
CJELINE I TEME
1. Moje mjesto: imenovanje nekih važnijih objekata u mjestu
Ključne strukture i izričaji Ich wohne/er wohnt in... Das ist ein Dorf/ein
Ort/eine Kleinstadt/Stadt/Großstadt. Was gibt es im Zentrum? Was gibt es in der
Nähe? Es gibt einen/eine/ein, keinen/keine/kein Markt, Kino, Post, Hotel,
Museum, Schule, Kirche, Sporthalle...Wo ist die Post? Neben dem Kino/im Zentrum,
in der... Straße/am... Platz.
2. Zanimanja: imenovanja nekih zanimanja, vrsta poslova i prostora u kojima se
posao obavlja
Ključne strukture i izričaji Wo arbeitet der/die
Kellner/Programmiererin/Krankenschwester/Lehrerin/Automechaniker/Verkäufer...?
Auf dem Feld, im Restaurant/Büro/Krankenhaus/Supermarkt. Was macht er/sie?
Er/sie programmiert/verkauft/bedient Gäste/unterrichtet...
3. Putovanja: imenovanje i opis tijeka i odredišta putovanja, znamenitosti
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Ferien? Wie war die Reise? Das
war eine wunderschöne Reise. Wie lange warst du in Wien/Salzburg? Ich war länger
in Wien als in Salzburg. Warst du im Museum oder im Theater? Ich gehe gern ins
Museum. Mein Freund geht lieber ins Kino als ins Theater. Zu Hause ist es am
schönsten. Hast du viele Prospekte und Fotos von Sehenswürdigkeiten?
4. Praznici: opisivanje načina i mjesta provođenja praznika, pisanje razglednica
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Ferien? In Deutschland, in
München, am Meer, auf dem Lande, zu Hause, bei Oma/Opa/Tante/Onkel/Freunden, im
Gebirge/Ausland, in Österreich, Ungarn... Was hat er/sie in den
Sommerferien/Winterferien/Frühlingsferien gemacht? Er/sie hat gebadet...
5. Kupovanje namirnica: imenovanje i razlikovanje namirnica, izražavanje
vlastitoga ukusa, vođenje razgovora u trgovini i/ili na tržnici, izricanje
količine i cijene
Ključne strukture i izričaji Welche Gemüsesorten/Obstsorten kennst du? Welches
Gemüse/Obst magst du/magst du nicht? Was mag dein/e Freund/in, Bruder/Schwester?
Ich/er/sie mag... /keinen/keine/kein...? Was möchtest du? Ich möchte/brauche 2
Kilo Äpfel, 40 Gramm Käse, eine Flasche Milch, 2 Dosen Limonade, 3 Stück
Kuchen... Haben Sie.../Geben Sie mir bitte...! Was kostet ein Kilo/Pfund...? Das
macht zusammen... Euro...Cent. Hier bitte. Danke. Bitte.
6. Prehrana i briga za zdravlje: imenovanje obroka i njihovih osnovnih sadržaja
Ključne strukture i izričaji Was ist gesundes Essen? Was hast du heute
gefrühstückt? Obst, Jogurt, Müsli, Salami... Was hast du gestern zu Mittag
gegessen? Gemüsesuppe, Tomaten, Blumenkohl, Berliner, Pommes, Süßigkeiten, Eis,
Fast-Food... Was hast du zu Abend getrunken? Milch, Kakao, Tee, Saft, Cola. Wer
hat bei dir das Frühstück/Mittagessen/Abendessen gemacht? Möchtest du/möchten
Sie...?
7. Priroda i zaštita okoliša: čuvanje okoliša, važnost i značenje okoliša,
ponašanje u prirodi
Ključne strukture i izričaji Wir sind Naturfreunde. Du sollst die Umwelt
schützen und die Umgebung sauber halten. Welche Blumensorten blühen im
Garten/Schulgarten? Wie ist die Landschaft in Kroatien/in...? Wie sind die
Inseln, Berge, Flüsse...?
8. Osobna higijena: imenovanje nekih radnji i potrepština
Ključne strukture i izričaji Was machst du im Bad? Ich wasche mich, ich kämme
mich, ich ziehe mich an... Ich dusche/bade/putze mir die Zähne/wasche mir die
Haare.../kämme mich... Was brauchst du dazu? Eine Zahnbürste, Shampoo, einen
Kamm, Seife, ein Handtuch, einen Spiegel...
9. Aktivnosti u kući: izricanje radnji u vlastitom domu
Ključne strukture i izričaji Was machst du in der Küche? Ich decke den
Tisch/spüle das Geschirr/trockne das Geschirr ab... Was hast du heute zu Hause
gemacht? Ich habe gelesen/gespielt/gelernt/mein Zimmer aufgeräumt... Was macht
er/sie im Wohnzimmer? Er/sie sieht fern/liest. Was macht dein/e, sein/e, ihr/e
Vater/Mutter/Bruder/Schwester in der.../im...?
10. Slobodno vrijeme i osobni raspored dana: imenovanje izvanškolskih
aktivnosti, športova, hobija, izricanje odnosa prema nekim aktivnostima, vrijeme
njihova obavljanja (četvrt sata, minute)
Ključne strukture i izričaji Hast du ein Hobby? Sammelst du etwas? Gehst du
gern ins Kino? Liest du gern? Was machst du/macht er/sie am Morgen? Ich
stehe/er/sie steht um zehn nach sieben auf, frühstücke, gehe in die Schule...
Was machst du am Vormittag/Nachmittag/Abend? Ich sehe fern, spiele mit dem
Freund, spiele Gitarre, habe Italienisch, Tennis... Heute wollen wir ins Kino
gehen. Wann hast du Italienisch? Montags und mittwochs um Viertel vor fünf.
11. Blagdani, tradicija i običaji: osnovni leksik uz tradicionalne blagdane,
čestitanje
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, prigodne recitacije, pjesme i druga
prikladna djela književnosti za djecu i mlade, kulturno–civilizacijski sadržaji
i dr. Izrađuju se tematski panoi i posteri, pripremaju priredbe i sl. Sadržaji
se obogaćuju novim slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophođenje, prijatelji i članovi
obitelji, školski predmeti i pribor, neki dijelovi prirodnoga okoliša, neka
zanimanja, vrste poslova i prostora u kojima se posao obavlja, neki važniji
objekti u mjestu, kronološko vrijeme (dio dana, putni sat, pola i četvrt sata i
minute), putovanja i provođenje praznika, tijelo, zdravlje i higijena, kupovina
namirnica i prehrambene navike, glavni brojevi od 0 do 1000, redni brojevi do
31, blagdani i proslave, aktivnosti vezane uz dužnosti i obveze (najčešće upute,
naredbe i radnje).
Do kraja treće godine učenja, u 6. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 450, a od toga aktivno rabiti oko 340 leksičkih jedinica. Pri
obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 8 do 10 novih
leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički proširuje i
ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture mogu tumačiti i eksplicitno (uz odmjerenu uporabu
metajezika), no važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim
strukturama, tj. kao dio konteksta. Na kraju 6. razreda učenici bi trebali
raspolagati sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola vezanih uz
tematska područja
– prezent povratnih glagola u jednini i množini
– prezent modalnih glagola dürfen, können, müssen, wollen; prezent glagola
sollen i mögen u jednini i množini (jesni, niječni i upitni oblik)
– prezent i preterit glagola sein i haben u jednini i množini
– perfekt nekih pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih glagola s
pomoćnim glagolima haben i sein u jednini i množini (izuzev modalnih glagola)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine imperativa te uljudno obraćanje sa
Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u nominativu, dativu i akuzativu
jednine i množine
Član
– neodređeni i određeni član (vidi imenice)
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. die Schweiz, die
Save, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne zamjenice u nominativu, dativu i akuzativu jednine i množine
– posvojne zamjenice u svim padežima jednine i množine
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u svim stupnjevima komparacije
– opisni pridjevi u funkciji atributa u nominativu i akuzativu jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 1000
– redni brojevi do 31 (leksičko posredovanje)
Prijedlozi
– prijedlozi uz dativ (wo?) i akuzativ (wohin?): in, auf, an, unter, vor...
– prijedlozi uz dativ: aus, nach, zu, mit, bei...
– prijedlozi uz akuzativ: für...
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih priloga
– prilozi u svim stupnjevima komparacije
– neki prilozi: heute, morgen, gestern, jetzt, manchmal..., links, rechts,
geradeaus, hier, dort, da...
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– negacije: nein, nicht
– negacija kein/e u nominativu i akuzativu jednine i množine
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– jednostavne upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele,
welcher/e/es, woher
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– imenice s neodređenim i određenim članom u genitivu jednine i množine
– upitne rečenice s upitnim prilozima: womit...
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i
prošlosti, izražavanje količine, dobi, svojine, molbe, želje, zahvale,
raspoloženja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i uspoređivanje predmeta,
osoba i pojava, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji,
traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. pozdravljanje, uljudno ophođenje,
neke aktivnosti vezane uz blagdane i običaje, prehrana, putovanja, aktivnosti u
slobodno vrijeme, zaštita okoliša i sl. Upoznaju se neke osnovne informacije i
zanimljivosti o zemlji/zemljama njemačkoga govornoga područja i o vlastitoj
zemlji.
Dječja književnost: tematski prikladne narodne i autorske pjesme, jednostavnije
dječje priče i basne, usporedba likova iz djela njemačke i hrvatske književnost,
likovi iz njemačke književnosti upoznati u nastavi hrvatskog jezika, po
mogućnosti barem jedno filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku.
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja.
– globalno i selektivno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike
– navikavanje na izgovor i intonaciju izvornih govornika (zvučni tekstovi).
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje kratkih dijaloga uz samostalnu izmjenu pojedinih elemenata
– sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
– reproduciranje pjesmica za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– izgovaranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
– slovkanje
ČITANJE
– globalno i selektivno razumijevanje jednostavnih tekstova na razini poznatoga
i prethodno usmeno obrađenoga predloška ili nepoznatoga, ali u okviru poznate
tematike
– glasno čitanje poznatih rečenica i tekstova
– svladavanje rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje kratkoga teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje kraćih sastavaka uz predloženi model struktura (npr. pitanja)
– pisanje jednostavnih rečenica koje sadržajno čine kraći sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, kraćega pisma
– pisanje kratkih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
senzibilizacija za uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje
razloga njihova postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i
empatije prema drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, svakodnevni život
i sl.), svijest o kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih
jezičnih izričaja te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim
nesporazumima u interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj
osnovnih strategija za njihovo prevladavanje.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. usporedbi odgovarajućih
sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom treće godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 6.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, pripremiti izlaganje pomoću natuknica,
ispuniti ili dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi
bilješke i služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i
analogije, razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo,
primijeniti pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom,
tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti
tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja,
međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i
stranih jezika koje učenik uči, uočiti korake koji vode do određenoga cilja,
učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene
(Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
7. RAZRED
četvrta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Obitelj: život u obitelji, snošljivost među članovima obitelji, razgovor o
bližnjima
Ključne strukture i izričaji Wohnt deine Oma bei euch? Hilfst du deinen
Großeltern gern? Wer macht was bei dir zu Hause? Was macht ihr alle zusammen?
Habt ihr gute Beziehungen zu euren Nachbarn? Sind deine Eltern
streng/tolerant...? Hast du Freunde im Ausland? Hast du Kontakt mit ihnen?
2. Prijatelji: društveno okruženje, značaj i vrijednost prijateljstva, problemi
mladih, njihovi interesi i potrebe
Ključne strukture i izričaji Hast du viele Freunde? Hast du in den Ferien viele
Freundschaften geschlossen? Kommen deine Freunde oft zu dir? Wie groß ist deine
Clique? Was macht ihr zusammen? Wo trefft ihr euch? Was ärgert dich?
Ungerechtigkeit. Was interessiert dich? Ist das Geschenk für mich? Ja, von mir
für dich.
3. Škola: život u školi, problemi koji se javljaju, težnja prema što boljim
učincima rada i većemu znanju
Ključne strukture i izričaji Was habt ihr gestern in der Schule gemacht? Wie
immer: Wir haben geschrieben, gelesen... Welche Fächer interessieren dich
besonders? Warum? Welche Fächer machen dir Schwierigkeiten? Warum? Man muss das
ganze Leben lang lernen! Warum hast du Probleme in der Schule? Ich bin verliebt.
4. Slobodno vrijeme i aktivnosti koje pozitivno utječu na razvoj mladoga
čovjeka: bavljenje športom, glazba, odlasci u kino, kazalište, knjižnicu;
opasnosti suvremenoga svijeta
Ključne strukture i izričaji Treibst du Sport? Ja/Nein. Sport treiben ist
gesund. Welche Sportarten magst du? Schwimmen... Heute Abend gehe ich ins
Theater/Kino/Konzert/auf die Party... Welche Filme magst du? Gehst du in die
Musikschule? Spielst du ein Instrument? Wer tritt heute Abend auf? Kennst du
Schüler, die rauchen? Welche Gefahren bringen Drogen mit sich?
5. Mediji: njegovanje kulture čitanja, korištenje medija u svakodnevici
Ključne strukture i izričaji Siehst du gern fern? Welche Sendungen
interessieren dich? Spielst du gern am Computer? Surfst du im Internet? Ja. Du
sollst aber auch lesen. Wer ist dein/e Lieblingsautor/in /Schauspieler/in? Liest
du gern Zeitungen/Comics/Jugendmagazine/Modezeitschriften...?Welche? Warum?
6. Stanovanje: mjesto stanovanja, kultura stanovanja, način življenja danas i
nekada
Ključne strukture i izričaji Wo wohnst du? In Rijeka/in München. Ich wohne in
einem kleinen Haus/in einer alten Wohnung neben dem Park. Kleine Häuser sind
gemütlich. Wo lebte deine Uroma? Auf dem Lande. Wie war es in der Zeit unserer
Großeltern? Sie lebten ohne fließendes Wasser... Damals gab es keinen Fernseher,
keine Spülmaschine... Meine Eltern kamen später in die Stadt.
7. Zaštita okoliša: ugroženost prirode, značaj zaštite prirodnog okoliša
Ključne strukture i izričaji Welche Gefahren bringt die Umweltverschmutzung?
Wohin mit dem Müll? Man soll den Müll trennen und in die Mülltonne werfen. Man
muss Wasser sparen! Wir schützen die Umwelt. Wie kann man die
Umweltverschmutzung verhindern? Die Menschen in Europa sind umweltbewusst.
8. Briga za zdravlje: zdrav život, zdrava prehrana, opasnosti za zdravlje koje
donosi moderna civilizacija
Ključne strukture i izričaji Wie war es im Gebirge? Wunderschön. Was ist
gesundes Essen/gesunde Ernährung? Nicht zu schnell essen, nicht zu viel Fleisch
essen, kein Fast Food essen... Was habt ihr gegessen/getrunken? Butterbrot mit
warmer Milch, Salzstangen, warme Gemüsesuppe, grünen Salat...
9. Zemljoznanstvo: prirodne ljepote i znamenitosti domovine i zemalja njemačkoga
govornog područja
Ključne strukture i izričaji Wie ist das Klima in...? Wie ist die Landschaft?
Gibt es viele Wälder, Flüsse...? Was ist an Kroatien/Deutschland... interessant?
Was für Naturschönheiten gibt es in...? Wie ist das Meer/wie sind die Berge
in...? Welche typischen Spezialitäteten/welche kulturellen Denkmäler gibt es
in...?
10. Putovanja: čari putovanja, upoznavanje novih krajeva i njihovih
karakterističnih obilježja
Ključne strukture i izričaji Wo warst du in den Sommerferien/Winterferien? Ich
war in Deutschland/in Österreich, am Meer/auf dem Land... Wie hast du die Ferien
verbracht? Ich bin gewandert/habe meine Freunde besucht... Meine Eltern wollten
ihre Freunde in Deutschland besuchen.
11. Doživljaji iz stvarnosti i mašte: vlastiti doživljaji, mašta, pustolovine
Ključne strukture i izričaji Wovon träumst du gern? Schreibst du manchmal über
deine Erlebnisse? Machst du dir Gedanken über die Reisen, die du gemacht
has/machen möchtest? Was für Abenteuer hast du erlebt?
12. Blagdani, tradicija i običaji
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
održavanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za
djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi
i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju novim
slušnim i vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Iznošenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj),
odnosi s bližnjima, aktivnosti u školi i život u školi, motivacija za učenje,
nazivi nastavnih predmeta (raspored sati), slobodno vrijeme, važnost bavljenja
športom i drugim pozitivnim aktivnostima u slobodno vrijeme, opasnosti
suvremenoga svijeta, izvanškolske aktivnosti, praznici, atmosferske prilike,
zaštita okoliša, dnevni i tjedni raspored aktivnosti, kronološko vrijeme
(dijelovi dana), stanovanje (prostorije, namještaj, odnosi u prostoru,
aktivnosti u kući), blagdani i proslave, mediji (čitanje, gledanje televizije),
neki važniji objekti u mjestu, briga o zdravlju, dopisivanje, putovanja.
Do kraja četvrte godine učenja, u 7. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 640 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 490 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10
do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički
proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no
važno je da ih učenici usvajaju u predloženim jezičnim strukturama, tj. kao dio
konteksta. Neke se gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i
leksički te nije potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo
pri slobodnom govoru. Na kraju 7. razreda učenici bi trebali raspolagati
sljedećim jezičnim strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola,
izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
u jednini i množini
– prezent i preterit modalnih glagola u jednini i množini (jesni, niječni i
upitni oblik)
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– imenice s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i padežima u jednini
i množini (sistematizacija sklonidbe imenica)
Član
– uporaba određenoga, neodređenoga i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova (npr. das schöne
Kroatien, die Schweiz, die Save, die Türkei, die Adria, der Rhein...)
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima
– povratne zamjenice u dativu i akuzativu jednine i množine
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es u nominativu
Pridjevi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi bez sklonidbe te nadnevak bez sklonidbe
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga
Prilozi
– stupnjevanje pravilnih i nepravilnih priloga
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele...
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice uz veznike: aber, oder, denn…
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn
– upitne rečenice s upitnim riječima: wieviel, wie viele, welcher/e/es, woher,
womit...
– inverzne upitne rečenice
– jednostavne izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– rekcija nekih učestalih glagola: gefallen, helfen, geben, beschreiben, sich
interessieren für + A, sich freuen auf +A, träumen von + D, sich ärgern über + A
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
– neodređena zamjenica man
– neodređene zamjenice: jemand, niemand u svim padežima
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u
pozitivu (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein + pridjev +
imenica)
– redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
– zavisno složene rečenice uz veznik als
– odnosne rečenice
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje i oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, izražavanje događaja i radnji u sadašnjosti i
prošlosti, prepričavanje događaja, izražavanje dobi, količine i svojine,
raspoloženja, ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje i opisivanje predmeta,
osoba, pojava i situacija, određivanje odnosa između predmeta i osoba, izricanje
odnosa u vremenu i prostoru, izražavanje molbe, zahvale, želje, zahtjeva,
naredbe, odobravanja i neodobravanja, slaganja i neslaganja, obveza i dužnosti,
traženje i davanje informacija, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. obilježavanje blagdana i običaji,
prehrambene navike, putovanja, obitelj, prijateljstvo, problemi mladih,
aktivnosti u slobodno vrijeme, mediji, zdravlje, ekologija. Upoznaju se
informacije o zemljama njemačkoga govornoga područja i o Europskoj uniji u
korelaciji s vlastitom zemljom, aktualni događaji i poznati predstavnici
njemačkoga govornoga područja iz svijeta glazbene i likovne umjetnosti, filma,
športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi
glazbenih hitova, neka basna, neka jednostavnija priča o djetinjstvu, ulomci iz
romana za djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno
filmsko uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi iz njemačke
književnosti poznati iz nastave hrvatskoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno i selektivo razumijevanje tekstova
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reproduciranje i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i jednostavnim raspravama
– reproduciranje pjesama za recitiranje i pjevanje
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reproduciranje rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje tekstova
– uočavanje karakteristika različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnom ili zvučnomu predlošku
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi pročitanoga teksta
– pisanje kraćih sastava uz predloženi model (npr. natuknice i pitanja)
– pisanje čestitke, razglednice, pisma, poruke
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili dijela priče koji
nedostaje)
– pisanje kraćih diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova
postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja
te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, senzibilizacija za uočavanje/prepoznavanje stereotipa i
predrasuda i razvoj svijesti o potrebi njihova uklanjanja, razvoj svijesti o
utjecaju vlastite kulture na percepciju fenomena strane kulture, svijest o
dinamičnosti i heterogenosti kao bitnim značajkama kako strane tako i vlastite
kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom četvrte godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 7.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik
namjerava sročiti, pripremiti izlaganje s pomoću natuknica, ispuniti ili
dopuniti tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i
služiti se njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije,
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti
pravilo, provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, tematski
usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu govornika, promijeniti tekstnu
vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti tehnike zapamćivanja, međusobno
uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem materinskoga jezika i stranih
jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake koji vode do određenoga cilja,
odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati njihovo ostvarenje, učiti u
suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene i međusobne procjene
(Europski jezični portfolio), koristiti se medijima (televizija, internet,
tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i jezičnoj razini učenika.
8. RAZRED
peta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Mladi u obiteljskom i društvenom okruženju: odnosi među naraštajima, problemi
mladih, pripadnost skupini i izdvojenost
Ključne strukture i izričaji Ihr Bruder provoziert sie und schon gibt es einen
Streit. Nach langen Diskussionen mit den Eltern haben Lena und Lukas einen
Computer bekommen. Ihre Freundinnen waren verblüfft – sie hat sich modische
Kleidung gekauft. Bei gutem Wetter trifft sie sich mit Kindern aus der
Nachbarschaft.
2. Europsko okruženje, multikulturalnost i važnost učenja stranih jezika: EU,
sličnosti i povezanosti kultura
Ključne strukture i izričaji Welche Sprache/n sprichst du gut/besser als.../am
besten? In der EU gibt es 20 offizielle Sprachen. Die europäische Flagge hat
zwölf Sterne. Warum feiert die EU am 9. Mai ihren Europatag? Wie kam Europa zu
seinem Namen? EU-Länder und ihre Hauptstädte sind... Die deutschen
Austauschschüler wohnen in ihren französischen Gastfamilien. Wenn man sich
kennt, versteht man sich besser.
3. Kultura i supkultura mladih: moda i modni trendovi, stil odijevanja
Ključne strukture i izričaji Was tragen Jugendliche in der Schule, in der Disko
oder auf Partys? Wollen sie so aussehen wie alle, oder entscheiden sie sich
lieber für einen individuellen Stil? Wir wissen jetzt, wie sie ihren eigenen
Stil zusammen stelllt und ob sie viel Geld für ihre Kleidung ausgibt.
4. Zaštita okoliša, briga o zdravlju, zdrava prehrana
Ključne strukture i izričaji Kaufen Sie Produkte mit wenig Verpackung! Man soll
weniger heizen, keine Getränke in Dosen kaufen. Ernährst du dich gesund? Ihre
Eltern finden gesundes Essen wichtig und kochen mit Olivenöl.
5. Oblici prihvatljivoga i neprihvatljivog ponašanja, problemi društva
Ključne strukture i izričaji Der Streit fängt meist harmlos an, und dann... Man
hat ihn mit schlimmen Schimpfwörtern beleidigt. Ich respektiere meine
Mitschüler, egal welcher Nationalität sie sind. Was kann man gegen
Gewalt/Hunger/Rassendiskriminierung/den Krieg tun?
6. Obrazovanje za budućnost: odabir zanimanja, školovanje
Ključne strukture i izričaji Wenn jemand studieren möchte, dann muss... Ich
möchte..., weil/denn... Ich möchte..., und dann kann ich studieren, oder ich
kann eine gute Arbeit finden. Diese Schule... /Dieses Studium... /Dieser Job...
Mich interessiert die Arbeit mit Holz. Ich möchte darum Zimmermann werden. Nach
dem Abitur will ich Medizin studieren. Was für eine Ausbildung soll man als
Boutiquenbesitzer haben. Das Schulsystem in Deutschland ist anders als bei uns.
7. Svijet znanosti i umjetnosti: otkrivanje novog i nepoznatog u književnim,
glazbenim, likovnim i filmskim djelima, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i
znanosti
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim primjerima iz književnosti,
glazbene, filmske i likovne umjetnosti. Worum geht es in diesem Text? Wovon
handelt diese Geschichte? Wie heißt die Hauptperson? Was für eine Person ist
sie/er? Welche Charaktereigenschaften hat er/sie? Möchtest du an seiner/ihrer
Stelle sein? Warum? Wovon berichtet man in diesem Artikel? Europas große
Erfinder/Künstler – die bekanntesten Kroaten... Wofür/Für wen interessierst du
dich? Wovon/Von wem bist du begeistert? Was ist sein/ihr Beitrag zur Weltkultur?
8. Slobodno vrijeme i praznici: putovanja, poslovi u slobodno vrijeme i za
vrijeme praznika
Ključne strukture i izričaji Wenn das Schiff vom Festland ablegt, denke ich:
Jetzt hat der Urlaub begonnen. Was wäre dir lieber: Ferien mit den Eltern an der
Adria oder möchtest du lieber zum ersten Mal allein zu deinem Freund in einen
anderen Ort fahren? Ich werde in den Ferien bei McDonald‘s/in einem Tierheim
jobben. Wie verdienst du dein Taschengeld?
9. Blagdani, običaji i njegovanje tradicije
Ključne strukture i izričaji ovisno o odabranim blagdanima, običajima i načinu
njegovanja tradicije.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati tijekom godine pripremaju se teme po izboru
nastavnika i/ili prema interesima učenika, obrađuju prikladna književna djela za
djecu i mlade, kulturnocivilizacijski sadržaji i dr. Izrađuju se tematski panoi
i posteri, pripremaju priredbe, projekti i sl. Sadržaji se obogaćuju slušnim i
vidnim materijalima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Osobni podatci o sebi i poznatim osobama (prijatelji, šira obitelj, odnosi u
obitelji, poznate osobe iz svijeta umjetnosti i znanosti), problemi mladih,
problemi društva, oblici poželjnog i nepoželjnoga ponašanja, predrasude i
stereotipi u multikulturalnom okruženju i izvan njega, zanimanja, poslovi u
slobodno vrijeme, obrazovanje, učenje stranih jezika, uloga višejezičnosti kod
nas i u Europi, odijevanje i moda, osobnost i uvjerenja, briga o zdravlju,
zdrava prehrana, praznici, putovanja u strane zemlje, turizam, ekologija,
blagdani i proslave.
Do kraja pete godine učenja, u 8. razredu osnovne škole učenici bi trebali
razumjeti oko 840 leksičkih jedinica, a od toga aktivno rabiti oko 670 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 10
do 12 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksičko se gradivo ciklički
proširuje i ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture tumače eksplicitno (uz odmjerenu uporabu metajezika), no
važno je da ih učenici ne usvajaju izdvojeno, nego kao dio konteksta. Neke se
gramatičke strukture, npr. prijedlozi, mogu posredovati i leksički te nije
potrebno inzistirati na točnim padežnim nastavcima, pogotovo pri slobodnom
govoru. Na kraju 8. razreda učenici bi trebali raspolagati sljedećim jezičnim
strukturama:
Glagoli
– prezent pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– perfekt pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola,
izuzev modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– preterit pravilnih i nepravilnih, jednostavnih i složenih te povratnih glagola
– prezent i preterit modalnih glagola (jesni, niječni i upitni oblik)
– futur
– rekcija nekih učestalih glagola
– zapovjedni način (2. lice jednine i množine te uljudno obraćanje sa Sie)
Imenice
– jednina i množina imenica s neodređenim i određenim članom u svim rodovima i
padežima
– jednina i množina nekih imenica koje se sklanjaju po n-deklinaciji
Član
– uporaba neodređenog, određenog i nultoga člana
– uporaba člana uz imena zemalja i geografskih pojmova
Zamjenice
– osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i množini u svim padežima
(sistematizacija)
– povratne zamjenice (sistematizacija)
– neodređene zamjenice jemand, niemand u svim padežima
– neodređena zamjenica man
– pokazna zamjenica dieser/e/es u svim padežima
– upitne zamjenice: wer, was; welcher/e/es, was für ein/e u svim padežima
Pridjevi
– stupnjevanje pridjeva
– opisni pridjevi kao dio predikata u sva tri stupnja komparacije
Brojevi
– glavni brojevi; redni brojevi i nadnevak sa sklonidbom
Prijedlozi
– sistematizacija prijedloga s genitivom, dativom, akuzativom te s dativom i
akuzativom
Prilozi
– stupnjevanje priloga (sistematizacija)
– prilozi u sva tri stupnja komparacije
– neki prilozi mjesta, vremena, načina i uzroka
– upitni prilozi: wie, wo, wann, wieviel, wie viele, worauf...
– zamjenički prilozi: darauf, dafür
Negacije
– sistematizacija negacija: nicht, nein i kein/e
Rečenice
– nezavisno složene rečenice s veznicima: und, aber, oder, denn...
– zavisno složene rečenice uz veznike: weil, dass, wenn i als
– odnosne rečenice
– indirektne upitne rečenice
– upitne rečenice s upitnim zamjenicama welcher/e/es, was für ein/e u svim
padežima
– inverzne upitne rečenice
– izjavne i upitne rečenice s modalnim glagolom
Na razini prepoznavanja
– konjunktiv preterita glagola haben i sein i modalnih glagola
– kondicional (würde + infinitiv)
– prezent i preterit pasiva
– opisni pridjevi u funkciji atributa u svim padežima jednine i množine u svim
stupnjevima (sklonidba pridjeva: određeni član + pridjev + imenica/pridjev +
imenica/neodređeni član ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev +
imenica)
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura:
pozdravljanje, oslovljavanje, predstavljanje sebe i drugih, postavljanje
pitanja, odgovaranje na pitanja, prepričavanje događaja i radnji u sadašnjosti,
prošlosti i budućnosti, izricanje ukusa i stajališta prema nečemu, imenovanje,
opisivanje i uspoređivanje predmeta, osoba, pojava i situacija, određivanje
odnosa između predmeta i osoba, izricanje radnji, izricanje odnosa u vremenu i
prostoru, opisivanje događaja u vremenskom slijedu, izražavanje količine,
cijene, dobi, molbe, zahvale, želje, raspoloženja, negodovanja i odobravanja,
slaganja i neslaganja, zahtjeva, naredbe, obveza i dužnosti, ohrabrenja,
podrške, nagađanja, traženje i davanje informacija, izražavanje uzroka i
posljedice, čestitanje blagdana, rođendana i sl.
KULTURA I CIVILIZACIJA
Kulturološki, odgojni i socijalizirajući sadržaji uvršteni su u predviđena
tematska područja i jezične funkcije kao npr. život u europskom okruženju,
supkultura mladih, zaštita okoliša, znanost i umjetnost. Upoznaju se
zanimljivosti o zemljama njemačkoga govornoga područja i EU, o vlastitoj zemlji,
primjeri iz likovne, filmske i glazbene umjetnosti, istaknuti ljudi i događaji
iz svijeta umjetnosti, znanosti, športa i zabave.
Književnost: narodne i autorske pjesme, od kojih neke mogu biti tekstovi
glazbenih hitova, poneka pripovijetka o životu djece, ulomak/ulomci iz romana za
djecu i mlade s tematikom odrastanja, uz, po mogućnosti, barem jedno filmsko
uprizorenje obrađivanih književnih djela, likovi i djela iz njemačke
književnosti poznati iz nastave hrvatskog jezika ili iz lektire u slobodno
vrijeme.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vidnog (slikovnoga/pisanoga) i zvučnoga sadržaja
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
– slušanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvučni tekstovi)
– svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemačkoga jezika u
odnosu na materinski jezik
GOVORENJE: GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA, IZGOVOR
– verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezičnih
funkcija
– postavljanje pitanja u okviru poznatih jezičnih struktura i tematskih sadržaja
te odgovaranje na takva pitanja
– reprodukcija i samostalno vođenje dijaloga u okviru poznate tematike
– sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijaloških situacija
– sudjelovanje u elementarnim oblicima rasprave
– reprodukcija i produkcija monoloških tekstova u okviru poznate tematike
– povezivanje elemenata priče s pomoću aplikacija ili dijelova teksta
– imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i događaja (sa ili
bez slikovnoga predloška)
– prepričavanje slijeda događaja
– iznošenje rezultata individualnoga i/ili skupnoga rada
– interpretativno čitanje kraćih književnih formi
– izgovaranje specifičnih glasova njemačkoga jezika u riječima
– reprodukcija i produkcija rečenica s odgovarajućom rečeničnom intonacijom
ČITANJE
– globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraćih tekstova poznate tematike
– uočavanje osnovnih značajki različitih vrsta tekstova
– samostalno glasno čitanje tekstova
– pravilna uporaba rečenične intonacije
PISANJE
– ispunjavanje obrazaca
– dopunjivanje teksta riječima prema vidnomu/zvučnomu predlošku ili bez
predloška
– dopunjivanje dijelova teksta koji nedostaju
– pisanje natuknica i bilježaka na osnovi zvučnog ili pisanoga teksta
– pisanje sažetka
– pisanje kraćih sastavaka prema zadanomu modelu – vođeni sastavak
– pisanje čestitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektroničkih
pisama
– stvaralačko pisanje (npr. pisanje novoga kraja priče ili nekoga dijela priče
koji nedostaje)
– pisanje diktata
INTERKULTURALNE KOMPETENCIJE
U povezanosti sa sadržajima iz područja kulture i civilizacije, kod učenika
treba poticati razvoj primjerenog ophođenja u interkulturalnim situacijama:
uočavanje kulturoloških sličnosti i različitosti te uviđanje razloga njihova
postojanja kao osnova za razvijanje otvorenosti, tolerancije i empatije prema
drugom i drugačijemu (npr. blagdanski običaji, način života i sl.), svijest o
kulturno uvjetovanim razlikama u značenju i uporabi pojedinih jezičnih izričaja
te načinima ponašanja u komunikaciji, svijest o mogućim nesporazumima u
interkulturalnim i interpersonalnim situacijama i razvoj osnovnih strategija za
njihovo prevladavanje, uočavanje/prepoznavanje stereotipa i predrasuda i razvoj
svijesti o potrebi njihova uklanjanja, uočavanje utjecaja vlastite kulture na
percepciju fenomena strane kulture, svijest o dinamičnosti i heterogenosti kao
bitnim značajkama kako strane tako i vlastite kulture.
U pristupu nastavnim temama, kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim
sadržajima vodi se računa o komparativnom pristupu, tj. o usporedbi
odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj kulturi i kulturi zemalja njemačkoga
govornoga područja.
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
Učenici bi tijekom pete godine učenja, služeći se postojećim znanjem, u 8.
razredu trebali naučiti:
služiti se vizualnim elementima radi zapamćivanja jezičnih sadržaja i kao pomoći
pri razumijevanju, zaključivati o značenju na osnovi jezičnih poticaja, tražiti
informacije prema nekomu načelu, predviđati i preispitivati pretpostavke,
napraviti mentalnu mapu, sastaviti listu prema nekomu načelu, izraditi plan
teksta na osnovi pročitanoga teksta, izraditi plan teksta za tekst koji učenik
namjerava sročiti, pripremiti izlaganje pomoću natuknica, ispuniti ili dopuniti
tablicu, mobilizirati predznanje putem asocijacija, raditi bilješke i služiti se
njima u prepričavanju, uočiti i označiti pravilnosti i analogije, razvrstavati
prema pravilnostima i analogijama, dopuniti pravilo, primijeniti pravilo,
provjeriti u gramatičkom pregledu, služiti se rječnikom, prepoznavati fraze i
služiti se njima, tematski usustavljivati leksik, promijeniti perspektivu
govornika, promijeniti tekstnu vrstu, sustavno/redovito ponavljati, koristiti
tehnike zapamćivanja, međusobno uspoređivati strane jezike, služiti se znanjem
materinskoga jezika i stranih jezika koje učenik uči, uočiti i opisati korake
koji vode do određenoga cilja, odrediti vlastite ciljeve učenja i kontrolirati
njihovo ostvarenje, učiti u suradnji s drugima, primijeniti oblike samoprocjene
i međusobne procjene (Europski jezični portfolio), koristiti se medijima
(televizija, internet, tisak…) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezičnoj razini učenika.