UVOD
U osnovnim školama u Hrvatskoj talijanski jezik je zastupljen je kao prvi strani
jezik (od 1. do 8. razreda), kao drugi strani jezik (od 4. do 8. razreda), kao
materinski jezik pripadnika talijanske nacionalne manjine, i kao jezik društvene
sredine u dvojezičnim područjima RH.
Stoljetna povezanost Hrvatske i Italije, uvjetovana zemljopisnom blizinom,
dovela je do mnogostrukih dodira na društveno-kulturološkom, umjetničkom,
povijesnom, gospodarstvenom i političkom planu. Upravo su zato u hrvatskom
književnom jeziku, a i nekim hrvatskim narječjima, prisutni utjecaji
talijanskoga jezika na leksičkom i morfosintaktičkom planu. U nastavi
talijanskoga kao stranoga jezika u osnovnim školama učitelji će poticati učenike
da sami pronađu međukulturalne i međujezične utjecaje.
Odgojni i obrazovni ciljevi nastave talijanskoga jezika i opis razina obrazovnih
postignuća prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike12 navedeni
su u zajedničkom Uvodu za strane jezike.13
_____
12 Usp. Zajednički europski referentni okvir za jezike:
učenje, poučavanje, vrednovanje, Vijeće Europe, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
13 Vidi str. 6780
Talijanski kao prvi strani jezik
1. RAZRED
prva godina učenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi:
pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini
Ključne
strukture i izričaji: Ciao! Buon giorno! Buona
sera! Arrivederci!
2. Predstavljanje
Ključne
strukture i izričaji: Chi sei? Io sono… Come ti chiami? Mi chiamo… Chi è? È…
3. Komunikacijski
obrasci pri susretu
Ključne
strukture i izričaji: Come stai? Bene/benissimo/male.
4. Imenovanje
osoba: predstavljanje prijatelja i članova uže obitelji
Ključne
strukture i izričaji: Questo è...? Questa è...? Sì, questo è.../questa è...
il papà/la mamma/il fratello.
5. Učenik
i školsko okruženje: osnovni opis školskoga prostora, pribora i školskih
aktivnosti
Ključne
strukture i izričaji: Che cos’è? È un libro, un quaderno, una matita, una
gomma. Ascolto, parlo, scrivo.
6.
Pojam broja: određivanje broja predmeta od 1 do 10,
brojenje učenika i poznatih predmeta
Ključne
strukture i izričaji: uno, due, tre… Quanti… ci sono? Quante… ci sono?
7. Izricanje
dobi: izricanje vlastite dobi i dobi prijatelja
Ključne
strukture i izričaji: Quanti anni hai?(Ne) ho… Quanti anni ha?(Ne) ha…
8. Opis
osoba i stvari: određivanje veličine i prepoznavanje osnovnih boja
Ključne strukture i izričaji: Com’è...? Come sono...? Piccolo, grande,
rosso, verde...
9. Razredni
međujezik: osnovne naredbe i uljudno ophođenje
Ključne
strukture i izričaji: Alzati! Alzatevi! Prendi! Prendete! Ripeti! Ripetete!
Per favore signora… Per favore, dammi… Prego… Grazie!
10. Osnovni
rječnik uz tradicionalne blagdane: nazivi blagdana, čestitanje
Ključne
strukture i izričaji: San Nicolò, Santa Lucia, la Befana, il Natale, il
Capodanno, la Pasqua, Buon Natale! Felice Capodanno!
11. Proslava
rođendana: čestitanje i izricanje želja
Ključne
strukture i izričaji: Buon compleanno! Tanti auguri!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji se
proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice,
učenik i izvanškolska okolina, igre i igračke.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 1. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 120 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja i globalne uporabe do 200 leksičkih
jedinica. Pri obradbi novoga leksičkoga gradiva ne uvodi se više od 4 do 5 novih
leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se ciklički ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i
koriste globalno u strukturama koje su povezane s prigodom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja, i globalne uporabe)
– glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i niječnom obliku
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u 1., 2. i 3. licu jednine
prezenta u potvrdnom i niječnom obliku
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja 2. lice jednine
i 2. lice množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice za prva tri lica jednine
– pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– globalno razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda imenica
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni član i određeni član uz imenice u jednini i množini muškog i
ženskog roda
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– razlikovanje jednine i množine muškoga i ženskoga roda učestalih pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Brojevi (razina uporabe)
– glavni brojevi od 0 do 10
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe
– učestali prijedlozi u jezičnim obrascima
Prilozi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i niječnom obliku
– osnovne upitne rečenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come?
Na razini prepoznavanja
– oblici za množinu, prezent glagola essere, avere i nekih učestalih glagola u
potvrdnom, niječnom i upitnom obliku prezent glagola chiamarsi u potvrdnom,
niječnom i upitnom obliku u kontekstu situacije
– imperativ u okviru tematskih područja
– množina osobnih zamjenica
– brojevi do 31 kod određivanja datuma u mjesecu
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se: pozdravljanje na
neformalnoj i formalnoj razini, oslovljivanje, predstavljanje sebe i drugih,
izražavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba, potvrđivanje i
nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci uljudnog ophođenja, traženje usluge i
zahvaljivanje, čestitanje blagdana i rođendana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Postupno se uočavaju sličnosti i kulturološke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema različitostima,
primjerice, komunikacijski obrasci uljudnog ophođenja, čestitanja i svetkovanja
blagdana, prigodne brojalice i pjesmice, talijanska vlastita imena i prezimena.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje kraćih rečenica i pitanja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih značajki talijanskoga jezika prema zvučnome uzorku
– sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne
i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja jednostavnih pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja i odgovaranja na takva pitanja.
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više jednostavnih rečenica u nizu (2 do 3) za
predstavljanje sebe, opis stvari.
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno
usvojenih usmenih uzoraka, glasno čitanje u skupini ili individualno
(pojedinačno) (u 2. polugodištu)
PISANJE
– preslikavanje izdvojenih riječi i kraćih rečenica prema grafijskomu predlošku
– slaganje riječi iz predloženoga niza slova
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje osnovnih strategija pamćenja značenja riječi i gramatičkih
struktura uz korištenje vizualnih i auditivnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– postupno korištenje bilježnice i udžbenika uz izradbu osobnoga slikovnog
rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvođenja zaključaka tijekom nastave
izvan učionice
– postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na
zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
2. RAZRED
druga godina učenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi:
pozdravi pri susretu i opraštanju na neformalnoj i formalnoj razini
Ključne strukture i izričaji: Ciao! Buon
giorno! Buona sera! Arrivederci! ArrivederLa! Buona notte!...
2. Predstavljanje:
predstavljanje sebe i drugih osoba, komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Chi sei?
Sono... Chi è? È… Questo è... Questa è... Questi sono...
Queste sono....
3. Moja
obitelj: predstavljanje vlastite obitelji
Ključne strukture i izričaji: mio, mia,
tuo, tua, suo, sua. Questo è il mio papà/mio nonno/mio fratello...
Questa è la mia mamma/mia nonna/mia sorella.
4.
Prepoznavanje i imenovanje predmeta: školski pribor i školski prostor;
aktivnosti u školi
Ključne strukture i izričaji: Che cosa
c'è...? C'è.../Ci sono... Nello zaino/nella cartella c'è.../ci sono...
l'astuccio, la penna, i quaderni, i libri... Nella classe ci sono: la lavagna, i
banchi, le sedie... Che cosa fai a scuola? A scuola leggo, scrivo, disegno,
gioco...
5. Pojam
broja: brojevi od 1 do 20 i redni brojevi od 1 do 5
Ključne strukture i izričaji:
Quanti.../Quante. ci sono? Ci sono 5,8,10 libri/matite... Dov’è…?
Nel primo/nel secondo/nel terzo banco.
6. Dani
u tjednu i godišnja doba: imenovanje dana u tjednu i godišnjih doba
Ključne strukture i izričaji: Che giorno
è? È lunedì... Che stagione è? È primavera...
7. Moj
dom: imenovanje prostorija u kući, snalaženje u prostoru, aktivnosti u kući
Ključne strukture i izričaji:
Dov’è...?Dove sono...? Sopra, sotto, a destra, a sinistra... Che cosa fai in
cucina? Mangio... Che cosa fai nel soggiorno? Guardo la televisione... Nella mia
stanza scrivo i compiti, gioco...
8.
Hrana i piće: imenovanje pojmova, izražavanje osobnih stajališta prema jelu i
piću
Ključne strukture i izričaji: Che cosa
mangi? Che cosa bevi? Ti piace…? Mi piace... Non mi piace... La pizza, la pasta,
il cioccolato, il formaggio, il pane, il prosciutto, il panino, il latte, la
limonata,l'acqua...
9. Kućni
ljubimci: osnovni opis i glasanje
Ključne strukture i izričaji: Che animale
hai? Che animale ti piace? Il cane, il gatto, il canarino,
il pesciolino, la tartaruga... Com'è...? Piccolo/grande, bello/brutto... Come
fa...?
10. Atmosferske
prilike: opisivanje trenutačne vremenske situacije
Ključne strukture i izričaji: Che tempo
fa? Fa bel tempo... Fa brutto tempo... Fa caldo... Fa freddo... C'è il sole. Ci
sono le nuvole. Piove. Nevica.
11. Blagdani
i svetkovine: imenovanje blagdana, čestitanje
Ključne strukture i izričaji: Buone feste!
Buon Natale! Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Auguri! Santa Lucia, San Nicolò,
il carnevale, la festa della mamma/del papà. Talijanske maske: Arlecchino!
Pulcinella!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama.Tijekom 2. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 200 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja do 250 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksičkog gradiva ne
uvodi se više od 5 do 6 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu. Leksik se
ciklički ponavlja.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno nego ih učenici pamte, usvajaju i
koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom, na razini
prepoznavanja, razumijevanja i uporabe.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– glagoli essere i avere, prva tri lica prezenta u potvrdnom i niječnom obliku,
c’č i ci sono
– učestali glagoli vezani uz tematska područja u 1., 2. i 3. licu jednine
prezenta te u 1. i 3. licu množine prezenta u potvrdnom i niječnom obliku
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja, 2. lice jednine
i 2. lice množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice za prva tri lica jednine i 1. i 3. lice množine
– pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– globalno razlikovanje jednine i množine te muškog i ženskoga roda imenica
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni i određeni član uz imenice u jednini i množini muškog i ženskoga
roda
Pridjevi
– razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– posvojni pridjevi u 1., 2. i 3. licu jednine muškog i ženskoga roda
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 20
– redni brojevi do 5
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe učestali prijedlozi u jezičnim
uzorcima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od 2 do 4 elementa u potvrdnom i niječnom obliku
– upitne rečenice s Chi? Che cosa? Quanto? Dove? Come? Dov’č? Com’č?
Na razini prepoznavanja
– oblici za množinu prezenta glagola essere, avere, i nekih učestalih pravilnih
i nepravilnih glagola u pozitivnom, negativnom i upitnom obliku. Oblici Ti piace...?
Mi piace.. Mi piacciono
– imperativ u okviru tematskih područja..
– osobne zamjenice u množini
– uporaba člana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji prisvojni pridjev
– glavni brojevi do 31 kod označavanja datuma
– redni brojevi do 12 za određivanje slijeda mjeseci
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru predloženih tema i struktura predviđene su funkcije: pozdravljanje na
neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe i drugih, izricanje
pripadanja, izražavanje vlastite dobi, imenovanje i opis predmeta i osoba,
izražavanje količine, izražavanje vlastitog gledišta, osnovni komunikacijski
obrasci uljudnoga ophođenja, čestitanje blagdana i rođendana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Postupno se uočavaju sličnosti i kulturološke
razlike uz razvijanje razumijevanja i tolerancije prema drugačijem. Usvajaju se
komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, čestitanja i svetkovanja blagdana,
prigodne brojalice i pjesmice.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno i verbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje kraćih rečenica i pitanja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema zvučnom uzorku
– sposobnost pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih akustičnih uzoraka
izdvojenih riječi, rečenica, brojalica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru
obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanomu predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica u nizu pri opisivanju osoba i predmeta
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i izdvojenih rečenica na razini prethodno
usvojenih usmenih uzoraka, glasno čitanje kraćih rečenica i dijaloga u skupini
ili pojedinačno (individualno)
– čitanje abecede
PISANJE
– preslikavanje riječi i rečenica prema grafijskomu predlošku
– odabir zaokruživanjem ili podcrtavanjem
– sposobnost pisanja prema uzorku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraćih
rečenica
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje pamćenja značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje vizualnih i auditivnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava i sposobnost organizacije
prostora u bilježnici
– korištenje udžbenika i bilježnice uz izradbu osobnoga slikovnog rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja i izvođenja zaključaka tijekom nastave
izvan učionice i škole
– postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na
zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (Europski
jezični portfolio EJP)
3. RAZRED
treća godina učenja
CJELINE I TEME
1. Predstavljanje:
predstavljanje prijatelja i šire obitelji
Ključne strukture i izričaji: Chi è
questo/questa? Questo è il mio amico… mio zio, cugino.
Questa è la mia amica… mia zia… mia cugina.
2. Opis
ljudskoga tijela: osnovni dijelovi tijela i njihov opis (boje)
Ključne strukture i izričaji: il viso,la
testa, il corpo, le braccia, le mani, le gambe, i piedi... Com'è? Come sono?
Alto, basso, piccolo, grande. Di che colore sono gli occhi di...? Neri, azzurri,
marroni, blu, verdi... Come sono i capelli di...? Neri,
biondi, rossi, castani, lunghi, corti, ricci, lisci...
3. Osobna
higijena: higijenske navike tijekom dana, higijenski pribor
Ključne strukture i izričaji: Che cosa fai nel bagno? Mi lavo, mi pettino,
mi lavo i denti, mi asciugo... il sapone, il
dentifricio, lo spazzolino da denti, l’asciugamano...
Che cosa fa..? Si lava...
4. Godišnja
doba i vremenske prilike: godišnja doba i mjeseci, dnevne vremenske prilike te
odabir prikladne odjeće
Ključne strukture i izričaji: Che stagione è?
È... Che tempo fa? Fa... Che cosa ti metti oggi? Fa caldo. Mi metto il vestito,
i pantaloni jeans... Fa freddo. Mi metto la giacca a
vento, il maglione...
5. Proslava
rođendana: pisanje pozivnica, čestitanje, darovi, hrana i piće
Ključne strukture i izričaji: Ti invito al
mio compleanno... Tanti auguri! Buon compleanno! Quanti anni hai? Ne ho... I
regali: un libro, un CD, una maglietta, i pennarelli... Che cosa prepari?
Preparo i dolci, la torta, i panini, la pizza, le bibite... Hai fame? Hai sete?
Ho fame. Prendo... Ho sete. Prendo... Ha fame. Ha sete.
Prende...
6. Čitanje
sata: glavni brojevi do 31, redni brojevi do 12.
Ključne strukture i izričaji: Che ora è ?
Che ore sono? È l'una. È mezzogiorno. È mezzanotte. Sono le tre. Il primo
settembre... Dicembre è il dodicesimo mese dell'anno.
7. Blagdani
i svetkovine: nazivi blagdana i svetkovina, čestitanja
Ključne
strukture i izričaji: San Nicolò, Santa Lucia, la Befana, la Festa della
mamma /del papà, Buon Natale! Buone feste! Felice Anno Nuovo! La mia famiglia
festeggia il Natale... prepariamo... compriamo..
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, bajke, pjesmice i brojalice. Sadržaji se
proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice,
obradba jedne bajke Biancaneve (likovi i osnovni sadržaj).
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 3. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 300 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 350 leksičkih jedinica kao i usvajanje
predloženih gramatičkih struktura na razini prepoznavanja, razumijevanja i
globalne uporabe. Leksik i jezične strukture tumače se i provjeravaju uz
primjenu zornih nastavnih sredstava (predmeta, slikovnih kartica, postera
slikovnog rječnika, CD-a i CDI-a), pokreta i mimike te se stalno ponavljaju uz
primjenu različitih tehnika rada i uz povezivanje sa svim osjetilima. Novi se
leksik predstavlja uz korištenje poznatih struktura i uz povezivanje s već
obrađenim gradivom. Pri obradi novih leksičkih sadržaja ne uvodi se više od 5 do
6 novih leksičkih jedinica po nastavnom satu.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Jezične se strukture usvajaju mehanički uz postupno osvješćivanje njihova
značenja u tekstu i povezivanje s poznatim rječnikom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– prezent glagola essere i avere u potvrdnom i niječnom obliku
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja u potvrdnom i niječnom
obliku
– glagol fare u prezentu u drugom i trećem licu jednine, u pitanjima
– povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i mehaničke
uporabe 2. lica jednine i 2. lica množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice u svim licima
– pokazne zamjenice
– upitne zamjenice
Imenice
– globalno razlikovanje i uporaba jednine i množine muškog i ženskog roda
imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz
imenice
– član uz neke imenice za rodbinske odnose pred kojima stoji posvojni pridjev
Pridjevi
– razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– uporaba pokaznih pridjeva u jednini i množini
– oblici posvojnih pridjeva
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 31
– redni brojevi do 12
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezičnim uzorcima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elementa u potvrdnom i niječnom obliku
– upitne rečenice sa Chi? Che cosa? Com’č? Come sono? Dov’č? Dove sono? Quanto?
Per chi č? Perché?
Na razini prepoznavanja
– prezent povratnih glagola u množini
– imperativ uz uljudno oslovljavanje
– uporaba određenog člana uz rodbinske odnose
– uporaba određenog člana ili ispuštanje člana uz dane u tjednu, označivanje
datuma
– posvojni pridjevi u množini
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru predloženih tema i struktura obrađuju se jezične funkcije:
pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja
i šire obitelji, imenovanje predmeta i izricanje odnosa u prostoru, opisivanje
predmeta i osoba, opisivanje ljudskog tijela, čestitanje i zahvaljivanje,
izražavanje stajališta prema hrani i piću, izražavanje svojine, čitanje sata i
opisivanje atmosferskih prilika, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Postupno se razvija razumijevanje i tolerancija
prema stranoj kulturi i običajima i načinu ophođenja u svakodnevnim situacijama.
Usvajaju se komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, čestitanja i svetkovanja
blagdana, prigodne brojalice i pjesmice.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje kraćih rečenica i pitanja
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih značajki talijanskog jezika prema zvučnom uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka ili izdvojenih riječi, kraćih rečenica, brojalica, pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na jednostavna pitanja u okviru
obrađenih tematskih sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata i uz izmjene nekih
elemenata
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanome predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica u nizu pri opisivanju osoba, predmeta i
situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih poznatih tekstova uz likovne poticaje
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica i dijaloga nakon odslušanih zvučnih uzoraka
PISANJE
– prepisivanje kraćih rečenica prema predlošku
– zaokruživanje i podcrtavanje točnih odgovora, precrtavanje suvišnih elemenata
– sposobnost prepisivanja prema uzorku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju (prema uzorku) te pisanje kraćih
rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje rečenica prema prethodno usvojenim i zadanim elementima
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje vizualnih i auditivnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– postupno korištenje udžbenika i bilježnice uz izradbu osobnoga slikovnog
rječnika, sposobnost pronalaženja riječi u abecednom rječniku u udžbeniku
– stjecanje znanja na osnovi promatranja i zaključivanja tijekom nastave izvan
učionice i škole
– razvijanje strategija pamćenja grafijske slike riječi
– postupni razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na
zajedničkom zadatku usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP)
4. RAZRED
četvrta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Moja
okolina i ja: iznošenje osobnih podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruženja
Ključne strukture i izričaji: Mi chiamo…
Sono di… Vivo a… Abito in… al numero… Frequento la quarta classe. La mia scuola…
i miei amici.
2. lobodno
vrijeme: izvanškolske aktivnosti, športovi, dani u tjednu, mjeseci, redni
brojevi do 20.
Ključne strukture i izričaji: Cosa fai...?
Vado al cinema, in gita, al parco… Frequento un corso di… Il mio sport preferito
è... Il lunedì ho il corso d’inglese... La scuola
inizia il primo settembre.
3. Prijevozna
sredstva u gradu: javna i individualna
Ključne strukture i izričaji: Vado a
scuola in autobus/tram/bicicletta. Prendo il tram
numero…
4. Stanovanje:
opis prostora, aktivnosti u pojedinim prostorijama
Ključne strukture i izričaji: Dov'è...?
Dove sono...? A destra, a sinistra, davanti, dietro, sotto, sopra. Nel
soggiorno/nella mia stanza c’è... ci sono.... Che cosa fai in cucina...
5. Raspored
dana: određivanje vremena i obroci
Ključne strukture i izričaji: la mattina,
il pomeriggio, la sera… la prima colazione, la merenda, il pranzo, la cena…
Per merenda mangio/bevo...
6.
Odlazak u kupovinu: tržnica, veletrgovina;
imenovanje voća i povrća, određivanje cijena,
brojevi do 100
Ključne strukture i izričaji:
Al mercato/supermercato compro la frutta, la verdura…
Quanto costa...? Un euro/due euro… Pago alla cassa.
7.
Izlet na selo: domaće životinje i njihovo glasanje, opis domaćih
životinja i korist od njih
Ključne strukture i izričaji: Vado in
campagna… Nella fattoria ci sono molti animali… Come
fa...? Che cosa dà...?
8. Posjet
zoološkomu vrtu: vrste divljih životinja i njihov opis
Ključne strukture i izričaji: Allo ZOO ci
sono… Come sono...?
9. Blagdani
i svetkovine: nazivi i čestitanje
Ključne strukture i izričaji: il Natale,
il Capodanno, la Pasqua, la Festa della mamma/del papà...
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji se
proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice,
proširivanje teme tržnice ili upoznavanje s likovima iz bajki.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 4. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 350 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 500 leksičkih jedinica. Pri obradbi
novoga leksičkoga gradiva ne uvodi se više od 6 do 7 novih leksičkih jedinica po
nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima. Nakon
4. godine učenja jezika predviđa se postizanje jezične razine A1 prema
Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici pamte, usvajaju i
koriste globalno u strukturama koje su povezane sa situacijom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– prezent glagola essere i avere u potvrdnom i niječnom obliku
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja u svim licima jednine i
množine na globalnoj razini u potvrdnom i niječnom obliku
– glagoli andare i fare u prezentu u prva tri lica jednine i u 3. licu množine
na globalnoj razini
– povratni glagoli u prezentu, prva tri lica jednine
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i mehaničke
uporabe, 2. lica jednine i 2. lica množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice u svim licima
– pokazne zamjenice
Imenice
– globalno razlikovanje i uporaba jednine i množine muškog i ženskog roda
imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz
imenice
– uporaba određenog člana uz imenice za rodbinske odnose
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– uporaba pokaznih pridjeva u jednini i množini
– oblici posvojnih pridjeva
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 100
– redni brojevi do 20
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe u priopćajnim (komunikacijskim)
obrascima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi? Che cosa? Com’č?
Come sono? Dov’č? Dove sono? Quanto? Per chi č? Perché? Quando?
Na razini prepoznavanja
– učestali nepravilni glagoli u prezentu u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– povratni glagoli u prezentu u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– imperativ uz uljudno oslovljavanje
– partitivni član za određivanje količine, uporaba prijedloga di bez člana za
određenu količinu
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se jezične funkcije:
iznošenje podataka o sebi i osobama iz vlastitog okruženja, prihvaćanje i
davanje prijedloga (planiranje slobodnoga vremena), opisivanje izvanškolskih
aktivnosti i športova, izricanje stajališta, izricanje vremena, odabir školskog
pribora, opisivanje i snalaženje u prostoru (škola i okruženje), razumijevanje,
izvršavanje i izdavanje naredbi u školskom okruženju, izražavanje osobnoga
stajališta prema određenom prijevoznom sredstvu u gradu, izricanje stava prema
prostoru u kojem se živi, uljudno ophođenje prilikom kupovanja i odabira
određenih proizvoda, traženje i davanje informacija, izražavanje osobnoga
stajališta prema kućnim ljubimcima, izražavanje želja te čestitanja prigodom
blagdana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim ciljevima i sadržajima
vodi se računa o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj
kulturi i o primjerenosti dobi učenika. Razvija se razumijevanje i tolerancija
prema različitostima i upućuje na uočavanje sličnosti. Usvajaju se
komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja prigodom posjete restoranu, kupovanju
u trgovini, traženju informacija o smještaju određene ustanove. Svetkovanje
blagdana, čestitanje i prigodni običaji mogu se povezati s recitacijama i
pjesmicama. Razvija se interkulturalna kompetencija.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje vizualnog (slikovnog) i auditivnog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih rečenica
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izoliranih riječi, rečenica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne poticaje
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih
uzoraka
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– podcrtavanje i zaokruživanje točnog odgovora
– povezivanje elemenata predloženog teksta u rečenice
– sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje kraćih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje kraćih ciljanih diktata
– primjena grafijskih pravila karakterističnih za talijanski jezik
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje vizualnih i auditivnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika i
abecednoga rječnika u udžbeniku
– stjecanje znanja na osnovi promatranja i zaključivanja tijekom nastave izvan
učionice i škole
– razvoj svijesti pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku:
usvajanju talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku
drugih (EJP)
5. RAZRED
peta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Okruženje
u kojem živim: rodbinske veze, prijatelji, pripadnost Europi
Ključne
strukture i izričaji: Mi chiamo…
Sono di… Vivo a… Abito in via… al numero… I membri della mia famiglia… Sono
croato/a, italiano/a. I miei amici italiani si chiamano… vivono a…
2. Škola:
aktivnosti u školi, nastavni predmeti i raspored sati
Ključne
strukture i izričaji: A scuola il lunedì
ho la lezione d’italiano. Ascolto, parlo, disegno, scrivo, leggo. La mia materia
preferita è... L’orario delle lezioni...
3. Slobodno
vrijeme: izvanškolske aktivnosti, športovi, tjedni raspored aktivnosti
Ključne
strukture i izričaji: Faccio parte del
coro/della squadra di… Il mio sport preferito è… Pratico il nuoto…mo alleno...
Vado in gita/al cinema…
4. Prijevozna
sredstva: gradska i međugradska prijevozna sredstva, snalaženje u prostoru,
ponašanje u prometu
Ključne
strukture i izričaji: Dov'è...? Dove sono...?
La fermata è a destra/a sinistra/davanti/dietro... Prendo il tram/il
treno/l’aereo... A che ora parte/arriva... Essere in
ritardo/in orario.
5. Vrste
stanovanja: opis mjesta u kojem živim, opis prostora u kojem živim; njihova
usporedba
Ključne
strukture i izričaji: Abito in /città/campagna/un condominio/un
appartamento/una casa, al... piano.
6. Raspored
dana: obveze i dnevne aktivnosti u kući
Ključne
strukture i izričaji: La mattina/il
pomeriggio/la sera… mi alzo, mi lavo, faccio colazione, pranzo, ceno.
Di solito, ogni giorno, spesso, qualche volta, mai.
7. Kupovanje:
vrste trgovina, načini plaćanja, brojevi do 1000
Ključne
strukture i izričaji: Al centro commerciale
compro… Per favore mi dia… Mi dica… Quanto costa...? Pago in contanti/con la
carta di credito.
8. Godišnja
doba: klimatske značajke, trajanje, plodovi, odjeća i
obuća
Ključne
strukture i izričaji: Che stagione è? Che tempo fa? Preferisco... perché...
L’autunno inzia... e finisce... La frutta e la verdura tipica di ogni stagione.
Fa freddo, mi metto...
9. Blagdani
i svetkovine: imenovanje blagdana i svetkovina, izražavanje vlastitih sklonosti
prema određenim proslavama
Ključne
strukture i izričaji: La mia festa preferita è... perché...
IZBORNE TEME
U skolpu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i priče. Sadržaji se proširuju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice,
individualni i ekipni športovi, poznati hrvatski i talijanski športaši, športski
rekviziti, izradba panoa i prikupljanje izvornih materijala.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 5. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 450 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 650 leksičkih jedinica. Pri obradbi
novoga leksičkoga gradiva ne bi trebalo uvoditi više od 7 do 8 novih leksičkih
jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim
sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Pristup gramatici postaje kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu
gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje usvojenoga gradiva. Gramatika se tumači
u kontekstu situacije bez mehaničkog pamćenja paradigmi i ispitivanja pravila
izvan konteksta.
Glagoli
– prezent glagola essere i avere u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz tematska područja u svim
licima jednine i množine u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, niječnom i upitnom
obliku
– prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom, niječnom i
upitnom obliku
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i uporabe u
dnevnoj komunikaciji, 2. i 3. lice jednine i 2. lice množine
Zamjenice
– osobne zamjenice u svim licima
– pokazne zamjenice
– povratne zamjenice
Imenice
– uporaba jednine i množine muškog i ženskog roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz
imenice
– uporaba određenog člana uz imenice
– uporaba određenog člana uz imenice za rodbinske odnose uz koje stoji posvojni
pridjev (proširivanje)
Pridjevi
– jednina i množina muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– pokazni pridjevi u jednini i množini
– posvojni pridjevi u jednini i množini
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 1000
– redni brojevi do 20
– uporaba brojeva uz određivanje datuma
Prijedlozi
– uporaba učestalih prijedloga u ustaljenim izrazima
– spajanja prijedloga s određenim članom (globalno)
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
– mjesto priloga u rečenici (globalno)
Rečenice
– rečenice od više elemenata. Upitne rečenice sa: Chi? Che cosa? Com’č? Come
sono? Dov’č? Dove sono? Quanto? Per chi? Per chi č? Perché...? Quando?
Na razini prepoznavanja
– imperativ u svim licima
– neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom oslovljavanju
– osnovne matematičke operacije
– spajanje prijedloga s određenim članom
– neki učestali prilozi načina
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se jezične funkcije:
iznošenje podataka o sebi i osobama iz vlastitoga okruženja, izražavanje stavova
prema školi, školskim aktivnostima i nastavnim predmetima, opisivanje
izvanškolskih i izvannastavnih aktivnosti, stavovi učenika i motivacija za
odabir športa ili neke druge aktivnosti, orijentacija u prostoru: traženje i
davanje informacija, opisivanje vlastitoga životnog prostora i aktivnosti unutar
njega, izdavanje i izvršavanje naredbi u školskom okruženju, osnovni oblici
uljudbe, izražavanje osobnoga stajališta prema određenomu prijevoznomu sredstvu,
komunikacijski obrasci pri odabiru artikala, kupovini i plaćanju, izražavanje
mišljenja o vremenu i atmosferskim prilikama, izražavanja želja te čestitanja
blagdana.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Razvija se tolerancija i empatija prema stranoj
kulturi i običajima. Usvajaju se i stalno proširuju komunikacijski obrasci
uljudnoga ophođenja u različitim situacijama svakodnevnog života. Koriste se
izvorni audio i videomaterijali, prigodne recitacije i pjesmice. Uočavaju se
stereotipi i neke predrasude o stranoj kulturi i običajima i ukazuje se na
potrebu njihova uklanjanja.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskoga jezika u
odnosu na hrvatski jezik
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih usmenih i pisanih tekstova
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost raspoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja pitanja u okviru obrađenih tematskih sadržaja i
odgovaranje na takva pitanja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
prema predlošku
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz poticaje
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih
uzoraka
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadatcima na višestruki izbor
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje kraćih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta uz dodavanje novih
elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja
– pisanje kraćih vođenih sastava (4 – 5 rečenica)
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih i auditivnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika i
abecednoga rječnika
– sposobnost uočavanja analogija i zaključivanja na osnovi primjera
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja i zaključivanja tijekom
nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku
drugih (EJP)
6. RAZRED
šesta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Početak
školske godine: planovi, organizacija školskih i izvanškolskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji: Quest'anno farò un corso di... Mi
iscriverò a... I miei progetti sono... Domani
studierò..., giocherò..., chiamerò..
2. Komunikacija
na daljinu: telefon, mobitel, SMS poruke, e-mail, slanje razglednica i pisama,
pošta
Ključne strukture i izričaji: Una telefonata:
Pronto, chi parla? Il telefonino: SMS ( i messaggini). Alla posta: per favore mi
dia un francobollo/un modulo... Vorrei spedire una
raccomandata, un telegramma,...
3. Poziv
na proslavu rođendana ili obljetnice: organizacija proslave, hrana i piće,
čestitanja; obiteljski odnosi
Ključne strukture i izričaji: Ho mangiato...,ho
bevuto... Alla festa invito...Vieni? D’accordo!... Mi dispiace, non posso... No,
grazie, devo... Per la festa compro... Preparo la tavola: metto... Descrivo la
mia famiglia: mia moglie, mia nipote,.... Alla festa...
4. Priprema
obroka: tipični talijanski i hrvatski gastronomski specijaliteti, poznati
recepti, usporedba obroka u Italiji i u Hrvatskoj
Ključne strukture i izričaji: Per
preparare la macedonia di frutta ci vuole.../gli ingredienti... Lava!...
Mescola!... Le specialità italiane: il panettone... I pasti principali in
Italia... In Croazia mangiamo...
6. Moj
grad: znamenitosti, kulturne ustanove, galerije, muzeji, što mi se sviđa u mojem
gradu, zašto volim živjeti u gradu
Ključne strukture i izričaji: Zagabria è la capitale... Si trova... La
piazza principale... Nella mia città ci sono... Vivere in una grande città... Il
turista: Per favore, come posso arrivare a...? Prenda il tram numero 9...
7. Izlet
u Italiju: Firenza (ili neki drugi grad), prijevozno sredstvo, smještaj, dojmovi
s izleta
Ključne strukture i izričaji: Sono andato
in gita a... In gita a Firenze ho visitato... Ho viaggiato in macchina (in
autobus)... Ho alloggiato in... Mi è piaciuto...
8. Šport:
vrste športova, zdrav život
Ključne strukture i izričaji:
Lo sport che mi piace è... perché... Mi alleno ... Pratico... Gli sport in
Italia... Gli sport individuali o di gruppo... Se vuoi stare bene pratica...
Un'intervista con un calciatore.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije i pjesme. Sadržaji se proširuju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, organizacija
izleta, prikupljanje materijala, izradba plana puta i proračun cijene ili
obradba pripremanja talijanskog specijaliteta, sastojci, način pripreme,
podrijetlo.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 6. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 550 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 700 leksičkih jedinica. Pri obradbi
novoga leksika ne treba uvoditi više od 7 do 8 leksičkih jedinica po nastavnom
satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatičkoga
nazivlja i usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumači u kontekstu situacije
bez mehaničkoga pamćenja paradigmi i ispitivanja pravila izvan konteksta.
Glagoli
– prezent nepravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije: venire, dare, fare,
potere, rimanere, stare, dovere, volere
– prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare--scare
– futur I. glagola essere i avere
– futur I. 1., 2. i 3. konjugacije pravilnih glagola
– futur I. povratnih glagola triju konjugacija
– futur I. nepravilnih glagola: venire, dare, fare, potere, rimanere, stare,
dovere
– futur I. glagola 1. konjugacije na -ciare, -gare, -sciare
– perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije, s pomoćnim glagolom avere
ili essere, tvorba pravilnih i nepravilnih participa prošlih
– perfekt povratnih glagola
– imperativ glagola 1., 2. i 3. konjugacije
– imperativ glagola essere i avere
– imperativ nepravilnih glagola: venire, dire, dare, fare, rimanere
Član
– oblici i uporaba partitivnoga člana
Zamjenice
– nenaglašeni oblici direktnih osobnih zamjenica
Pridjevi
– oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo e quello
– oblici i uporaba pridjeva bello
– stupnjevanje pridjeva
– stupnjevanje pridjeva buono; uporaba
– stupnjevanje pridjeva: cattivo, alto, basso i njihova uporaba
– oblici i uporaba pokaznih pridjeva questo i quello ispred imenica
Brojevi
– glavni brojevi od 1000 nadalje
– pisanje brojeva riječima
– označivanje datuma, pisanje datuma
Prijedlozi
– oblici i uporaba padežnih prijedloga: DI, A, DA, IN, SU, CON, PER
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– upitne rečenice, neupravni govor kad je u glavnoj rečenici glavno vrijeme
Na razini prepoznavanja
– nenaglašene osobne zamjenice u akuzativu, njihovo mjesto u rečenici i slaganje
s participom prošlim glagola u perfektu
– mjesto opisnih pridjeva uz imenice
– učestali prilozi načina i njihovo mjesto u rečenici, izrazi za pojačavanje
negacije
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se jezične funkcije:
iznošenje osobnih planova za iduću školsku godinu, opisivanje školskih i
izvanškolskih aktivnosti, komunikacijski obrasci, sposobnost komuniciranja
telefonom, mobitelom, SMS porukama, elektroničkom poštom, e-mailom,
razglednicama, kratkim pismima, komunikacija u javnim ustanovama. Opisivanje,
pozivanje, izražavanje odnosa među članovima obitelji, izražavanje zadovoljstva,
zahvaljivanje, izražavanje stajališta, uspoređivanje, izražavanje vlastitoga
ukusa pri kupovanju, izricanje dojmova s putovanja, opis geografskoga položaja,
znamenitosti i kulturnih institucija, muzeja i galerija, opisivanje vlastitoga
grada, izražavanje privrženosti i osobnog stajališta prema športovima, zdravoj
prehrani i životu. Izražavanje dojmova o svetkovinama i običajima u Italiji i
Hrvatskoj.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Koriste se komunikacijski obrasci uljudnoga
ophođenja tijekom uobičajenih dnevnih aktivnosti, čestitanja i svetkovanja.
Izvorni tekstovi, prigodne recitacije i pjesmice, audio i videomaterijali,
zemljopisne karte, planovi gradova, podatci o kulturnim spomenicima i kulturnim
znamenitostima bit će korisne kulturološke informacije koje će razvijati
interkulturalnu kompetenciju, toleranciju i empatiju prema stranoj kulturi.
Koristeći različite izvore informacija, uočavat će se stereotipi i uklanjat će
se predrasude o stranoj kulturi te poticati učenike na njihovo kritičko
prosuđivanje.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
– povezivanje vizualnog (slikovnoga) i auditivnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i jednostavnih tekstova
– razumijevanje osnovnih namjera sugovornika
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost ponavljanja fonoloških, ritmičkih, naglasnih i intonacijskih
osobina talijanskoga jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka
– sposobnost prepričavanja poznatoga teksta te vođenje dijaloga o poznatoj temi
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja tekstova uz poticaje i bez njih
– sposobnost povezivanja određene teme s vlastitim iskustvom
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi, izdvojenih rečenica i jednostavnih tekstova
na razini prethodno usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– čitanje i razumijevanje kraćih izvornih uputa, informacija i poruka, čitanje
SMS-a i e-maila i tekstova na internetu.
PISANJE
– prepisivanje rečenica i tekstova prema predlošku
– zaokruživanje točnoga odgovora, podcrtavanje zadanih elemenata
– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadatcima višestrukog izbora
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje kraćih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta uz dodavanje novih
elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja i postavljanje pitanja
– pisanje vođenih sastava (do 10 rečenica)
– pisanje čestitki, kratkih poruka, e-maila, SMS-a, ispunjavanje obrazaca
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje vizualnih i auditivnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i rječnika
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i njihova primjena
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja i izvođenja zaključaka
tijekom nastave izvan učionice i škole
– sposobnost povezivanja riječi u tematska područja
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku
drugih
– sposobnost međusobnoga vrjednovanja učenika (EJP)
7. RAZRED
sedma godina učenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje:
odabir odredišta, odabir prijevoznog sredstva (prednosti i nedostatci),
turistička agencija, kupnja karata, spremanje prtljage
Ključne strukture i izričaji: Potremmo
partire per…Vorrei andare a/in…Mi piacerebbe visitare... Viaggiare in treno, in
autobus, in aereo. Arrivare a destinazione. All'agenzia turistica posso chiedere
informazioni, comprare i biglietti…Preparare i bagagli.
2. Zračna
luka: odlazak u zračnu luku, aktivnosti prije, u tijeku i nakon leta
Ključne strukture i izričaji: L'autobus
per l'aeroporto parte da…L'aereo parte alle…Controllare i bagagli, il
passaporto. L'aereo decolla… prende quota…
L'atterraggio… L'hostess, il pilota.
3. Rim:
povijesni, umjetnički i turistički aspekti, snalaženje u stranome gradu
Ključne strukture i izričaji: Oggi
visitiamo…Sarebbe interessante vedere…Per arrivare in…Prendiamo la metropolitana.
Dove si trova...? Consultare la pianta.
4. Posjet
tipičnomu restoranu: komunikacija u restoranu, odabir autohtone hrane i pića
Ključne strukture i izričaji: Prenotare un
tavolo per... Consultare la lista dei cibi e delle bibite…Chiamare il cameriere.
Per primo prendo… Per secondo prendiamo…Per favore il conto!
Il servizio (non) è compreso.
5. Život
mladih: izlasci, mjesta izlazaka, druženje, glazba
Ključne strukture i izričaji: La sera mi
piace uscire con…Vado in discoteca…Mi piace la musica di…Stasera andiamo al
cinema, a teatro, al concerto di…
6. Ljudsko
tijelo: širenje poznatoga rječnika (vokabulara), lakši zdravstveni problemi,
komunikacija pri traženju pomoći
Ključne strukture i izričaji: Non mi sento
bene... mi fa male...Vado dal medico/all'ambulatorio/all'ospedale/al pronto
soccorso. Con la ricetta vado in farmacia.
7. Prirodne ljepote Italije:
nacionalni parkovi, vulkani, Alpe, Sicilija ili Sardinija
Ključne strukture i izričaji: I parchi
nazionali in Italia sono…Le Alpi si trovano…I vulcani sono…La Sicilia…
Le bellezze naturali…I monumenti storici…
8. Talijanska
popularna glazba: poznati pjevači, naslovi pjesama, festivali popularne glazbe
Ključne strukture i izričaji: I miei
cantanti preferiti sono… So cantare... Seguo il festival della canzone...
9. Blagdani
i svetkovine: običaji uz proslave svetkovina i blagdana
Ključne strukture i izričaji: Il Natale,
il Capodanno, la Pasqua, il Carnevale…Le tradizioni e le specialità
gastronomiche.
IZBORNE TEME
U sklopu 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije i pjesme. Sadržaji se proširuju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja, primjerice, obradba jedne
talijanske pokrajine.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 7. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 800 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja oko 950 leksičkih jedinica. Pri obradbi
novoga leksika predviđa se obradba od 8 do 9 leksičkih jedinica po nastavnom
satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima
GRAMATIČKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu gramatičkog nazivlja i
usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumači i provjerava u kontekstu situacije
bez mehaničkog zapamćivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
– bezlični oblici (si mangia, si beve, ci si diverte) i bezlični izrazi (č
bello, č possibile/impossibile, bisogna, č necessario) s infinitivom
– kondicional I. pravilnih i nekih nepravilnih glagola (essere, avere, andare,
dare, volere, potere, dovere, piacere)
– tvorba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola (essere, avere, fare, dare,
stare, bere, piacere)
– uporaba imperfekta te uporaba imperfekta i perfekta
– tvorba i uporaba gerundiva; glagol stare u prezentu i imperfektu + gerundiv
– nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima: concludere, piacere,
rompere, salire, scegliere, scendere, sedere (sedersi), svolgere, uscire, vivere
Imenice
– neke učestale imenice s nepravilnom množinom
Član
– uporaba neodređenog i određenog člana
– određeni član s prijedlozima
– ispuštanje člana u nekim izrazima
Pridjevi
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
Zamjenice
– naglašene osobne zamjenice (subjekt, objekt), nenaglašene osobne zamjenice
(direktni objekt) te njihovo slaganje s participom prošlim, nenaglašene osobne
zamjenice (indirektni objekt)
– uporaba partitivne zamjenice NE i njezino slaganje s participom prošlim
– razlika između ci i ne u funkciji nenaglašenih zamjenica i priložnih oznaka
Brojevi
– ponavljanje glavnih i rednih brojeva
Prilozi
– tvorba i uporaba priloga načina
– stupnjevanje nekih priloga
– prilozi mjesta i vremena
Prijedlozi
– prijedlozi te prijedlozi spojeni s određenim članom, uporaba
Rečenice
– upitne, vremenske, pogodbene u sadašnjosti
Na razini prepoznavanja
– gerundiv umjesto zavisnih rečenica, pogodbene rečenice u prošlosti Se potevo
venivo subito.
– uporaba određenog člana uz geografska i vlastita imena i prezimena
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obradit će se jezične funkcije:
izražavanje vlastitih sklonosti pri planiranju i odabiru odredišta putovanja
(izleta), prijevoznoga sredstva te uvažavanje i prihvaćanje mišljenja drugih,
odgovarajući komunikacijski obrasci, komunikacija u zračnoj luci, traženje
informacija, opisivanje grada, spomenika te povijesnih i turističkih
znamenitosti, komunikacijski obrasci u restoranu pri odabiru jela i pića,
naručivanje, izražavanje vlastitih sklonosti, opisivanje posjećenih lokaliteta,
uspoređivanje sa sličnim lokalitetima u vlastitoj zemlji, izražavanje
zadovoljstva/nezadovoljstva, traženje medicinske pomoći, izražavanje boli i
nelagode, izražavanje slaganja/neslaganja s mišljenjem drugih, opisivanje
značenja pojedinih praznika te načina slavljenja i obilježavanja.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Obrasci uljudnoga ophođenja u javnim prijevoznim
sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim spomenicima i
ostalim institucijama, traženje informacija o redu vožnje, turističkim
prospektima, služenje zemljopisnom kartom, planom grada, itd., pridonijet će
razvoju kulturološke kompetencije i boljem razumijevanju strane kulture, uz
uočavanje sličnosti i razlika, razvijajući toleranciju i empatiju prema stranoj
kulturi.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih usmenih tekstova
– razumijevanje namjera sugovornika
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskoga jezika
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka
– sposobnost prepričavanja poznatog teksta te vođenje dijaloga o poznatoj temi
– sposobnost verbalnoga reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne
i zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih i pisanih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
– korektno čitanje tekstova i bez zvučnih uzoraka
– čitanje i razumijevanje kraćih izvornih uputa i poruka, čitanje SMS poruka,
e-maila, Interneta
PISANJE
– prepisivanje tekstova prema predlošku (kao vježba za diktat)
– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadacima višestrukoga izbora
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženoga teksta uz dodavanje novih
elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja
– pisanje vođenih sastavaka (do 10 rečenica)
– pisanje čestitki, kratkih poruka, SMS poruka, e-maila, ispunjavanje obrazaca i
vođenje bilježaka
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja novih riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih sredstava i postera
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i rječnika i drugih izvora
znanja
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja, analize podataka i
zaključivanja tijekom nastave izvan učionice i škole
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i njihova primjena u
novom tekstu
– uočavanje sličnosti i razlika između stranoga i materinskoga jezika ili među
stranim jezicima
– sposobnost rješavanja problema uz korištenje novih tehnologija (Internet,
računalo)
– razvijanje strategije suradničkog učenja i sposobnosti izlaganja o rezultatima
rada u skupini
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o
napretku drugih (EPJ)
8. RAZRED
osma godina učenja
CJELINE I TEME
1. Neke
poznate povijesne ličnosti: istraživači, znanstvenici, književnici i umjetnici
(osnovni podatci); zanimanja
Ključne strukture i izričaji: I famosi
inventori italiani sono... I grandi musicisti/pittori/scultori sono... Gallileo
Gallilei è nato a... nel ... secolo. Le sue scoperte,
le sue opere principali...
2. Školski
sustav: usporedba školskoga sustava u Italiji i u Hrvatskoj; pisanje životopisa
Ključne strukture i izričaji: La scuola
elementare in Italia/in Croazia, i diversi tipi di scuola media (inferiore,
superiore), iscriversi all'università, laurearsi. Il
mio curriculum vitae.
3. Računalo
i Internet: prednosti i nedostatci
Ključne strukture i izričaji: Invio un'
e-mail, frequento vari siti... navigo in Internet.
Vantaggi e svantaggi del computer.
4. Odjeća
i obuća: talijanska moda i stilisti; rasprostranjenost talijanske modne
industrije u svijetu
Ključne strukture i izričaji: Mi tolgo...
mi vesto... mi svesto... provo nel camerino... Fare uno sconto... avere i prezzi
fissi... pagare alla cassa... prendere lo scontrino. I
grandi stilisti italiani sono...
5. Talijanska
televizija i tisak: televizijski program i vrste emisija; vrste filmova, dnevni
i tjedni tisak, novinski članci, promidžbeni oglasi
Ključne strukture i izričaji: Seguo il
programma televisivo da...a... seguo le telenovelle... i programmi musicali, i
film, il telegiornale sul primo canale. Stasera andrà in onda... I giornali e le
riviste italiane sono... Le pagine pubblicitarie
presentano...
6. Talijanski
gradovi: značajke nekih gradova, osobitosti suvremene Italije
Ključne strukture i izričaji: Napoli,
Milano, Venezia, storia e cultura, importanza economica, specialità
gastronomiche, problemi sociali, inquinamento, traffico.
7. Ekološki
aspekti života: život u gradu, život na selu, ljubav prema životinjama i borba
za opstanak rijetkih vrsta
Ključne strukture i izričaji: Vantaggi e
svantaggi della vita in città e in campagna, diritti degli animali, animali in
via d’estinzione, la protezione/l’abbandono degli animali.
8. Blagdani
i svetkovine: narodni običaji Italije; značenje gesta u talijanskoj kulturi
Ključne strukture i izričaji: Tradizioni,
feste e folclore: il Palio di Siena, la regata storica di Venezia, il Carnevale
di Venezia e di Viareggio; la gesticolazione degli italiani.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju dodatnim
materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, podrobnija obradba
jedne talijanske regije, izradba postera i prikupljanje izvornih materijala.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 8. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 1000 leksičkih jedinica, a na
planu razumijevanja u tekstu oko 1100 leksičkih jedinica. Pri obradbi novog
leksika ne bi trebalo uvoditi više od 9 do 10 novih leksičkih jedinica po
nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima. Nakon
8 godina učenja jezika predviđa se postizanje razine A2 prema Zajedničkom
europskom referentnom okviru za jezike.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Pristup gramatici kognitivan je i eksplicitan uz uporabu gramatičkoga nazivlja i
usustavljivanje gradiva. Gramatika se tumači i provjerava u kontekstu situacije
bez mehaničkog zapamćivanja paradigmi i pravila.
Glagoli
– oblici imperativa pravilnih i nepravilnih glagola s nenaglašenim osobnim
zamjenicama
– nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima: cogliere, nascere,
piacere, porre, produrre, risolvere, svolgere, tacere, tenere, vivere
– uvježbavanje upotrebe glagolskih vremena obrađenih do 8. razreda
Imenice
– tvorba ženskog roda imenica (iznimke)
– tvorba množine imenica (iznimke)
Pridjevi
– tvorba ženskog roda pridjeva (iznimke)
– tvorba množine pridjeva (iznimke)
– oblici i uporaba nekih neodređenih pridjeva
Član
– ispuštanje člana i uporaba člana uz zemljopisno nazivlje te osobna imena i
prezimena
Zamjenice
– odnosne zamjenice che, di cui, il quale, la quale, del quale, della quale…
– nenaglašene osobne zamjenice u dativu ili akuzativu i njihovo združivanje s
imperativom, gerundivom i infinitivom
– združivanje nenaglašenih zamjenica s ecco
– združivanje nenaglašenih zamjenica u dativu i akuzativu i njihovo mjesto u
rečenici samo na razini razumijevanja i prepoznavanja u tekstu
Brojevi
– izricanje cijena, nadnevka, godina, stoljeća, mjera i težina
Prilozi
– prilozi kojima se izražava sumnja/dvojba
Prijedlozi
– prijedlozi te prijedlozi spojeni s određenim članom: uporaba
Rečenice
– odnosne rečenice
– upravni i neupravni govor
– pogodbene rečenice (Si + prezent ind., prezent/futur, Si + imperfekt ind.,
imperfekt)
Na razini razumijevanja
– uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima za imperativ
u 3. licu jednine i množine u zavisnim rečenicama iza glagola želje, volje,
sumnje, itd.
– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica (dativ + akuzativ) i njihovo
mjesto u rečenici
– združeni oblici nenaglašenih osobnih zamjenica i njihovo spajanje s
imperativom, infinitivom, gerundivom i s ecco.
– izricanje stoljeća; trinaesto stoljeće il Duecento
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije:
iznošenje podataka o poznatim ličnostima, i analiza utjecaja na talijansku
društvenu stvarnost, opisivanje školskoga sustava u Italiji i Hrvatskoj,
komunikacijski obrasci: pisanje životopisa, uporaba informatičkoga nazivoslovlja
na talijanskom, izražavanje gledišta prema uporabi računala i moderne
tehnologije na mladež, izbor i opis odjevnih predmeta (komunikacijski obrasci),
iznošenje mišljenja o poznatim talijanskim stilistima i televizijskom programu,
izražavanje sklonosti prema različitim vrstama programa, praćenje talijanskoga
tiska, povlađivanje ili kritika, opis nekih većih talijanskih gradova, iznošenje
pozitivnih i negativnih značajki današnje Italije, gledište prema životu u gradu
i na selu, diskusija o ekologiji i očuvanju okoliša, opisivanje tradicionalnih i
folklornih običaja i blagdana u Italiji te usporedba sa sličnim običajima u
Hrvatskoj, iznošenje osobnoga iskustva.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja u javnim
prijevoznim sredstvima, restoranima, prilikom posjeta kulturnim i povijesnim
spomenicima i ostalim institucijama u gradovima, uporaba turističkih prospekata,
zemljopisne karte, plana grada; poznavanje talijanske povijesti, kulture i nekih
značajnijih umjetničkih djela i ličnosti proširit će znanje o stranoj zemlji i
omogućit će bolje razumijevanje njezine kulture proširujući interkulturalnu
kompetenciju. Kritički stav prema stereotipima i predrasudama o stranoj kulturi
i običajima pridonijet će boljem razumijevanju vlastite kulture.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i didaktičkih i kraćih izvornih tekstova
– razumijevanje namjera sugovornika
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka
– sposobnost prepričavanja poznatog teksta te vođenje dijaloga o poznatoj temi
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama
– sposobnost sudjelovanja u dijalozima
– sposobnost stvaranja novih dijaloga bez zadanog predloška i izricanje osobnih
stavova
– sposobnost opisivanja osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja tekstova uz poticaje i bez njih
– sposobnost primjene obrađenih tema na osobna iskustva
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih i pisanih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i tekstova nakon odslušanih zvučnih uzoraka
i bez njih
– čitanje i razumijevanje izvornih uputa i poruka, čitanje SMS-a, e-maila i
interneta
PISANJE
– odgovaranje na pitanja o poznatom sadržaju
– pisanje diktata s poznatim elementima
– provjera razumijevanja tekstova u zadatcima višestrukog izbora
– popunjavanje vježbi prema zadanim uzorcima
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta uz dodavanje novih
elemenata
– pismeno odgovaranje na osobna pitanja
– pisanje vođenih sastava (do 20 rečenica)
– pisanje čestitki, kratkih poruka, SMS-a, e-maila, ispunjavanje obrazaca i
vođenje bilježaka, pisanje biografije
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja novih riječi i gramatičkih struktura uz primjenu
audiovizualnih poticaja i pisanoga teksta
– izradba dodatnih nastavnih audiovizualnih ili pisanih tekstova ili tematskih
panoa
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, rječnika i časopisa na
stranom jeziku
– korištenje novih tehnologija u traženju informacija, samostalno pronalaženje
potrebnih informacija i njihovo korištenje
– stjecanje znanja na osnovi istraživanja, analize podataka i zaključivanja
tijekom nastave izvan učionice i škole
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka
– razvoj suradničkog učenja
– sposobnost prikazivanja rezultata skupnog ili individualnog istraživanja
(poster, izlaganje)
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i njihova primjena u
novom tekstu
– uočavanje sličnosti i razlika između stranoga i materinskoga jezika ili među
stranim jezicima
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i napretku
drugih (EJP)
Talijanski kao drugi strani jezik
4. RAZRED
prva godina učenja
CJELINE I TEME
1.Predstavljanje i pozdravljanje: formalna i neformalna
razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Ciao!
Buongiorno! Buonasera! Arrivederci! Come ti chiami?Mi chiamo... Chi sei? Sono...
Come stai...? Sto bene/male. Come sta? Chi è? Questo è un bambino. Questa è una
bambina.
2. Moja
obitelj i moji prijatelji: predstavljanje članova uže obitelji i prijatelja,
određivanje gdje se tko nalazi
Ključne strukture i izričaji: Chi è? Questo è il papà/il nonno/l'amico di...
Questa è la mamma/la nonna/la sorella/l'amica di...Il bambino, i bambini, la
bambina, le bambine... Dov'è...? Dove sono...?
3. Moj
dom:opis kuće i stanovanja, imenovanje osnovne opreme u kući, određivanje gdje
se što nalazi
Ključne strukture i izričaji: Che
cos'è...? È... Che cosa c' è? C' è... Dov'è...? È..., Non è..., in cucina, nel
bagno, nel soggiorno, ecc.
4. Moje
igračke: imenovanje i opis predmeta, igračke i igre, osnovne boje, određivanje
boja predmeta, brojevi od 0-10
Ključne strukture i izričaji:
Ho/hai/ha/tanti giocattoli... Il trenino è grande. I vagoni sono rossi. La
matita è gialla. Quanti...? Quante...? Cinque, otto… Per favore…? Grazie,
prego... Com'è...? Come sono...? Di che colore è..? Di che colore sono...?
5. Život
u školi: opis prostora i osnovne aktivnosti u školi, određivanje pripadnosti,
izvršavanje naredbi u školskom okruženju
Ključne strukture i izričaji: Che cosa
fai? Canto, leggo, scrivo, disegno, porto... Di che colore è...? La
mia/tua/sua mela è rossa... Com'è...? Il mio/tuo/suo panino è buono...
Ascoltate! Disegnate! Sedetevi!
6. Ljudsko
tijelo: osnovni dijelovi tijela, opis osoba
Ključne strukture i izričaji: Com'è il
ragazzo?Il ragazzo è piccolo/grande/bello/buono... Com'è la ragazza? La ragazza
è buona... Come sono i ragazzi/le ragazze? I ragazzi sono
piccoli/grandi/belli... Le ragazze sono piccole...
7. Odjeća:imenovanje
i opis odjeće, boje
Ključne strukture i izričaji: Che cos'
è..? Che cosa c' è..? C' è... Di che colore è...? Che cosa /ti metti/si
mette...? Io mi metto.../lui si mette... Lei si mette la maglietta gialla e una
bella gonna... Il mio maglione/la mia gonna/ è sopra.../
sotto...
8. Godišnja
doba i atmosferske prilike: opis dnevne vremenske situacije, prikladna odjeća,
izražavanje osobnih stavova
Ključne strukture i izričaji: Mi
piace.../Non mi piace... perché... Che stagione è...? È... Che tempo fa? Fa
caldo, fa freddo... Ho caldo, ho freddo, mi metto...
9. Proslava
s prijateljima: aktivnosti u prirodi i u školi, izražavanje osobnih stavova
Ključne strukture i izričaji: Invito tanti
amici... preparo... Ho paura di.../Non ho paura di...
Dov'è...? Dove sono...? davanti.../ dietro...
10. Životinje:
imenovanje i opis domaćih i nekih divljih životinja, kućni ljubimci i životinje
u zoološkom vrtu, glasanje životinja i korist od domaćih životinja
Ključne strukture i izričaji:
Come fa...? Dov'è..? Dove sono...? Come sono...? Che cosa dà la gallina? La
gallina dà…
11.
Blagdani i svetkovine: nazivi, čestitanje, običaji
Ključne strukture i izričaji: San Nicolò,
Santa Lucia, la Befana, Natale, Capodanno, Pasqua. Buone feste! Buon Natale!
Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Tanti
auguri!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesmice i brojalice. Sadržaji se
proširuju dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice,
izradba pozivnica u vrijeme blagdana, postera, čestitaka, prikupljanje slikovnog
materijala i izradba panoa.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 1. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 120 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 200 leksičkih jedinica. Pri obradbi
novoga leksika ne bi trebalo uvoditi više od 5 do 6 leksičkih jedinica po
nastavnom satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Gramatičke se strukture ne tumače eksplicitno, nego ih učenici usvajaju
mehanički, a zatim se postupno osvješćuje njihovo značenje u tekstu uz
povezivanje s poznatim rječnikom.
Glagoli (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– prezent glagola essere i avere u prva tri lica jednine i 3. lice množine u
potvrdom i niječnom obliku
– prezent učestalih glagola vezanih uz tematska područja u prva tri lica jednine
i u 3. licu množine
– glagol fare u prezentu u prva tri lica jednine
– povratni glagoli chiamarsi i mettersi u prezentu, prva tri lica jednine
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i mehaničke
uporabe; 2. lice jednine i 2. lice množine
Zamjenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– osobne zamjenice uz glagole
– pokazne zamjenice
Imenice (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– globalno razlikovanje i uporaba jednine i množine muškog i ženskog roda
imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz
imenice
Pridjevi (razina prepoznavanja, razumijevanja i globalne uporabe)
– razlikovanje jednine i množine muškog i ženskog roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– uporaba pokaznih pridjeva u jednini i množini
– oblici posvojnih pridjeva za muški i ženski rod u prva tri lica jednine
Brojevi
– glavni brojevi od 0 do 10
– redni brojevi do 5
Prijedlozi
– na razini razumijevanja i globalne uporabe u jezičnim uzorcima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?,
Com’č?, Come?, Dove?, Dov’č?, Per chi č?, Quanto?, Quanta?, Quanti?, Quante?
Na razini prepoznavanja
– prezent glagola avere, essere i učestalih glagola uz tematska područja u svim
licima u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola chiamarsi u potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– imperativ glagola u okviru tematskih područja
– osobne zamjenice u množini
– brojevi do 31 za označivanje datuma u mjesecu
– neki učestali prilozi načina
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije:
pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja
i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru, opisivanje
ljudskoga tijela, izražavanje stajališta, izražavanje svojine, opisivanje
atmosferskih prilika, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje, osnovni
komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, čestitanja i zahvaljivanja.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, opis
stanovanja i života djece u Italiji, čestitanja i svetkovanja blagdana, prigodne
recitacije i pjesmice razvijat će postupno razumijevanje prema stranoj kulturi i
različitostima pridonoseći razvoju interkulturalne kompetencije. Usporedba se
može proširiti i na prvi strani jezik.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih rečenica
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izoliranih riječi, rečenica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u mini-dijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne poticaje
ČITANJE
– pamćenje grafijske slike riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih
uzoraka
– čitanje abecede
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– podcrtavanje ili odabir zaokruživanjem točnoga odgovora, precrtavanje suvišnih
elemenata
– povezivanje riječi i slike
– sposobnost prepisivanja prema uzorku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje kraćih rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje kraćih ciljanih diktata
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– postupno usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz
korištenje audiovizualnih poticaja
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika
– sposobnost kreativne uporabe leksika i struktura u novim situacijama u
individualnom radu ili u skupini
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zaključivanja tijekom
nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku i o
napretku razreda kao cjeline (EJP)
5. RAZRED
druga godina učenja
CJELINE I
TEME
1. Predstavljanje
i pozdravljanje: neformalna i formalna razina, osnovni komunikacijski obrasci
pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Buongiorno! Buonasera! Buonanotte!
Arrivederci! ArrivederLa, signora! Come ti chiami? Mi chiamo... Chi è? È un
ragazzo, una ragazza... Chi sei ? Sono un... una...
2. Veliki
odmor: aktivnosti za vrijeme školskog odmora, užina, druženje, uljudno ophođenje
Ključne strukture i izričaji: Durante
l'intervallo ho fame/ho sete... Che cosa hai per merenda? Ho... Per favore mi
dai la tua merendina/ il tuo panino... Volentieri,
ecco.... Grazie. Prego.
3. Školski
pribor: nabrajanje i opis školskog pribora; matematičke operacije
Ključne strukture i izričaji: Che cosa c'
è? C' è... ci sono... Dov'è l' insegnante? Dove sono i ragazzi? Quanti
libri/quante matite ci sono...? Ci sono 8... Che cos'è? È uno zaino... Com'è...?
Lo zaino è nuovo. Chi è? È uno scolaro, un ragazzo, una ragazza... Com'è...?
Come sono...? Il ragazzo è bravo. I ragazzi sono bravi.
4. Proslava
rođendana: pozivnice, čestitke, pokloni; boje
Ključne strukture i izričaji:
Quanti anni hai? (Ne)ho... Ti invito al mio compleanno... Preparo... compro...
Buon compleanno! Auguri! Benvenuti! Un regalo per te... Grazie... Dove? Vicino,
lontano... Com'è? Come sono? Di che colore è...? Di
che colore sono...?
5. Slobodno
vrijeme: raspored dnevnih i tjednih aktivnosti, dani u tjednu
Ključne strukture i izričaji: Scriviamo i
compiti, metto in ordine... prendo... vado al cinema/a teatro/al compleanno/al
supermercato... Vado a piedi... È sabato, è tardi. Il lunedì e il giovedì ho ...
6. Prijevozna
sredstva: gradski i međugradski prijevoz, priprema za putovanje, stanovanje u
gradu
Ključne strukture i izričaji: Prendo
l'autobus, vado dai nonni, abitano al primo/al sesto, al... piano. Faccio la mia
valigia e parto per... I miei zii partono domani…
7. Izlet:
odnos među prijateljima, higijenske navike, snalaženje u prostoru, godišnja doba
i mjeseci
Ključne strukture i izričaji: Il fine
settimana in montagna... Chi si lava? Io mi vesto, non mi lavo... Nel bagno...
Vicino, lontano, sotto, sopra, davanti, dietro... A che ora? Alle sette, alle...
Che stagione è? È... Che tempo fa? I mesi dell'anno…
9. Blagdani
i svetkovine: čestitke i običaji
Ključne strukture i izričaji: la festa
della mamma/del papà, Natale, Capodanno, il carnevale, la Pasqua, Buon Natale!
Felice Anno Nuovo! Buona Pasqua! Buon compleanno! Auguri!
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, bajke i pjesmice. Sadržaji se proširuju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, pričom
Pinocchio (osnovni likovi i pouka).
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 2. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 200 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja i mehaničkog usvajanja do 300 leksičkih jedinica. Pri obradi novog
leksika ne bi trebalo uvoditi više od 6 do 7 leksičkih jedinica po nastavnom
satu. Rječnik se ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
Pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu uporabu gramatičkoga
nazivlja i usustavljivanje gradiva prve godine učenja. Gramatičke se strukture
tumače u kontekstu situacije bez mehaničkoga pamćenja i ispitivanja gramatičkih
pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
– prezent glagola essere i avere u potvrdom, niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola 1., 2. i 3. konjugacije vezanih uz tematska područja u
potvrdnom, niječnom i upitnom obliku
– prezent nepravilnih glagola andare i fare u potvrdnom, niječnom i upitnom
obliku
– prezent povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije u potvrdnom, niječnom i
upitnom obliku
– imperativ u okviru tematskih područja na razini razumijevanja i uporabe u
dnevnoj komunikaciji, 2. lice jednine i 2. lice množine
Zamjenice
– osobne zamjenice u svim licima u nominativu
– pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
– jednina i množina muškoga i ženskoga roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– neodređeni član i određeni član za muški i ženski rod u jednini i množini uz
imenice
Pridjevi
– jednina i množina muškoga i ženskoga roda pridjeva
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– pokazni pridjeva u jednini i množini
– posvojni pridjevi za muški i ženski rod u jednini i množini
Brojevi
– glavni brojevi od 1 do 100
– redni brojevi do 12
– uporaba brojeva uz određivanje datuma
Prijedlozi
– uporaba najučestalijih prijedloga u izrazima
– pravilo spajanja prijedloga DI s određenim članom u kontekstu
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?,
Com’č?, Come sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi č?, Perché?, Quando?
Na razini prepoznavanja
– imperativ glagola u okviru tematskih područja, oblici za uljudno oslovljavanje
– uporaba prezenta za izricanje budućnosti
– uporaba određenog člana ili ispuštanje člana ispred imenica za rodbinske
odnose ispred kojih je prisvojni pridjev
– izražavanje količine partitivnim članom ili samo prijedlogom di
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura obrađuju se jezične funkcije:
pozdravljanje na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe, prijatelja
i obitelji, imenovanje i opisivanje predmeta i izražavanje odnosa u prostoru,
opis dnevnih higijenskih navika, izražavanje stajališta, izražavanje svojine,
opisivanje atmosferskih prilika i godišnjih doba, izražavanje vremena,
izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje, osnovni komunikacijski obrasci
uljudnog ophođenja, čestitanje i zahvaljivanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja, tipična
talijanska vlastita imena, kultura stanovanja, tipična talijanska jela,
čestitanje i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice postupno će
proširivati znanje o stranoj zemlji i razvijati osjećaje empatije i tolerancije
prema različitostima. Usporedba s poznatim sadržajima iz prvoga stranog jezika
doprinosi razvoju interkulturalne kompetencije.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnoga jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i kraćih rečenica, razumijevanje osnovnih namjera
sugovornika
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilnog ponavljanja govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izdvojenih riječi, rečenica i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne poticaje
ČITANJE
– čitanje i razumijevanje riječi i rečenica na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje i razumijevanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon
odslušanih zvučnih uzoraka
– sposobnost čitanja i razumijevanja kraćih uputa i poruka
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– zaokruživanje točnoga odgovora, podcrtavanje ili precrtavanje suvišnih
elemenata teksta
– uočavanje razlika između grafije i izgovora u talijanskom jeziku uz usvajanje
osnovnih pravila grafije
– uočavanje razlika između grafijskih pravila u talijanskom i hrvatskom jeziku
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje kraćih ciljanih diktata
– sposobnost pisanja jednostavnih rečenica, čestitki, kratkih poruka na
razglednici ili u obrascu s osobnim podatcima
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje
audiovizualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju u kontekstu rečenice
– sposobnost primjene stečenih znanja u novim situacijama u individualnom radu
ili u radu u skupini
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, slikovnoga rječnika i
rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, analize i zaključivanja tijekom
nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja, samoocjenjivanja i svijesti o vlastitom
napretku (EJP) i napretku drugih
6. RAZRED
treća godina učenja
CJELINE I TEME
1. Pozdravi:
formalna i neformalna razina, osnovni komunikacijski obrasci pri susretu
Ključne strukture i izričaji: Ciao! Arrivederci!
Buon giorno! Buona sera! Buona notte! Buon riposo!
ArrivederLa! Come stai? Bene, grazie.
2. Početak
školske godine: školski praznici, planovi za budućnost i organizacija školskih i
izvanškolskih aktivnosti
Ključne strukture i izričaji: Quando
iniziano le lezioni? L'orario, le attività extrascolastiche, le vacanze estive.
Quest’anno seguirò un corso di...
3. Poštanske
pošiljke: pošta, vrste poštanskih pošiljki, slanje pošiljaka, ispunjavanje
obrazaca, plaćanje, pisanje razglednica,
SMS-a, e-maila
Ključne strukture i izričaji: Una
cartolina, una lettera, l'indirizzo, il francobollo, andare alla posta, spedire
un telegramma, un pacco, compilare il modulo per... pagare allo sportello.
4. Vrste
telefonskih komunikacija: telefon, telefonska govornica, mobitel, korisni
telefonski brojevi
Ključne strukture i izričaji: Il telefono,
telefonare (tra poco, tra un'ora, domani...), una cabina telefonica. Pronto, chi
parla? Consultare l'elenco telefonico, il cellulare (il telefonino), un SMS, un'
e-mail.
5. Kupovanje:
trgovački centri, male trgovine, tržnica; odabir prehrambenih proizvoda,
voća, povrća i pića
Ključne strukture i izričaji: andare al
mercato/al supermercato/nel negozio di fronte, ho bisogno di... fare le compere,
fare la spesa, la frutta, la verdura, le bibite, pagare alla cassa, prendere lo
scontrino.
6. Glavni
brojevi do 1000 000: izricanje cijene proizvoda u kunama i eurima; izricanje
nadnevaka i čitanje sata; redni brojevi do 20
Ključne strukture i izričaji: Scusi,
quanto costa? 150 kune, 2 euro… Che giorno è? Scrivere la data. Dicembre è il
dodicesimo mese dell'anno. Che ora è? È... Sono le...
7. Talijanska
kuhinja: tipična talijanska jela, gastronomski specijaliteti, obroci tijekom
dana, prehrambene navike
Ključne strukture i izričaji: Faccio la
prima colazione alle… Pranzo/ceno con… Ieri ho mangiato… Ho cominciato con
l'antipasto, per primo/per secondo ho preso… I cibi tipici italiani: la pizza, i
ravioli, gli spaghetti...
8. Odnosi
u porodici: rodbinske veze, pripremanje porodične proslave
Ključne strukture i izričaji: Oggi è il
compleanno/l'anniversario/l'onomastico di… La famiglia: il marito, la moglie, i
figli, gli zii, i cugini, i nonni. Preparare la tavola
per la festa di…
9. Športovi:
ekipni i individualni športovi, odgojni utjecaj športa na mlade
Ključne strukture i izričaji: Sono
sportivo, pratico… mi alleno… La mia squadra ha perso/ha vinto. Il mio sport
preferito è…
10. Izlet
na kraju školske godine: snalaženje u nepoznatom gradu, korištenje plana grada,
davanje osnovnih podataka o vlastitom gradu ili selu, korištenje zemljopisne
karte
Ključne strukture i izričaji: Mettersi d'accordo, fare una gita a…
consultare la pianta della città… Per favore, dov'è…? Presento la mia città.
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, osnovni
geofizički podatci o Italiji i njezinim najpoznatijim gradovima.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 3. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 300 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja do 450 leksičkih jedinica. Pri obradi novoga leksika preporuča se
uvođenje od 7 do 8 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički
ponavlja i proširuje novim sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
U šestom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda.
Gramatika se tumači u kontekstu situacije bez mehaničkog pamćenja i ispitivanja
gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
– prezent nepravilnih glagola venire, dare, dire, potere, rimanere, stare,
dovere, volere, bere u potvrdnom i niječnom i upitnom obliku
– prezent glagola 1. konjugacije na -care, -gare, -scare
– futur I. pomoćnih glagola essere i avere
– futur I. pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
– futur I. povratnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije
– futur I. nepravilnih glagola venire, andare, dare, dire, fare, potere, volere,
dovere, stare, bere
– futur I. glagola na -care, -gare, -scare
– perfekt pravilnih glagola 1., 2. i 3. konjugacije s pomoćnim glagolom avere i
essere
– tvorba pravilnih i nepravilnih participa perfekta
– perfekt povratnih glagola
– imperativ glagola na -are, -ere, -ire (2. lice jednine i 2. lice množine, a
ostali oblici na razini prepoznavanja i razumijevanja)
Zamjenice
– osobne zamjenice u svim licima u nominativu
– nenaglašene lične zamjenice za treće lice u akuzativu
– pokazne zamjenice questo/a/i/e
Imenice
– jednina i množina muškog i ženskog roda imenica
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– partitivni član
– određeni član i njegova uporaba uz imenice za rodbinske odnose pred kojima je
posvojni pridjev
Pridjevi
– pokazni pridjevi questo, quello u jednini i množini
– oblici pridjeva bello ispred imenica
– pravilno stupnjevanje pridjeva
– nepravilno stupnjevanje pridjeva buono
Brojevi
– glavni brojevi do 1 000 000
– redni brojevi do 20
– uporaba brojeva uz određivanje datuma
Prijedlozi
– uporaba prijedloga u izrazima s članom i bez njega
– pravilo spajanja prijedloga DI, A, DA, IN, SU, CON, PER s određenim članom u
kontekstu
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta
Rečenice
– jednostavne rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?,
Com’č?, Come sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Per chi č?, Perché?,
Quando?
Na razini prepoznavanja
– imperativ za uljudno oslovljavanje
– neki oblici kondicionala prezenta u uljudnom obraćanju
– imenice s različitim oblicima za muški i ženski rod
– nepravilni oblici komparacije nekih pridjeva, primjerice cattivo...
– uporaba prijedloga s određenim članom ili bez njega u izrazima
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura prisutne su jezične funkcije:
komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe,
prijatelja i obitelji, komunikacija unutar obitelji, imenovanje predmeta i
određivanje odnosa u prostoru, traženje i davanje informacija, izražavanje
stajališta, izražavanje svojine, izražavanje količine i cijene, potvrđivanje i
nijekanje, prepričavanje dojmova o doživljajima na izletu, izricanje osobnoga
stava prema športskim aktivnostima i provođenju slobodnoga vremena, izražavanje
slaganja ili neslaganja s nekim prijedlogom
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja na pošti,
u dućanu, itd.., uporaba eura u odnosu na kunu, tipična talijanska jela i
obroci, čestitanja i svetkovanje blagdana, prigodne recitacije i pjesmice
(izvorni audiovideo materijali), upoznavanje s osnovnim geofizičkim smještajem
Italije i najpoznatijih gradova proširuju kulturološku kompetenciju učenika
razvijajući interkulturalnu kompetenciju i toleranciju uz razvijanje svijesti o
vlastitoj kulturi. U pristupu sadržajima mogu se koristiti informacije stečene
tijekom učenja prvoga stranoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– slušanje s razumijevanjem, slušanje i gledanje filma ili videa s
razumijevanjem
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i uputa
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izoliranih riječi, rečenica, dijaloga i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu nekih elemenata
– sposobnost traženja objašnjenja i informacija
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz likovne ili tekstualne poticaje
– sposobnost iznošenja osobnih gledišta i iskustava
ČITANJE
– čitanje i razumijevanje riječi, rečenica i kraćih tekstova na razini prethodno
usvojenih zvučnih uzoraka
– glasno čitanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova nakon odslušanih zvučnih
uzoraka
– čitanje kraćih i jednostavnih izvornih tekstova (uputa, naslova, reklama),
SMS-a, e-maila, tekstova s interneta
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku ili podcrtavanje
točnog odgovora te precrtavanje suvišnih elemenata
– sposobnost prepisivanja prema uzorku uz dodavanje novih elemenata
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje sadržajno povezanih
rečenica
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta
– pismeno odgovaranje na pitanja i postavljanje pitanja
– pisanje kraćih diktata
– pisanje kraćih sastava uz pomoć natuknica
– pisanje kraćih poruka i bilježaka, SMS-a, e-maila
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje
audiovizualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju uz mogućnost njihove
primjene na sličnim primjerima
– sposobnost povezivanja riječi u tematska područja i primjena uspješnih
strategija za njihovo pamćenje
– izradba dodatnih nastavnih vizualnih sredstava (postera, mapa)
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice i slikovnoga rječnika i
rječnika
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja, analize i zaključivanja
tijekom nastave izvan učionice i škole
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija, osoba i radnji
– sposobnost organizacije individualnog rada i rada u skupini na rješavanju
postavljenog zadatka
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka na osnovi primjera
– sposobnost izlaganja postignutih rezultata
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP) i
vrednovanje drugih
7. RAZRED
četvrta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Putovanje:
priprema, odlazak na željeznički kolodvor, obavijesti o polasku vlakova, red
vožnje, kupnja karata, spremanje prtljage
Ključne strukture i izričaji: Parto per… Vado alla stazione
ferroviaria/all'ufficio informazioni/allo sportello. Consulto l'orario delle
partenze. Prenoto un posto… Compro un biglietto di andata e ritorno per…
Preparo i bagagli…
2. Željeznički
kolodvor: aktivnosti na kolodvoru, grafički simboli na kolodvoru i u vlaku i
njihovo značenje
Ključne strukture i izričaji: Prendo un carrello,
consulto il monitor, convalido i biglietti. Il treno parte dal binario… Compro i
giornali all' edicola… Salgo sul treno…i simboli grafici/la stazione/il treno.
3. Rim:
povijesni, umjetnički i turistički Rim; snalaženje u nepoznatom gradu
Ključne strukture i izričaji: una visita
turistica, i monumenti, una guida turistica, come usare la pianta della città.
4. Posjet
tipičnomu talijanskomu restoranu: gastronomski specijaliteti i tipični jelovnik,
ponašanje za stolom, pripremanje stola za različite svetkovine, izražavanje
vlastitoga stajališta prema odabiru jela i pića
Ključne strukture i izričaji: A cena in un
tipico ristorante italiano, prenotare un tavolo vicino a.../ nell'angolo…
Consultare la lista dei cibi e delle bibite. Il cameriere consiglia il menu...
le specialità sono… Prenda… No, grazie. Ci porti il conto! Mi piace... non mi
piace... preferisco...
5. Život
mladih: izlasci, odabir mjesta izlaska, druženje
Ključne strukture i izričaji: In città i
giovani si divertono…in pizzeria/al bar/in pasticceria/in discoteca...
Dove si trova...? A destra, a sinistra, dietro, davanti…
6. Ljudsko
tijelo: dijelovi tijela (prošireno), lakši zdravstveni problemi, komunikacija
pri traženju medicinske pomoći
Ključne strukture i izričaji: Le parti del
corpo umano, all' ambulatorio, la visita, il medico, l' infermiera, avere la
febbre, fare le radiografie, la ricetta.
8. Ljetni
praznici: odabir načina provođenja ljetnih praznika, turistička agencija,
prijevozna sredstva
Ključne strukture i izričaji: Le vacanze estive,
al mare/in montagna/all'estero, in un albergo/in campeggio/in una pensione,
chiedere informazioni all'agenzia turistica. I mezzi
di trasporto: l'aereo, la macchina, il treno…
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, gestualno
sporazumijevanje među Talijanima, značenje učestalih gesta u svakodnevnom životu
Talijana uz usporedbu s vlastitom kulturom.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 4. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 450 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja do 600 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika preporučuje
se uvođenje od 8 do 9 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se ciklički
ponavlja i proširuje novim sadržajima.
GRAMATIČKE STRUKTURE
U sedmom razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz postupnu
uporabu gramatičkog nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda.
Gramatika se tumači u kontekstu situacije bez mehaničkoga pamćenja i ispitivanja
gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
– ponavljanje prezenta, futura I., imperativa i perfekta obrađenih pravilnih i
nepravilnih glagola
– tvorba i uporaba imperfekta pravilnih i nepravilnih glagola triju konjugacija:
essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere, piacere
– razlika u uporabi perfekta i imperfekta u talijanskom jeziku
– kondicional I. pravilnih glagola triju konjugacija, kondicional nekih
nepravilnih glagola (essere, avere, andare, dare, volere, potere, dovere,
piacere), uporaba kondicionala u talijanskom
– tvorba i uporaba gerundiva; uporaba glagola stare u prezentu i imperfektu +
gerundiv,
– učestali nepravilni glagoli u obrađenim vremenima i načinima
Zamjenice
– naglašene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu
(direktni objekt)
– naglašene osobne zamjenice s prijedlozima
– nenaglašene osobne zamjenice u akuzativu (direktni objekt) i njihovo slaganje
s participom perfekta
– nenaglašene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt)
– uporaba partitivne zamjenice NE i slaganje s participom perfekta
Imenice
– jednina i množina muškog i ženskog roda imenica
– imenice s nepravilnom množinom (dijelovi ljudskog tijela)
– slaganje imenica i opisnih pridjeva u rodu i broju
Član
– uporaba neodređenog i određenog člana
– uporaba padežnih prijedloga
– ispuštanje člana u nekim izrazima
Pridjevi
– slaganje imenica i pridjeva u rodu i broju
– nepravilno stupnjevanje pridjeva (u kontekstu situacije)
Brojevi
– ponavljanje
Prijedlozi
– uporaba najučestalijih prijedloga
– pravilo spajanja prijedloga s određenim članom u kontekstu
– uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
– prilozi vremena i učestali prilozi mjesta i načina
– pravilna tvorba i uporaba priloga načina
Rečenice
– rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come
sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi?, Perché?, Quando?
Na razini prepoznavanja
– uporaba gerundiva umjesto zavisne rečenice
– uporaba nenaglašenih zamjenica u dativu ili akuzativu i njihovo mjesto u
rečenici
– uporaba ili ispuštanje određenog člana u izrazima, uz imena zemalja,
pokrajina, gradova i ostalog geografskog nazivlja, član uz osobna imena i
prezimena.
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura prisutne su jezične funkcije:
komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, predstavljanje sebe,
prijatelja i obitelji, imenovanje predmeta i opisivanje odnosa u prostoru,
traženje i davanje informacija, izražavanje gledišta i želja, izražavanje
svojine, predlaganje, prihvaćanje i odbijanje prijedloga, opisivanje prošlih
događaja i sjećanja, opisivanje ljudskoga tijela i zdravstvenoga stanja,
izražavanje nelagode i boli, traženje savjeta, opisivanje kulturnih znamenitosti
i izražavanje osobnih dojmova, izražavanje količine, potvrđivanje i nijekanje,
komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja na javnim mjestima, zahvaljivanje.
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga ophođenja i
izražavanje gestama u svakodnevnoj komunikaciji među Talijanima, tipični
talijanski restorani i gastronomska ponuda, mogućnosti smještaja u turističkim
odredištima, upoznavanje sa zemljopisnim i klimatskim uvjetima u Italiji,
znamenitosti Rima, upoznavanje nekih regija s regionalnim središtima, služenje
zemljopisnom kartom sadržaji su koji ciljano proširuju interkulturalnu
kompetenciju učenika razvijajući interes i razumijevanje za različitosti. Slični
sadržaji povezuju se s nastavom prvoga stranoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnog ili pisanog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima
– prepoznavanje i razumijevanje kraćih usmenih izvornih poruka (televizijske
reklame, izvorne pjesme, itd.)
– razumijevanje jednostavnih auditivnih i audiovizualnih izvornih poruka
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik u kontekstu usmenih poruka
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izdvojenih riječi, rečenica, dijaloga, kraćih tekstova i pjesmica
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne (gestualne, likovne i
zvukovne) poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja na osnovi usvojenih elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u kraćim dramatizacijama prema zadanom predlošku ili
bez njega
– sposobnost sudjelovanja u minidijalozima uz izmjenu elemenata
– sposobnost traženja informacija i objašnjenja
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
i izražavanje osobnih stavova i želja
– sposobnost prepričavanja kraćih tekstova uz predložak ili bez njega
– sposobnost prepričavanja događaja u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti
ČITANJE
– čitanje i razumijevanje rečenica i tekstova na razini prethodno usvojenih
zvučnih uzoraka
– glasno čitanje i razumijevanje rečenica, dijaloga i kraćih tekstova bez
neposrednog uzorka
– čitanje i razumijevanje kraćih izvornih poruka (recepti za pripremu jela, plan
grada, jelovnik, upute, turističke obavijesti, SMS poruke, e-mail, internet,
itd.)
PISANJE
– prepisivanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– odabir zaokruživanjem, podcrtavanjem i povezivanjem elemenata teksta
– sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
– popunjavanje teksta riječima koje nedostaju te pisanje rečenica i kraćih
tekstova sadržajno povezanih s obrađenim temama
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta i pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje diktata i kraćih sastavaka
– pisanje pitanja na zadani tekst
– pisanje bilježaka nakon odslušanog ili pročitanog teksta
– pisanje kraćeg teksta o osobnim dojmovima i nazorima (pismo, razglednica),
pisanje SMS poruka i e-maila
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje
audiovizualnih i tekstualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i sposobnost njihove
samostalne primjene
– uočavanje i povezivanje sličnosti i razlika u jezičnim ustrojima (strani –
materinski jezik.; strani – strani jezik.)
– izrada dodatnih nastavnih sredstava (postera, mapa)
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, slikovnog rječnika,
rječnika i drugih izvornih materijala
– stjecanje znanja na osnovi istraživanja, analize i zaključivanja tijekom
nastave izvan učionice i škole
– korištenje novih tehnologija u pronalaženju potrebnih podataka
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka na osnovi primjera
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– sposobnost usmenog ili kraćeg pismenog izlaganja o događajima iz svakodnevnog
života
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP)
– razvoj sposobnosti međusobnoga vrjednovanja učenika i njihovog napretka
8. RAZRED
peta godina učenja
CJELINE I TEME
1. Početak
školske godine: prepričavanje dojmova s praznika, opis osoba, njihovo ponašanje,
značaj (karakter) i izgled
Ključne strukture i izričaji: Il ritorno a
scuola, le chiacchiere dopo le lezioni. La descrizione delle persone e del loro
carattere: alto/basso/magro/cordiale/allegro/geloso/egoista...
2. Tisak
za mlade: pisma uredništvu, odnosi s roditeljima i vršnjacima, problemi mladih,
izgled, simpatije, itd. Pravila društvenoga ponašanja
Ključne strukture i izričaji: il
giornalino per ragazzi, l'angolo della posta, i problemi dei giovani, il
rapporto con i genitori, l'aspetto fisico, il rapporto con i fratelli, il primo
amore, chiedere/ dare consigli a…
3. Ustrojstvo
zajedničkoga druženja: priprema zajedničkog provoda, kupovanje i spremanje
zakuske, odabir glazbe; horoskopski znakovi, stajalište prema horoskopu;
određivanje datuma i pisanje datuma
Ključne strukture i izričaji: avere una
casa/un appartamento a disposizione, organizzare una festa tra amici, l'oroscopo
e la superstizione, indicare la data.
4. Odnosi
među narodima: kontinenti i njihovi stanovnici, različite zemlje, nacionalnosti,
jezici, zastave, zajednički problemi; ekologija i zdrav život; očuvanje Zemlje
od zagađenja, ekološko osvješćivanje i svjesno djelovanje na očuvanju okoliša u
gradu i u prirodi
Ključne strukture i izričaji: I
continenti, gli stati, le bandiere, le nazionalità e le lingue. I problemi delle
grandi città, l’inquinamento, il traffico, l’acqua potabile, i rifiuti, come
salvare la natura.
5. Svakodnevni
život tipične talijanske obitelji: ponašanje članova obitelji, upute prije
odlaska na dnevne obveze, odnosi među članovima obitelji
Ključne strukture i izričaji: una giornata
tipica di una famiglia italiana, aver fretta, essere in ritardo, trovare una
scusa, fare attenzione…
6. Prometna
sredstva: gradski i međugradski promet, prometna sredstva i prometni znakovi,
problemi gradskoga prometa, pravila ponašanja u prometu, manja prometna nezgoda
Ključne strukture i izričaji: (non) andare
d'accordo, chiedere il permesso, un incidente stradale; i mezzi di trasporto: il
tram, la metropolitana, il pullman, la nave, la nave traghetto, rispettare la
segnaletica stradale.
7. Sudjelovanje
na natjecanju: iznošenje mišljenja o prednostima i nedostatcima sudjelovanja na
natjecanju; odnos među vršnjacima
Ključne strukture i izričaji: presentarsi
a un concorso di... fare il tifo per... la giornata di un/una concorrente,
essere in forma, partecipare a…
8. Uloga
televizije u svakodnevnom životu obitelji: odabir programa, usporedba
talijanskoga i hrvatskoga programa, kritičan odnos prema pojedinim emisijama,
korištenje videoteka i DVD-a
Ključne strukture i izričaji: seguire una
trasmissione, i programmi iniziano… il telegiornale, la pubblicità, guardare un
film giallo/di fantascienza/western/umoristico/documentario/un programma
interessante/ noioso.
9. Kupovanje
odjeće i obuće: određivanje konfekcijskoga broja odjeće i obuće, problemi pri
odabiru, odabir odjeće i obuće prema vremenskim prilikama, ponašanje u trgovini,
najpoznatije robne kuće u Italiji i kod nas. Poznati
talijanski modni kreatori
Ključne strukture i izričaji: i grandi
magazzini, le compere, gli sconti, le svendite, l'abbigliamento, le calzature. I
grandi magazzini italiani sono… Gli stilisti più noti sono...
10. Prognoza
vremena: vremenske prilike u različitim godišnjim dobima, značenje simbola na
prognostičkoj karti
Ključne strukture i izričaji: Che tempo
fa? Fa bel/brutto tempo, piove, nevica, soffia il vento, il cielo è
sereno/nuvoloso. Il mare è calmo/mosso...
IZBORNE TEME
U okviru 10% nastavnih sati godišnje pripremaju se po izboru nastavnika i prema
zanimanju učenika prigodne recitacije, pjesme i tekstovi. Sadržaji se proširuju
dodatnim materijalima u okviru zadanih tematskih sadržaja. Primjerice, blagdani
i svetkovine i talijanska tradicija njihova slavljenja uz usporedbu sa sličnim
tradicijama kod nas.
ODGOJNO-OBRAZOVNA POSTIGNUĆA
ZNANJA
LEKSIČKA PODRUČJA
Leksička područja naznačena su u predloženim nastavnim temama. Tijekom 5. godine
učenja jezika predviđa se aktivna uporaba oko 700 leksičkih jedinica, a na planu
razumijevanja do 850 leksičkih jedinica. Pri obradbi novoga leksika ne bi
trebalo uvoditi više od 9 do 10 leksičkih jedinica po nastavnom satu. Rječnik se
ciklički ponavlja i proširuje novim sadržajima. Nakon 5 godina učenja jezika
učenici mogu postići razinu A1+ prema Zajedničkom europskom referentnom okviru
za jezike. Učenici će samo u nekim područjima moći dostignuti razinu A2.
GRAMATIČKE STRUKTURE
U osmom je razredu pristup gramatici je kognitivan i eksplicitan uz uporabu
gramatičkoga nazivlja i usustavljivanje gradiva iz prethodnih razreda. Gramatika
se tumači u kontekstu situacije bez mehaničkoga pamćenje i ispitivanja
gramatičkih pravila i paradigmi izvan konteksta.
Glagoli
– ponavljanje i utvrđivanje svih obrađenih vremena i načina pravilnih i
nepravilnih glagola prema kontekstu
– glagoli piacere i andarsene u obrađenim vremenima i načinima
– uporaba nenaglašenih zamjenica (ili dativ ili akuzativ) uz glagolska vremena i
načine
– glagoli tipa mettere – mettersi, lavare - lavarsi, guardare – guardarsi, itd.
i njihova uporaba u perfektu
Imenice
– tvorba ženskog roda imenica
– imenice s različitim oblikom za muški i ženski rod
– množina imenica, grafijska pravila kod pisanja nekih oblika
– nepravilna množina imenica
– imenice kod kojih se u množini mijenja samo član
Pridjevi
– tvorba ženskog roda i množine, grafijska pravila kod pisanja nekih oblika
– slaganje pridjeva s imenicom u rodu i broju
– razlika između molto, poco, tanto u funkciji pridjeva i priloga
Član
– uporaba člana uz imena kontinenata, zemalja i zemljopisnih naziva
– uporaba člana u ustaljenim izrazima
Zamjenice
– naglašene osobne zamjenice u svim licima u nominativu (subjekt) i akuzativu
(direktni objekt)
– naglašene osobne zamjenice s prijedlozima
– nenaglašene osobne zamjenice u dativu (indirektni objekt) i u akuzativu
(direktni objekt) i njihovo mjesto u rečenici u odnosu na glagol
– nenaglašena zamjenica NE i njezino mjesto u odnosu na glagol u prezentu i
perfektu, slaganje sa glagolom u perfektu
– združivanje nenaglašenih zamjenica u dativu ili akuzativu s 2. licem jednine
imperativa glagola fare, dare, dire, stare, andare, združivanje zamjenica s
imperativima glagola
– spajanje zamjenica s ECCO
– spajanje nenaglašenih zamjenica u dativu ili akuzativu s infinitivom i
gerundom
– odnosne zamjenice CHE, DI CUI, itd.
Brojevi
– izricanje cijene, nadnevka, mjera i težine
Prijedlozi
– uporaba najučestalijih prijedloga
– pravilo spajanja prijedloga s određenim članom u kontekstu
– uporaba prijedloga u izrazima
Prilozi
– prilozi vremena, mjesta i načina
– uporaba priložnih oznaka CI i NE i razlika u uporabi u odnosu na nenaglašene
zamjenice CI i NE
Rečenice
– rečenice od više elemenata. Upitne rečenice s: Chi?, Che cosa?, Com’č?, Come
sono?, Dov’č?, Dove sono?, Quanto?, Per chi...?, Perché..?, Quando?
– upravni i neupravni govor, odnosne rečenice
Na razini prepoznavanja
– uporaba oblika konjunktiva prezenta koji su istovjetni s oblicima imperativa,
konjunktiv prezenta u zavisnim rečenicama iza glagola sumnje, želje, itd.
– združene nenaglašene osobne zamjenice dativ + akuzativ i njihovo mjesto u
rečenici, združivanje tih oblika s imperativom, gerundivom, infinitivom i s ecco
– odnosne zamjenice che, di cui... il quale, del quale, u odnosnim rečenicama.
– pogodbene rečenice u sadašnjosti i u prošlosti: Se posso, vengo/verrň da te.
Se potevo, venivo.
JEZIČNE FUNKCIJE
U okviru obrađenih tema i jezičnih struktura prisutne su jezične funkcije:
komunikacijski obrasci na neformalnoj i formalnoj razini, izricanje sudova o
sebi, prijateljima i obitelji, opis osoba i njihovih karakternih osobina,
opisivanje odnosa među osobama, opisivanje vremenskih i prostornih odnosa,
traženje i davanje informacija, izražavanje stavova i želja, izražavanje
osjećaja radosti, slaganja i neslaganja, ljubomore, suosjećanja i kritike,
izražavanje svojine i pripadnosti, opisivanje prošlih događaja i sjećanja i
iznošenje osobnih planova za budućnost, davanje savjeta, ocjena i uputa,
zabranjivanje i izražavanje zadovoljstva i nezadovoljstva, nuđenje, odbijanje i
prihvaćanje ponude, zahvaljivanje, čestitanje, uvjeravanje, izricanje žaljenja,
ispričavanje, izražavanje količine i mjere, potvrđivanje i nijekanje
KULTURA I CIVILIZACIJA
U pristupu kulturološkim, odgojnim i socijalizirajućim sadržajima vodi se računa
o usporedbi odgovarajućih sadržaja u hrvatskoj i talijanskoj kulturi i o
primjerenosti dobi i interesima učenika. Komunikacijski obrasci uljudnoga
ophođenja, tipična talijanska obitelj, odnosi adolescenata s roditeljima, život
mladih u Italiji, način zabave, moda, modni kreatori, problemi života u gradu i
ekologija, televizijski programi, tisak za mlade, multikulturalnost i suživot
među narodima, blagdani i svetkovine s karakterističnim običajima sadržaji su
koji razvijaju interkulturalnu kompetenciju i pobuđuju interes učenika za
dodatno proširivanje nekih tema. Sadržaji se povezuju i s nastavom prvoga
stranoga jezika.
VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI
SLUŠANJE
– neverbalno reagiranje na naputke i naredbe na stranom jeziku
– povezivanje audiovizualnog pisanog jezičnog sadržaja
– razumijevanje pitanja i tekstova s poznatim elementima
– razumijevanje usmenih izvornih poruka (reklame, upute s razglasa, televizijski
program, kraće informacije, meteorološki izvještaj, upute o stanju na cestama,
meteorološke informacije, izvorne talijanske pjesme
– uočavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina talijanskog jezika u
odnosu na hrvatski jezik
– razumijevanje osnovnih uzvika uz gestualno sporazumijevanje među Talijanima
GOVORENJE: IZGOVOR, GOVORNA INTERAKCIJA I PRODUKCIJA
– sposobnost prepoznavanja, razumijevanja i ponavljanja fonoloških, ritmičkih,
naglasnih i intonacijskih osobina talijanskog jezika prema uzorku i bez njega
– sposobnost pamćenja i pravilne reprodukcije govorenih ili snimljenih zvučnih
uzoraka izoliranih riječi, rečenica, dijaloga, kraćih tekstova i pjesama
– sposobnost verbalnog reagiranja na verbalne i neverbalne poticaje
– sposobnost postavljanja i odgovaranja na pitanja u okviru obrađenih tematskih
sadržaja
– sposobnost opisivanja i davanja mišljenja i savjeta na osnovi usvojenih
elemenata u novim situacijama
– sposobnost sudjelovanja u dramatizacijama i raspravama prema zadanom predlošku
ili bez njega
– sposobnost traženja obavijesti i objašnjenja
– sposobnost korištenja više rečenica za opisivanje osoba, predmeta i situacija
i izražavanje osobnih nazora, sudova i želja
– sposobnost prepričavanja obrađenih tekstova uz predložak ili bez njega
– sposobnost prepričavanja događaja u sadašnjosti, prošlosti i budućnosti
– sposobnost izdavanja naredbi u neformalnom i formalnom obliku
ČITANJE
– čitanje i razumijevanje rečenica i tekstova na razini prethodno obrađenih
uzoraka
– glasno čitanje i razumijevanje rečenica, dijaloga i tekstova bez neposrednog
uzorka
– čitanje i razumijevanje izvornih poruka, odabrani tekstovi iz dnevnog ili
tjednog tiska, upute za uporabu, reklame, televizijski program, e-mail, SMS
poruke, internet
PISANJE
– pisanje rečenica i kraćih tekstova prema predlošku
– zaokruživanje, podcrtavanje ili precrtavanje elemenata u tekstu
– sposobnost pisanja prema uzorku i bez njega
– popunjavanje teksta riječima ili rečenicama koje nedostaju te pisanje kraćih
tekstova sadržajno povezanih s obrađenim temama
– sposobnost povezivanja elemenata predloženog teksta, pismeno odgovaranje na
pitanja
– pisanje diktata i kraćih sastava
– pisanje pitanja na zadani tekst
– pisanje bilježaka nakon odslušanog ili pročitanog teksta
– pisanje kraćeg teksta o osobnim dojmovima, nazorima i problemima (pismo,
razglednica, dnevnik, pismo uredništvu časopisa za mlade, životopis, SMS,
e-mail)
STRATEGIJE UČENJA I SLUŽENJA ZNANJEM
– usvajanje izgovora, značenja riječi i gramatičkih struktura uz korištenje
audiovizualnih i tekstualnih poticaja
– uočavanje analogija i pravilnosti u jezičnom ustroju i sposobnost njihove
samostalne primjene
– uočavanje i povezivanje sličnosti i razlika u jezičnim ustrojima (strani jezik
– materinski jezik.; strani jezik – strani jezik)
– izradba dodatnih nastavnih sredstava, dosjea, tematskih panoa, postera
– korištenje udžbenika, radne bilježnice, bilježnice, slikovnog rječnika,
rječnika, gramatike i drugih izvornih materijala, Interneta, televizije, videa,
CD-roma, DVD-a
– korištenje uspješnih strategija u učenju jezika, individualno i suradničko
učenje
– stjecanje znanja na osnovi promatranja, istraživanja, analize i izvođenja
zaključaka tijekom nastave izvan učionice i škole
– sposobnost pretpostavljanja i izvođenja zaključaka na osnovi primjera
– razvoj svijesti o pripadnosti skupini učenika koji rade na zajedničkom zadatku
usvajanja talijanskoga jezika
– usmeno i pismeno opisivanje predmeta, ilustracija, osoba, događaja i vlastitih
doživljaja
– razvoj sposobnosti samovrjednovanja i svijesti o vlastitom napretku (EJP)
– razvoj sposobnosti međusobnoga vrjednovanja učenika i njihovoga napretka