POVIJEST

UVOD

Nastava povijesti strukturirana je kronološki. Sastavnice su ovog predmeta procesi, pojave i događaji koji objašnjavaju razvoj ljudskoga društva i ljudskoga djelovanja od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opću i nacionalnu. Ovisno o tome što proučava ona može biti politička, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga.
Suvremena nastava povijesti proučava više društvenu i kulturnu nego političku povijest, unoseći brojne sadržaje iz područja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom učenja povijesti naglasak se stavlja na umijeća koja učenici trebaju usvojiti, jer povijest se može razumjeti samo ako učenici, uz ishode povijesnih istraživanja, uče i o metodama kojima se povjesničari služe pri poučavanju prošlosti.
U nastavi je nemoguće iznijeti sva povijesna zbivanja. Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih povijesnih sadržaja. U izvedbi nastave povijesti treba predvidjeti sadržaje zavičajne povijesti, kao i sadržaje predviđene programima za nacionalne manjine, provedbu povijesnih izleta i terenske nastave.
Nastava povijesti pomaže učenicima u razumijevanju vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju nacionalnog identiteta.
Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih kultura pripremaju učenike za život u multietničkom i multikulturalnome društvu.

CILJ

Svrha je nastave povijesti u osnovnoj školi omogućiti učenicima da na odabranim temama steknu znanja i intelektualne vještine koje će im pomoći u razumijevanju suvremenog svijeta.
Osnovni cilj učenja povijesti u osnovnoj školi jest razvijanje interesa za izučavanje prošlosti i zanimanja za sadašnjost, odnosno razvijanje povijesnog mišljenja.

ZADAĆE

Učenici:
– uče o najvažnijim događajima, pojavama, procesima i značajnim obilježjima razdoblja i društava koja proučavaju, što uključuje gospodarstveni, društveni, kulturni i politički razvoj, svakodnevni život, ideje, vjerovanja i nazore ljudi u prošlosti,
– vježbaju snalaženje u vremenu i prostoru, usvajaju i ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju prošlih razdoblja, događaja i procesa,
– uče o temeljnim procesima koji pomažu razumijevanju prošlosti (kronologiji, uzročnosti, promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, tumačenju, istraživanju i značenju prošlih događaja) i upoznaju se s ulogom izvora i literature u objašnjavanju prošlosti (uče prepoznavati, raščlanjivati, povezivati i vrjednovati različite vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora te na temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja),
– upoznaju različite načine prikazivanja i interpretiranja prošlosti (historiografija, filmovi, dokumentarne serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i sl.),
– pronalaze, upoznaju, raščlanjuju i vrjednuju različite izvore informacija (udžbenik, enciklopedija, historiografski tekst, školska knjižnica, muzej, internet, itd.),
– upoznaju temeljne vrijednosti na kojima počiva suvremeno društvo, kritički razmišljaju o svijetu u kojem žive, pripremajući se tako za život u pluralističkom i demokratskom društvu,
– razvijaju interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijaju radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.

NAPOMENE

Iako je u Vodiču kroz Hrvatski nacionalni obrazovni standard za osnovnu školu predviđeno da tema ima maksimalno 5 ključnih pojmova, u nastavi je povijesti broj ključnih pojmova po temi veći zbog manjega broja tema u odnosu na druge predmete.
Kod izbornih tema predložene su samo neke od mogućih izbornih tema i učitelj ih ne mora obraditi. Dapače, može posve samostalno oblikovati nekoliko izbornih tema, (dvije do tri), u skladu s povijesnom i spomeničkom baštinom zavičaja ili prema interesima učenika.

5. RAZRED

TEME

1. Što je povijest
Ključni pojmovi: povijest, povijesni izvori, muzej, arhiv, crta (lenta) vremena, povijesna razdoblja, povijesne karte.
Obrazovna postignuća: odrediti pojam povijest, razlikovati povijest kao znanost i kao nastavni predmet; navesti vrste povijesnih izvora, uočiti raznolikost i važnost povijesnih izvora u izučavanju povijesti; imenovati znanosti i ustanove koje izučavaju i čuvaju povijesne izvore; snalaziti se u vremenu – na crti vremena; odrediti vremenska razdoblja; snalaziti se u prostoru – usporediti povijesne i geografske karte; imenovati povijesna razdoblja; na slikovnom materijalu obrazložiti promjene u životu čovjeka.

2. Život ljudi u prapovijesti
Ključni pojmovi: kameno doba, metalno doba, nalazišta prapovijesnih kultura, krapinski pračovjek neandertalac (izumro), homo sapiens (predak čovjeka).
Obrazovna postignuća: definirati pojam prapovijesti; opisati izgled prvih ljudi, imenovati prve kulture; pokazati prapovijesna nalazišta na tlu današnje Hrvatske na povijesnoj karti; navesti prapovijesna razdoblja, označiti ih na crti vremena; opisati prirodne uvjete potrebne za razvoj čovjeka; povezati način obradbe kamena ili kovine s načinom života ljudi, gospodarstvom, društvenim ustrojem, kulturom, vjerovanjem, običajima.

3. Civilizacije prvih pisama
Ključni pojmovi: civilizacija, pismo, zakonik, faraon, piramide, biblioteka.
Obrazovna postignuća: imenovati i pokazati na karti položaj velikih civilizacija prvih pisama, a na crti vremena odrediti osnovnu kronologiju; uočiti različita pisma, načine pisanja i korištenja pisama; imenovati i usporediti najvažnije građevine različitih civilizacija; imenovati različita vjerovanja; imenovati istaknute osobe i navesti njihovu ulogu i njihovo značenje; opisati svakodnevni život ljudi različitih društvenih slojeva.

4. Uspon stare Grčke
Ključni pojmovi: egejske civilizacije, Heleni, mitologija ili mitovi, polis, kolonizacija.
Obrazovna postignuća: pokazati na karti područje egejskih civilizacija; imenovati helenske narode i opisati osnovna obilježja njihove kulture; analizirati povijesne izvore – mitove, građevine, umjetnička djela; na crti vremena odrediti kronologiju; uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice kolonizacije i ratnih sukoba.

5. Atenska demokracija
Ključni pojmovi: demos, demokracija, zakonodavci, proročišta, olimpijske igre.
Obrazovna postignuća: obrazložiti pojam demokracije i usporediti demokraciju nekad i danas; imenovati istaknute osobe (znanstvenike, umjetnike, zakonodavce, političare) i navesti njihova postignuća; usporediti društvene odnose, gospodarstvo i svakodnevni život u Ateni i u Sparti; navesti kulturna dostignuća Helena, prepoznati utjecaj helenskih dostignuća u suvremenoj kulturi.

6. Helenizam
Ključni pojmovi: barbari, filipike, helenizam, helenistička kultura.
Obrazovna postignuća: uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velikih osvajanja, pratiti ih na povijesnoj karti i na crti vremena; vrjednovati ulogu Aleksandra Velikoga u velikim povijesnim zbivanjima; usporediti helensku i helenističku kulturu; imenovati istaknute znanstvenike i njihova djela.

7. Početci Rima
Ključni pojmovi: legenda, religija, plebejci, pučki tribuni, obitelj, kapitolijsko trojstvo.
Obrazovna postignuća: uočiti razliku između legende i povijesnih činjenica; imenovati narode koji žive na Apeninskome poluotoku; prepoznati osnovne elemente etruščanske kulture; obrazložiti razlike u rimskome društvu – uzroke i posljedice društvenih sukoba; opisati jednostavnost rimskoga svakodnevnoga života i rimsko vjerovanje – mitovi, hramovi, bogovi.

8. Republika i Carstvo
Ključni pojmovi: senat, konzul, diktator, legija, Rimsko Carstvo.
Obrazovna postignuća: imenovati i obrazložiti ustanove Rimske Republike; na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti razvoj i širenje Rimske Republike (provincije); imenovati istaknute osobe u Rimskoj Republici i nekoliko rimskih careva te opisati njihov značaj; usporediti Rim u doba Republike i u doba Carstva (izgled grada, građevine, svakodnevni život Rimljana).

9. Hrvatski prostor u antičko doba
Ključni pojmovi: romanizacija, provincije, grčki i rimski gradovi, kulturni spomenici (Arena i forum).
Obrazovna postignuća: imenovati narode na području Ilirika; imenovati i pokazati na povijesnoj karti nalazišta grčke i rimske kulture; imenovati rimske pokrajine i gradove na današnjem hrvatskom području, pokazati njihov položaj na povijesnim kartama; vrjednovati kulturnu baštinu Grka i Rimljana; opisati posljedice romanizacije naroda na području Ilirika.

10. Pojava kršćanstva
Ključni pojmovi: kršćanstvo, apostoli, progoni kršćana, katakombe, kršćanski simboli.
Obrazovna postignuća: opisati pojavu i širenje kršćanstva; prepoznati simbole kršćanstva i ustroj prvih kršćanskih zajednica; obrazložiti značaj širenja kršćanstva i promjene u odnosu prema kršćanima; imenovati prve istaknute kršćane s hrvatskog područja.

11. Seoba naroda
Ključni pojmovi: barbari, seoba naroda, pad Zapadnoga Rimskoga Carstva.
Obrazovna postignuća: na povijesnoj karti i na crti vremena pratiti dolazak novih naroda na područje Rimskoga Carstva; obrazložiti uzroke i posljedice seobe naroda i slabljenja Rimskoga Carstva.

IZBORNE TEME
1. Perzija
2. Mezopotamija
3. Grčka mitologija
4. Rimsko graditeljstvo
5. Rimska vojska

6. RAZRED

TEME

1. Europa i Sredozemlje nakon seobe naroda
Ključni pojmovi: Bizant, pokrštavanje, Karolinzi, krunidba, benediktinci, Crkveni raskol.
Obrazovna postignuća: označiti na povijesnoj karti područja nastanka novih država i na crti vremena vremenske odrednice; obrazložiti ulogu misionara, svećenika i redovnika te sredozemnih gradova u prenošenju antičkih tekovina novim državama; opisati djelovanje braće Konstantina i Metoda; usporediti bizantsku i franačku kulturu i civilizacijska dostignuća; imenovati države nastale u susjedstvu Hrvata; obrazložiti uzroke i posljedice Crkvenoga raskola.

2. Feudalno društvo
Ključni pojmovi: feudalizam, senior, vazal, plemić, kmet, feudalna davanja.
Obrazovna postignuća: obrazložiti kako nastaje novo društvo čiji je temelj zemlja (feud); prepoznati i imenovati društvene slojeve srednjovjekovnoga društva; opisati položaj kmetova u feudalnom društvu; obrazložiti odnos između seniora i vazala; opisati položaj Crkve i položaj gradova; obrazložiti ulogu Crkve u civilizacijskom razvoju Europe (znanost i umjetnost); na primjerima iz zavičaja usporediti život ljudi u gradu i na feudalnom posjedu; analizirati i vrjednovati povijesne izvore: vazalske prisege, feudalne utvrde, umjetničke filmove povijesne tematike.

3. Uspon Hrvatske u ranom srednjem vijeku
Ključni pojmovi: županije i župan, ban, knez, kralj, predromanika, glagoljaštvo, personalna unija.
Obrazovna postignuća: opisati doseljenje Hrvata i nastanak prvih kneževina, pokazati područja na povijesnoj karti, a vremenske odrednice na crti vremena; obrazložiti položaj hrvatskih kneževina između Franaka, Bizanta i Venecije; opisati razvoj Hrvatske u doba narodnih vladara; analizirati povijesne izvore: pisma papa, nadgrobne natpise, Bašćansku ploču; obrazložiti nastanak hrvatsko-ugarske države; imenovati i opisati predromaničke spomenike u Hrvata i izdvojiti primjere iz zavičaja.

4. Europa i islamski svijet: dodiri i suprotnosti
Ključni pojmovi: islam, križarski ratovi, arapska kultura.
Obrazovna postignuća: pokazati na povijesnoj karti područje nastanjivanja arapskih plemena, širenja arapske države i arapskog utjecaja; prepoznati osnove islama i značajke arapske kulture, nabrojiti znanstvena dostignuća arapskih znanstvenika i prepoznati njihovu ostavštinu u suvremenosti; pokazati na povijesnoj karti i crti vremena križarske pohode; obrazložiti uzroke i posljedice križarskih ratova za Europu i hrvatske zemlje.

5. Uzlet srednjovjekovne Europe (11. – 14. st.)
Ključni pojmovi: komuna, plemići i pučani, bratovštine, romanika i gotika, sveučilište.
Obrazovna postignuća: obrazložiti razvoj poljodjelstva i obrtničke proizvodnje; opisati kako razvoj gospodarstva utječe na društveni razvoj; opisati obnovu i nastanak novih gradova te razliku između građana; istaknuti značaj sveučilišta; opisati život plemstva, vitezova i građana; imenovati povijesne izvore: trubadursko pjesništvo, književna djela, glazbu; razlikovati na primjerima značajke romanike i gotike; opisati uzroke stradanja stanovništva (prirodne nepogode, bolesti, epidemije, ratovi).

6. Hrvatska u doba Arpadovića i Anažuvinaca
Ključni pojmovi: hrvatsko-ugarski kralj, slobodni kraljevski gradovi, velikaški rodovi, kulturni i pravni spomenici.
Obrazovna postignuća: imenovati nekoliko vladara iz dinastije Arpadovića; opisati posljedice tatarske provale u hrvatske zemlje (pustošenja i nastanak slobodnih kraljevskih gradova); opisati uspon hrvatskih velikaških obitelji; na povijesnoj karti pokazati područja velikaških posjeda; obrazložiti ulogu hrvatskih plemića u ustoličenju Anžuvinaca; opisati razvoj i obilježja Mletačke Republike; obrazložiti značaj Zadarskoga mira za hrvatske zemlje; prepričati borbu za vlast nakon smrti Ludovika I. Anžuvinskoga; obrazložiti uzroke i posljedice razdvajanja hrvatskih zemalja; opisati razvoj srednjovjekovnoga Dubrovnika te prilike u srednjovjekovnoj Dalmaciji i Istri; opisati postanak i razvoj srednjovjekovne bosanske kulture i crkve; prepoznati i opisati građevine iz razdoblja romanike i gotike; na primjerima iz zavičaja analizirati povijesne izvore.

7. Humanizam i renesansa
Ključni pojmovi: humanizam, renesansa, humanisti u Hrvatskoj.
Obrazovna postignuća: uočiti povezanost renesanse s antikom i srednjovjekovnom kulturom; obrazložiti na koji način humanizam stavlja čovjeka u središte interesa; pokazati na povijesnoj karti središta renesanse i humanizma u Europi i Hrvatskoj; prepoznati utjecaj humanizma i renesanse na razvoj hrvatske umjetnosti i znanosti; imenovati istaknute hrvatske humaniste te njihova djela; opisati gradove i građevine nastale u razdoblju renesanse u Europi i Hrvatskoj; obrazložiti uzroke promjena u svakodnevnome životu.

8. Velika geografska otkrića
Ključni pojmovi: geografska otkrića, karavela, konkvistadori.
Obrazovna postignuća: opisati gospodarstvo i društvo u Europi uoči geografskih otkrića; navesti tehnička dostignuća koja su omogućila geografska otkrića; pokazati na povijesnoj karti smjerove putovanja portugalskih i španjolskih pomoraca; naznačiti vremenske odrednice na crti vremena; obrazložiti posljedice geografskih otkrića za američke Indijance i za Europljane.

9. Osmansko Carstvo prema Hrvatskoj i Europi
Ključni pojmovi: turska osvajanja, raja, Vojna granica, uskoci, preseljavanja, Vlasi.
Obrazovna postignuća: opisati nastanak Osmanskoga Carstva; obrazložiti nastanak, širenje Habsburške monarhije i odnos Habsburgovaca prema Hrvatskoj; obrazložiti uzroke brzog prodora Osmanlija u Europu; opisati prve turske prodore u Hrvatsku i najvažnije bitke; pokazati na povijesnoj karti pravce osvajanja; opisati proces islamizacije kršćanskih naroda, turski feudalni poredak; obrazložiti odluke sabora u Cetinu i njihove posljedice; navesti razloge stvaranja obrambenog pojasa (Vojne granice) prema Osmanskomu Carstvu; pokazati na povijesnoj karti područja bitaka, a vrijeme na crti vremena; imenovati istaknute vojne zapovjednike u ratovima s Osmanlijama; opisati položaj Hrvata i njihov svakodnevni život na područjima što su ih osvojili Osmanlije te ulogu franjevaca; obrazložiti posljedice turskih ratova za hrvatske zemlje.

10. Reformacija i katolička obnova
Ključni pojmovi: reformacija, katolička obnova, isusovci.
Obrazovna postignuća: navesti uzroke reformacije: gospodarstvene, društvene, političke; opisati ideje o reformi Crkve; pokazati pravce širenja reformacije na povijesnoj karti i povezati s uzrocima širenja; opisati obnovu katoličke Crkve; obrazložiti uzroke i posljedice vjerskih ratova; navesti uzroke i posljedice reformacije i katoličke obnove za hrvatske zemlje.

11. Europa u doba baroka
Ključni pojmovi: apsolutistička monarhija, parlamentarna monarhija, barok.
Obrazovna postignuća: opisati promjene u gospodarstvu (manufakture, kapital); imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike te njihova djela; opisati utjecaj barokne umjetnosti na način življenja: velikaške palače, građanske kuće.

12. Hrvatska u ranome novome vijeku (16. – 18. st.)
Ključni pojmovi: Zrinsko-frankopanski otpor, rat za oslobođenje, visoko školstvo, Pragmatička sankcija.
Obrazovna postignuća: obrazložiti uzroke i posljedice Zrinsko--frankopanskog otpora; obrazložiti značenje rata za oslobođenje te navesti pozitivne i negativne posljedice za Hrvatsku; analizirati uzroke uspona i pada Dubrovačke Republike, stanje u Dalmaciji i Istri; imenovati istaknute umjetnike i znanstvenike i njihova djela; opisati barok u Hrvatskoj: interes za jezikoslovlje, narodnu povijest i običaje, djelovanje isusovaca i pavlina, školstvo.

IZBORNE TEME
1. Srednjovjekovni grad
2. Hrvatska srednjovjekovna kultura
3. Inkvizicija
4. Srednjovjekovna Bosna
5. Hrvatske velikaške obitelji

7. RAZRED

TEME

1. Svijet i Hrvatska u osvit modernoga doba
Ključni pojmovi: enciklopedija, prosvjetiteljstvo, prosvijećeni apsolutizam, urbar, Deklaracija neovisnosti, ustav.
Obrazovna postignuća: obrazložiti važnost prosvjetiteljskih ideja o promjeni društva i političkoga sustava; imenovati vladare prosvijećenog apsolutizma i njihove reforme (osobna sloboda kmetova, uređenje feudalnih odnosa, unaprjeđivanje školstva); obrazložiti položaj hrvatskih zemalja u sklopu Habsburške Monarhije; obrazložiti pojmove centralizacije i germanizacije; obrazložiti na povijesnoj karti uzroke i posljedice Američkog rata za neovisnost; opisati obilježja moderne demokracije te utjecaj prosvjetiteljstva na znanost, umjetnost i svakodnevni život.

2. Oblikovanje modernog društva – znanost i tehnologija, industrijska revolucija
Ključni pojmovi: industrijska revolucija, urbanizacija, radništvo, radnička prava, slobodno vrijeme.
Obrazovna postignuća: opisati osnovna obilježja 1. i 2. industrijske revolucije i usporediti ih s obilježjima proizvodnje u predindustrijsko doba; imenovati najvažnije izume i izumitelje; pokazati na povijesnoj karti područja najintenzivnijeg industrijskog razvoja; opisati posljedice prve i druge industrijske revolucije na promjene u proizvodnji te svakodnevni život ljudi; obrazložiti stanje u Hrvatskoj uzrokovano industrijskom revolucijom i smjestiti ga u širi regionalni i europski okvir.

3. Europa od Francuske revolucije do Bečkog kongresa (1789. – 1815.)
Ključni pojmovi: Francuska revolucija, Deklaracija o pravima čovjeka i građanina, Građanski zakonik (Napoleonov kodeks), Ilirske pokrajine, Kraglski Dalmatin, Sveta alijansa.
Obrazovna postignuća: obrazložiti uzroke, tijek i posljedice Francuske revolucije te političke promjene tijekom revolucije: ustavna monarhija i republika; obrazložiti važnost ideja Deklaracije o pravima čovjeka i građanina za cjelokupno čovječanstvo; opisati dolazak Napoleona na vlast, pratiti njegova osvajanja na karti i lenti, navesti dobre i loše strane Napoleonove vladavine; vrjednovati utjecaj Francuske revolucije i Napoleonovih osvajanja na Hrvatsku: nestanak Mletačke Republike i ukidanje Dubrovačke Republike, opisati pokret za sjedinjenje Dalmacije s ostatkom Hrvatske; na primjeru Ilirskih pokrajina opisati prilike u zemljama pod Napoleonovom vlašću; opisati politički sustav i poredak nakon Napoleonove vlasti: sustav Svete alijanse u Europi i Metternichov sustav u Habsburškoj Monarhiji.

4. Hrvatski narodni preporod i pojava modernih nacija u Europi
Ključni pojmovi: preporodni pokreti, Hrvatski narodni preporod (Ilirski pokret), nacija.
Obrazovna postignuća: navesti preporodne pokrete u srednjoj Europi i Italiji te na jednom primjeru opisati postanak modernih nacija u Europi; opisati ustanke i pobune u Osmanskom Carstvu na primjeru Bosne i Hercegovine; obrazložiti nastanak i značaj velikosrpske politike; opisati društvene, kulturne, političke i gospodarstvene prilike u Hrvatskoj uoči preporoda; obrazložiti politički program Hrvatskoga narodnoga preporoda te navesti najvažnije događaje iz vremena preporoda; usporediti preporod u pojedinim dijelovima Hrvatske te navesti sličnosti i posebnosti; vrjednovati važnost preporoda za razvoj moderne hrvatske kulture, suvremenoga hrvatskoga jezika te oblikovanje hrvatske nacije; navesti značajke preporoda u zavičaju; navesti primjere oblikovanja nacionalnog identiteta kod Hrvata izvan domovine i drugih naroda koji žive na tlu Hrvatske; analizirati izvore iz navedenoga razdoblja (novine, književna i kazališna djela, pjesme i dr.)

5. Revolucija 1848. u Europi i Hrvatskoj
Ključni pojmovi: »proljeće naroda«, Zahtijevanja naroda, zastupnički Sabor, Bansko vijeće, apsolutizam.
Obrazovna postignuća: obrazložiti uzroke, ciljeve, tijek i posljedice revolucije u Habsburškoj Monarhiji; razlikovanje dvojnosti ciljeva za revolucije 1848. u Hrvatskoj i Srednjoj Europi: želja za promjenom društvenih odnosa političkoga sustava te pokušaj stvaranja nacionalnih država; pokazati glavnih žarišta revolucije 1848. na povijesnoj karti; obrazložiti osnovne događaje u Hrvatskoj u proljeće 1848. Zahtijevanja naroda i djelovanje bana Josipa Jelačića, ukinućem kmetstva i staleškoga poretka te uvođenjem zastupničkoga Sabora u Banskoj Hrvatskoj; opisati hrvatsko-mađarski rat u kontekstu zbivanja u Habsburškoj Monarhiji, pratiti kretanje Jelačićeve vojske na povijesnoj karti; opisati utjecaj revolucionarnih zbivanja na svakodnevni život (hrvatska zastava i dr); navesti važnost demokratizacije i modernizacije društva; analiza izvora (Zahtijevanja naroda, Odluka o ukinuću kmetstva i dr.).

6. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. stoljeća
Ključni pojmovi: klasicizam, romantizam; socijalizam.
Obrazovna postignuća: obrazložiti posljedice razvoja znanosti i tehnologije te njihova utjecaja na svakodnevni život (uspon građanstva, pojava i položaj radništva, rad djece u proizvodnji); opisati nastanak ideje socijalizma; navesti osnovne značajke urbanizacije i života u gradovima te pojave novih gospodarstvenih djelatnosti; opisati umjetnost (likovna, književnost i glazba) u razdoblju promjena; usporediti društvene i kulturne te promjene u svakodnevnom životu u prvoj polovici 19. stoljeća u Europi s promjenama u hrvatskim zemljama.

7. Europa na vrhuncu moći: nastanak prvih modernih država u Europi
Ključni pojmovi: moderne države, imperijalizam, dualizam, Istočno pitanje, humanitarne organizacije.
Obrazovna postignuća: opisati prilike u Francuskoj i Velikoj Britaniji, tijek ujedinjenja Italije i Njemačke; obrazložiti sukob političkih interesa i nastanak Istočne krize; vrjednovati Berlinski kongres i njegove posljedice: navesti glavna obilježja austrougarske vlasti u Bosne i Hercegovine te opisati položaj hrvatskoga naroda i crkvene prilike; obrazložiti pojavu politike imperijalizma; vrjednovati važnost razvoja demokratskih sloboda (izborno pravo, građanska politička prava); obrazložiti pojavu humanitarnih organizacija te početke mirovnih konferencija i sporazuma.

8. Hrvatska u sklopu Habsburške Monarhije (Austro-Ugarske) u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
Ključni pojmovi: političke stranke, hrvatska i južnoslavenska ideja, hrvatske institucije, Hrvatsko-ugarska nagodba, moderno sveučilište.
Obrazovna postignuća: imenovati ključne osobe i pojave razdoblja novog apsolutizma i opisati njihovo djelovanje na Hrvatsku; opisati rad Hrvatskoga sabora 1861.; usporediti temeljne programe političkih stranka u Hrvatskoj (HPSS, »novi kurs«); usporediti Austro-Ugarsku i Hrvatsko-Ugarsku nagodbu: obrazložiti političke i gospodarstvene posljedice dualističkoga uređenja Habsburške Monarhije na hrvatske zemlje (»Riječka krpica«, buna u Rakovici); usporediti osnovnih obilježja banovanja Ivana Mažuranića i Khuena Héderváryja; opisati politički, gospodarski i kulturni razvoj Dalmacije, Istre i Vojne granice na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće (detaljnije na razini zavičajne povijesti); vrjednovanje važnosti opismenjivanja i školovanja ljudi, te osnutka nacionalnih, kulturnih i znanstvenih ustanova; usporediti gospodarstvene prilike u hrvatskim zemljama koncem stoljeća sa stanjem u ostatku Monarhije i nekim većim europskim državama.

9. Svijet u doba europske dominacije u 19. stoljeću
Ključni pojmovi: kolonijalizam, građanski rat, ropstvo, Hrvatska bratska zajednica.
Obrazovna postignuća: na povijesnoj karti pratiti širenje kolonijalnih posjeda europskih velesila i kretanja istraživača i doseljenika, opisati neke od sukoba europskih država oko kolonija; te usporediti različite kulture i civilizacije; vrjednovati odnos kolonijalnih sila prema domorodcima; opisati društvene, gospodarske i političke prilike na prostoru SAD-a u 19. stoljeću uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice borbe stanovništva u kolonijama protiv europske prevlasti; opisati na primjeru stjecanje samostalnosti i neovisnosti kolonijalnih država; obrazložiti razloge iseljavanja hrvatskoga stanovništva.

10. Društvo, kultura i promjene u svakodnevnom životu u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća
Ključni pojmovi: Sueski kanal, sufražetkinje, historicizam, impresionizam, moderna, secesija.
Obrazovna postignuća: opisati nastavak modernizacijskih procesa te najvažnije društvene i kulturne promjene u svakodnevnom životu u drugoj polovici 19. i na početku 20. stoljeća; opisati život u gradovima: razvoj prometa i komunikacija – Sueskoga kanala; opisati promjene u svakodnevnom životu te kvalitetniju organizaciju slobodnoga vremena; navesti primjere razvoja graditeljstva, slikarstva, kiparstva, glazbe, književnosti, kazališta i kinematografije, školstvo i pismenost; opisati razvoj športa: nove športske discipline, obnavljanje olimpijskih igara; opisati borbu za ženska prava te postupno mijenjanje položaja žena.

11. Svjetske krize i Prvi svjetski rat
Ključni pojmovi: svjetski rat, pozicijsko ratovanje, mobilizacija (novačenje), Londonski ugovor, Jugoslavenski odbor, kapitulacija.
Obrazovna postignuća: navesti političke saveze i njihove članice, obrazložiti interese svjetskih sila početkom 20. stoljeća; navesti uzroke i posljedice Balkanskih ratova te navesti ostale krize prije Prvoga svjetskog rata; navesti uzroke i povod Prvog svjetskog rata; pokazati na povijesnoj karti bojišta i odlučujuće bitke; opisati načine ratovanja i nova oružja; obrazložiti uzroke i posljedice ulaska SAD-a u rat te izlaska Rusije iz rata; opisati utjecaj rata na svakodnevicu i opisati promjenu položaja žena; opisati politički položaj Hrvatske u Austro-Ugarskoj Monarhiji te ulogu hrvatskih domobrana na bojištima; vrjednovati važnost djelovanja hrvatskih političara u zemlji i u inozemstvu te opisati odnos zapadnih sila i susjednih država prema Hrvatskoj; analizirati izvore (fotografije, dokumenti, dokumentarni filmovi i dr.).

IZBORNE TEME
1. Postanak pjesme Još Horvatska ni propala
2. Hrvatski sabor 1861. godine
3. Ustanak Eugena Kvaternika
3. Brodarstvo na Jadranu
4. Izgradnja željezničkih pruga u Hrvatskoj

8. RAZRED

TEME

1. Versajski poredak
Ključni pojmovi: migracije, španjolska gripa, »14 točaka«, »velika četvorica«, mirovni ugovori, Versajski poredak, Liga naroda.
Obrazovna postignuća: procijeniti ishode Prvoga svjetskoga rata: političke, socijalne i demografske posljedice te njihov utjecaj na živote ljudi; utvrditi promjene granica u Europi i na Bliskom istoku na povijesnim kartama prije i nakon Prvoga svjetskoga rata; analizirati izvore (mirovni ugovori s poraženim državama i posebno Wilsonovih »14 točaka«) uočiti i odrediti posljedice za poslijeratnu Europu i svijet (posebice odnose me velesilama: Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, SAD) u 1920-im godinama; uočiti i obrazložiti uzročno-posljedičnu vezu između versajskog poretka i novoga svjetskoga sukoba; opisati nastanak te navesti ciljeve i slabosti Lige naroda.

2. Demokratski procesi između dvaju ratova
Ključni pojmovi: »Lude dvadesete«, izolacionizam, sufražetkinje, burza, inflacija, Velika gospodarska kriza.
Obrazovna postignuća: navesti primjere europske demokracije (Velika Britanija, Francuska, Vajmarsko Njemačka ili Čehoslovačka) i obraditi jedan model; procijeniti politiku SAD-a prema Europi; uočiti i obrazložiti napredak i krize u gospodarstvu u međuratnom razdoblju; uočiti i obrazložiti uzroke i posljedice velike gospodarstvene krize; opisati društvene promjene izmeću dvaju ratova: opće pravo glasa za muškarce, promjene u položaju žena i zahtjeve za pravom glasa, poboljšanje položaja radnika, razvoj školstva, migracije, urbanizaciju i novi izgled gradova, nove oblike masovne zabave, utjecaj američke kulture, moda u 1920-ima i 1930-ima.

3. Totalitarni režimi između dva rata
Ključni pojmovi: boljševizam, komunizam, fašizam, militarizam, rasizam, nacizam, antisemitizam, totalitarizam.
Obrazovna postignuća: uočiti i obrazložiti navedene ključne pojmove; usporediti glavne značajke pojedinih totalitarnih režima (naglasiti stradanje ljudi u svim trima totalitarnim režimima); pokazati na karti države s totalitarnim režimima (Rusija/SSSR, Italija, Njemačka i Japan); opisati uspon fašista, nacista i komunista do vlasti te na temelju izvora obrazložiti kako totalitarni režimi utječu na život građana (stradanja po političkoj, klasnoj, rasnoj, nacionalnoj, etničkoj ili vjerskoj osnovi); usporediti i vrjednovati kulturu, umjetnost i sport u službi totalitarnih režima sa životom u demokraciji; opisati položaj Crkve u totalitarnim režimima.

4. Hrvatska u prvoj Jugoslaviji
Ključni pojmovi: višenacionalna država, Vidovdanski ustav, unitarizam, šestosiječanjska diktatura, komunistički pokret, ustaški pokret, hrvatsko pitanje, Banovina Hrvatska.
Obrazovna postignuća: obrazložiti tijek stvaranja Države SHS i Kraljevstva SHS u kontekstu međunarodnih zbivanja; obrazložiti različite zamisli o ustroju nove države: jugoslavenski unitarizam, nova država kao proširena Srbija, federalizam/konfederalizam, samostalna hrvatska država, sovjetski model i drugo; pokazati granice Države SHS i Kraljevstva SHS na povijesnoj karti i obrazložiti međunarodni položaj nove države, Jadransko pitanje i njegove posljedice; opisati stanje u Kraljevstvu SHS/Jugoslaviji: nacionalni i vjerski sastav, nejednak gospodarski razvoj, život na selu i u gradu (prenapučenost, agrarna reforma, razvoj gradova, položaj radnika, iseljavanje, represivno djelovanje režima, utjecaj velike gospodarske krize), kulturni i znanstveni razvoj; na primjerima iz zavičajne povijesti protumačiti nacionalnu povijest (npr. seljački pokreti 1920. godine, položaj seljaštva, Jadransko pitanje, izbori 1920. godine, razvoj gradova ili iseljavanje, itd); opisati politički ustroj prema Vidovdanskom ustavu; usporediti obilježja razdoblja parlamentarizma i razdoblja diktature i strahovlade; osuditi pojave hegemonizma i dominantnih ideologija te naglasiti važnost očuvanja nacionalnog identiteta; obrazložiti nastanak komunističkoga i ustaškoga pokreta; obrazložiti hrvatsko pitanje i uzroke nastanka Banovine Hrvatske, sporazum Cvetković–Maček, navesti pristaše i protivnike sporazuma.

5. Znanost i kultura u prvoj polovici 20. stoljeća u svijetu i u Hrvatskoj
Ključni pojmovi: atomska energija, penicilin, Nobelova nagrada, apstraktna umjetnost.
Obrazovna postignuća: opisati najvažnije društvene i kulturne promjene u međuratnom razdoblju; navesti najznačajnija znanstvena dostignuća: znanstvene teorije, razvoj medicine, Nobelova nagrada i razvoj društvenih znanosti; imenovati odabrane umjetnike (ili nekoliko umjetničkih djela i stilova), znanstvenike, izumitelje; navesti višestruku ulogu filma: umjetnost i zabava, ali i sredstvo promidžbe; prepoznati najznačajnija dostignuća tehnološkoga razvoja: industrijalizacija, prijevoz, izgradnja prometnica, radio, televizija, radar; obraditi šport u međuraću te posebno utjecaj politike (Olimpijske igre u Berlinu 1936. godine) i (ne)prisutnost žena; imenovati hrvatske kulturne, znanstvene i vjerske ustanove i njihov rad.

6. Drugi svjetski rat
Ključni pojmovi: politika popuštanja, Trojni pakt, Blitzkrieg, holokaust, genocid, koncentracijski i sabirni logori, antifašistička koalicija, totalni rat, žrtve i masovna pogubljenja na području Hrvatske.
Obrazovna postignuća: opisati zbivanja u drugoj polovici 1930-ih godina; uočiti i obrazložiti uzroke/povod i opisati tijek Drugoga svjetskog rata, a posebno na tlu Jugoslavije; procijeniti savezničke konferencije i političke dogovore te utjecaj totalnog rata na civilno stanovništvo: posebice stradanja ljudi iz ideoloških, političkih, vjerskih, rasnih i nacionalnih razloga i svakodnevicu u ratu (ratna razaranja, okupatorska nasilja, nestašice hrane) na primjerima iz zavičajne povijesti; obrazložiti i navesti primjere Holokausta; vrjednovati kolaboraciju i pokrete otpora u Europi; opisati kako je i u kojim uvjetima nastala Nezavisna Država Hrvatska, procijeniti ustaški režim i osuditi politiku terora nad građanima (posebno Srbima, Židovima i Romima), rasne zakone i koncentracijske logore – Jasenovac; opisati nastanak Federalne Države Hrvatske u sklopu DFJ, procijeniti ulogu ZAVNOH-a i njegove odluke; opisati sudjelovanje Hrvata u NOP-u (partizanskom pokretu) i obrazložiti značaj antifašističke borbe za Hrvatsku, kao i priključenje Istre, Zadra i otoka Hrvatskoj; obrazložiti i osuditi masovna pogubljenja civilnoga stanovništva na kraju i nakon Drugoga svjetskoga rata (Bleiburg i »Križni put« Hrvata i zbjegove), te posebno stradanja njemačke i talijanske manjine; na primjeru opisati kulturna dostignuća tijekom rata.

7. Svijet u vrijeme hladnoga rata i slom komunističkih sustava
Ključni pojmovi: ratni zločini, hladni rat, Marshallov plan i Trumanova doktrina, blokovska politika, NATO, Varšavski pakt, Berlinski zid, potrošačko društvo, detant (popuštanje napetosti), perestrojka, glasnost.
Obrazovna postignuća: navesti ishode i uočiti posljedice Drugoga svjetskoga rata; opisati odnos između dviju supersila; na primjeru opisati hladnoratovske sukobe i krize; uočiti i obrazložiti uzroke, povod i postupno širenje hladnoga rata u drugoj polovici 1940-ih; pokazati na karti veća krizna žarišta u svijetu u doba hladnog rata; opisati nastanak i ulogu UN-a nakon rata i u današnjem svijetu (usporediti s Ligom naroda); analizirati i vrjednovati Opću deklaraciju o pravima čovjeka i ostalih dokumenata te tako isticati važnost demokratskih vrjednota kao temelj poštivanja ljudskih prava, klasne (staleške), spolne, vjerske i nacionalne ravnopravnosti; usporediti razlike između Istoka i Zapada: promjene u obitelji, položaj žena i mladih; vrjednovati promidžbu i masovne medije u hladnom ratu (tisak, televizija); usporediti svakodnevni život s obiju strana »željezne zavjese«; opisati kako je došlo do sloma komunizma u istočnoj Europi.

8. Procesi dekolonizacije svijeta
Ključni pojmovi: zemlje »Trećeg svijeta«, dekolonizacija, pokret nesvrstanih, neokolonijalizam, aparthejd.
Obrazovna postignuća: procijeniti značaj dekolonizacije i pokreta nesvrstanih u kontekstu hladnoga rata; opisati kraj europskih imperija u Africi i Aziji (francuski i britanski primjer); opisati jedan primjer poput Indije, Indonezije, Indokine, Alžira; objasniti utjecaj Deklaracije UN-a na stjecanje neovisnosti kolonija; opisati glavne probleme u razvoju bivših kolonije (npr. veliki porast stanovništva, nerazvijeno gospodarstvo, glad, ratovi, zdravstvene i obrazovne prilike i slično); uz pomoć izvora opisati proces dekolonizacije iz perspektive kolonijalnih metropola i bivših kolonija.

9. Hrvatska u drugoj Jugoslaviji
Ključni pojmovi: obnova, agrarna reforma, nacionalizacija, kolektivizacija, samoupravljanje, jednopartijski sustav, Hrvatsko proljeće.
Obrazovna postignuća: opisati obilježja komunističkog režima u Jugoslaviji; opisati prilike u Jugoslaviji nakon rata: žrtve poraća, totalitarizam, jednostranačje (jednopartijski sustav), određivanje granica i međunarodni položaj prije i poslije 1948. godine; obrazložiti posljedice sukoba sa Staljinom (Goli Otok); razlikovati proklamirano federativno ustrojstvo Jugoslavije od stvarnoga centralističkog ustroja; opisati promjene u gospodarstvu i društvu u Hrvatskoj nakon 1945. te njihov utjecaj na svakodnevni život; uočiti i obrazložiti uzroka političke i gospodarstvene krize komunističkih režima u 1960-ima i početkom 1970-ih te razloga neuspjeha gospodarstvenih reformi i demokratizacije društva; obrazložiti odnos države prema religiji i vjerskim zajednicama; obrazložiti ulogu hrvatske gospodarske i političke emigracije te ulogu UDB-e; navesti primjere nacionalnog unitarizma; obrazložiti uzroke i posljedice Hrvatskoga proljeća; na primjerima iz zavičajne povijesti opisati osnovne značajke razvoja turizma, graditeljstva, industrijalizacije i dr..

10. Postanak i razvoj samostalne hrvatske države
Ključni pojmovi: Memorandum SANU i Velikosrpska politika, višestranački izbori, samostalnost i suverenitet, Domovinski rat, međunarodno priznanje, mirna re/integracija.
Obrazovna postignuća: opisati političku i gospodarstvenu krizu u 1980-ima nakon smrti Josipa Broza Tita, uzroke slabljenja središnje vlasti i različite zamisli o preustroju Jugoslavije; opisati promjene u unutarnjoj politici SR Srbije; obrazložiti obnovu velikosrpske ideje, srpskog nacionalizma u SR Hrvatskoj i »hrvatsku šutnju«; opisati višestranačje i prve poslijeratne višestranačke izbore u Hrvatskoj (uloga predsjednika Franje Tuđmana); obrazložiti prilike u Hrvatskoj uoči i nakon izbora (stvaranje srpskih autonomnih oblasti i srpski ciljevi); opisati nastanak srpskih paravojnih postrojba i okupaciju dijelova Hrvatske te agresiju JNA na Sloveniju, Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu; opisati stradanja iz Domovinskoga rata: Vukovara, Dubrovnika i drugih gradova, imenovati istaknute hrvatske branitelje; opisati nastanak tzv. Republike srpske krajine na hrvatskom teritoriju, progone Hrvata i građana Hrvatske koji nisu podržavali agresiju; opisati međunarodno priznanje Republike Hrvatske; jasno odrediti kako je došlo do rata, tko je agresor, a tko žrtva; navesti primjere teškoća hrvatske obrane i ulogu hrvatskog iseljeništva; opisati tijek rata u Bosni i Hercegovini i ulogu susjednih zemalja; uz pomoć povijesne karte opisati tijek oslobađanja okupiranih područja u Hrvatskoj: akciju Maslenicu, akciju hrvatske vojske u sektoru Jug, vojno-redarstvene akcije Bljesak i Oluja; obrazložiti mirnu integraciju Podunavlja; opisati posljedice rata na prostoru Hrvatske i rata u Bosni i Hercegovini: ljudske žrtve i materijalna razaranja, ratni zločini, etničko čišćenje (Ovčara i Srebrenica) i raseljavanje stanovništva; nabrojiti i obrazložiti primjere Domovinskog rata na području zavičaja; opisati prilike u suvremenom hrvatskom društvu: obnova Hrvatske, gospodarstvo, nezaposlenost, nužnost demografske obnove, povratak izbjeglica i prognanika itd.

11. Hrvatska i svijet na početku trećeg tisućljeća
Ključni pojmovi: pop-kultura, ljudska prava, genetika (genom), kloniranje, računala, kibernetika, proširenje Europske unije.
Obrazovna postignuća: na odabranim primjerima obrazložiti znanstveni i tehnološki razvoj te promjene u društvu suvremenog svijeta; navesti primjere pozitivnog i negativnog utjecaja; opisati promjene u gospodarstvu i društvu na primjerima globalizacije, demografske eksplozije u 20. stoljeću, socijalnih razlika, promjena u obitelji, položaja žena i mlade generacije; obrazložiti pojavu postindustrijskoga društva: masovne kulture, masovnih medija i njihovog utjecaja; navesti primjere prepoznatljivih kulturnih i umjetničkih pokreta i pravaca u drugoj polovici 20. stoljeća; na primjerima obrazložiti probleme suvremenoga svijeta (ratovi, gladi i bolesti, kriminal, terorizam, zlouporaba droga) te potrebu za očuvanjem čovjekova okoliša i pronalaženjem alternativnih izvora energije; obrazložiti značaj poštivanja ljudskih prava u današnjem svijetu (posebno prava djece) kao i položaj nacionalnih i drugih manjina; opisati političke odnose u suvremenom svijetu.

IZBORNE TEME
1. Hrvatski kulturni identitet
2. Lokalni ratovi tijekom Hladnog rata
3. Ivan Pavao II.
4. Terorizam
5. Hrvatsko iseljeništvo u 20. stoljeću