PROGRAM IZOBRAZBE I DNEVNIK VJEŽBENIKA STROJA
UVOD
Ovaj je pravilnik predviđen kao vodič vježbeniku stroja i brodarima kako
sastavljati vježbenički dnevnik. Svaki vježbenik mora imati vježbenički dnevnik
ovjeren od lučkih vlasti. Vježbenik također mora ovjeriti bilježnice koje služe
za opis i skice.
Upute o vođenju dnevnika vježbenik dobija u školi i to prije uvježbavanja na
brodu, a kako bi se izbjegle dodatne radnje tijekom uvježbavanja.
Glavni časnici stroja moraju organizirati, planirati i pratiti vježbeničke
djelatnosti kroz zadatke navedene ovim pravilnikom.
Na kraju uvježbavanja, vježbenik mora prezentirati svoj dnevnik i dokazati svoje
znanje i vještine na državnom ispitu poradi dobivanja dozvole za vršenje
dužnosti Strojara na straži.
Navedeni podaci mogu biti dorađeni prema lokalnim potrebama.
Zadaci predviđeni ovim pravilnikom prate STCW konvenciju iz 1978. god., odredba
III/4, paragrafom 2(d) i 2(g), 3(a) do 3(f), te IMO/ILO pravilnik za vođenje iz
1985. god. glava 12, točka 3, paragrafi 2.1. do 2.7., glava 13, točka 2,
paragraf 2, glava 20, točka 1, paragrafi 2.2.2.. do 2.6.5., glava 21, točka 1,
paragrafi 1, 2.1., 3.1. do 3.5, 4. i 5., glava 22, točka 1, paragrafi 1. do
10.(prema potrebi), glava 23, točka 1, paragrafi 1. do 3., 4.1. i 5.1., glava
24, točka 1. (prema potrebi) i glava 25, točka 1.
Djelokrug zadataka osiguravaju istinsko životno iskustvo operativne procedure i
prakse pomorskog strojara uz profesionalni nadzor. Gore navedeno udruženo s
ostalim zadacima koji se proučavaju u dijelovima uvježbavanja, mora stvoriti
preduvjete za usvajanje znanja i vještina kvalitetnog časnika zaduženog za
samostalan rad na straži.
Dijelovi uvježbavanja nisu zasnovani na posebnoj literaturi (osim uobičajnih
pomorsko-strojarskih knjiga koje se uporabljaju pri sakupljanju korisnih
podataka).
UPUTE GLAVNOM ČASNIKU STROJA
Razdoblje stjecanja sposobnosti kvalificiranog časnika stroja traje minimalno
pet godina. Ono u sebi sadrži:
1. Stjecanje znanja i vještina u srednjoj pomorskoj školi (4. godine)
2. Stjecanje znanja i vještina na brodu (1. godina)
3. Konzultacije u srednjoj pomorskoj školi i državni ispit
Obično vježbenik stroja prije postupka samog uvježbavanja na brodu nema brodskog
iskustva ili ga ima u malom opsegu. Stoga je potrebaito razdoblje
prilagođavanja, iako je vježbenik imao praktičnu nastavu u kojoj je savladao
vještine vezane za uporabu ručnog alata, alatnih strojeva kao npr. bušilica,
tokarilica i sl., a koji se obično nalazi i na brodu. Vježbenici moraju biti u
stanju koristiti rezači plinski aparat, aparat za elektrolučno zavarivanje,
brušenje, lemljenje, savijanje cijevi i obradu limova. Također, moraju
posjedovati praktična saznanja o održavanju uz iskustvo u radionici. Uz
praktično stečeno znanje vježbenici stroja morali bi znati primjeniti usvojena
znanja strojarskih znanosti i nacrta, te biti uvježbani za osobno
preživljavanje, osnove protupožarne zaštite i prve pomoći.
Tijekom vježbi i zadataka na brodu osiguranje sigurnosti vježbenika, posade i
broda od najveće je važnosti. Djelom je osnovna saznaja o sigurnosti na brodu
vježbenik već usvojio u školi, ali pri produbljivanju znanja u brodskom
okruženju potrebito je posvetiti posebnu pozornost.
Svaki vježbenik mora posjedovati dnevnik ovjeren od nadležnih lučkih vlasti.
Njegovo pravilno ispisivanje mora nadzirati stariji časnik, koji preuzima
potpunu odgovornost o vježbeniku.
Dnevnik mora sadržavati sažeti prikaz svih događanja tijekom plovidbe, stoga
časnik zadužen za vježbenika mora u potpunosti pratiti sadržaj istog, kao i
samostalni rad vježbenika.
Vježbenici su potpuno odgovorni za svoje osobne zapise. Oni se često moraju
služiti literaturuom kako bi zapisali odgovarajuće podatke i pročitali upute,
upozorenja o sigurnosti, a uz to moraju dobiti točne podatake od odgovornog
nadglednog časnika na straži.
Kako bi se u tom moru podataka što bolje snašao, vježbeniku treba pomoći. U
pojedimim zadacima od vježbenika će se tražiti da opiše odgovarajući sustav ili
proces i sl. Ako je to nepotrebno ili bezrazložno može se isto izbjeći, ili pak
vježbenik može opisati proces riječima ili ga skicirati uz pomoć časnika.
Važno je da se vježba okonča kad vježbenik usvoji zadovoljavajuća znanja i
vještine.
Popis zadataka kroz vježbe ne zahvaća sve pojedinosti s kojima bi se strojar
mogao susresti u budućnosti. Namjera je pravilnika da obuhvati opseg zadataka i
vježbi na kojima bi se moglo temeljititi buduća obuka vježbenika..
Kada vježbenik završi određeni zadatak isti treba biti potpisan od strane
nadzornog časnika uz opisnu ocjenu u stupcu napomene. Glavni časnik stroja treba
također potpisati zadatak, odnosno vježbu, kako bi potvrdio status ispita
odnosno vježbe.
Vježbenik može provesti čitavo vrijeme na istom brodu. No to baš i nije pametno,
jer je vježbenik tako ograničen u stjecanju znanja i vještina koje donosi
obavljanje vježbeničkog staža na više brodova. Stoga je nepotrebno ponavljati
vježbe, ako vježbenik promjeni brod.
Dio ili čitave vježbe mogu biti neizvšene do kraja. Zapis istih treba upisati na
zq to predviđenoj stranici. To omogućuje školi, odnosno predavaču, da kroz treću
fazu konzultacija izvrši nadomještanje neizvršene vježbe, te da na kraju iste
vježbenik dobije usmenu i pismenu potvrdu pred državnom komisijom o stečenom
iskustvu.
Uvježbavanje vježbenika treba biti savjestan posao. Oni ne smiju biti tretirani
kao dodatna posada, već u pravilu trebaju asistirati časniku stroja.
Dio vježbe je upisivanje podataka o brodu i postrojenju. Za takve zapise
potrebno je imati poseban obrazac, te koristiti određenu dokumentaciju, knjigu
održavanja, te razne nacrte.
Broj sati rada vježbenika može biti propisan i na lokalnoj razini jer on ovisi o
mnogim pojedinostima. Kad se odredi treba ga se poštivati te voditi zapise o
realizaciji.
UPUTE VJEŽBENIKU STROJA
Ovo je Vaš pravilnik, odnosno naputak za izradbu Vašeg Dnevnika rada. Stoga će
Vam se autori ovog pravilnika nadalje obračati u imperativu jer Vi morate
kvalitetno i kvantitativno, uz pomoć nadzornog časnika obraditi veliki broj
vježbi za vrijeme boravka na brodu tijekom jedne godine, da bi stekli znanja i
vještine i izvršili provjeru istih na državnom ispitu. Želimo Vam mirno more i
puno uspjeha.
Prije odlaska na brod nabavite kombinezon, po mogućnosti od čistog pamuka (i to
bijeli i modri radi boljeg podnošenja visokih temperatura), te zaštitne cipele s
neklizajučim đonom. Kupite bilježnice tvrdih korica, bez crta ili na kvadratiće
formata A-4, te iste OBVEZNO OVJERITE U NADLEŽNOJ LUČKOJ KAPETANIJI jer vam iste
predstavljaju Dnevnik rada.
Vaše vježbe, odnosno zadaci sastoje se od cjelina koje predstavljaju praktičnu
fazu uvježbavanja, ali se prije toga se morate upoznati s osnovnim odredbama
glede Vaše sigurnosti, upisati Vaše osobne podatke, podatke o službi na brodu i
upoznati se s brodom na kojem se nalazite. Nakon toga dobiti ćete naputke za
praktičnu fazu uvježbavanja.
SIGURNOST NA BRODU
Po dolasku na brod, nakon odlaganja prtljage u dodjeljenu kabinu, u pratnji
nadležnog časnika upoznajte se s dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda,
te osnovama zaštite na radu. Uputno je napisati Vaš raspored u Dnevnik rada i
naučiti ga napamet kao i alarmne signale. Nekoliko puta prođite putem od kabine
do strojarnice, kao i putem do palube čamca za spašavanje, odnosno do svog
rasporednog mjesta u slučaju napuštanje broda i požarnog rasporeda. Upoznajte
sve ulaze, odnosno izlaze iz strojarnice.
Svaki rad izvršen na brodu mora biti obavljen strogo pazeći na osobnu sigurnost.
Kad ste na brodu, posebno u strojarnici Vaša glavna preokupacija je sigurnost i
prevencija od zagađenja,
Zato je od posebnih važnosti uporaba, proučavanje pravilnika o sigurnosti na
radu. Vi morate čitati ILO publikaciju Sigurnost na brodu, moru i u luci.
Nastavni program opisuje što propisi nalažu glede sigurnosne radne prakse
(vježbe).
Sigurnost na brodu ovisi o cjelokupnoj posadi broda koja sudjeluje u radu, ali
Vi u ovom stadiju nemate autoritet niti utjecaja na ostale.
U većini slučajeva od Vas se očekuje da djelujete samostalno iako ste pod
nadzorom. U takvim situacijama trebate znati što radite.
Bit će situacija kad nećete moći izvršiti zadatak sami; u takvim slučajevima je
dužni ste izvijestiti o slučaju nadležnog nadzornog časnika.
Vezano za Vašu osobnu sigurnost držite se dolje navedenih uputa i organizacije:
Upute
– konzultirajte starijeg časnika kad si u nedoumici ili poteškoći;
– usvojite i koristite upute za rad u svim slučajevima brodskog ili strojnog
upravljanja ili održavanja prema važečim zakonima;
Organizacija
– opišite način i strukturu organiziranja u nuždi potrebne u
slučaju havarije broda ili izbijanja požara;
– preuzmite funkciju i zadatak opisan za posadu broda u slučaju nužde
– opišite različite opasnosti vezane za:
– brod na moru
– brod na sidru ili vezan uz obalu,
– brod izvan upotrebe i na remontu;
– slučaj potrebe stvarne vježbe za provjeru djelotvorne organizacije u slučaju
nužde
– opišite kako uvježbati upotrebu opreme za vrijeme vježbe (primjerice
kormilarenje u nuždi, protupožarna crpka u nuždi, hidranti, vatrogasna crpka),
upotreba aparata za gašenje, korištenje opreme za disanje, vrtnja motora čamca
za spašavanje i sl.;
– osigurajte da čitava oprema za nuždu bude u dobro očuvanom stanju, spremna za
hitnu upotrebu.
OSOBNI PODACI
IME I PREZIME __________________________________
ADRESA ________________________________________
BROJ POM. KNJIŽICE ____________________________
POMORSKO UČILIŠTE ___________________________
ADRESA BRODARSKE TVRTKE ___________________
DRŽAVA _______________________________________
NADLEŽNO MINISTARSTVO ______________________
PODACI O SLUŽBI NA BRODU
REDNI BROJ BRODA |
IME BRODA I LUKA UPISA |
VRIJEME U SLUŽBI |
POTPIS ZAPOVJEDNIKA BRODA |
|||
NADNEVAK |
VRIJEME |
|||||
UKRCAJ |
ISKRCAJ |
M. |
D. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PODACI O BRODU
REDNI BROJ BRODA:_____________
IME BRODA:______________ POZIVNI ZNAK:_____________
OPĆI PODACI: |
|
|
|
Matična luka |
|
Bruto tonaža |
|
Neto tonaža |
|
Dužina preko svega |
|
Širina (m) |
|
Visina (m) |
|
Ukupna nosivost |
|
Istisnina praznog broda |
|
Ljetni gaz (m) |
|
Komercijalna brzina (čv) |
|
Snaga pogonske osovine (kW) |
|
Vijci |
|
Broj okretaja vijka (o/min) |
|
Kapacitet spremnika goriva |
|
Dnevna potrošnja goriva |
|
Tip i vrsta goriva |
|
|
|
STROJ: |
|
Vrsta stroja |
|
broj cilindara |
|
promjer cilindra (mm) |
|
hod stapa (mm) |
|
broj okretaja (o/min) |
|
Tip reduktora |
|
Turbopuhalo |
|
Način korištenja ispušnih plinova |
|
Specifična potrošnja goriva |
|
|
broj/kapacitet |
Čamci |
|
Splavi |
|
Kolutovi za spašavanje |
|
Protupožarne crpke |
|
Dnevnik sadrži 4 stranice gornjeg sadržaja.
UPUTE PRAKTIČNOM DIJELU UVJEŽBAVANJA
Ove su zabilješke predviđene da pomognu pri uvježbavanju vježbenika nakon što se
ukrca i počne s aktivnostima.
Ono na što bi trebalo obratiti pozornost jest da je strojarnica potencijalno
vrlo opasno mjesto, ali dobro uvježban i obučen strojar ne bi smio imati
problema.
Strojarnica broda je lepezasta čelična struktura s uređajima i sustavima
raspoređenim po različitim razinama i pozicijama. Srojarnici pripadaju:
kotlovnica, kormilarnica, prostor teretnih crpki, osovinski vod (tunel),
rashladni prostor, generatorska stanica, prostor centrifugalnih pročistača i sl.
Platforme i stepenice spajaju različite razine, vodoravno i okomito, omogućujući
pristup različitim postrojenjima, kao i njihovim upravljačkim mjestima i
instrumentima lokalne kontrole. Cijevni sustav smješten je po cijelom prostoru,
gibajući fluide najčešće pod visokim tlakom i temperaturom. U nekim slučajevima
fluid je u cijevima eksplozivan. Strojarnica je u radnim uvjetima vruća, vlažna,
bučna i zadimljena, izložena vibracijama, valjanju broda i slično.
Prije ulaska u prostor strojarnice pažljivo poslušajte i prihvatite upute.
Obucite odgovarajuću odjeću i obuću, te nosite odgovarajuće (kacigu, prigušivače
za uši, rukavice i sl.). Uvijek upoznaj časnika u službi s onim što radiš i gdje
se nalaziš.
Biti sposoban i odgovoran, znači smanjiti ili potpuno izbjeći bilo kakve nesreće
ili zagađenja. Za poboljšanje Vaše sigurnosti pri radu od vellike pomoći je
cjelina Sigurnost za vrijeme vršenja vježbe. Ta cjelina nalazi se na kraju
priručnika i napisana je u »poučnom obliku«(i ujedno s cjelinom Sigurnost na
brodu s kojom se upoznajete na početku uvježbavanja predstavlja »ukupnu
sigurnost«), a svaka točka predstavlja okolnost koja se mora ispoštovati. Stoga
tekst treba pažljivo pročitati i razraditi u razgovoru s časnikom koji ima
veliko iskustvo u istom, a prije izvršenja bilo koje zadaće.
UPUTE ZA PRAKTIČNU FAZU UVJEŽBAVANJA date su kroz područja djelatnosti koja se
sastoje od TABLICE i NAPUTAKA za svaku sa svrhom stjcanja znanja i sposobnosti:
Na kraju pravilnika, odnosno dijelova uvježbavanja predočena je cjelina koja
predstavlja cjeloukupnu odgovornost časnika zaduženog za stražu, dakle obaveze
koje će Vas čekati u slučaju da uspješno usvojite znanja i vještine kad položite
državni ispit i dalje napredujete. Ona je predočena za Vaše lakše razumjevanje
postupaka straže i hierarhijske ljestvice u strojarnici.
1. RAD S CRPKAMA I CJEVOVODIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Pregledajte cijevovode, te ucrtatajte shematske crteže sljedećih cijevnih sistema: |
|
|
|
|
|
1. Kaljuže |
|
|
|
|
|
2. Balasta |
|
|
|
|
|
3. Protupožarnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
4. Pitke vode |
|
|
|
|
|
5. Parnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
6. Napojne vode |
|
|
|
|
|
7. Pomoćnog parnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
8. Cjevovoda za pretakanje goriva |
|
|
|
|
|
9. Cjevovoda goriva – od taložnog tanka goriva do ubrizgača/gorionika |
|
|
|
|
|
10. Otpadne vode |
|
|
|
|
|
11. Stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
12. Hidrauličkog pogona |
|
|
|
|
|
Koristite odgovarajuće simbole za prikaz na skicama (shemama): – ventila (označiti njihovu uporabu) – prekotlačnih (sigurnosnih) ventila – ispusnih ventila – zračnih pipaca – filter jedinice, te uporabno vrijeme između pročišćavanja – daljinskog upravljanje u nuždi – preljevnih sistema za prekrcaj goriva – crpke za pražnjenje kaljuže u nuždi – sondi i odušnika tankova – tipa crpke u uporabi – tipa elektromotora – tipa uputnika elektromotora |
|
|
|
|
|
Napomena: Vježbenik stroja ne smije ulaziti u zatvorene prostore bez dozvole odgovarajučeg višeg časnika
Od vitalne je važnosti da časnik stroja zna položaj svih cjevovoda na brodu,
posebno u prostoru strojarnice. Isto tako je važno znati vrstu, tlak i
temperaturu fluida koji prenosi cijevovod. Glede toga cjevovod mora biti
pravilno obilježen oznakom fluida koji se prenosi, te smjerom kretanja, tlakom,
odnosno temperaturom i mogućim opasnostima. Oznake trebaju biti svjetlih boja, s
uputama istaknutim na vidnom mjestu, a koje kazuju što određena boja ili oznaka
znači.
Rastavljanje bilo koje cijevi ne smije se početi prije što se ispune svi
sigurnosni uvjeti, što znači da moramo spriječiti bilo kakvu mogućnost dotoka
fluida u dotični dio cjevovoda. Potrebno je upisati u strojarski dnevnik kad je
neki dio sustava cjevovoda izoliran.
Nakon montaže cjevovoda kad se ponovno propušta fluid, treba se vršiti strogi
nadzor istog uz požljiv rad. To se posebice odnosi na parne sustave cjevovoda,
gdje postoji mogućnost kondezacije pare i tzv. efekta »vodenog čekića« koji može
prouzrokovati ozbiljne štete.
Tijekom praćenja cjevovoda potrebno je se upoznati s načinom izvedbe djelova
istog, a koji kompeziraju linearno rastezanje (lira, harmonika cijev i sl.)
cjevovoda.
Strojar mora upoznati položaje i funkciju svih ventila i raznih djelova (kao što
su prečistači, prekotlačni otpusnici i sl.) na različitim cijevnim linijama i
sustavima.
Od posebne je važnosti funkcionalno održavanje uređaja za rad u nuždi s
dislociranom kontrolom u odnosu na mjesta gdje se nalate ventili ili sklopovi.
Potrebito je kod cijevovoda goriva uočiti i upoznati sve što je predviđeno da bi
se izbjeglo onečišćenje prostora i okoline.
Pri pražnjenju kaljuže u more trebaju se poduzeti posebni koraci kako bi se
spriječilo zagađenje mora. Radi te predrostrožnosti u slučaju nužde mogu se
uptrebljavati i druge dodatne crpke koje imaju veći kapacitet od uobičajnih
crpki za kaljužu.
Kada upoznajete cjevovode zapamtite položaj i značaj svih ventila za
upravljanje.
Ukoliko se koristi uređaj za preventivu od zagađivanja, treba se isti upisati u
knjigu za praćenje maziva.
2. SPREMNICI STROJARNICE I PRIPADAJUĆI MEĐUPROSTORI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Nabrojite sve spremnike i međuprostore u strojnom prostoru |
|
|
|
|
|
2. Opišite mjerače nivoa i njihovu upotrebu, crpljenje i ozračivanje |
|
|
|
|
|
3. Opišite punjenje i preljevnu opskrbljenost kako je u stvarnosti |
|
|
|
|
|
4. Obilježite poziciju svih brzozatvarajućih ventila |
|
|
|
|
|
5. Obilježite poziciju svih daljinskih zatvarača |
|
|
|
|
|
6. Opišite potencijalne opasnosti pri ulaženju u zatvorene prostore |
|
|
|
|
|
Usvojite poziciju i primjenu svih obuhvaćenih prostora u sklopu strojarnice.
Međuprostori su sigurnosna polja koja razdvajaju spremnike i sl. tako da bi
svako propuštanje bilo locirano i prema mogućnosti popravljeno. Zato je često
potrebno kontrolirati međuprostore mjerenjem ili direktnim ulaženjem i vizuelnim
pregledom.
Zapamtite da je potrebno odobrenje upravitelja stroja za bilo koje ulaženje u
zatvorene prostore.
Upute sa skicama upisane u pod. 1 su potrebne za lociranje mjernih mjesta i
uređaja za pražnjenje i punjenje sistema zbog preventivnog sprječavanja
zagađenja ili preljeva.
3. PROTUPOŽARNA OPREMA I OPREMA ZA NUŽDU
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Locirajte svu sigurnosnu opremu i opremu za nuždu koja se nalazi na brodu |
|
|
|
|
|
2. Sastavite popis predmeta svake od lokacija iz 3.1. |
|
|
|
|
|
3. Sastavite posebne popise za strojarnicu (zajedno s vodonepropusnim vratima i smjerovima za napuštanje) |
|
|
|
|
|
4. Uputite protupožarnu crpku za nuždu, kontrolirajte parametre na različitim djelovima broda, te zaustavite sistem, ostavljajući ga u pripravnosti |
|
|
|
|
|
5. Opišite rad stabilnog sistema za gašenje požara |
|
|
|
|
|
6. Kontrolirajte spremnike pod pritiskom koristeći prekotlačnu napravu |
|
|
|
|
|
7. Pregledajte odvod za zaštitu od hladne vode |
|
|
|
|
|
8. Preuzmite sigurnosnu preventivnu potrebu prije upravljanja s opremom |
|
|
|
|
|
9. Prepoznajte upozorenje opasnosti kod inertnog plina (zvučni i svjetlosni) |
|
|
|
|
|
10. Skicirajte shemu elektrosistema u nuždi koristeći standardne simbole, te prikažite el. krug i sigurnosne uređaje |
|
|
|
|
|
11. Pokrenite generator za nuždu |
|
|
|
|
|
12. Kontrolirajte automatsko upućivanje generatora u nuždi |
|
|
|
|
|
13. Pregledajte i testirajte propulzivni pogon čamaca za spašavanje |
|
|
|
|
|
14. Opišite posebnosti radnih karakteristika iz 3.13. |
|
|
|
|
|
15. Zauzmite poziciju kod vježbe napuštanja broda |
|
|
|
|
|
16. Zauzmite poziciju kod vježbe gašenja požara |
|
|
|
|
|
Potrebno je da bilo koji član posade zna položaj i funkciju čitave sigurnosne
opreme i opreme za nuždu.
Ovi zadaci imaju svrhu uvjeriti vježbenika u važnost iste. Trebate se upoznati
kako i kada se ista koristi.
Za časnike stroja strojarnica ima posebno značenje, jer je to prostor na brodu u
kojem su oni neposredno zaduženi i odgovorni za upotrebu i održavanje. Važno je
naučiti koristiti se opremom koja se uporabljuje u slučaju požara ili nužde.
Također je važna brzina reakcije i unaprijed pripremljena organizacija i
uvježbanost posade za slučaj opasnosti. Svaki član ukuljučen u takvu grupu mora
potpuno razumjeti svoj zadatak i funkciju.
Osnovne situacije za koje moraju biti obučeni i uvežbani su protupožarna
uvježbanost i napuštanje broda.
Navedeni zadaci pomažu Vam kod osiguravanja adekvatnog pristupa čestim
uvježbavanjima, kako bi se spriječile u zadanim uvjetima veće nesreće, odnosno
da bi se što više umanjila mogućnost nastajanja nesreća i spriječile iste.
4. KALJUŽA I PRETOVAR SPREMNIKA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Iscrpite svu kaljužu na brodu (nužno je obratiti pažnju na regulaciju i zadovoljavanje uvjeta) |
|
|
|
|
|
2. Prikažite opskrbu za nuždu |
|
|
|
|
|
3. Koristite premoštavanje |
|
|
|
|
|
4. Napunite i ispraznite balasne tankove |
|
|
|
|
|
5. Napunite i ispraznite spremnike tereta |
|
|
|
|
|
6. Koristite odjeljivač ulje/voda i kontrolirajte ispust |
|
|
|
|
|
Upotrebite skice iz prve cjeline. Proučite, te razgovarajte s časnicima
stroja glede sljedećih pitanja: što bi se dogodilo kada bi usisni ventil kaljuže
ostao otvoren i zrak uđe u sustav?; može li biti crpka potpomognuta morem i u
slučaju da može, što sprječava prodor mora u prostor kaljuže?; što sprječava
ulazak krutih tvari u sustav kaljuže?; ako je kaljuža zauljena koji su načini
uklanjanja; kako se uklanja kaljuža kada se brod nalazi u luci.
Budite sigurni da ste u potpunosti svladali vještinu čišćenja kaljuže u nuždi.
5. UTOVAR I PRETOVAR GORIVA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Utovar goriva |
|
|
|
|
|
1. Primite gorivo u spremnike (pazite na preventivu i sigurnosne zakonske regulative, neželjeni preljev i zagađivanje okoline) |
|
|
|
|
|
2. Obratite pažnju na uzorke i pregledajte primanje goriva zbog vode i talog (nečistoće) |
|
|
|
|
|
3. Pojasnite atest goriva |
|
|
|
|
|
Pretovar goriva |
|
|
|
|
|
4. Skicirajte spremnike i cjevovod |
|
|
|
|
|
5. Pretovarite iz spremnika pričuve u spremik dnevne uporabe, uz obračanje pažnje na: sigurnost i stabilnost broda i protuzagađivačke propise |
|
|
|
|
|
6. Ispustite talog/vodu iz taložnog spremnika |
|
|
|
|
|
7. Koristite pričuvne spremnike |
|
|
|
|
|
8. Uputite i rukujte s centrifugalnim prečistačima |
|
|
|
|
|
9. Držite se protuzagađivačkih propisa |
|
|
|
|
|
10. Otvorite uređaj, očistite sve djelove i sastavite isti |
|
|
|
|
|
Utovar goriva velika je potencijalna opasnost, pa je potrebna visoka
odgovornost svih koji su uključeni u radnju, oni moraju paziti na:
– nepropusnost spojeva ili utegnutost istih
– cijevi (protiv pucanja zbog slijepih brtvi ili zatvorenih ventila)
– raspoređivanje goriva u različite tankove bez preljeva
Prije početka radnje:
– upotrebite skice iz prvog zadatka kako bi ste ispravno izvršili radnju
– budite sigurni koje spremnike trebate popuniti i koji su njihovi odgovarajući
ventili
– osigurajte sve predradnje protiv rizika požara i zagađenja
– provjerite sigurnu komunikaciju između strojarnice (mjesta kontrole utovara
goriva) i broda (kopna) odakle se vrši napajanje gorivom
Razgovarajte s časnicima stroja glede sljedećih postupaka:
– kako se određuje i mjeri količina goriva
– razlog i način uzimanja uzorka
– procedura upisivanja količine u knjigu goriva
– kako tekućine u spremnicima utječu na stabilnost broda
– ukoliko treba doći do preljeva, što će prihvatiti preljevnu količinu
Kod provjere utovarenog goriva uglavnom se obraća pažnja na vodu (uz pomoć
specijalne paste koja mjenja boju u vodi), te na nečistoće koje mogu stvarati
probleme pri izgaranju u kotlu ili cilindru stroja. Voda može biti ispuštena iz
taložnog i dnevnog spremnika, jer se isti dopunjavaju iz skladišnih spremnika,
te se u njima nečistoće i voda talože gravitacijom. Ukoliko su nam na
raspolaganju centrifugalni prečistači čitava voda i krute tvari bit će
odstranjene iz goriva prolazom kroz iste.
Kada se gorivo zaprimi na brod može biti izvršena brza provjera gustoće i
temperature, dok se ostali komplicirani testovi kao što su viskozitet i
temperatura paljenja ne mogu obaviti na brodu.
Razgovarajte s časnicima stroja glede sljedećih pitanja: zašto su postavljeni
dnevni spremnici za upotrebu?; koje su potrebne predradnje i provjere prije
stavljanja istog u upotrebu?; kako se uklanja voda iz goriva?; koje su
sigurnosne mjere potrebne u procesu?; kako se mjeri količina goriva u
spremnicima?; što je potrebno poduzeti kako bi se osigurao preljev unutar
sistema goriva?
Razgovarajte s nadležnim časnicima o radnjama i ubilježavanju istih pri
postupcima prebacivanja i premještanja goriva.
Rad centrifugalnih prečistača goriva može biti nekoliko tisuća puta efikasniji
od gravitacijskih, stoga takvi prečistači omogućavaju pročišćavanje ogromne
količine goriva ili maziva u usporedbi s statičkim metodama.
Centrifugalni prečistači mogu raditi kao:
– separatori koji odvajaju vodu i krute čestice
– klarifikatori (bistrioci) koji odvajaju samo krute čestice
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja koji se od navedenih koriste, te mogu
li se mjenjati, i ako mogu kako. Proučite proces i odgovorite na sljedeća
pitanja: kada se centrifuge koriste kao separatori, kritična komponenta je
gravitacijski disk ili pregradni prsten-zašto?; kako se otpad i ostali otpadni
produkti centrifugiranja uništavaju (uklanjaju)?; što se sve upisuje u knjigu
maziva i goriva.
6. RAD S GENERATORIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripremite generatore za upućivanje |
|
|
|
|
|
2. Uputite, te podignite na potrebni broj okretaja koristeći proceduru za paralelan rad – stavi pod teret |
|
|
|
|
|
3. Podesite raspored opterećenja motora u paralelnom radu |
|
|
|
|
|
4. Kontrolirajte i vršite nadzor sustava u automatiziranom radu |
|
|
|
|
|
5. Oduzmite opterećenje motoru u paraleli |
|
|
|
|
|
6. Zaustavite generatore |
|
|
|
|
|
Razgovarajte s nadležnim časnicima o pripremi generatora za upotrebu. Važni
faktori koje trebate imati na umu i o kojima trebate razgovarati su:
Pogon stroja (para ili diesel)
– proces priprave stroja (kao što je provjera maziva, napoja goriva, rashladne
vode (diesel pogon), protoka pare (parni pogon), slobode okretanja i sl.)
– pokretanje stroja do nominalnog broja okretaja
– provjera regulatora za kontrolu broja okretaja
Istosmjerni generator
– korištenje regulatora za dobivanje pravilnog napona
– zatvaranje glavne sklopke za uključivanje stroja
– korištenje regulatora za kontrolu opterećenja stroja
– reguliranje opterećenja između strojeva ili opterećenja zbog izmjene stroja
Izmjenični generator
– korištenje regulatora za dobivanje pravilnog napona
– provjeravanje frekvencije
– ustanovljavanje usklađenosti polova
– zatvaranje glavne sklopke
– reguliranje opterećenja između strojeva ili opterećenja zbog izmjene stroja
Proučite siguran rad na glavnoj razvodnoj ploči, te utvrdite uvjete pod kojima
vršite radnju.
7. ODRŽAVANJE DIESEL GENERATORA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Skicirajte cjevovod vodenog hlađenja |
|
|
|
|
|
2. Skicirajte cjevovod ulja za podmazivanje |
|
|
|
|
|
3. Izvršite rutinsku kontrolu održavanja, pregledajte i podesite zračnost gdje je potrebito i to kod: |
|
|
|
|
|
3.1. ubrizgača |
|
|
|
|
|
3.2. visokotlačne pumpe goriva |
|
|
|
|
|
3.3. regulatora broja okretaja |
|
|
|
|
|
3.4. klipova |
|
|
|
|
|
3.5. letećih ležajeva |
|
|
|
|
|
3.6. temeljnih ležaja |
|
|
|
|
|
3.7. koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
3.8. glave motora |
|
|
|
|
|
3.9. turbopuhala |
|
|
|
|
|
3.10. temeljnih vijaka |
|
|
|
|
|
3.11. temeljnih naboja |
|
|
|
|
|
3.12. pregledajte stanje izolacije na ispušnom cijevovodu i oblogu visokotlačnog cijevovoda goriva |
|
|
|
|
|
8. SUSTAV I MEHANIZAM GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Nacrtajte kut koljena i točku uštrcavanja goriva |
|
|
|
|
|
2. Skicirajte stapni mehanizam s glavnim djelovima |
|
|
|
|
|
3. Navedite neke osnovne parametre pri radu glavnog stroja: |
|
|
|
|
|
3.1. pritisak uputnog zraka |
|
|
|
|
|
3.2. pritisak raspršivanja za stvaranje mikrosmjese |
|
|
|
|
|
3.3. pritisak ulja u sustavu podmazivanja radnog mehanizma |
|
|
|
|
|
3.4. pritisak podmazivanja turbopuhala |
|
|
|
|
|
3.5. hlađenja klipova |
|
|
|
|
|
3.6. hlađenja košuljica |
|
|
|
|
|
3.7. napajanja zraka |
|
|
|
|
|
3.8. ispuha |
|
|
|
|
|
3.9. pritisaka ispirnog zraka |
|
|
|
|
|
3.10. maksimalni tlak stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
3.11. maksimalnu temperaturu izgaranja goriva |
|
|
|
|
|
3.12. Srednji efektivni i indicirani pritisak |
|
|
|
|
|
3.13. Tlak otvaranja ispušnog ventila |
|
|
|
|
|
9. RAD GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripravite glavne i pomoćne uređaje za vožnju |
|
|
|
|
|
2. Kontrolirajte rad: |
|
|
|
|
|
2.1. regulatora |
|
|
|
|
|
2.2. stanja ekrana |
|
|
|
|
|
2.3. alarma (dojava) |
|
|
|
|
|
2.4. protueksplozivne ventile prostora koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
2.5. uređaj za kontrolu dima u prostoru koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
3. Uvjerite se da su svi alati, rezervni djelovi, alatke i sl. na svom mjestu i učvršćeni |
|
|
|
|
|
4. Komunicirajte s komadnim mostom u svezi istovara tereta, tj. priprema pomoćnih strojeva za rad |
|
|
|
|
|
5. Odgovorite na upute s mosta i upravljajte glavnim strojem tijekom manevriranja |
|
|
|
|
|
6. Podesite strojeve i kontrolu za kontuinirano stabilan rad |
|
|
|
|
|
7. Popišite pritiske, temperature i protok fluida za normalan rad |
|
|
|
|
|
8. Podesite i/ili obavijestite nadležne kod neuobičajnih pojava, te upišite iste u dnevnik |
|
|
|
|
|
9. Prebacite lokalno/ručno upravljanje uređaja na daljinsko/automatsko upravljanje i obratno |
|
|
|
|
|
10. Napravite indikatorske dijagrame |
|
|
|
|
|
11. Izmjerite indiciranu snagu– odredite srednji indicirani pritisak, te ga usporedite na ostalim cilindrima |
|
|
|
|
|
12. Napravite indicirane dijagrame bez goriva |
|
|
|
|
|
13. Upiši izvješće za 10.12. |
|
|
|
|
|
14. Pređite s ekonomske snage na nazivnu snagu motora |
|
|
|
|
|
15. Pročistite plinsku i zračnu stranu turbo-puhala u radu |
|
|
|
|
|
16. Provjerite ispravnost ispusta ispirnog kolektora |
|
|
|
|
|
17. Izvedite rutinsku kontrolu: |
|
|
|
|
|
17.1. rashladne vode stroja |
|
|
|
|
|
17.2. ulja za podmazivanje |
|
|
|
|
|
17.3. goriva |
|
|
|
|
|
10. ODRŽAVANJE GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Koristite uređaj za okretanje vratila stroja, postavite upozorenja, obilježite i osigurajte sigurnosne predradnje |
|
|
|
|
|
2. Pregledajte prostor koljenastog vratila i napravite zapisnik |
|
|
|
|
|
3. Izmjerite defleksiju koljenastog vratila |
|
|
|
|
|
4. Izmjerite, kontrolirajte, izvršite pregled stanja istrošenosti i zračnosti, rastavite i izvršite provjeru: |
|
|
|
|
|
4.1. ubrizgača goriva |
|
|
|
|
|
4.2. uputnih ventila |
|
|
|
|
|
4.3. sigurnosnih ventila |
|
|
|
|
|
4.4. ispušnih ventila |
|
|
|
|
|
4.5. visokotlačne pumpe goriva |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte obloge visokotlačnog cjevovoda goriva |
|
|
|
|
|
6. Izvršite izmjenu i/ili popravak sljedećih elemenata, izvršite kontrolu i podešavanje zračnosti gdje je to moguće: |
|
|
|
|
|
6.1. glave motora |
|
|
|
|
|
6.2. turbopuhala |
|
|
|
|
|
6.3. temeljnih ležajeva |
|
|
|
|
|
6.4. brisača šupernice stapajice |
|
|
|
|
|
6.5. staza križnih glava |
|
|
|
|
|
6.6. kotvenih vijaka |
|
|
|
|
|
6.7. temeljnih vijaka i podloga stroja |
|
|
|
|
|
7. Kontrolirajte ispirni i ispušni kolektor te napravite zapisik: |
|
|
|
|
|
7.1. čistoća/taloga |
|
|
|
|
|
7.2. odvodnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
7.3. ventila (lamelastih) |
|
|
|
|
|
8. Upišite tip ispušnog sistema |
|
|
|
|
|
9. Kontrolirajte izolaciju i obloge i ispušnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
Bit ovih zadataka zasniva se na poznavanju tehničkog procesa upravljanja i
održavanja diesel strojeva. Za pravilno usvajanje znanja i vještina potreban je
nadzor i kordinacija rada s iskusnijim starijim časnicima.
Važna je upotreba instrukcijskih knjiga i strojarskih zapisa, kao što su nacrti
i rasporedi održavanja koji su isporučeni od strane brodogradilišta i
proizvođača strojeva.
Potrebna je i osobna dokomentacija radi budućeg sljeda događaja.
Većina testova vode se izvršava radi sprječavanja korozije u strojnom sistemu.
Trebate poznavati da se voda uglavnom nastoji održati u blago lužnatom obliku
još iz prve cjeline. Kvalitetu i količinu drugih sastavnih djelova vode, a
također i teretman vode trebate saznati kroz razgovor s nadležnim časnicima.
Kod strojeva moguće je izmjeriti snagu po cilindru pomoću p-V dijagrama
(indikatorskog dijagrama).
Pomoću gubitaka trenja moguće je izračunati snagu na osovini propelera.
11. RAD S POMOĆNIM KOTLOVIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Skicirati: |
|
|
|
|
|
1. Pomoćni kotao |
|
|
|
|
|
2. Kotao na ispušne plinove |
|
|
|
|
|
Prikažite svaki sa: |
|
|
|
|
|
3. Napunite kotao i podignite paru |
|
|
|
|
|
4. Stavite kotao u upotrebu |
|
|
|
|
|
5. Rutinski kontrolirajte nivokaze |
|
|
|
|
|
6. Priključite na liniju paru, uzimajući u obzir preventivu protiv toplinskog i tlačnog šoka, te izbjegavanje »vodenog čekića« |
|
|
|
|
|
7. Kontrolirajte sigurnost parnog cjevovoda i ekspanzionih umetaka |
|
|
|
|
|
8. Kontrolirajte rad parnih zaustavljača i ispusta kondezata |
|
|
|
|
|
9. Zatvorite parnu liniju i pratite proces ispusta |
|
|
|
|
|
10. Podignite temperaturu goriva od hladnog do potrebnog nivoa |
|
|
|
|
|
11. Zapalite gorionike, uz potrebiti oprez |
|
|
|
|
|
12. Izvedite rutinsku kontrolu i održavanje gorionika |
|
|
|
|
|
13. Kontrolirajte kvalitetu smjese
pomoću: |
|
|
|
|
|
14. Primjenite tretiranje napojne vode |
|
|
|
|
|
14.1. kotlovsku vodu |
|
|
|
|
|
14.2. napojnu vodu |
|
|
|
|
|
15. Podesite tretiranje napojne vode prema ustanovljenom testu i uputama starijeg časnika |
|
|
|
|
|
16. Kontrolirajte povrat iz grijačih zavojnica i drugih mogučih zagađivača kondezata napojne vode |
|
|
|
|
|
17. Kontrolirajte rad svih indikatora i alarmnih uređaja vezanih za ispravnost kotla |
|
|
|
|
|
18. Kontrolirajte ispravnost rada kontrolnog sistema vode, nivoa vode i napojne vode |
|
|
|
|
|
19. Izvršite odčađivanje cjevovoda kotla |
|
|
|
|
|
Prije stavljanja u pogon parnog sustava (cjevovoda ili stroja), svi prostori
moraju biti suhi i zagrijani na propisoj temperaturi. Zbog toga drenažni sustavi
moraju biti korišteni u potpunosti, te se treba vršiti postepeno propuštanje
pare u sistem kako bi se osigurala suhoća istog dok se ne postigne radna
temperatura. Vrlo mala količina propuštene pare u početku će pogurati
kondeziranu vodu kroz drenažni sustav i prenjeti postupno temperaturu na stjenke
čitavog sistema.
Kada se postigne radna temperatura i para lagano ispusti kroz drenažni sustav,
glavni zaporni ventil se polako otvori do kraja, te se drenaža zatvori.
Voda se u sistemu pare stvara usljed kondezacije, posebno na hladnim stjenkama.
Voda je nestlačiva te se ponaša fleksibilno kruto. Tijekom ulaza pare u sistem,
para se kondezira te smjesa onda kavitira pri vrlo niskom tlaku (visokom
vakumu). Okolna voda ispunjava vakumirane prostore velikom brzinom, pri čemu
može doći do nezgode. Voda koja velikom brzinom ispunjava vakumirane prostore
naziva se »vodeni čekić«.
Cjevovod mijenja dužinu usljed promjene temperature, pa je potrebno provjeriti
kompezatore cjevovoda.
U svakom slučaju prenos pare treba izvršiti polako, nakon inicijalnog (početnog)
zagrijavanja kroz drenažni sustav kondezata.
12. ODRŽAVANJE POMOĆNIH KOTLOVA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI |
POTPIS |
|||
1. Isključite kotao iz uporabe |
|
|
|
|
|
2. Ispustite vodu kotla |
|
|
|
|
|
3. Otvorite kotao |
|
|
|
|
|
4. Pregledajte kotao, te napravite izvješće: |
|
|
|
|
|
4.1. unutrašnjosti kotla |
|
|
|
|
|
4.2. vanjskog djela kotla |
|
|
|
|
|
5. Rastavite nivokaze i priključke, te kontroliraj prolaze, pipce i ventile na čistoću |
|
|
|
|
|
6. Otvorite i pregledajte |
|
|
|
|
|
6.1. sigurnosne ventile |
|
|
|
|
|
6.2. napojne ventile |
|
|
|
|
|
Prije bilo kakve kontrole kotla, kotao mora biti ugašen i isključen iz
uporabe radi čišćenja ili popravka.Ukoliko postrojenje sačinjava više kotlova,
trebate osigurati prekid dovoda napojne vode i goriva u kontrolirani kotao na
način da se svi ventili zatvore i blokiraju ili razmontirajte cijevi i ubacite
sljepe brtve s vidnim repićem.
Razgovarajte s nadležnim časnicima o radnjama i tehnologiji postupka unutarnjeg
i vanjskog pregleda. Važni faktori na koje trebate obratiti pažnju i o kojima
trebate razgovarati su:
– naslage na grijačim površinama, koje ograničavaju prolaz topline te time
izazivaju povećanje srednje temperature stjenke ili čak progaranje iste
– pojava korozije
– istrošenost ili oštećenost armature (pipaca, ventila, nivokaza, sigurnosnih
ventila i sl.)
– općenito stanje i čistoća površina prijelaza topline i ostalih djelova u
prostoru
izgaranja i protoka vrućih plinova gorenja
Ako se kotao povremeno gasi i rutinski čisti, moguće je da prekotlačni ventil ne
bude pregledan. Međutim, tijekom periodičnog čišćenja i pregleda ventili moraju
biti otvoreni i pregledani. Prekotlačni ventil mora se ispitati na odgovarajući
otpusni tlak od strane nadležnog inspektora. Tada treba obvezno pregledati
mehanizam za ručno otpuštanje prekotlačnog ventila i podmazati sve elemente
prenosa.
Pregledajte sve prolaze na nivokazima koji moraju biti čisti (moguće ih je
propuhati sa stlačenim zrakom).
13. ELEKTRO RAZVOD I NJEGOVO ODRŽAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Skicirajte zorno elektro razvod od generatora do konačnog potrošača označavajući: |
|
|
|
|
|
– prekidače |
|
|
|
|
|
2. Izolirajte i isključite električni uređaj, te poduzmite mjere sigurnosti |
|
|
|
|
|
3. Izvršite rutinirano testiranje i održavanje: |
|
|
|
|
|
3.1. prekidača |
|
|
|
|
|
3.2. uputnika el. motora |
|
|
|
|
|
3.3. brojača okretaja |
|
|
|
|
|
3.4. el. motora |
|
|
|
|
|
3.5. generatora |
|
|
|
|
|
3.6. svjetla |
|
|
|
|
|
3.7. akumulatora |
|
|
|
|
|
3.8. alarmnih uređaja |
|
|
|
|
|
Osigurajte izoliranost strujnog kruga, blokirajte i osigurajte natpisom, te zapišite u dnevnik rada |
|
|
|
|
|
Neki brodovi posjeduju stalno ukrcanog časnika elektrostruke koji je zadužen
za održavanje distribucije el.energije i održavanje dotičnog postrojenja. Čak i
u takvim situacijama važno je sljediti navedene zadatke.
Svaki časnik stroja potpuno je odgovoran za sve radnje poduzete tijekom straže,
pa je zato od velike važnosti jasno razumjevanje elektro distribucijonog
sistema.
S obzirom da je u elektro distribuciji nemoguće postići idealne uvjete rada
poželjno je vježbenika upznati sa svim sigurnosnim predradnjama.
14. KORMILARSKI UREĐAJ
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripravite i testirajte kormilarski uređaj za plovidbu |
|
|
|
|
|
2. Izvršite stalnu rutinsku kontrolu i testirajte sistem tijekom vožnje |
|
|
|
|
|
3. Izvršite prebacivanje na pričuvni sustav |
|
|
|
|
|
4. Skicirajte sistem sa svim glavnim komponentama |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte nivo hidrauličkog ulja i ispustite zrak ako je to nužno |
|
|
|
|
|
Kormilarski uređaj od vitalnog je značenja za sigurni rad broda. On mora biti
propisno održavan, tako da se omogući potpuno i sigurno kormilarenje tijekom
plovljenja. Upravljački sustav između komadnog mosta i kormila obično je
hidraulički, ali može biti i električni. Prije početka vožnje kormilarski uređaj
mora biti testiran. Testiranje i normalno održavanje obavlja se u luci. Kod
hidrauličkih uređaja pregledava se propuštanje medija, prisutnost zraka u
sustavu, propisana količina protoka medija i količina rezervnog medija.
Priprema kormilarskog sustava mora biti usklađena s časnicima na mostu, potrebno
je kontrolirati sinkronizaciju okretanja ruda kormila od krajnje lijeve do
krajnje desne točke praćenjem rude i kola kormila.
15. STLAČENI ZRAK
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripremite kompresore za rad |
|
|
|
|
|
2. Uputite kompresore i dopunite spremnike zraka |
|
|
|
|
|
3. Zaustavite kompresore |
|
|
|
|
|
4. Prepoznajte prekotlačne ventile, eksplozivni disk, ispuste i osigurače na kompresoru, cjevovode i spremnik |
|
|
|
|
|
5. Nabrojite armaturu spremnika zraka |
|
|
|
|
|
6. Prekopčajte glavni i pričuvni kompresor kad je na automatskom startu i kontuiniranom radu |
|
|
|
|
|
7. Osigurajte da automatski ispusti rade korektno |
|
|
|
|
|
8. Provjerite kvalitetno održavanje instrumenta zraka |
|
|
|
|
|
9. Provjerite i dovedite u pravilni režim: |
|
|
|
|
|
9.1. prečistače zraka |
|
|
|
|
|
9.2. filtere |
|
|
|
|
|
9.3. isušivače |
|
|
|
|
|
10. Održavajte sustav stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
U prošlosti su mnoge nesreće bile vezane za neadekvatan sustav komprimiranog
zraka. Odgovarajući dotok komprimiranog zraka važan je za rad brod. Štoviše,
pneumatska kontrola, ukoliko je ugrađena, ovisi o stlačenom zraku visoke
kvalitete. Stoga je potrebno vježbenika stroja upoznati s upravljanjem ovog
sustava.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– kakav je smisao prevencije prekotlaka u spremnicima zraka i cjevovoda
– kakav bi bio mogući učinak požara u strojarnici na pritisak komprimiranog
zraka u spremnicima
– zašto je važno odstraniti vlagu (vodu) iz komprimiranog zraka
– kako se stvara vlaga u zraku
16. RASHLADNI UREĐAJ
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Uključite brodski rashladni uređaj |
|
|
|
|
|
2. Provjerite je li procedura paljenja i gašenja izvršena ispravno |
|
|
|
|
|
3. Nadgledajte i bilježite normalne radne temperature |
|
|
|
|
|
4. Objasnite učinak promjenjive temperature rashladne vode |
|
|
|
|
|
5. Izvršite proceduru punjenja rashladnika |
|
|
|
|
|
6. Napravite rasol |
|
|
|
|
|
7. Provjerite gustoću rasola |
|
|
|
|
|
8. Provjerite ispravnost rada kondiciranog zraka |
|
|
|
|
|
9. Provjerite uređaj za kontrolu vlažnosti |
|
|
|
|
|
Rashladni uređaji konstruirani su tako da bi trebali raditi bez gotovo ikakve
greške.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– ukoliko dođe do propuštanja rashladnog medija, na koji način bi se mjesto
propuštanja moglo locirati i rješiti
– je li potrebito porastom temperature mora povećati količinu rashladnog medija
u sustavu
– ukoliko zrak uđe u sustav, kakvi će biti efekti u radu
– kako eliminirati zrak iz sustava
– ukoliko je ugrađen sustav za automatski rad, kako znate da pravilno radi
17. POMOĆNO POSTROJENJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Upravljajte uređajem za proizvodnju vode |
|
|
|
|
|
2. Upravljajte evaporatorom |
|
|
|
|
|
3. Upravljajte destilatorom |
|
|
|
|
|
4. Izvršite test održavanja pitkosti i čistoće vode |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte tlačni spremnik na sigurnost |
|
|
|
|
|
6. Kontrolirajte rad (i podesite, ako je potrebno): |
|
|
|
|
|
6.1. kanalizacioninog sustava |
|
|
|
|
|
6.2. inceleratora (spaljivača) |
|
|
|
|
|
Pitka voda iz mora proizvodi se:
– za potrebe postrojenja
– za vodu za piće
Mnoga postrojenja za proizvodnju vode rade na temperaturama pri kojima ne dolazi
do ubijanja bakterija. U tim slučajevima, ako se voda koristi kao pitka,
potrebno je sterilizirati prije upotrebe.
Voda koja se koristi za piće mora biti minimalne slanosti(idealno nula), te se
mora kemijski tretirati da se osigura sterilnost.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– iz kojih prostora se more ne smije koristiti za proizvodnju pitke vode
– kako utječu različiti tlak i temperatura na kvalitetu destilata i izlaza iz
evaporatora.
18. PALUBNI STROJEVI I OPREMA ZA PREŽIVLJAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Izvršite rutinsko održavanje: |
|
|
|
|
|
1.1. sidrenih vitla |
|
|
|
|
|
1.2. vitla za teret |
|
|
|
|
|
1.3. soha tereta |
|
|
|
|
|
1.4. pritezna vitla |
|
|
|
|
|
1.5. vitla |
|
|
|
|
|
1.6. plovila za spašavanje i lansirnog uređaja |
|
|
|
|
|
1.7. pokrova grotla |
|
|
|
|
|
Briga i održavanje palubnih strojeva obično je povjerena posadi broda. Stoga
je važno razumjeti funkciju i upravljanje pojedinog stroja. Za uređaje za
spašavanje odgovorna je posada palube.
19. DODATNO ODRŽAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Prema režimu servisiranja izvršite: |
|
|
|
|
|
1. kontrolu i testiranje uređaja, te odredite kvar i istrošenost (izitoperenost) |
|
|
|
|
|
2. popravite ili obnovite elemente po potrebi |
|
|
|
|
|
3. sastavite uređaj i testirajte |
|
|
|
|
|
Stariji časnik odlučuje kada će neki uređaj biti otvoren za pregled, te svaki
dio treba postupno nadzirati. Svaki korak održavanja treba biti maksimalno
osiguran po čovjeka i uređaje.
20. REZERVNI UREĐAJI I DJELOVI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Provjerite poziciju, ukrućenost, količinu i stanje svih rezervnih djelova i uređaja |
|
|
|
|
|
2. Kontrolirajte popis u odnosu na stvarno stanje rezervnih djelova |
|
|
|
|
|
Važno je da brod posjeduje odgovarajuču količinu rezervnih dijelova. Pozicija
i količina svakog dijela treba biti poznata posadi stroja, stoga je Vaš zadatak
proučiti gdje se isti nalaze.
Treba postojati službeni zapis svih komponenata i sustav brze nabave novog kad
se rezervni dio upotrebi. Na brodu se ne smiju upotrebljavati rabjeni djelovi,
gdje se moraju nalaziti samo novi elementi. Ukoliko je potrebito sačuvati
korišteni dio, on treba biti smješten na posebnoj lokaciji i vidno obilježen kao
»korisni dio«.
21. OBAVLJANJE STRAŽARSKE DUŽNOSTI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Obavljajte dužnosti jednog časnika stroja: |
|
|
|
|
|
1. straža u navigaciji |
|
|
|
|
|
2. straža u luci |
|
|
|
|
|
Detaljniji opis navedenih straža se nalazi u posebnoj cjelini.
22. UOBIČAJNI POSLOVI STRAŽE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Sljedite uobičajni postupak preuzimanja straže |
|
|
|
|
|
2. Sljedite uobičajni postupak obnašanja straže |
|
|
|
|
|
3. Preuzmite sve uobičajne poslove straže, te nadgledajte pravilan rad svih automatskih upravljača i pokazivača |
|
|
|
|
|
4. Nadgledajte i bilježite stanja i režime strojeva i uređaja |
|
|
|
|
|
5. Izvršite podešavanje u slučaju potrebe |
|
|
|
|
|
6. Ispišite strojarski dnevnik i knjigu dojmova |
|
|
|
|
|
7. Pripremite se za manevriranje |
|
|
|
|
|
8. Zabilježite sve režime stroja u dnevnik tijekom manevriranja |
|
|
|
|
|
9. Ophodite se otvoreno i jasno s časnikom palube zaduženim za stražu |
|
|
|
|
|
10. Poduzmite ispravne poteze u toku vježbe za nuždu |
|
|
|
|
|
Program uvježbavanja obuhvaća period straže na moru i u luci pod nadzorom
iskusnog časnika stroja. Elementi vršenja zadaće pokrivaju sve potrebe rada,
održavanja i procedurne straže časnika stroja.
Upute za vršenje straže nalaze se u rezolucijama 2 i 4 STCW konvencije iz 1978.
za sva zaduženja časnika stroja u straži.
Važno je da nadležni časnik stroja da upustva koja će osigurati najveći standard
sigurnosti i uspješnosti.
Važno je bilježiti svaki pokret i radnju na postrojenjima čitavo vrijeme,
posebice kod manevriranja broda. U slučaju nesreće, sudara ili nasukavanja,
dotična knjiga upisa (dnevnik), koji podrazumjeva uputstva i naredbe s mosta,
može poslužiti kao dokaz.
23. OBAVLJANJE STRAŽE U PLOVIDBI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Potvrđujte proceduru straže na mostu: |
|
|
|
|
|
1. za zadnjeg na straži u plovidbi |
|
|
|
|
|
2. za stražu u manevriranju |
|
|
|
|
|
Potrebno je da časnik palube i časnik stroja imaju saznanja o međusobnim
procedurama, zadacima i odgovornostima.
Ti se zadaci moraju izvršavati pod zajedničkim naredbama zapovjednika broda i
upravitelja stroja.
DODATNI ZADACI*
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
*U ovu se tablicu upisuju vježbe odnosno zadaci koje je vježbenik stroja
uradio za vrijeme svoje kadeture, a nisu predviđena navedenim sadržajem vježbi.
DODATNI ZADACI*
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
*U ovu se tablicu upisuju vježbe odnosno zadaci koje je vježbenik stroja uradio za vrijeme svoje kadeture, a nisu predviđena navedenim sadržajem vježbi.
SIGURNOST ZA VRIJEME VRŠENJA VJEŽBI
Na početku sadržaja vježbi se već spominjala sigurnost. Tada je se ona »više« odnosila na upute za siguran rad i organizaciju istog. Ova vježba uključuje i preostale dijelove sigurnosti koji se odnose na opremu i upravljanje:
Oprema
– stanje opreme na brodu mora biti odgovarajuće sigurnosti i spremno za hitnu
uporabu;
– vatrootporna odijela i zaštitna sredstva (kacige, čizme, rukavice, štitnici za
uši i sl.) moraju biti održavani pravilno i upotrebljivi u bilo kojem trenutku
– osigurajte da priručni alat koji se istrošio ili nedostaje, zamijenjen je ili
obnovljen, kao primjerice:
– ključevi s otvorenim čeljustima,
– labavi čekići,
– turpije bez rukohvata
– sjekači s izgorenim ili oštećenim sječivom.
– osigurajte da lako premostivi, portabl i motorni alat, s njihovim pogonom bude
održavan u dobrom stanju, a posebnu pozornost obratite na:
– brusna kola, svrdla, glodala i ostali motorni alati,
– elektro spojevi, prekidači, izolacije, kabeli i sl.
– vodilice strojeva, izvlakači, zupčasta kola, brusna kola i sl.
– osigurajte redovito održavanje i testiranje dizala pri čemu posebno obratite
pažnju na:
– lance, konope i žičane konope
– kuke, okate vijke, karike i sl.
– hidraulične i vijčane podizače,
– dizalice strojarnice;
– trebate znati da elektrosistemi i oprema zahtijevaju posebnu pozornost
primjerice:
– ukoliko na komandnoj ploči instrumenti pokazuju »zemlju«, mora se odmah
locirati i popraviti proboj,
– oprema se mora redovito pregledavati i testirati protiv proboja izolacije,
– prekidači i uputnici moraju djelovati sigurno i pravilno,
– oprema i krugovi moraju biti osigurani otpornicima (osiguračima), pravilno
postavljenim i odgovarajuće vrijednosti,
– gumena podloga, mora biti pravilno postavljena oko komandne ploče i drugih
pozicija gdje je moguća elektrohavarija.
Upravljanje
Prilikom obavljanja zadataka odnosno vježbi vježbenik stroja dužan je obrati
pozornost da:
– ispust ulja (goriva) ili neželjena propuštanja ulja ili goriva budu
akumulirana,
– propuštanje ulja (goriva) bude locirano i zaustavljeno što je prije moguće,
– se neželjeno kapanje ulja (goriva) sakuplja u posebne posude koje sečesto
prazne kako bi se izbjeglo prelijevanje,
– je prostor kaljuže čist i slobodan od zagađivača /kontaminanata/
– pipci za »testiranje« i »ispuštanje« ili/i ventili na spremnicima goriva i
ulja rade pravilno,
– svi cjevovodi za preljev i iskrcaj ulja ili goriva završavaju u preljevnom
spremniku,
– se preljevni spremnik redovito pregledava, te po potrebi potroši u stroju ili
istovari prema međunarodnim propisima protiv zagađenja,
– temperatura goriva u dnevnom i skladišnom spremniku bude u granicama
dozvoljenim,
– boje i ostali zapaljivi materijali budu pravilno su uskladišteni u ohlađenim i
dobro provjetrenim prostorima,
– su pričuvni spremnici (primjerice čelične boce) ili plinovi u pričuvi pod
tlakom sigurno učvršćeni na sigurnim lokacijama specijalno pripravljenim za
dotičnu namjenu, koje su hladne i dobro provjetrene,
– su prije početka navigacije, svi slobodni dijelovi pravilno učvršćeni protiv
pomicanja,
– su svi »rezervni dijelovi« i ostali materijali pravilno pregledani, a sve što
nedostaje ili nije u redu mora biti popravljeno ili nadoknađeno što je moguće
prije,
– ukoliko je podignuta podnica ili slično, »rupa« osigurana i pod kontrolom,
– su ako se radovi vrše u prostorima gdje je moguć dotok visokog tlaka ili
temperature, prolazi blokirani ili blindirani.
– je ako se radovi vrše u spremnicima ili drugim zatvorenim prostorima, ispitati
atmosfera na količinu kisika (zrak se mora ispitati na eksplozivnost smjese)
– je adekvatna ventilacija postavljena u zatvorenim prostorima tokom radova
– su prije ulaska u bilo koji zatvoreni prostor, sve sigurnosne predradnje
ispoštovane, čovjek u pričuvi postavljen i konopi za izvlačenje, te aparati za
disanje koji su provjereni na ispravnost stoje u pripravi i sl.
– su ukoliko je potrebno dizalo, svi njegovi dijelovi dobro provjereni prije
uporabe, s podizačima i sl., pravilno osigurani i postavljeni,
– je sistem koji upravlja ventilima ili drugim uređajima u slučaju nužde uvijek
spreman za uporabu. Obično su to:
– ventili skladišnih i dnevnih tankova,
– napojni ventil goriva glavnog stroja,
– ventili kontrole pritiska goriva kotlova i zagrijača
– sigurnosni ventili kotlova,
– glavni stop ventili kotlova,
– crpka za iscrpljivanje kaljuže u nuždi,
– stabilna protupožarna oprema,
– vodonepropusna vrata;
– su stroj za nuždu i sistemi pravilno održavani i spremni za trenutno
korištenje. To podrazumijeva:
– napajanje električne energije u nuždi
– distribucijski sistem za navigaciju, radio, svjetlo i sl.
– protupožarnu crpku i sisteme za nuždu
– sisaljke kaljuže i sistemi za nuždu
– čamce za spašavanje, strojeve, crpke i sl.
– opremu za spašavanje
– kormilarski uređaj u pričuvi;
NEDOVRŠENI ZADACI **
REDNI BR. ZAD. |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENA |
|
DATUM |
POTPIS ODGOVORNE OSOBE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
**Pomoću ove tablice obrađuju se zadaci koje vježbenik stroja nije uradio za
vrijeme svoje kadeture, a predviđena su navedenim sadržajem vježbi. Ti bi se
zadaci trebali obrađivati na konzultacijama prije ispita.
NEDOVRŠENI ZADACI **
REDNI BR. ZAD. |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENA |
|
DATUM |
POTPIS ODGOVORNE OSOBE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
**Pomoću ove tablice obrađuju se zadaci koje vježbenik stroja nije uradio za vrijeme svoje kadeture, a predviđena su navedenim sadržajem vježbi. Ti bi se zadaci trebali obrađivati na konzultacijama prije ispita.
CJELOKUPNA ODGOVORNOST ČASNIKA STROJA U VRIJEME STRAŽE
Glavni časnik stroja odgovoran je, između ostalog za rad i održavanje čitavog
postrojenja, električnih uređaja svih vrsta, kao i opreme.
On daje naredbe za:
– rad postrojenja i čitave elektroinstalacije;
– održavanje postrojenja i opreme, povremene i planirane prreglede
– siguran rad.
U dodatku, on će dati posebne naredbe ovisno o trenutnoj situaciji.
Te naredbe moraju biti dobro poznate i usvojene od časnika na straži.
Pod upravom glavnog časnika stroja, časnik na dužnosti odgovoran je za kontrolu
rada i testiranja svih postrojenja i opreme pod njegovim zaduženjem. On je
predstavnik glavnog časnika stroja te je njegova primarna odgovornost uspješnost
rada i održavanje strojnog pogona i sigurnost broda.
On je odgovoran za strojarnicu, pored glavnog časnika stroja u strojarnici, dok
ga glavni časnik stroja ne razriješi dužnosti.
STRAŽA STROJARA NA MORU
Preuzimanje straže
Časnik stroja na straži na smije predati dužnost zamjeniku (časniku koji ga
smjenjuje) ukoliko uoči da ovaj nije sposoban uspješno preuzeti odgovornost, u
tom slučaju dužan je obavijestititi o tome glavnog časnika stroja.
Časnik koji preuzme stražu, mora provjeriti stabilnost rada postrojenja.
Pod njegovim potpunim nadzorom mora biti propulzivni stroj te pomoćni strojevi i
oprema.
On mora biti zadovoljan sposobnošću pomoćnog osoblja u izvršavanju dužnosti i
mora im dati odgovarajuće upute kako bi osigurao pravilno provođenje straže.
On mora biti siguran da je svaki član straže dobro upoznat sa svojim dužnostima.
Primjerice, svaki član straže treba:
– znati upotrijebiti interni komunikacijski sustav
– znati sve rute bijega iz strojarnice
– znati alarmni sustav i razliku među alarmima-posebno alarm CO2
– poznavati pozicije i uporabu sredstava za gašenje požara u strojarnici
– kloniti se operacijskih ili slučajnih zagađenja mora te poduzeti sve potrebne
mjere opreza da do toga ne dođe, posebno dosezanje graničnih vrijednosti
međunarodnih i domaćih zakona o zagađenju.
Na početku straže mora utvrditi operativne parametre i stanje čitavog
postrojenja.
Časnik koji preuzima dužnost straže, ne smije preuzeti dužnost straže prije nego
što provjeri stanje u dnevniku i usporedi s trenutnim stanjem.
On mora provjeriti:
– ustaljene naredbe i posebe upute glavnog časnika stroja u odnosu na brod i
postrojenje,
– prirodu čitavog posla na postrojenju, osobno sudjelovanje i potencijalnu
opasnost,
– nivo i gdje je primjenjivo, stanje vode ili otpada u kaljuži, balastnim
spremnicima, slop spremnicima, pričuvnim spremnicima, spremnicima pitke vode,
kanalizacijskim spremnicima i posebno pretakanje ili isisavanje istih,
– sanitarni sistem, način rada nadzorne i kontrolne konzole
– stanje automatskog rada kotlova, sigurnost kontrole plamena, granični nadzor
kotla, kontrolu smjese, kontrolu napajanja goriva i ostale nadzorne opreme
kotlova,
-moguće upozorenje stanja zbog lošeg vremena, leda, zagađenosti pitkih voda,
– posebni način rada uzrokovan greškom opreme ili stanja broda,
– raportirati mjere strojarnice prema dogovorenim dužnostima,
– valjanost protupožarnog pribora.
Časnik zadužen za stražu dužan je držati pod kontrolom propulzivni stroj i
pomoćni sustav, stalno se propisno ne smijeni.
On mora često izvršiti obilazak postrojenja te kormilarskog stroja zbog
pravovremenog uočavanja greške, podešavanja, održavanja ili drugih potreba
Periodična kontrola postrojenja treba potvrditi da:
– glavni i pomoćni strojevi, nadzorni sistem i komunikacijski sistem rade
zadovoljavajuće,
– kormilo, stroj i sl.postrojenja rade zadovoljavajuće,
– se nivo vode u kotlu održava pravilno vrši izmjena topline,
– strojni ili kotlovski ispuh inducira dobru smjesu i da je čađa otpuhana
– je stanje kaljuže u odnosu na nivo vode i zagađenost zadovoljavajuće,
– razni cjevovodi da ne propuštaju, rade pravilno i da se pravilno održavaju
(posebna pažnja je potrebna na visokotlačnim cijevima goriva).
Časnik stroja na straži mora direktno obavijestiti svakog člana straže o
potencijalnim opasnostima koje mogu biti uzrokovane od strane postrojenja te
ugroziti život ili brod.
On mora osigurati nadzor nad strojarnicom, podređenim osobljem u slučaju
nedovoljnog broja osoblja. Straža ne smije napustiti prostor strojarnice bez
nadzora, ukoliko se postrojenjem ručno upravlja.
On mora poduzeti odgovarajuće korake u slučaju otkazivanja opreme, požara,
potapanja, puknuća, sudara, nasukivanja i sl.
Mora znati jesu li svi članovi straže upoznati s brojem, lokacijama i tipom
protupožarne opreme, protuštetne opreme, te načinom njihove uporabe.
Treba biti na oprezu te se kloniti opasnosti u strojarnici koji mogu prouzročiti
ranjavanja, te mora znati primijeniti prvu pomoć.
Kad je postrojenje u manevru mora biti čitavo vrijeme spreman upravljati
propulzivnim postrojenjem prema potrebi promjene smjera i brzine.
Kad je postrojenje periodično bez posade odgovarajući časnik na dužnosti mora
biti spreman na poziv za pripremu stroja.
Sve naredbe sa zapovjednog mosta moraju se izvršiti u najkraćem roku. Promjene
smjera i brzine glavnog stroja moraju se bilježiti, osim ako ih administracija
za pojedine brodove reducira zbog njihove veličine ili namjene broda.
Kod ručnog upravljanja, propulzivni stroj mora biti stalno spreman za
manevriranje.
Časnik stroja zadužen za stražu ne smije ništa raditi što bi ga ometalo pri
stalnoj kontroli (nadzoru) propulzivnog stroja i pripadajuće opreme.
OBAVIJEST ZAPOVJEDNOM MOSTU
Promjena brzine, rezultirana lošim radom propulzivnog stroja ili gubitak
mogućnosti kormilarenja, mogu ugroziti sigurnost broda i života na moru.
Stoga most mora odmah biti obaviješten, u slučaju požara akcijama koje mogu
uzrokovati pad brzine broda, trenutno otkazivanje mogućnosti kormilarenja,
zaustavljanje broda, gubitak elektrićne energije i sl. Te obavijesti, ukoliko ih
je moguće predvidjeti, moraju biti dojavljene mostu prije nego promjene nastanu,
kako bi se dobilo na vremenu, koliko je moguće, radi poduzimanja potrebne akcije
glede izbjegavanja potencijalne pomorske nesreće.
NAVIGACIJA U PRENAPUĆENIM VODAMA
(TJESNACIMA)
Časnik stroja na dužnosti mora osigurati da svi strojevi i uređaji potrebni za
manevriranje broda mogu odmah biti prebačeni na rućni rad kad dobije upozorenje
da se brod nalazi u prenapučenim vodama. On također treba osigurati odgovarajuću
snagu na kormilarskom uređaju potrebnu za manevriranje.
Prijelaz na rad u nuždi, te ostala pomoćna oprema moraju biti spremni
zatrenutačni rad.
NAVIGACIJA PRI SMANJENOJ VIDLJIVOSTI
Časnik stroja na dužnosti mora osigurati dovoljnu količinu zraka ili pare za zvučne signale u magli. Mora biti spreman odgovoriti svakoj naredbi s mosta i pripremiti stroj i pomoćno postrojenje za manevriranje.
POZVATI GLAVNOG ČASNIKA STROJA
Časnik stroja na dužnosti mora javiti upravitelju stroja bez kašnjenje o
sljedećim slučajevima:
– kad oštećenje stroja ili loš vod može ugroziti sigurnost plovidbe,
– kad loš rad po njegovu mišljenju može prouzročiti štetu na propulzivnom
stroju, pomoćnim strojevima, nadzornoj konzoli i sistemu upravljanja,
– u nuždi ili u situaciji kad je u nedoumici kakvu odluku ili korake mora
poduzeti,
– ne smije propustiti potrebu dojavljivanja glavnog časnika stroja u gore
navedenim situacijama, te po potrebi hitne intervencije za sigurnost broda,
postrojenja, njegove posade, gdje to okolnosti zahtijevaju.
ODRŽAVANJE, POPRAVCI, PREVENCIJE
Rutinirano održavanje podrazumijeva predviđanje i sprječavanje slučajnih kvarova
glede veće sigurnosti i manje štete tijekom rada postrojenja. Djelomični
popravci električnih, mehaničkih, hidrauličnih, pneumatskih ili odgovarajućih
elektronskih sklopova opreme u tijeku rada postrojenja moraju biti znani časniku
stroja na straži i upravitelju stroja. Svi ti popravci moraju biti upisani.
Časnik na dužnosti mora surađivati s časnikom određenim za održavanje ili
popravak. To podrazumijeva:
– izoliranje i premoštavanje postrojenja na kojem se radnja vrši,
– osiguranje preostalog postrojenja dok popravak traje,
– upisivanje u strojarski dnevnik i/ili u posebnu dokumentaciju, postrojenja na
kojem se radi i koliko je ljudi u radu, mjere sigurnosti i od koga su poduzete,
koliko časnika radi i tko će preuzima postrojenje radi praćenja,
– testiranje i ponovno stavljanje u pogon, kad je potrebno – popravljanje
postrojenja.
DNEVNIK STROJA
Prije odlaska s dužnosti, strojar zadužen za stražu mora provjeriti sve podatke i zapažanja o postrojenju tijekom straže, te jesu li na odgovarajući način zapisani:
Straža strojara na nezaštićenom sidrištu
Kad je brod na sidrenju na otvorenom moru ili mogućem pomorskom putu, strojar
zadužen za stražu mora osigurati:
– učinkovito djelovanje straže,
– periodični pregled svih postrojenja u radu i pričuvi,
– pripravnost glavnih i pomočnih strojeva prema naredbama sa zapovjednog mosta,
– mjere za zaštitu od eventualnog zagađenja,
– funkcionalnost svih dojavnih uređaja i sistema.
Straža strojara u luci
Preuzimanje straže
Časnik zadužen za stražu ne smije predati stražu ako uoči da onaj časnik koji ga
smjenjuje nije u stanju ili nesposoban preuzeti odgovornost, te o tome mora
obavjestiti glavnog časnika stroja.
Časnik stroja na dužnosti mora biti siguran da su njegovi pomoćnici sposobni
učinkovito vršiti svoje poslove.
Prije preuzimanja straže najprije se mora informirati kod časnika na straži o:
– dnevnim te posebnim naredbama koje se odnose na rad stroja, održavanje i
popravke postrojenja, upravljačkog mehanizma i kontrolne opreme,
– prirodi posla koji se obavlja, broju osoba koje rade na njemu, te mogućim
opasnostima
– stanju vode u kaljužama, balastnim spremnicima, slop-spremnicima, spremnicima
kanalizacije, spremnicima pričuve goriva, i posebno za potrebe pretakanja
izvjesnih spremnika,
– bilo kojem posebnom postupku u svezi kanalizacijskog pretakanja,
– stanju protupožarnih aparata i uređaja,
– nazočnost stručnjaka za popravke (servis) uključene u radove, njihov položaj i
funkciju opravka te potrebnoj posadi,
– bilo kojoj zakonskoj odredbi ponašanja u luci, a u svezi požara, spremnosti
broda, posebice u slučaju lošeg vremena,
– linijama komuniciranja između broda i osoblja s kopna, uzimajući u obzir i
lučke vlasti u slučaju potrebne pomoći,
– ostalim okolnostima važnim za sigurnost broda i posade, tereta i zagađenja,
– proceduri upisivanja i obavješćivanja u slučaju zagađivanja izazvanih
strojarskim aktivnostima
Časnik koji preuzima smjenu prije preuzimanja treba
– u potpunosti biti zadovoljan zatečenim stanjem i naredbama za rad, održavanjem
i popravcima,
– biti upoznat sa stanjem snage, topline i svjetla te njihove distribucije,
– znati količine goriva, maziva i vode,
– biti upoznat sa sistemom balasta i kontrolom,
– preispitati sposobnost pripadajuće posade stroja i njihovu nazočnost,
– paziti na uporabu pomoćnih uređaja za putnike ili posadu u svezi napoja vode i
ispušnog sistema,
– paziti na sve zakonske odredbe tražene od lučkih vlasti u svezi pravilnog rada
sustava za sprječavanje zagađenja,
– paziti na sve zakonske odredbe u svezi sigurnosti i protupožarne sigurnosti a
u odnosu na komuniciranje s vanjskim protupožarnim ekipama,
– biti upoznat s detektorima i alarmima, (dojavnim) sistemima i adekvatnim
reakcijama za aktiviranje tih sistema,
– upoznati se sa svim dojavnim sistemima, protupožarnim aparatima, načinima
gašenja, tipovima prijenosnih aparata za gašenje i njihovom efikasnom uporabom,
– upoznati položaje i upotrebu opreme sigurnosti za život u slučaju opasnosti od
trovanja,
-biti siguran da je materijal za hitnu pomoć spreman za uporabu, posebice onaj
za opekotine i lomove,
– paziti na sve komunikacijske uređaje s brodom i kopnom,
– biti spreman pripremiti postrojenje što je moguće prije za pričuvu ili hitan
slučaj.
Održavanje straže
Časnik u straži treba obratiti posebnu pozornost na:
– ispunjavanje svih zadataka, naredbi, posebnih radnih operacija i regulativa
vezanih za opasne uvjete i predviđanja na cijelom području za koje je zadužen,
– instrumente, kontrolne sisteme i nadgledne mehanizme postrojenja u radu,
– tehniku, metode i proceduru potrebnu za prevenciju opasnosti zagađenja
reguliranih od lokalnih vlasti,
– stanje kaljuže.
Časnik u straži treba:
– u slučaju opasnosti uključiti zvučni signal kad je to po njegovom mišljenju
potrebno, te poduzeti sve mjere za izbjegavanje štete na brodu, teretu i posadi
broda,
– paziti na potrebe časnika zaduženog za ukrcaj ili iskrcaj tereta i dodatnih
potreba balasta i stabiliteta broda,
– često obilaziti postrojenje radi uzbjegavanja lošeg rada ili pogreške te
povremeno poduzimati potrebne mjere zaštite i sigurnosti broda, tereta, ljudi i
luke,
– prema svojim odgovornostima osigurati potrebnu preventivu za sprečavanje
nesreća ili kvarova na različitim električnim, hidrauličkim, pneumatskim i
mehaničkim sistemima broda,
– osigurati da su na zadovoljavajući način zapisane sve eventualne izmjene
podešavanja, rada ili popravaka.
TRAINING PROGRAMME AND ON BOARD TRAINING RECORD BOOK FOR ENGINE ROOM CADETS
INSTRUCTIONS TO ENGINE ROOM CADETS
This is your book of rules how to make your working log book. So the authors of
this book of rules from now on will address you in imperative because you must
do a great number of exercises meeting high standards, with help of your
supervising officer during your one year stay onboard the ship to get knowledge
and skills which are going to be checked on state exam. We wish you a good sea
and much of a success.
Before going onboard ship provide a overall, cotton one if possible (white or
blue for a better temperature resistance), and protecting shoes with antislip
soles. Buy some harder note-books without lines or with small squares of an A-4
format and indorse them compulsory at authorized Harbour Master’s office because
they are yours working log book.
Yours exercises and tasks are consist of parts which represent a practical fase
of exercising, but before that you must be informed with basic information of
your personal safety, write down yours personal particulars, particulars about
duty on board ship and get familiar with ship. After that you will get
instructions for practical fase of exercising.
SAFETY ON BOARD
After arrival on board, you will get a cabin where you will leave your luggage,
and then with escort of an authorised officer you will be informed about your
duties in case of a fire onboard,in case of abandon of a ship and some basics
about protection at work.
We suggest to write down your duties in working log book and learn them by heart
with alarm signals as well. Pass the way from the engine room to your cabin
several times, way from boat deck where is your place in case of abandon the
ship and place in case of fire as well. Be familiar with all entrances, and all
exits from engineroom. Doing any job on board ship maximum safety must be taken
into account. When you are on board, particularly in the engine room you must
always think about safety and pollution prevention.
So it is very important to use and learn book of the rules for the safety at
work.
You must read ILO publications Safety on board, at sea and in the port.
Educational programme describes what are the rules concerning safe practice.
Safety on board depends of entire crew of the ship which cooperate in work, but
you at this stage do not have authority either influence on the others.
In most cases, you are supposed to be independent although you are under
control. In such situations you should know what to do.
There will be some situations in which you will not be able to solve task alone,
in such situations you have to inform authorised officer.
Concerning your personal safety stick with below specified instructions and
organisation:
INSTRUCTIONS
– Describe procedure and structure of organisation of an emergency situation in
case of ship’s damage or fire on board.
– act according to the procedure in case of an emergency situation;
– describe different dangerous situations related to:
– ship at sea
– ship at anchorage or alongside
– ship laying up or under the repair
– necessity of evaluation efficiency of the organisation in case of an
emergency:
– describe how to practice use of the equipment during an exercise (for example;
emergency steering, emergency fire pump, hydrants, fire pump), use of
extinguishers and breathing apparatus, starting the engine in the lifeboat, etc.
– make sure that all emergency equipment are well maintained and ready for
emergency use.
PERSONAL PARTICULARS
NAME AND SURNAME ______________________________
ADRESS ___________________________________________
DATE AND PLACE OF BIRTH _________________________
NUMBER OF SEAMAN’S BOOK _______________________
MARITIME FACULTY ________________________________
ADDRESS OF SHIPPING COMPANY ___________________
COUNTRY _________________________________________
MINISTERY ________________________________________
PARTICULARS OF SERVICE ON BOARD
SERIAL NUMBER OF SHIP |
NAME OF SHIP AND PORT OF REGISTRY |
DURATION OF SERVICE |
MASTER'S |
|||
DATE |
TIME |
|
||||
EMBARK |
DISEMBARK |
M. |
D. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SHIP’S PARTICULARS
SERIAL NUMBER OF THE SHIP:_______________
NAME OF THE SHIP:_____________ CALL SIGN:___________
GENERAL PARTICULARS:
Port of registry: |
|
Gross tonnage: |
|
Net tonnage: |
|
Length of the ship: |
|
Breadth of the ship(m): |
|
Height of the ship(m): |
|
Deadweight capacity: |
|
Light displacement: |
|
Summer draft (m): |
|
Commercial speed (knots): |
|
Shaft horsepower (kW): |
|
Propellers: |
|
Revolutions of the propeller (RPM): |
|
Bunker capacity: |
|
Daily consumption: |
|
Fuel type: |
|
ENGINE: |
|
Engine type: |
|
number of cylinders: |
|
cylinder bore (mm): |
|
piston stroke(mm): |
|
revolution number (rpm): |
|
Reductor type: |
|
Turbocharger: |
|
Kind of exhaust gasses use: |
|
Specific fuel consumption (kg/kW/h) |
|
LIFESAVING APPLIANCES |
number/capacity |
Boats |
|
Rafts |
|
Lifebuoys |
|
Fire pumps |
|
Logbook contains four pages mentioned above
INSTRUCTIONS FOR PRACTICAL EXERCISING
Those notes are supposed to help apprentice upon embark and start with
activities.
It very important to point out that engine room is very dangerous place, but
well educated engineer should not have problems.
Engineroom is steel constructed structure with apparatus and installations
placed to different levels and positions. Parts of engine room are: boiler room,
steering gear room, cargo pumps room, stern tube (tunnel), cooling plants,
generator’s station, separators and etc. Platforms and stairs connect different
levels, vertically and horizontally, allowing approach to different
installations and their control positions and to instruments for the local
control as well. Piping system is placed all over the space conducting the
fluids under high pressure and temperature. In some cases the fluid is
explosive. Engineroom in working condition is hot, wet, noisy and smoky, exposed
to vibrations, rolling of the ship and etc. Before entering engine room space
listen very carefully and accept the instructions. Wear on appropriate clothing
and shoes, and take protection for (head, ears and hands, etc.). Always inform
officer on duty where are you and what are you going to do. Being capable and
responsible. means to reduce or completely avoid any kind of accident or
pollution. For improving your safety at work you can get much of a help from
part Safety during exercising. That part is placed on the end of the manual and
is written in didactical way, and with the part Safety onboard presents entire
safety, every item presents occurrence which must be taken into account. So the
text must be read very carefully and commented with officer before doing any
task.
INSTRUCTIONS FOR PRACTICAL PHASE OF EXERCISING are given trough tables and
directions for every field of interest with intention to achieve knowledge and
fitness.
At the end of the book of rules, there is a part which shows responsibilities of
the officer in charge, which will be your duties after you accept knowledge and
skills and pass a state exam. This part is presented for easier understanding of
the procedure for engine watch and hierarchy in engine room.
1. WORK WITH PUMPS AND PIPINGS
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Examine pipings, draw into piping systems as follows: |
|
|
|
|
|
1. Bilge |
|
|
|
|
|
2. Ballast |
|
|
|
|
|
3. Fire main |
|
|
|
|
|
4. Potable water |
|
|
|
|
|
5. Steam |
|
|
|
|
|
6, Feed water |
|
|
|
|
|
7. Auxiliary steam system |
|
|
|
|
|
8. Bunker |
|
|
|
|
|
9. Fuel piping-from settling tank to injectors |
|
|
|
|
|
10. Sewage |
|
|
|
|
|
11. Compressed air |
|
|
|
|
|
12. Hydraulic drive |
|
|
|
|
|
Use appropriate symbols on the drawings
for: |
|
|
|
|
|
Note: Apprentice must not enter in closed spaces without permission of duty
officer
It is very important that engineer officer knows position of all pipings
onboard, especially in engine room. Also very important to know is kind,
pressure and temperature of fluid passing through pipings.
Piping must be correctly marked with colour, direction of flow, pressure,
temperature and possible hazards of the fluid passing through. Marks must be
clearly visible, with instructions about colour meaning, showed on the visible
place.
Dismantling of any pipe must not be started before all safety precautions are
taken. It It is necessary to write down in log book when some part of the piping
is insulated.
After assembling of the piping, before opening of the fluid it is necessary to
check for any potential leak, especially for the steam pipings where exists a
risk of »water hammer« which can cause a big damage. During familiarization with
pipings it is very important to get acquainted with construction of the piping
especially with parts for compensation of linear dilatation. Engineer must be
familiar with position and function of all valves and other elements of the
piping systems such as (filters, excess pressure valves etc.)
Of great importance is maintenance of equipment for remote control of the
valves.
Fuel pipings must be known very well to avoid pollution of the space and
environment.
During bilge pumpings a great precaution must be taken to avoid sea pollution,
because of that in case of an emergency other pumps can also be used for bilge
pumping.
When you are getting familiar with pipings remember position and function of the
all control valves. If you are using oily water separator that must also written
in log book.
2. ENGINE ROOM TANKS AND ADJACENT COFFERDAMS
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Name all tanks and cofferdams in the engineroom |
|
|
|
|
|
2. Describe level indicators, their use |
|
|
|
|
|
3. Describe filling and overflowing of the tanks |
|
|
|
|
|
4. Mark position of all quick closing valves |
|
|
|
|
|
5. Mark position of all remote closing devices |
|
|
|
|
|
6. Describe potential risks when entering closed spaces |
|
|
|
|
|
Consider position and function of all tanks and cofferdams in the engineroom.
Cofferdams are safety spaces which separate tanks, so that any leakage can be
easily located and repaired. It is necessary to control the cofferdams by
measuring the level, or visually.
You must remember that before entering any tank or cofferdam, you must get
permission from chief engineer. Instructions with drawings, written under 1. are
necessary to locate positions of measuring points and installations for loading
and discharging to prevent pollution and overflow.
3. FIREFIGHTING AND EMERGENCY EQUIPMENT
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Locate all safety and emergency equipment onboard |
|
|
|
|
|
2. Make list of all locations from 3.1 |
|
|
|
|
|
3. Make special list for engineroom (with watertight doors and exit directions) |
|
|
|
|
|
4. Start emergency fire pump, control parameters, then stop the system and keep it stand-by |
|
|
|
|
|
5. Describe work of fixed fire extinguishing installation |
|
|
|
|
|
6. Control vessels under pressure and their safety valves |
|
|
|
|
|
7. Make the survey of the pipings for the protection of the cold water |
|
|
|
|
|
8. Examine safety equipment before use |
|
|
|
|
|
9. Recognize alarm for inert gas releasing |
|
|
|
|
|
10. Make drawings of emergency electrical system, using standard symbols |
|
|
|
|
|
11. Start emergency generator |
|
|
|
|
|
12. Control automatic start of emergency generator |
|
|
|
|
|
13. Check and test propulsion of the lifeboat |
|
|
|
|
|
14. Describe work features from 3.13 |
|
|
|
|
|
15. Take position for ship abandon drill |
|
|
|
|
|
16. Take position for fire fighting drill |
|
|
|
|
|
It is very important that every crew member knows position and function of
the all safety and emergency equipment. The aim of those tasks is to show
apprentice engineer the importance of the safety and emergency equipment, so you
must be familiar with their use.
The engineroom has special meaning for the engineers, because the engineroom is
space onboard where they have their duties and they are responsible for the use
and maintenance of the equipment. It is important to learn how to use emergency
and firefighting equipment. Speed of response and preparedness of the crew for
emergency situation is also of great importance. Every crew member included in
response group must completely understand his duty and function. Main situations
for which they must be drilled are firefighting and ship abandon situations.
Proposed tasks help you during exercising, with intention to decrease
possibility of accident occurrence.
4. BILGE AND BALLAST TRANSFER
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Pump out all bilge considering safety measures |
|
|
|
|
|
2. Describe emergency procedure |
|
|
|
|
|
3. Use by-pass system |
|
|
|
|
|
4. Fill and empty all ballast tanks |
|
|
|
|
|
5. Fill and empty bilge tanks |
|
|
|
|
|
6. Use oily water separator and control outlet |
|
|
|
|
|
Use drawings from first part, get acquainted with it and talk with engineers
about:
What can happened if bilge suction valve stays open and air enters the system,
is it possible that bilge pump is flooded and what stops entering of the water
in the bilge space? what stops entering of the hard substances in the bilge
system?, If the bilge is oily what to do with it? what are the ways of bilge
disposal when the ship is in the port?
Be sure that you are completely familiar with bilge operations.
5. FUEL LOADING AND TRANSFER
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Fuel loading |
|
|
|
|
|
1. Load fuel in the tanks (considering safety measures) |
|
|
|
|
|
2. Take fuel samples and pay attention to water and sludge in the fuel |
|
|
|
|
|
3. Explain fuel test report |
|
|
|
|
|
Fuel transfer |
|
|
|
|
|
4. Make drawings of tanks and pipings |
|
|
|
|
|
5. Transfer fuel oil from settling tank to day tank considering safety measures |
|
|
|
|
|
6. Drain water and sludge from settling tank |
|
|
|
|
|
7. Use settling tanks |
|
|
|
|
|
8. Start and operate with fuel separators |
|
|
|
|
|
9. Consider pollution prevention measures |
|
|
|
|
|
10. Dismantle fuel separator, clean it and assemble it |
|
|
|
|
|
Fuel transfer is great potential risk so everybody involved in the transfer
must take care of:
– leakage on the connections, and tightness of all connections
– pipes (blind gaskets and closed valves)
– fuel transferring in different tanks with no overflow
Before fuel transferring you must:
– use drawings from the first task to complete operation successfully
– be sure which tanks should be loaded and which are their valves
– take all safety precautions against fire and pollution
– check safety communication between engineeroom (control position for fuel
loading) and discharging position shore or barge.
Discuss with engineers about following procedures:
– How to calculate and measure fuel quantity
– reasons and ways for sample taking
– procedure for recording fuel quantity in the fuel book
– how liquids in the tanks influence ship’s stability
– in case of an overflow,what happens with fuel.
During the check of loaded fuel, generally you pay attention on water presence,
using special paste which change colour in case of water presence and on the
dirty substances which may cause combustion problems in the boiler and in the
engine cylinders. Water can be drained from settling and day tank because they
are refilled from fuel store tanks so water and dirty substances are separated
in them by gravity.
If we have centrifugal separators then all the water and dirty substances will
be separated passing through separator. When you receive fuel onboard you can
only make a quick check of fuel density and temperature, but other tests such as
viscosity and flash point
can not be done onboard.
Discuss with engineers next few questions: what is the function of day tanks?;
what should be checked before putting one in service?; how to remove the water
from the fuel?; what are the safety measures in the process?; how to measure
quantity of the fuel in tanks?; what is important about overflowing inside the
fuel system?
Talk with engineers about procedures and recordings of the fuel transfer.
Centrifugal separators are few thousands times more effective then gravity
separation, so they can purify great quantity of fuel and oil.
Centrifugal separators can work as:
– purifier, removing water and hard substances
– clarifier, removing only hard substances
Talk with engineers, what they have in use, can they be changed and how.
Study the process and answer the following questions: when we use centrifugal
separators?, critical component of the separator is gravity disk-why?; how we
handle with the sludge?; what we record in fuel and oil book?
6. WORK WITH GENERATORS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Prepare generators for starting |
|
|
|
|
|
2. Start generators, increase revolutions using procedure for parallel work, put generators under load |
|
|
|
|
|
3. Share load in parallel work |
|
|
|
|
|
4. Control the system in automatic work |
|
|
|
|
|
5. Decrease load to one generator in parallel work |
|
|
|
|
|
6. Stop the generators |
|
|
|
|
|
Talk with duty engineers about preparing the generators for use. Important
figures which you must have on mind are:
Engine propulsion (steam or diesel)
– procedure before start of the engine (such as oil check, fuel check, cooling
water (diesel), steam flow(steam),
– starting the engine to nominal number of revolutions
– governor check
Direct current generator
– use of regulator for getting correct voltage
– closing of the main switch
– using of the regulator for the load control
– controlling of the load between generators.
Alternative current generator
– use of regulator for getting correct voltage
– Check the frequency
– synchronizing
– closing of the main switch
– controlling of the load between generators
Get acquainted with work on the main switchboard and ascertain the conditions
for work.
7. MAINTENANCE OF DIESEL GENERATORS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Make drawings of water cooling system |
|
|
|
|
|
2. Make drawings of lubrication oil system |
|
|
|
|
|
3. Make routine control of the maintenance, inspect and adjust clearance where necessary of: |
|
|
|
|
|
3.1 Injectors |
|
|
|
|
|
3.2 Fuel pump |
|
|
|
|
|
3.3 Governor |
|
|
|
|
|
3.4 Pistons |
|
|
|
|
|
3.5. Connecting-rod bearing |
|
|
|
|
|
3.6 Main bearings |
|
|
|
|
|
3.7. crankshaft |
|
|
|
|
|
3.8. Cylinder head |
|
|
|
|
|
3.9. Turbocharger |
|
|
|
|
|
3.10. Anchor bolts |
|
|
|
|
|
3.11 Main bolts |
|
|
|
|
|
3.12 Inspect the isolation of the exhaust gas pipe and isolation of fuel high pressure piping |
|
|
|
|
|
8. MAIN ENGINE INSTALLATION
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1 Draw firing angle and fuel injection angle |
|
|
|
|
|
2. Draw piston mechanism with main parts |
|
|
|
|
|
3. Point out some basic parameters during work of main engine: |
|
|
|
|
|
3.1. starting air pressure |
|
|
|
|
|
3.2. spraying pressure of the fuel injectors |
|
|
|
|
|
3.3. pressure in the oil system |
|
|
|
|
|
3.4. oil pressure in the turbocharger |
|
|
|
|
|
3.5. piston cooling |
|
|
|
|
|
3.6. cylinder jacket cooling |
|
|
|
|
|
3.7. air inlet |
|
|
|
|
|
3.8. exhaust gas |
|
|
|
|
|
3.9. Pressure of turbocharged air |
|
|
|
|
|
3.10. maximum pressure of compressed air |
|
|
|
|
|
3.11. maximum combustion temperature |
|
|
|
|
|
3.12. mean effective pressure and indicative pressure |
|
|
|
|
|
3.13. opening pressure of the exhaust valve |
|
|
|
|
|
9. MAIN ENGINE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1 Prepare main and auxiliary engines on stand-by |
|
|
|
|
|
2. Control the work: |
|
|
|
|
|
2.1. regulator |
|
|
|
|
|
2.2. monitor |
|
|
|
|
|
2.3. alarm |
|
|
|
|
|
2.4. crankshaft valves for the detection of the explosions |
|
|
|
|
|
2.5. check the device for the smoke detection in the area of crankshaft |
|
|
|
|
|
3. Ensure that all tools and spare parts are on their place and security |
|
|
|
|
|
4. Communicate to bridge in relation to discharge of cargo and preparation of auxiliary machinery |
|
|
|
|
|
5. Reply on bridge instructions and command the main engine during manoeuvring |
|
|
|
|
|
6. Adjust the engines and control for stabile work |
|
|
|
|
|
7. Write down pressures, temperatures, and flow of liquids for normal work |
|
|
|
|
|
8. Adjust and/or inform superiors of unusual events and write down the records |
|
|
|
|
|
9. Shift local/manual command of the device on remote/automatic control and vice versa |
|
|
|
|
|
10. Make the indication diagrams |
|
|
|
|
|
11. Measure the indicated power – determine the average indicate pressure and compare it with other cylinders |
|
|
|
|
|
12. Make the indication diagrams without fuel |
|
|
|
|
|
13. Write down the report |
|
|
|
|
|
14. Change from economic power to full power |
|
|
|
|
|
15. Clean the both sides of the turbo charger in work |
|
|
|
|
|
16. Check exhaust of the collector |
|
|
|
|
|
17. Perform the routine control |
|
|
|
|
|
17.1. cooling water of the engine |
|
|
|
|
|
17.2. lubricating oil |
|
|
|
|
|
17.3. fuel |
|
|
|
|
|
10. MAIN ENGINE MAINTENANCE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Use turning gear, put warning symbols, take all safety measures |
|
|
|
|
|
2. Inspect the crankcase and make report |
|
|
|
|
|
3. Measure deflections of the crankshaft |
|
|
|
|
|
4. Measure, control, inspect wear and clearance, dismantle and make check |
|
|
|
|
|
4.1. fuel injector |
|
|
|
|
|
4.2. starting valves |
|
|
|
|
|
4.3. safety valves |
|
|
|
|
|
4.4. exhaust valves |
|
|
|
|
|
4.5. high pressure fuel pumps |
|
|
|
|
|
5. control isolation of the high pressure fuel piping |
|
|
|
|
|
6. Make renewal or repair of the following elements also adjust clearance where possible: |
|
|
|
|
|
6.1. cylinder heads |
|
|
|
|
|
6.2. turbocharger |
|
|
|
|
|
6.3. main bearings |
|
|
|
|
|
6.4. piston rod gasket |
|
|
|
|
|
6.5. cross head ways |
|
|
|
|
|
6.6. tie rods |
|
|
|
|
|
6.7. anchor bolts and bedplate |
|
|
|
|
|
7. Control air receiver, and exhaust collector and make report. |
|
|
|
|
|
7.1. cleanliness, sludge |
|
|
|
|
|
7.2. drain piping |
|
|
|
|
|
7.3. laminated air valves |
|
|
|
|
|
8. draw into type of exhaust system |
|
|
|
|
|
9. control isolation and cover of the exhaust piping |
|
|
|
|
|
Intention of those tasks is based on the technical knowledge of the process
for controlling and maintenance diesel engines. For correct learning of the
knowledge and skills it is necessary to be controlled and instructed by senior
engineers.
Use of instruction manuals and engineer’s records such as maintenance lists
delivered by shipyard and manufacturers is very important.
11. WORK WITH AUXILIARY BOILERS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Make drawings of: |
|
|
|
|
|
1. Auxiliary boiler |
|
|
|
|
|
2. Exhaust gas boiler |
|
|
|
|
|
Show each of them with: |
|
|
|
|
|
3. Feed the boiler and rise the steam |
|
|
|
|
|
4. Put the boiler in service |
|
|
|
|
|
5. Control level indicators |
|
|
|
|
|
6. Release the steam considering temperature and pressure shock, and avoid water hammer |
|
|
|
|
|
7. Control the safety of the steam piping and dilatation elements |
|
|
|
|
|
8. Control the work of steam traps and condensate drains |
|
|
|
|
|
9. Close the steam line |
|
|
|
|
|
10. Rise the temperature, to working one |
|
|
|
|
|
11. Start the burners, considering safety |
|
|
|
|
|
12. Make routine control |
|
|
|
|
|
13. Control the combustion quality
observing: |
|
|
|
|
|
14. Treat the feed water |
|
|
|
|
|
14.1. boiler water |
|
|
|
|
|
14.2. feed water |
|
|
|
|
|
15. Treat the feed water according to test and duty engineer instructions |
|
|
|
|
|
16. Control the condensate coming from heating coils and other heaters |
|
|
|
|
|
17. Control the work of all indicators and alarms related to boiler |
|
|
|
|
|
18. Control the feed water system, and water levels |
|
|
|
|
|
19. Make soot blowing |
|
|
|
|
|
Before starting steam system (piping or engine), all spaces must be dry
properly warmed. The system must be drained before use, and steam releasing very
slow in the beginning. Very small steam quantity in the beginning will push
condensate through drain system and heat all system as well.
When we have working temperature and all system is drained main stop valve can
be open easily. Water in the system is product of condensation, especially on
the cold surfaces. The water can not be compressed. When the steam enters the
system, steam is condensate so the mixture activate in the very low pressure
(high vacuum). Water enters vacuum spaces very quickly what can cause damage.
That phenomenon is called »water hammer«.
Piping changes length during temperature change, so the compensators must be
checked.
Anyhow steam releasing must be done very slowly.
12. MAINTENANCE OF THE AUXILIARY BOILERS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Put the boiler out of service |
|
|
|
|
|
2. Drain out the boiler water |
|
|
|
|
|
3. Open the boiler |
|
|
|
|
|
4. Inspect the boiler, make report of: |
|
|
|
|
|
4.1. boiler inside |
|
|
|
|
|
4.2. boiler outside |
|
|
|
|
|
5. Dismantle level indicators and connections, control cocks and valves |
|
|
|
|
|
6. Open and inspect: |
|
|
|
|
|
6.1. safety valves |
|
|
|
|
|
6.2. feed valves |
|
|
|
|
|
Before doing any boiler control, the boiler must be out of service. If steam
plant has more boilers then boiler in question must be isolated from fuel and
steam.
Talk with engineers about procedures for inner and outer inspection of the
boiler, important items which have to be discussed about are:
– deposits on the heating surfaces which reduce heat transfer causing burning of
the pipe sometimes.
– corrosion occurrence
– wear or damage of the boiler armature (cocks, valves, safety valves, level
indicators etc.)
– generally condition of the surfaces where hot gases are passing through.
If the boiler is in service from time to time, it is possible that safety valve
is not inspected. But during periodical inspection and cleaning valves have to
be opened and inspected. Safety valve must be checked on the proper releasing
pressure by authorised surveyor. The mechanism for manual pressure release must
be also checked. Check all passings on the level indicators and blow them with
compressed air if necessary.
13. ELECTRICAL DISTRIBUTION SYSTEM AND HIS MAINTENANCE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Make drawings of electrical distribution from generator to last user,
marking: |
|
|
|
|
|
2. Isolate and turn off generator, and take all precautions |
|
|
|
|
|
3. Make routine test and maintenance of: |
|
|
|
|
|
3.1. breakers |
|
|
|
|
|
3.2. motor starters |
|
|
|
|
|
3.3. revolution counter |
|
|
|
|
|
3.4. electrical motor |
|
|
|
|
|
3.5. generators |
|
|
|
|
|
3.6. lighting |
|
|
|
|
|
3.7. battery |
|
|
|
|
|
3.8. alarms |
|
|
|
|
|
Isolate power circuit, block it and put some warning, record it in the log book. |
|
|
|
|
|
Some ships have electrician onboard who is in charge for maintenance of
electrical installation. Even in such situations procedure must be followed.
Every engineer is responsible for all work done during the watch, so it is very
important to get familiar with electrical distribution system, whereas in
electrical distribution it is not possible to achieve perfect working condition,
apprentice engineer must be acquainted with all safety precautions.
14. STEERING GEAR
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Prepare and test steering gear for navigation |
|
|
|
|
|
2. Make routine control and test it during navigation |
|
|
|
|
|
3. make transfer to emergency steering |
|
|
|
|
|
4. Make drawings of the system with all main components |
|
|
|
|
|
5. Control hydraulic oil level and make dearing if necessary |
|
|
|
|
|
Steering gear is very important for ship’s safety. Steering gear must be
properly maintained to provide complete and safe steering during navigation.
Control system between bridge and gear is usually hydraulic, but could be
electrical as well. Testing and maintenance of the gear are usually done in the
port. For hydraulic system, it is important to check for oil leaking, and air
presence in the system and oil level in the system. Preparation of the steering
gear must be coordinated with officers on the bridge, synchronization of rudder
movement from left end to right end position must be also checked.
15. COMPRESSED AIR
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Prepare compressors for work |
|
|
|
|
|
2. Start compressors and fill up air bottles |
|
|
|
|
|
3. Stop the compressors |
|
|
|
|
|
4. Recognize over pressure valves, drains, pipings and bottles |
|
|
|
|
|
5. Describe armature of main air bottle |
|
|
|
|
|
6. Switch over main and auxiliary compressor to automatic work |
|
|
|
|
|
7. Make sure that automatic drains work properly |
|
|
|
|
|
8. Check the maintenance quality of air instruments |
|
|
|
|
|
9. Check: |
|
|
|
|
|
9.1. air filters |
|
|
|
|
|
9.2. filters |
|
|
|
|
|
9.3. dryers |
|
|
|
|
|
10. Maintenance of the air system |
|
|
|
|
|
A lot of accidents in the past were related to improper compressed air
system. Compressed air is very important on board, because pneumatic control
works with compressed air. Apprentice must be acquainted with work of the
pneumatic control. Talk with senior engineers about:
– What is the meaning of over pressure prevention in the air bottles and piping?
– What are the possible effects of the fire in engineroom to air bottle?
– What are the reasons of humidity presence in the air?
– Why humidity must be removed from compressed air?
16. REFRIGERATING PLANT
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Start the ship’s refrigerating plant |
|
|
|
|
|
2. Check the starting and stopping procedure |
|
|
|
|
|
3. Control and record working temperatures |
|
|
|
|
|
4. explain influence of the cooling water temperature |
|
|
|
|
|
5. Fill up the condensers |
|
|
|
|
|
6. Make brine |
|
|
|
|
|
7. Check density of the brine |
|
|
|
|
|
8. Check air-conditioning unit |
|
|
|
|
|
9. Check equipment for humidity control |
|
|
|
|
|
Refrigerating plant is constructed in a way to work without any problem. Talk
with senior engineers about:
In case of gas leakage, how the place can located and how to solve the problem?
– Is it necessary that in case of temperature rise, gas quantity in the system
have to be increased?
– In case that air enters the system, what will be the working effects?
– How to eliminate air from the system?
– How to check automatic control?
17. AUXILIARY INSTALLATIONS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Control the work of water production plant |
|
|
|
|
|
2. Control the work of evaporator |
|
|
|
|
|
3. Control the work of distillator |
|
|
|
|
|
4. Make water test |
|
|
|
|
|
5. Control the safety of the vessel |
|
|
|
|
|
6. Control the work (and adjust if necessary): |
|
|
|
|
|
6.1. sewage system |
|
|
|
|
|
6.2. Incinerator |
|
|
|
|
|
Water produced from the sea is used for:
– installations
– for drink
All plants for water producing do not kill the germs, so the potable water must
be sterilised. Potable water must be chemically treated and salinity must be
zero.
Talk with senior engineers about:
– from which areas the sea must not be used for potable water production?
– what are the influences of the pressure and temperatures to water quality?
18. MOORING ARRANGEMENTS AND LIFESAVING APPLIANCES
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Make routine control of: |
|
|
|
|
|
1.1. Anchoring device |
|
|
|
|
|
1.2. cargo winches |
|
|
|
|
|
1.3. Cargo davit |
|
|
|
|
|
1.4. Mooring capstan |
|
|
|
|
|
1.5. Windlass |
|
|
|
|
|
1.6. Life boat and launching device |
|
|
|
|
|
1.7. Hatch covers |
|
|
|
|
|
Maintenance of the deck machinery is usually concern of ship’s crew. So it is
important to understand function and control of each machinery, for the
lifesaving appliances deck crew is responsible for.
19. ADDITIONAL MAINTENANCE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
|
|
|
|
|
|
1. Control and testing of the equipment, determine failure and wear |
|
|
|
|
|
2. Repair and renew elements if necessary |
|
|
|
|
|
3. Assemble and test |
|
|
|
|
|
Senior officer decides when some machinery have to be opened. Every step of
maintenance must be complletly safe for machinery and people.
20. SPARE PARTS AND EQUIPMENT
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Check position, lashing, quantity and condition of all spare parts and equipment |
|
|
|
|
|
2. Control the list of spare parts and compare it with virtual state |
|
|
|
|
|
Appropriate quantity of spare parts must be onboard. Position and quantity of
each part must be available to all engineroom crew. Your task is to find out
their positions. Official record of spare parts must exist onboard and procedure
for ordering new spares. Used spare parts must not be used onboard. If you have
to keep used part, put him on special location and mark it as »used part«.
21. WATCHKEEPING
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Watchkeeping |
|
|
|
|
|
1. watch in the navigation |
|
|
|
|
|
2 watch in the port |
|
|
|
|
|
Detailed description is in the special part.
22. USUAL WORK DURING WATCHKEEPING
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Follow usual process for watch take over |
|
|
|
|
|
2. Follow usual process for watchkeeping |
|
|
|
|
|
3. Take over all work during watchkeeping, controlling work of indicators |
|
|
|
|
|
4. watch and record working regimes |
|
|
|
|
|
5. Make adjustments if necessary |
|
|
|
|
|
6. Draw out logbook and book of impressions |
|
|
|
|
|
7. Make preparations for manoeuvring |
|
|
|
|
|
8. Record all regimes of main engine during manoeuvring |
|
|
|
|
|
9. Talk openly and clearly with duty officer on the bridge |
|
|
|
|
|
10. Take appropriate actions during emergency drill |
|
|
|
|
|
Training programme comprises watch at sea and watch in the port under control
of senior engineer. Instructions for watchkeeping are mentioned in resolutions 2
I 4 of the STCW convention for all duties of an engineer on watch.
Duty engineer must give instructions to provide highest standards of safety and
efficiency.
It is important to record every movement and action especially during
manoeuvring. In case of an accident (collision, run aground, etc.) logbook can
be used as an evidence.
23. WATCHKEEPING IN THE NAVIGATION
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
|
|
|
|
|
|
1. for the last one on the watch in navigation |
|
|
|
|
|
2. for the watch during manoeuvring |
|
|
|
|
|
It is very important that engineer and officer have contact about mutual
procedures and tasks. Tasks must be done under common command of the muster and
chief engineer.
ADDITIONAL TASKS*
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
* In this table apprentice engineer can write down all tasks that he did, but
they are not part for tasks mentioned before.
Logbook contains two pages mentioned above.
SAFETY DURING TRAINING
At the beginning the safety already was mentioned but considering instructions
for safe work and its organisation. This task includes other parts of safety
related to equipment and control:
Equipment
– condition of equipment must be safe and ready available
– fireman costume and protection aids (helmets, boots, glows, ear protectors
etc.) must be well maintained and ready for use
– make sure that broken tool is out of use such as:
– broken spanners
– broken hammers
– files without handle
– make sure that portable tool and motor one is well maintained with special
attention to:
– grinding machines, borers and other motor tool,
– electrical connections, breakers, insulations, cables etc.,
– guide rods, extractors, gears, etc,
– perform regular maintenance of the cranes with special attention to:
-chains, ropes, wire ropes
-hooks, eyebolts, shackles
-hydraulic and screw lifts,
-engineroom cranes
– you must know that electrical system need special care, especially when:
– we have »ground« indication on main switchboard, then we must locate current
break and repair it,
– equipment must be tested regularly against isolation break
– all breakers and starters must work safe and correct,
– equipment and circuits must be protected by fuses of appropriate value,
– non-conducting mat must be placed around main switchboard
Controlling
During task performing and exercising apprentice engineer must pay attention to:
– all oil and fuel leakage must be collected
– oil and fuel leakage must be located and stop as soon as possible,
– oil and fuel dropping must be collected in special vessels
– bilge space must be clean and free of pollutants
– cocks for testing and draining on the tanks work properly
– overflow tank is checked regularly, and transferred where necessary to avoid
pollution,
– fuel temperature in day and store tank
– paints and other flammable materials are well stored in good ventilated spaces
– all bottles under pressure are good lashed on safe locations
– before starting of navigation all free parts are good lashed against moving
– all spare parts are well inspected, and all missing parts are ordered
– secure working space from high temperature and high pressure inflow
– measure oxygen content in tanks before entering
– good ventilation when working in closed spaces
– before entering any closed space all safety measures must be taken into
account (wire rope, breathing apparatus must be ready)
– when using some lifting devices all parts must be checked and properly secured
– system for remote control of the valves and other equipment is always ready
for use. They are usually:
– valves of storage and day tanks
– fuel valves of main engine
– boiler safety valves
– boiler stop valves
– emergency bilge pump
– fixed firefighting equipment
– watertight doors
– emergency equipment and systems are well maintained and ready for emergency
use, what consider;
– emergency power supply
– distribution system for navigation, radio, lighting etc.
– fire pump and emergency systems
– bilge pumps
– lifeboats, engines, pumps
– lifesaving equipment
– emergency steering gear
UNFINISHED TASKS**
SERIAL NUMBER OF THE TASK |
TASK DONE |
REMARKS |
|
DATE |
AUTHORISED PERSON SIGNATURE |
||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
** This is the table for the tasks which have not been passed during
apprentice service onboard. Those tasks have to be passed during consultations
before exam.
Logbook contains two pages mentioned above.
ENGINEER’S RESPONSIBILITY DURING WATCHKEEPING
Chief engineer is responsible for maintenance and work of all installation
including electrical equipment as well.
He gives orders for:
– work of all installation and electrical distribution
– maintenance of installation and equipment, periodical and planed inspections;
– safe work
In addition he will give special orders depending of the situation.
Such orders must be well known and accepted by engineers on watch.
Under command of the chief engineer, engineer on duty is responsible for working
control and testings of all installation and equipment during the watch. He is
representative of chief engineer and he cares about efficiency and maintenance
of the installation and about safety of the ship. He is responsible for the
engineroom, beside chief engineer until he releases him from duty.
WATCHKEEPING IN THE NAVIGATION
Takeover of the watch
Engineer on duty must not give over duty to another engineer if this one in not
capable to takeover the watch, in that case he must inform chief engineer.
Engineer who is taking over the watch must check working stability of the
installation. He must have control of main engine, auxiliary installations and
equipment. He must be satisfied with work of engineroom stuff, and must give
them orders what to do during the watch. He must be sure that each member of the
watch is well informed with his duties, each member of the have to;
– know how to use internal communication system
– know all exits from engineroom
– know alarm system and difference between alarms, especially co2,
– know position and use of firefighting equipment in the engineroom
– avoid all possibilities of sea pollution.
On the beginning of the watch he must accept operational parameters and
condition of all installation.
Engineer who taking over the watch must not do so, until he checks state in the
logbook and compares it with virtual state.
He must check:
– usual orders of the chief engineer considering ship and installation
– water level in all tanks (bilges, slops, sewage, potable water, etc.)
– sewage system, (working condition and instruments)
– work of boilers (automatic flame control, feed water control, fuel delivery
etc.)
– possible warning about bad weather, ice or usage of the sea for potable water
producing.
– special working condition caused by equipment failure or condition of the ship
– report all measures agreed
– firefighting system
Engineer on duty must keep under control main engine and auxiliary installation
until his replacement.
He must regularly make a tour around installation and steering gear room as well
to locate possible failure, make some adjustments etc.
Periodical control must confirm that:
– main engine and auxiliary engine control work properly
– steering gear work properly
– water level in the boiler is appropriate
– soot blowers work properly
– water level in the bilges is normal
– no leakage on the pipings (especially fuel piping).
Duty engineer must inform each member of the engine watch about possible danger.
He must ensure control in the engineroom in case of crew lack. Engineroom cannot
be left without personnel in case of manual control.
Duty engineer must undertake appropriate action in case of equipment failure,
fire, collision, stranding, etc.
He must know do all members of the watch are familiar with number, composition,
location and use of firefighting equipment. He must be always cautious and ready
to give first-aid if necessary. During manoeuvring he must be able to meet
requirements about direction and speed. If engineroom is periodically unmanned
duty engineer must be able to prepare engine for starting. All orders from the
bridge must be execute as soon as possible. All speed and direction changes must
be recorded except those where administration find it not necessary because of
size and purpose of the ship.
If main engine is manually controlled it must be always ready for use.
Duty engineer during the watch must not do any job which can draw his attention
from main engine and other installations.
INFORMING THE BRIDGE
Change of speed, caused by some engine problem, or loose of steering can
endanger safety of the ship and crew.
Because of that bridge must be informed immediately in case of fire, loose of
steering, black-out, engine shut down, etc. If is possible the bridge should be
informed before some situations occur to avoid possible accident and to take
appropriate actions.
NAVIGATION IN NARROW WATERS
Duty engineer must ensure that all engines and equipment necessary for manoeuvring can be easily changed to manual control when he receives the message that ship is in narrow waters. He must also ensure enough power for steering gear necessary for manoeuvring. Passing to manual control and other auxiliary equipment must be ready available.
NAVIGATION WITH RESTRICTED VISIBILITY
Duty engineer must provide appropriate quantity of air or steam for sound signals in the fog. He must be ready to complete any order received from the bridge and to prepare main engine and auxiliary installation for manoeuvring.
INFORMING THE CHIEF ENGINEER
Duty engineer must inform the chief engineer immediately about following:
– when engine damage can endanger safety of navigation
– when some failure according to his opinion can cause damage to main engine,
auxiliary engine, control system, etc.
– when he is in doubt what to do
MAINTENANCE, REPAIRS, PREVENTIONS
Routine maintenance comprise foreseeing and prevention of random failures to
increase safety and reduce demages during working period. All repairs of
electrical, mechanical, hydraulic, pneumatic components must be reported to duty
engineer and to chief engineer. All repairs must be recorded. Duty engineer must
cooperate with engineer in charge for repairs, considering:
– isolating and by-passing installation under repair
– recording in engine logbook; installation under repair, how many people
involved, safety measures, who is in charge
– testing and putting in service
ENGINE LOGBOOK
Before leaving duty, engineer must check all particulars about installation
during a watch, and check are they recorded properly.
Engine watch on unprotected anchorage
When ship is on the anchorage, open sea or possible navigational way, duty
engineer must ensure:
– periodical check of all installations
– readiness of main engine and auxiliary engines according to orders from the
bridge
– pollution prevention measures
– effectiveness of all communication systems
Engine watch in the port
Watch takeover
Duty engineer must not takeover the watch if he note that engineer who replaces
him is not capable for the watch, immediately he must inform chief engineer
about.
Duty engineer must be sure that his assistants are capable for their jobs.
Before takeover he must be informed about:
– daily and special orders about installation, maintenance and repairs
– kind of job in process and number of crew involved
– water level in the tanks(bilges, sewage, ballast, slops),about transfer if
any,
– any action about sewage transfer
– condition of firefighting equipment
– presence of any servicer involved in the work, their position and task, and
number of crew involved.
– any regulation in the port considering, fire, readiness, especially in case of
bad weather.
– communication lines between ship and shore, considering port authority as
well.
– other circumstances important for safety of the ship, crew and environment.,
– procedures in case of pollution caused by engineer’s activities.
Engineer who is taking over the watch should
– be completely satisfied with condition before taking over the watch
– be informed about electrical distribution
– be informed about quantity of the fuel, water and oil
– be informed about ballast system control
– verify fitness of engine crew and their presence
– take care about all precautions for pollution prevention
– be familiar with all detectors, alarms and communication systems
– be familiar with position and use of safety equipment
– ensure that first-aid material is ready for use, especially those for burnings
and fractures
– take care of all communication devices with ship and shore
– be capable to prepare engine for emergency as soon as possible
Watchkeeping
Duty engineer must take special care of:
– completing of all tasks, orders, special works and regulations under his
responsibility
– Instruments and control systems
– procedures for pollution prevention according to local regulations
– bilges condition.
Engineer on duty should
– In case of an emergency switch on the alarm when necessary and undertake all
measures to avoid damage on the ship, cargo and crew,
– follow the needs of officer in charge of the cargo, and additional needs about
ballast and stability of the ship,
– regularly make tours around the installations to avoid failures and accidents
as much as possible,
– record satisfactory all adjustments,renewals, repairs and etc. during a watch.
PRILOG F-1
Tumač:
1. Zapovjednik broda od 3000 BT ili većeg (STCW II/2);
2. Prvi časnik palube na brodu od 3000 BT ili većem (STCW II/2);
3. Zapovjednik broda do 3000 BT (STCW II/2);
4. Prvi časnik palube na brodu oko 3000 BT (STCW II/2);
5. Časnik plovidbene straže na brodu od 500 BT ili većem (STCW II/1);
6. Zapovjednik broda do 500 BT u maloj obalnoj plovidbi (STCW II/3);
7. Časnik plovidbene straže na brodu do 500 BT u maloj obalnoj plovidbi (STCW
II/3);
8. Član posade koji čini dio plovidbene straže (STCW II/4);
9. Zapovjednik broda do 200 BT u nacionalnoj plovidbi i ribarskog broda u ZERP-u
(HR III/14);
10. Zapovjednik broda do 50 BT u nacionalnoj plovidbi (HR III/13);
PRILOG F-2
Tumač:
1. Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim
(STCW III/2);
2. Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim
(STCW III/2);
3. Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW (STCW III/3);
4. Drugi časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage do 3000 kW (STCW
III/3);
5. Časnik stroja odgovoran za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage od
750 kW ili jačim (STCW III/1);
6. Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 1000 kW u nacionalnoj
plovidbi i ribarskog broda u ZERP-u (HR III/26);
7. Časnik stroja na brodu sa strojem porivne snage do 1000 kW u nacionalnoj
plovidbi i ribarskog broda u ZERP-u (HR III/25);
8. Upravitelj stroja na brodu sa strojem porivne snage do 500 kW u nacionalnoj
plovidbi i ribarskog broda u ZERP-u (HR III/24);
9. Član posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici (STCW III/4).
PRILOG G – 1
Klasa:
Urbroj:
Mjesto i datum
ZAKLJUČAK O PRISTUPANJU ISPITU
Na temelju članka 72. Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o osposobljenosti
pomoraca (»Narodne novine« br. 50/07) Ministarstvo mora, turizma, prometa i
razvitka,
Lučka kapetanija _____________________________________
(naziv lučke kapetanije)
rješavajući ____________ po zahtjevu ____________________
(ime i prezime)
rođenog/e ____________________ u ____________________
(datum rođenja) (mjesto rođenja)
utvrđuje da
su ispunjeni uvjeti za pristupanje ispitu radi stjecanja svjedodžbe
o osposobljenosti ____________________________________.
(naziv svjedodžbe)
Određuje se polaganje ispita ____________________________.
(mjesto, datum i sat)
STRUČNI DJELATNIK LUČKI KAPETAN/RAVNATELJ
__________________ ____________________________
PRILOG G – 2
POTVRDNICA O USPJEHU NA ISPITU
__________________________________________________
(ime i prezime)
iz ______________________________________, _________
(mjesto prebivališta) (JMBG)
je _____________________________ u _________________
(datum) (mjesto polaganja ispita)
polagao ispit radi stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti _______
__________________________________________________
(naziv svjedodžbe)
te je postigao sljedeći uspjeh:
NAZIV PREDMETA OCJENA
KONAČNA OCJENA
Prisupnik se upućuje na popravni ispit iz predmeta ___________
Popravni ispit će se održati _____________________________
datum i mjesto održavanja
Sukladno članku 86. Pravilnika o zvanjima i svjedodžbama o ospo-
sobljenosti
pomoraca (»Narodne novine« br. 50/07) pristupnik ima
pravo uložiti pisani
obrazloženi prigovor na ocjenu koju je utvrdilo
ispitno povjerenstvo u roku od 1
dana od prijema Potvrdnice.
Klasa: _____________
Ur broj: _____________
Datum izdavanja: _____________
TAJNIK PREDSJEDNIK
ISPITNOG POVJERENSTVA ISPITNOG POVJERENSTVA
_________________________ ________________________
POTVRDNICA O USPJEHU NA ISPITU
__________________________________________________
(ime i prezime)
iz ______________________________________, _________
(mjesto prebivališta) (MBG)
je _____________________________ u _________________
(datum) (mjesto polaganja ispita)
polagao ispit radi stjecanja svjedodžbe o osposobljenosti _______
__________________________________________________
(naziv svjedodžbe)
te je postigao sljedeći uspjeh:
KONAČNA OCJENA
položio
Klasa: _____________
Urbroj: _____________
Datum izdavanja: _____________
TAJNIK PREDSJEDNIK
ISPITNOG POVJERENSTVA ISPITNOG POVJERENSTVA
_________________________ _________________________
PRILOG H1
MINIMALNI SADRŽAJ ZAHTJEVA
Zahtjev za izdavanje dopusnice za održavanje programa izobrazbe
Zahtjev koji podnosi učilište sastoji se od općeg dijela koji vrijedi za sve
programe izobrazbe te posebnog dijela koji se odnosi na specifičnosti pojedinog
programa izobrazbe koji pomorsko učilište namjerava provoditi.
Opći dio zahtjeva za povjeravanje izobrazbe mora sadržavati najmanje:
a) popis nastavnika koji izvode nastavu i/ili uvježbavanje uključujući: ime i
prezime, dob, školsku spremu, osnovnu i dopunsku osposobljenost sukladno ovom
Pravilniku, nastavno i/ili znanstveno zvanje i radno iskustvo, te razdoblje za
koje je pojedini nastavnik zaposlen;
b) broj, veličina i opis prostora te namjenske opreme koja će se koristiti u
izvođenju nastave;
c) opis specijaliziranih pomorskih vježbališta s njihovom opremom i uređajima;
d) popis obveznih i dopunskih uređaja i simulatora s njihovim opisom;
e) popis plovila (školski i drugi brodovi, brodice, itd.) s kratkim opisom.
f) popis opće literature
g) važeći certifikat sustava upravljanja kvalitetom
h) izvješće posljednje nezavisne prosudbe
i) preslik dijela sustava upravljanja kvalitetom kojim je opisan postupak
utvrđivanja osposobljenosti predavača
Posebni dio zahtjeva za povjeravanje izobrazbe mora sadržavati najmanje:
a) naziv programa izobrazbe koji pomorsko učilište namjerava provoditi;
b) popis nastavnika koji izvode nastavu i/ili uvježbavanje uključujući (ime i
prezime, popis ovlaštenja potrebnih za odnosni program izobrazbe);
c) popis prostora koji će se koristiti u izvođenju nastave;
d) popis specijaliziranih pomorskih vježbališta;
e) popis obveznih i dopunskih uređaja i simulatora;
f) popis plovila (školski i drugi brodovi, brodice, itd.);
g) primjerke korištene literature i/ili pisanih uputa, popis nastavnih filmova i
druge prikladne opreme.
Ukoliko pomorsko učilište ne posjeduje obveznu opremu, uređaje i plovila u svome
vlasništvu, iznimno se korištenje istih može osigurati valjanim ugovorom.
Zahtjev za izdavanje suglasnosti na izvođenje programa obrazovanja
Zahtjev za izdavanje suglasnosti na izvođenje programa obrazovanja mora
sadržavati najmanje:
a) dopusnicu izdanu od strane ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje
sukladno posebnim propisima za pojedini program obrazovanja;
b) cjeloviti program (sadržaj, broj sati, potrebna nastavna sredstva,
literatura, posebni uvjeti) za koje se zahtjeva izdavanje suglasnosti;
c) popis programa izobrazbe obuhvaćenih programom obrazovanja s raščlambom
predmeta programa izobrazbe prema predmetima programa obrazovanja
d) popis nastavnika koji izvode nastavu i/ili uvježbavanje uključujući: ime i
prezime, dob, školsku spremu, osnovnu i dopunsku osposobljenost sukladno ovom
Pravilniku, nastavno i/ili znanstveno zvanje i radno iskustvo, te razdoblje za
koje je pojedini nastavnik zaposlen;
e) broj, veličina i opis prostora te namjenske opreme koja će se koristiti u
izvođenju nastave;
f) opis specijaliziranih pomorskih vježbališta s njihovom opremom i uređajima;
g) popis obveznih i dopunskih uređaja i simulatora s njihovim opisom;
h) popis plovila (školski i drugi brodovi, brodice, itd.) s kratkim opisom;
i) važeća svjedodžba sustava upravljanja kvalitetom;
j) izvješće posljednje nezavisne prosudbe;
k) preslik dijela sustava upravljanja kvalitetom kojim je opisan postupak
ispitivanja – za programa izobrazbe obuhvaćenih programom obrazovanja
l) preslik dijela sustava upravljanja kvalitetom kojim je opisan postupak
utvrđivanja osposobljenosti predavača;
m) preslik dijela sustava upravljanja kvalitetom kojim je opisan postupak
utvrđivanja osposobljenosti ispitivača – za programa izobrazbe obuhvaćenih
programom obrazovanja.
Ukoliko pomorsko učilište ne posjeduje obveznu opremu, uređaje i plovila u svome
vlasništvu, iznimno se korištenje istih može osigurati valjanim ugovorom.
PRILOG H2
UVJETI U POGLEDU TEHNIČKE OPREMLJENOSTI I OSOBLJA
A. UVJETI ZA PROVEDBU PROGRAMA OBRAZOVANJA
Nastavni prostor
Nastavni prostori omogućuju obrazovanje predviđenoga broja pristupnika.
Osoblje
Pomorsko učilište mora raspolagati dovoljnim brojem nastavnika za predviđeni
plan i program obrazovanja i predviđeni broj polaznika, sukladno s pedagoškim
mjerilima.
Pomorsko učilište mora osigurati da svi nastavnici:
1. posjeduju potrebno iskustvo u svojoj struci i predmetu;
2. da svi nastavnici poznaju cjelokupan program obrazovanja i/ili izobrazbe u
kojoj sudjeluju;
3. da svi nastavnici koji sudjeluju u pojedinačnim vrstama obrazovanja i/ili
izobrazbe poznaju posebne ciljeve odnosnog obrazovanja i/ili izobrazbe;
4. da svi nastavnici poznaju nastavne metode, njihovu primjenu i učinke;
5. da se svi nastavnici u svom nastavnom djelovanju savjesno i dosljedno
prilagođuju tehnološkim i drugim izmjenama u brodarstvu;
6. da svi nastavnici realno ocjenjuju i povoljno utječu na formiranje stručne i
ljudske ličnosti polaznika, kao budućih pomoraca.
Oprema, simulatori, literatura i druga posebna oprema za pojedine programe
obrazovanja
Ukoliko pomorsko učilište ne posjeduje obveznu opremu, uređaje i plovila u svome
vlasništvu, iznimno se korištenje istih može osigurati valjanim ugovorom.
Srednjoškolsko obrazovanje nautičkog smjera
1. Opremu propisanu za programe izobrazbe D1, D2, D6A, D6B, D12 i D19
2. Brod od 500 BT ili veći ili drugi odgovarajući školski brod
3. VHF/DSC uređaj
4. Kompas (magnetski i zvrčni)
5. Sekstant
6. GPS
7. Brzinomjer
8. Dubinomjer
9. Pomorske karte i priručnici (nautički godišnjak za tekuću godinu – hrvatsko
izdanje i Brown's, nautičke tablice, peljar, obavijesti za pomorce, katalog
pomorskih karata i publikacija, popis svjetionika, popis radio postaja, tablice
morskih mijena, popis udaljenosti među lukama, identifikator zvijezda, primjerak
brodskog dnevnika, knjiga devijacije magnetskog i zvrčnog kompasa, knjiga
brodskog kronometra).
10. Vremenske karte i priručnici
11. Pribor za rad na pomorskim kartama
12. Uređaj za proračun stabiliteta broda (loadmaster) ili odgovarajuća
simulacija na računalu
13. Referentni videomaterijali
14. Telefaks uređaj za prijem meteoroloških karata
15. Elektronska karta
16. Komplet nacionalnog pomorskog zakonodavstva
17. Komplet međunarodnog pomorskog zakonodavstva (IMO i ILO): SOLAS, MARPOL,
STCW, s odgovarajućim pravilnicima
Sveučilišno obrazovanje nautičkog smjera
1. Opremu propisanu za programe izobrazbe D1, D2, D6B, D6C, D12, D19 i D20
2. Brod od 3000 BT ili veći ili drugi odgovarajući školski brod
3. VHF/DSC uređaj
4. Kompas (magnetski i zvrčni)
5. GPS
6. Brzinomjer
7. Dubinomjer
8. Pomorske karte i priručnici (nautički godišnjak za tekuću godinu- hrvatsko
izdanje i Brown's, nautičke tablice, peljar, obavijesti za pomorce, katalog
pomorskih karata i publikacija, popis svjetionika, popis radiopostaja, tablice
morskih mijena, popis udaljenosti među lukama, identifikator zvijezda, primjerak
brodskog dnevnika, knjiga devijacije magnetskog i zvrčnog kompasa, knjiga
brodskog kronometra).
9. Vremenske karte i priručnici
10. Pribor za rad na pomorskim kartama
11. Uređaj za proračun stabiliteta broda (loadmaster) ili odgovarajuća
simulacija na računalu
12. Referentni videomaterijali
13. Telefaks uređaj za prijem meteoroloških karata
14. Elektronska karta
15. Sekstant
16. Komplet nacionalnog pomorskog zakonodavstva
17. Komplet međunarodnog pomorskog zakonodavstva (IMO i ILO): SOLAS, MARPOL,
STCW, i drugo, s odgovarajućim pravilnicima
Srednjoškolsko obrazovanje brodostrojarskog smjera
1. Opremu propisanu za programe izobrazbe D1, D2, D12 i D19
2. Brod sa strojem porivne snage od 750 kW ili jačim i stupnjem automatizacije
A1 ili odgovarajući simulator
3. Kabinet s posebnim računalnim simulatorom brodskog pogona na lako i teško
gorivo – (do lipnja 2008. godine)
4. Komplet nacionalnog pomorskog zakonodavstva
5. Komplet međunarodnog pomorskog zakonodavstva (IMO i ILO): SOLAS, MARPOL,
STCW, i drugo, s odgovarajućim pravilnicima
Sveučilišno obrazovanje brodostrojarskog smjera
1. Opremu propisanu za programe izobrazbe D1, D2, D12, D19 i D20
2. Brod sa strojem porivne snage od 3000 kW ili jačim i stupnjem automatizacije
A1 ili odgovarajući simulator
3. Kabinet s posebnim računalnim simulatorom brodskog pogona na lako i teško
gorivo (do lipnja 2008. godine)
4. Komplet nacionalnog pomorskog zakonodavstva
5. Komplet međunarodnog pomorskog zakonodavstva (IMO i ILO): SOLAS, MARPOL,
STCW, i drugo, s odgovarajućim pravilnicima
Sveučilišno obrazovanje smjera pomorskih komunikacija i brodske elektronike ili
drugog odgovarajućeg smjera
1. VHF DSC radijska postaja
2. MF DSC radijska postaja ili
3. MF/HF DSC radijska postaja s radio teleksom
4. SES INMARSAT C
5. SES INMARSAT A ili B ili simulator
6. NAVTEX prijamnik
7. EGC prijamnik
8. EPIRB uređaj ili vježbovni model
9. SART uređaj ili vježbovni model
10. VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje s primarnom baterijom
11. Referentne IMO i ITU publikacije
12. Namjenska učionica za elektronička mjerenja i mjernu tehniku
B. UVJETI ZA PROVEDBU PROGRAMA IZOBRAZBE
Opći uvjeti za provedbu programa izobrazbe
Zbog postizanja što veće učinkovitosti izobrazbe maksimalni broj polaznika
pojedinog programa ne smije prijeći 20, dok omjer predavača i polaznika u
grupnim aktivnostima ne smije prijeći omjer 1:10.
Za svakog polaznika programa potrebno je osigurati odgovarajuće udžbenike,
priručnike i uredski pribor sukladno zahtjevima pojedinog programa izobrazbe.
Nastavni prostor
Sve učionice u kojima će se obavljati izobrazba moraju biti odgovarajuće
veličine za prihvat najmanje 20 polaznika, te moraju imati:
1. nastavnu tablu ili prikazni blok;
2. grafoskop;
3. projektor za dijapozitive (ako to zahtjeva program izobrazbe);
4. video opremu;
5. audio opremu (za programe koji uključuju engleski jezik ili u sličnim
programima koji zahtijevaju takvu opremu);
6. odgovarajući broj radnih stolova s obzirom na broj polaznika izobrazbe,
Oprema, simulatori, literatura i druga posebna oprema za pojedine programe
izobrazbe
Ukoliko pomorsko učilište ne posjeduje obveznu opremu, uređaje i plovila u svome
vlasništvu, iznimno se korištenje istih može osigurati valjanim ugovorom.
D1 – Poseban program o postupcima u slučaju opasnosti na brodu
1. Pojasevi za spašavanje sa svjetlosnim i dimnim signalom
2. Prsluci za spašavanje (1 na 5 pristupnika)
3. Prijenosni uređaji za gašenje požara (voda, pjena, CO, prah)
4. Referentni videomaterijali
D2 – Poseban program temeljne sigurnosti na brodu
1. Brodica za spašavanje s opremom (prema Dodatku 1), sa sohama i mogućnošću
spuštanja brodice u more ili točno imenovani brod s opremljenom brodicom za
spašavanje na kojem se odvija izobrazba. Ukoliko brod nema brodicu za spašavanje
s opremom iz Dodatka 1 pomorsko učilište je dužno osigurati propisanu razliku
opreme.
2. Splav za spašavanje (jedna splav koja će se otvarati za vrijeme svakog
programa izobrazbe ili jedna otvorena i jedna zatvorena).
3. Bazen dimenzija koje su dovoljne za uvježbavanje okretanja prevrnute splavi
iz točke 2., plivanje s prslukom za spašavanje i skok s prslukom za spašavanje
4. Termoodijelo
5. VHF vodonepropusni uređaj s primarnom baterijom
6. Pojas za spašavanje
7. Prsluk za spašavanje (1 na 5 polaznika)
8. Pojas za helikopter
9. EPIRB uređaj ili vježbovni model
10. SART uređaj ili vježbovni model
11. Komplet prve pomoći
12. Nosila
13. Dvije lutke u prirodnoj veličini za vježbanje postupaka prve pomoći
14. Potupožarna oprema sukladna popisu iz programa D12 osim točaka 6. i 7.
predmetnog programa
15. Referentni video materijali
16. Naprava za bacanje konopa
D3 – Zapovjednik broda do 200 BT u nacionalnoj plovidbi
1. Brod do 200 BT ili simulator upravljanja brodom
2. Pribor za rad na karti
3. Priručnici za plovidbu obvezni na zapovjedničkom mostu
4. Tehnička pravila HRB-a (poslijednje izdanje)
5. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
6. Pomorski zakonik
7. Radar ili uređaj za radarsku simulaciju plovidbe broda, uz prikaze relativnog
i stvarnog kretanja, oponašanje stvarnog vremenski uvjetovanog okruženja, 2
vježbenička mjesta vlastitog broda, parametre za najmanje 20 ciljanih plovila i
odgovarajuća sredstva veze, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske
organizacije.
8. GPS uređaj
9. VHF DSC uređaj
10. Videomaterijali
D4 – Član posade koji čini dio plovidbene straže
1. Kompas (magnetski i zvrčni)
2. Uređaj za automatsko i ručno kormilarenje
3. EPIRB uređaj ili vježbovni model
4. SART uređaj ili vježbovni model
5. VHF uređaj prenosni
6. Videomaterijali i odgovarajuća literatura
7. Pirotehnička sredstva (ili vježbovni modeli)
D5 – Časnik palube odgovoran za plovidbenu stražu na brodu do 500 BT u maloj
obalnoj plovidbi
1. Brod do 500 BT ili simulator upravljanja brodom
2. Pomorske karte i priručnici
3. Pribor za rad na kartama
4. Kompas (magnetski i zvrčni)
5. Dubinomjer
6. Brzinomjer
7. Radar ili uređaj za radarsku simulaciju plovidbe broda, uz prikaze relativnog
i stvarnog kretanja, oponašanje stvarnog vremenski uvjetovanog okruženja, 2
vježbenička mjesta vlastitog broda, parametre za najmanje 20 ciljanih plovila i
odgovarajuća sredstva veze, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske
organizacije.
8. GPS uređaj
9. VHF prijenosni uređaj
10. ARPA, odnosno uređaj za simulaciju uz mogućnost ručnog i automatskog
prihvata cilja, obavijesti o prethodno prijeđenom putu, primjenu izuzetih
područja, vektorsko grafičku vremensku tablicu podataka i mogućnost probnih
manevara, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske organizacije.
11. Koluti za spašavanje
12. Prsluci za spašavanje
13. Pirotehnička sredstva
14. Naprava za bacanje konopa
15. Tehnička pravila HRB (posljednje izdanje)
16. Pomorski zakonik
17. Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama
18. Standardni rječnik pomorskog nazivlja
19. Videomaterijali
D6 A – Korištenje radarskog uređaja
1. Radar ili uređaj za radarsku simulaciju plovidbe broda, uz prikaze relativnog
i stvarnog kretanja, oponašanje stvarnog vremenski uvjetovanog okruženja, 2
vježbenička mjesta vlastitog broda, parametre za najmanje 20 ciljanih plovila i
odgovarajuća sredstva veze, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske
organizacije.
D6 B – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja –
radna razina
1. Radar ili uređaj za radarsku simulaciju plovidbe broda, uz prikaze relativnog
i stvarnog kretanja, oponašanje stvarnog vremenski uvjetovanog okruženja, 2
vježbenička mjesta vlastitog broda, parametre za najmanje 20 ciljanih plovila i
odgovarajuća sredstva veze, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske
organizacije.
2. ARPA, odnosno uređaj za simulaciju uz mogućnost ručnog i automatskog prihvata
cilja,obavijesti o prethodno prijeđenom putu, primjenu izuzetih područja,
vektorsko grafičku vremensku tablicu podataka i mogućnost probnih manevara,
sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske organizacije.
3. Pribor za rad na karti i radarsko ucrtavanje
4. Pomorske karte
D6 C – Motrenje i ucrtavanje radarskim uređajem i korištenje ARPA uređaja –
upravljačka razina
1. Radar ili uređaj za radarsku simulaciju plovidbe broda, uz prikaze relativnog
i stvarnog kretanja, oponašanje stvarnog vremenski uvjetovanog okruženja, 2
vježbenička mjesta vlastitog broda, parametre za najmanje 20 ciljanih plovila i
odgovarajuća sredstva veze, sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske
organizacije.
2. ARPA, odnosno uređaj za simulaciju uz mogućnost ručnog i automatskog prihvata
cilja, obavijesti o prethodno prijeđenom putu, primjenu izuzetih područja,
vektorsko grafičku vremensku tablicu podataka i mogućnost probnih manevara,
sukladno s važećim preporukama Međunarodne pomorske organizacije.
3. Pribor za rad na karti i radarsko ucrtavanje
4. Pomorske karte
D7 – Član posade koji čini dio plovidbene straže u strojarnici
1. Radionički prostor s nacrtima kormilarskog uređaja, ventila filtera, sustava
balasta i kaljuža
2. Praktični dio izobrazbe na brodu, simulatoru ili u brodogradilištu.
D8 – Časnik stroja odgovoran za stražu u strojarnici sa strojem porivne snage do
1000 kW u nacionalnoj plovidbi
1. Brod sa strojem porivne snage do 1000 kW ili jačim
1a. Kabinet opremljen nacrtima presjeka porivnih strojeva
2a. Brodsko postrojenje sa mogućnostima rastavljanja i sastavljanja svih
strojeva
D9 – Radiooperater s ograničenom ovlasti
1. VHF DSC radijska postaja
2. NAVTEX prijamnik
3. EPIRB uredjaj ili vježbovni model
4. SART uredjaj ili vježbovni model
5. VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje s primarnom baterijom
6. Referentne IMO i ITU publikacije
D10 – VHF DSC radiooperater
1. VHF DSC radijska postaja
2. VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje s primarnom baterijom
3. NAVTEX prijamnik
4. EPIRB vježbovni model
5. SART vježbovni model
6. Referentne ITU publikacije
D11 – Radiooperater s općom ovlasti
1. VHF DSC radijska postaja
2. MF DSC radijska postaja ili
3. MF/HF DSC radijska postaja s radioteleksom
4. SES INMARSAT C
5. SES INMARSAT A ili B ili simulator
6. NAVTEX prijamnik
7. EGC prijamnik
8. EPIRB uređaj ili vježbovni model
9. SART uređaj ili vježbovni model
10. VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje s primarnom baterijom
11. Referentne IMO i ITU publikacije
12. Distress Alarm Panel
13. Akumulator s uređajem za punjenje I instrumentom za mjerenje napona I struje
D12 – Osposobljenost za upravljanje gašenjem požara
1. Protupožarni poligon
2. Zatvoreni prostor (preporučuje se od metala) dimenzija najmanje 600x200x400
cm na dva kata koji će omogućiti gašenje požara u zatvorenom prostoru. Katovi
moraju biti povezani stubištem, a cijeli unutarnji prostor mora imati što više
elemenata koji će simulirati zatvorene brodske prostore
3. Protupožarno odijelo
4. Protupožarni alarm
5. Protupožarni prekrivač
6. Uređaj za punjenje boca sa stlačenim zrakom s doknadnim djelovima za
održavanje
7. Prostorija s radnim stolom za pregled i održavanje aparata za disanje
8. 2 čelične posude za simuliranje požara (1mx1mx0.3m)
9. 2 prostora omeđena s tri strane zidom za simulaciju požara
10. 2 protupožarna hidranta sa po dva priključka, ili sličan spoj na vodovodnu
mrežu protupožarnom pumpom.
11. odgovarajuća zaliha ugljičnih i ugljičnovodičnih goriva (drvo, diesel gorivo
i maziva ulja itd.)
12. 6 lutaka za simulaciju postupaka spašavanja iz požara.
13. 6 protupožarnih crijeva (promjer 65 mm).
14. 3 protupožarna crijeva (promjer 38 mm).
15. 3 nastavka za hidrante.
16. 6 protupožarnih mlaznica (2 standardne i 4 s raspršivanjem mlaza).
17. 2 nastavka za mehaničku pjenu.
18. Generator pjene visokog stupnja ekspanzije i pjenilo.
19. 2 kompleta priključaka na hidrant s potrebnim alatom.
20. 6 aparata od 9 litara za gašenje vodom.
21. 6 aparata od 9 litara za gašenje pjenom.
22. 6 aparata od 5 kg za gašenje ugljičnim dioksidom.
23. 10 aparata od 10 kg za gašenje suhim prahom
24. Dodatna punjenja za sve vrste protupožarnih aparata
25. Komplet zaštitne odjeće, rukavica, radnih odijela, čizama, kaciga i
nepromočivih odjela (broj polaznika izobrazbe: broj kompleta = 1:1)
26. Kompleti aparata za disanje, s pričuvnim bocama, doknadnim djelovima i
alatom za održavanje, uključujući komplete za podučavatelje (broj polaznika
izobrazbe: broj kompleta = 2:1)
27. Uređaj za proizvodnju dima.
28. Kacige za zaštitu od dima sa zračnom sisaljkom.
29. Tuš na mjestu izobrazbe
30. 1 nosila
31. 1 komplet opreme za prvu pomoć
32. 2 kompleta protupožarne opreme
33. 2 kacige s vizirom i zaštitom za vrat
34. 1 komplet za reanimaciju kisikom
35. 2 protupožarne sjekire
36. 2x36m sigurnosnog užeta s kopčom
D13 – Osnovna osposobljenost za rad na tankerima
1. Komplet osobne sigurnosne opreme
1. Zaštitna odjeća
2. Uređaj za reanimaciju
3. Aparat za disanje
4. Prijenosni aparati za gašenje požara (pjena, CO, voda i suhi prah)
5. Uređaj za mjerenje količine kisika
6. Ručni uređaj za mjerenje sadržaja otrovnog plina (pomoću cjevčica)
7. Pokazatelj zapaljivog plina
8. Cjevčice za otkrivanje prisutnosti otrovnog plina (za benzen, ugljični
monoksid i hidrogen sulfid)
9. Filterska zaštita dišnog sustava za napuštanje prostora u slučaju nužde
10. Cjevčice osjetljive na različite plinove
11. Prijenosni detektor plina
12. Komplet laboratorijske opreme za pokazne vježbe i eksperimente
13. MARPOL Konvencija, kako je izmijenjena i dopunjena
14. Referentni video materijali
15. Eksplozimetar
D14 – Osposobljenost za rad na tankerima za ulje
1. Zaštitna odjeća
2. Uređaj za reanimaciju
3. Aparat za disanje
4. Prijenosni aparati za gašenje požara (pjena, CO, voda i suhi prah)
5. Uređaj za mjerenje količine kisika
6. Ručni uređaj za mjerenje sadržaja otrovnog plina (pomoću cjevčica)
7. Pokazatelj zapaljivog plina
8. Cjevčice za otkrivanje prisutnosti otrovnog plina (za benzen, ugljični
monoksid i hidrogen sulfid)
9. MARPOL Konvencija, kako je izmijenjena i dopunjena
10. Referentni video materijali
11. Eksplozimetar
D15 – Osposobljenost za rad na brodovima za ukapljene plinove
1. Komplet osobne sigurnosne opreme
2. Komplet prikladne zaštitne opreme
3. Nosila
4. Komplet za reanimaciju kisikom
5. Filterska zaštita dišnog sustava za napuštanje prostora u slučaju nužde
6. Cjevčice osjetljive na različite plinove
7. Prijenosni detektor plina
8. Prijenosni pokazitelj zapaljivih plinova
9. Prijenosni mjerni uređaj za količinu kisika
10. Komplet laboratorijske opreme za pokazne vježbe i eksperimente
11. Ručni uređaj za mjerenje sadržaja otrovnog plina (pomoću cjevčica)
12. Komplet protupožarne opreme
D16 – Osposobljenost za rad na tankerima za kemikalije
1. Komplet osobne sigurnosne opreme
2. Komplet prikladne zaštitne opreme
3. Nosila
4. Komplet za reanimaciju kisikom
5. Filterska zaštita dišnog sustava za napuštanje prostora u slučaju nužde
6. Cjevčice osjetljive na različite plinove
7. Prijenosni detektor plina
8. Prijenosni pokazitelj zapaljivih plinova
9. Prijenosni mjerni uređaj za količinu kisika
10. Komplet laboratorijske opreme za pokazne vježbe i eksperimente
11. Ručni uređaj za mjerenje sadržaja otrovnog plina (pomoću cjevčica)
12. Komplet protupožarne opreme
D17 – Osposobljenost za rukovanje brodicom za spašavanje i spasilačkom brodicom,
osim brze spasilačke brodice
1. Brodica za spašavanje sa svom opremom
2. Pneumatska splav za spašavanje
3. Koluti za spašavanje
4. Prsluci za spašavanje
5. Termozaštitno odijelo
6. Pojas za helikopter
7. Referentni videomaterijal
8. Videomaterijal
9. Hidrostatska kopča
10. EPIRB ili vježbovni model
11. SART ili vježbovni model
D18 – Osposobljenost za rukovanje brzom brodicom za spašavanje
1. Brza brodica za spašavanje s opremom
2. Oprema za spuštanje i dizanje brodice
3. Prijenosni komplet prve pomoći
4. Prijenosni VHF primoodašiljač sukladno GMDSS zahtjevima
5. Referentni videomaterijali
D19 – Osposobljenost za pružanje medicinske prve pomoći
1. Brodska ljekarna bez lijekova
2. Nosila
3. Uređaj za reanimaciju
4. Lutka u prirodnoj veličin i za uvježbavanje postupaka reanimacije
5. Zavoji, udlage i sredstva za imobilizaciju
D20 – Osposobljenost za pružanje medicinske skrbi na brodu
1. Brodska ljekarna bez lijekova
2. Nosila
3. Uređaj za reanimaciju
4. Lutka u prirodnoj veličini za uvježbavanje postupaka reanimacije
5. Zavoji, udlage i sredstva za imobilizaciju
6. Laboratorijska oprema za izvođenje kliničkih testova
7. Oprema za liječenje ozlieda oka
8. Referentni videomaterijali
D21 – D22 – D23 – Upravljanje skupinama ljudi, poznavanje svojstava broda,
sporazumijevanje u izvanrednim okolnostima i korištenje prsluka za spašavanje na
putničkim i RO-RO brodovima
1. Putnički i RO-RO brod ili odgovarajući simulator
2. SOLAS
3. MARPOL
4. STCW
5. Referentni videomaterijali
6. Prsluk za spašavanje s dimnim i svjetlosnim signalom
D24 – D25 – Mjere sigurnosti putnika i tereta odnosno cjelovitosti trupa na
putničkim i RO-RO putničkim brodovima
1. RO – RO putnički brod ili odgovarajući simulator
2. SOLAS
3. MARPOL
4. IMDG pravilnik
5. Sredstva za osiguranje tereta
6. Referentni videomaterijali
D26 – Upravljanje u opasnim okolnostima i ljudskim ponašanjem
1. Raspored radnih zadataka i zbornih mjesta posade u slučaju uzbune
2. Međunarodni signalni pravilnik
3. SOLAS
4. Referentni videomaterijali
D27 – Rad s opasnim teretima
1. SOLAS
2. MARPOL
3. IMDG pravilnik
4. IMO uputa o medicinskoj prvoj pomoći pri nezgodi s opasnim tvarima
5. Zaštitna odijela za rad s opasnim tvarima
6. Aparati i maske za disanje
7. Lutka u prirodnoj veličini za demonstraciju prve pomoći prilikom trovanja
opasnim tvarima
8. Referentni video materijali
D28 – Član ispitnog povjerenstva
D29 – Radioelektroničar II. klase (ako osoba prema ranijim propisima ima stečeno
ovlaštenje pomorskog radiotelegrafista I. ili II. klase)
13. VHF DSC radijska postaja
14. MF DSC radijska postaja ili
15. MF/HF DSC radijska postaja s radioteleksom
16. SES INMARSAT C
17. SES INMARSAT A ili B ili simulator
18. NAVTEX prijamnik
19. EGC prijamnik
20. EPIRB uređaj ili vježbovni model
21. SART uređaj ili vježbovni model
22. VHF primoodašiljač sredstava za spašavanje s primarnom baterijom
23. Referentne IMO i ITU publikacije
24. Namjenska učionica za elektronička mjerenja i mjernu tehniku
D30 – Svjedodžba o osposobljenosti za rad na brzom plovilu
1. Brzo plovilo za koje će vrijediti svjedodžba
D31 – Svjedodžba o osposobljenosti za upravljanje brzim plovilom
1. Brzo plovilo za koje će vrijediti svjedodžba
D 32 – Program izobrazbe časnika odgovornog za sigurnosnu zaštitu broda
1. SOLAS
2. Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova i luka (ISPS Code), 2002
3. Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za
međunarodni promet
D 33 – Program izobrazbe osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu u društvu
1. SOLAS
2. Međunarodnog pravilnik o sigurnosti brodova i luka (ISPS Code), 2002
3. Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za
međunarodni promet
D 34 – Program izobrazbe osobe odgovorne za sigurnosnu zaštitu luke
1. SOLAS
2. Međunarodni pravilnik o sigurnosti brodova i luka (ISPS Code), 2002
3. Zakon o sigurnosnoj zaštiti trgovačkih brodova i luka otvorenih za
međunarodni promet
DODATAK 1
OPREMA BRODICE ZA SPAŠAVANJE
Svi dijelovi opreme brodice za spašavanje koji se zahtijevaju u ovoj točki ili
na nekom drugom mjestu, moraju biti na pogodan način pričvršćeni na
odgovarajućim mjestima u brodici za spašavanje, čuvani u kutijama ili u
određenim prostorima. Međutim, ako se brodica za spašavanje spušta s pomoću
užadi, čaklje za otiskivanje moraju biti slobodne.
Oprema se mora tako pričvrstiti da ne ometa osobe pri napuštanju broda. Sva
oprema brodice za spašavanje mora biti kompaktna i malih dimenzija s dobrom i
čvrstom ambalažom. Ako nije drukčije određeno, uobičajena oprema svake brodice
za spašavanje obuhvaća:
1. dovoljan broj plutajućih vesala za plovidbu prema naprijed po mirnom moru.
Potrebno je predvidjeti palce, rašlje ili neke druge pouzdane uređaje za svako
veslo. Palci ili rašlje se moraju privezati uz čamac uzicom ili lancem;
2. dvije čaklje;
3. jedan plutajući ispolac i dva kablića;
4. upute za očuvanje života (prema Dodatku A);
5. kompas s kućištem, svijetleći ili opremljen sredstvom za osvjetljenje. Na
potpuno zatvorenoj brodici za spašavanje kompas mora biti ugrađen pored mjesta
upravljanja kormilom, a na svim drugim brodicama za spašavanje mora imati
kućište, ako je potrebno da ga zaštiti od djelovanja vremenskih nepogoda, kao i
odgovarajuća sredstva za pričvršćenje;
6. jedno zavlačno sidro sa sidrenim užetom izdržljivim na dinamički otpor,
trosturko duljim od brodice i užetom za vraćanje sidra. Čvrstoća zavlačenog
sidra, sidrenog užeta i užeta za vraćanje sidra mora odgovarati svim uvjetima na
moru;
7. dvije privezaljke duljine dvostruke udaljenosti između mjesta smještaja
brodice za spašavanje i vodne linije kod stanja najmanjeg operativnog gaza broda
ili 15 m (prema tome što je veće). Na brodicama za spašavanje koje se spuštaju
slobodnim padom obje vezaljke moraju se nalaziti blizu pramca spremne za
upotrebu. Na drugim brodicama za spašavanje jedna vezaljka je pričvršćena za
napravu za otpuštanje Naprava mora biti sigurna i stabilna kad je u teglju s
brodom u plovidbi prema naprijed brzom od 5 čvorova u mirnoj vodi. Osim za
brodice koje se spuštaju slobodnim padom, naprava za pričvršćenje vezaljke mora
obuhvatiti i napravu za otpuštanje, radi omogućenja otpuštanja vezaljke iz
brodice za spašavanje pri plovidbi broda prema naprijed brzinom od 5 čvorova u
mirnoj vodi.
8. dvije sjekirice, i to po jedna na svakom kraju brodice;
9. po 3 litre pitke vode po osobi u nepropusnim posudama, ili po 1 litru pitke
vode po osobi, ako na brodici postoji aparat za pretvaranje morske vode u pitku
vodu, koji može osigurati jednaku količinu pitke vode za dva dana ili se 2 litre
po osobi mogu nadomjestiti sa desalinizatorom na ručni pogon, koji radi na
principu osmoze i koji može proizvesti jednaku količinu vode u dva dana.
Desalinizator ne smije ovisiti o sunčevoj toplini ili o kemikalijama, nego o
morskoj vodi.
10. jedna nehrđajuća posuda za grabljenje, s uzicom;
11. jedna nehrđajuća graduirana posuda za pitku vodu;
12. količinu hrane od najmanje po 10.000 kJ hrane za svaku osobu koliko ih je
dozvoljeno smjestiti u brodicu za spašavanje. Hrana mora biti ukusna i jestiva
za cijelo vrijeme preporučenog roka trajanja, u pakiranju koje se može brzo
otvoriti i razdijeliti. Hrana se mora držati u pakiranju nepropusnom za zrak i
mora se čuvati u vodonepropusnom spremniku koja ne prelazi 10.000 kJ, upakirane
tako da ne propušta zrak;
13. četiri rakete s padobranom, koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima; Raketa s
padobranom mora:
– se nalaziti u vodootpornom kućištu;
– imati kratke upute ili slike koji jasno označuju korištenje raketa s
padobranom, utiskanim na njihovom kućištu;
– imati sredstvo za aktiviranje, kao sastavni dio rakete;
– biti tako izvedena da ne izaziva neudobnost osobi koja drži kućište prilikom
korištenja u skladu s uputama proizvođača.
Kada se ispali vertikalno, raketa mora dosegnuti visinu od najmanje 300 m. Na
vrhu, ili blizu vrha svoje putanje, raketa mora izbaciti raketu s padobranom,
koja mora:
– gorjeti jarko crvenim svjetlom;
– jednoliko gorjeti uz prosječnu jačinu svjetlosti od najmanje 30.000 cd;
– gorjeti najmanje 40 sekundi;
– imati brzinu spuštanja od najviše 5 m/s;
– ne smije oštetiti padobran dok gori.
14. šest ručnih buktinja, koje udovoljavaju sljedećim zahtjevima;
Ručna buktinja mora:
– biti smještena u vodootpornom kućištu;
– imati kratke upute ili slike koji jasno označuju korištenje ručnih buktinja,
utiskane na kućištu;
– imati posebna sredstva za paljenje;
– biti tako izvedena da ne izaziva neudobnost osobi koja drži kućište i da ne
ugrožava plovilo za preživljavanje ostacima gorenja ili žarenja dok se koristi u
skladu s uputama proizvođača.
Ručna buktinja mora:
– gorjeti jarko crvenim svjetlom;
– gorjeti jednoliko uz prosječnu jačinu svjetlosti od najmanje 15.000 cd;
– gorjeti u trajanju od najmanje 1 minute;
– nastaviti gorjeti nakon što je bila uronjena 100 mm ispod površine vode u
trajanju od 10 sekundi;
15. dva plutajuća dimna signala koji udovoljavaju sljedećim zahtjevima;
Plutajući dimni signal mora:
– se nalaziti u vodootpornom kućištu;
– ne paliti se eksplozivno kad se koristi u skladu s uputama proizvođača;
– imati kratke upute ili slike s jasno označenim korištenjem plutajućih dimnih
signala, utiskane na kućištu.
Plutajući dimni signal:
– mora jednoliko ispuštati dim vrlo uočljive boje u trajanju od najmanje 3
minute dok pluta u mirnoj vodi;
– ne smije ispuštati plamen za vrijeme čitavog vremena ispuštanja dima;
– ne smije se preplaviti na uzburkanom moru;
– mora nastaviti ispuštati dim dok je potopljen 100 mm ispod vode u trajanju od
10 sekundi.
16. nepromočivu električnu svjetiljku, pogodnu za signalizaciju Morzeovim
znakovima, s rezervnim slogom baterija i rezervnom žaruljom u nepromočivoj
kutiji;
17. jedno signalno zrcalo s uputama za signalizaciju brodovima i zrakoplovima;
18. jedan primjerak ilustrirane tablice signala za spašavanje, izrađene od
materijala otpornog na djelovanje vode ili smještene u omotu otpornom na
djelovanje vode;
19. jednu zviždaljku, ili drugo jednakovrijedno zvučno signalno sredstvo;
20. pribor za prvu pomoć, u nepromočivoj kutiji koja se nakon korištenja može
vodonepropusno zatvoriti;
21. tableta protiv morske bolesti, dovoljno za najmanje 48 sati i po jednu
higijensku vrećicu za svaku osobu;
22. nož na rasklapanje, pričvršćen za brodicu konopcem;
23. tri otvarača limenki;
24. dva plutajuća koluta za izbavljanje, pričvršćena za plutajuće uže, duljine
najmanje 30 m;
25. ako brodica za spašavanje nema automatsku drenažu, mora se predvidjeti
odgovarajuća ručna pumpa;
26. jedan slog pribora za ribolov;
27. jedan slog alata i rezervnih dijelova za motor;
28. prenosivi aparat za gašenje požara odobrenog tipa, pogodan za gašenje požara
tekućeg goriva;
29. reflektor koji ima horizontalno i vertikalno područje najmanje 6° i
izmjerenu jačinu svjetlosti od 25000 cd, koji može neprekidno raditi najmanje 3
sata;
30. jedan radarski reflektor;
31. osobna sredstva za zaštitu od gubitka topline u skladu sa slijedećim
zahtjevima: Sredstva za zaštitu od gubitka topline moraju biti izrađena od
vodonepropusnog materijala s toplinskom provodljivošću ne većom od 7800 W/m˛K i
moraju biti tako izvedena da osobama koje ga nose smanjuju gubitak tjelesne
topline uslijed prijenosa topline, te gubitka topline uslijed isparavanja.
Sredstvo za zaštitu od gubitka topline mora:
pokrivati čitavo tijelo osoba svih veličina koje nose prsluk za spašavanje, osim
lica. Ruke se također moraju pokriti, osim ako su predviđene pričvršćene
rukavice;
biti takvo da ga osoba može sama raspakirati i lako obući bez ičije pomoći u
plovilu za preživljavanje ili u brodici za prikupljanje;
omogućiti osobi koja ga nosi da ga skine u vodi za najviše 2 minute ako ono
umanjuje sposobnost plivanja.
Sredstvo za zaštitu od gubitka topline mora se moći ispravno koristiti pri
temperaturi zraka od -30 °C do +20 °C, u broju dovoljnom za 10% osoba koje se
mogu smjestiti u brodicu za spašavanje ili najmanje dva (prema tome što je
veće);
DODATAK A
SADRŽAJ UPUTA ILI PRIRUČNIKA ZA PREŽIVLJAVANJE U BRODICI ZA SPAŠAVANJE
Sadržaj:
1. Zapovjednik brodice za spašavanje će nakon napuštanja broda organizirati
slijedeće:
1. pretražiti i prikupiti ostale preživjele iz mora
2. poredati splavi
3. međusobno privezati plovila za preživljavanje, te rasporediti preživjele i
opremu između plovila za preživljavanje
4. postaviti zavlačno (olujno) sidro
5. postaviti zaštitni pokrov ili sklopljivu nadstrešnicu ako je to primjenjivo
2. Organizirati izviđanje
3. Dati lijekove protiv morske bolesti i vrećice za povraćanje
4. Pružiti prvu pomoć ako je potrebno
5. Organizirati straže i dužnosti
6. Pripremiti i koristiti opremu za davanje signala, uključujući i radioopremu
7. Skupljati sve korisne plutajuće predmete
8. Zaštititi se protiv topline, hladnoće i vlage
9. Odlučiti o obrocima hrane i vode
10. Poduzimati mjere za održavanje morala
11. Održavati higijenu, kako bi boravak na brodici za spašavanje bio moguć
12. Pripremiti se za početak lošeg vremena
13. Pravilno koristiti opremu za preživljavanje
14. Pripremiti se za:
1. dolazak spasitelja
2. tegljenje
3. spašavanje helikopterom i
4. iskrcavanje i namjerno nasukavanje