PROGRAM IZOBRAZBE I DNEVNIK VJEŽBENIKA STROJA
UVOD
Ovaj je pravilnik predviđen kao vodič vježbeniku stroja i brodarima kako
sastavljati vježbenički dnevnik. Svaki vježbenik mora imati vježbenički dnevnik
ovjeren od lučkih vlasti. Vježbenik također mora ovjeriti bilježnice koje služe
za opis i skice.
Upute o vođenju dnevnika vježbenik dobija u školi i to prije uvježbavanja na
brodu, a kako bi se izbjegle dodatne radnje tijekom uvježbavanja.
Glavni časnici stroja moraju organizirati, planirati i pratiti vježbeničke
djelatnosti kroz zadatke navedene ovim pravilnikom.
Na kraju uvježbavanja, vježbenik mora prezentirati svoj dnevnik i dokazati svoje
znanje i vještine na državnom ispitu poradi dobivanja dozvole za vršenje
dužnosti Strojara na straži.
Navedeni podaci mogu biti dorađeni prema lokalnim potrebama.
Zadaci predviđeni ovim pravilnikom prate STCW konvenciju iz 1978. god., odredba
III/4, paragrafom 2(d) i 2(g), 3(a) do 3(f), te IMO/ILO pravilnik za vođenje iz
1985. god. glava 12, točka 3, paragrafi 2.1. do 2.7., glava 13, točka 2,
paragraf 2, glava 20, točka 1, paragrafi 2.2.2.. do 2.6.5., glava 21, točka 1,
paragrafi 1, 2.1., 3.1. do 3.5, 4. i 5., glava 22, točka 1, paragrafi 1. do
10.(prema potrebi), glava 23, točka 1, paragrafi 1. do 3., 4.1. i 5.1., glava
24, točka 1. (prema potrebi) i glava 25, točka 1.
Djelokrug zadataka osiguravaju istinsko životno iskustvo operativne procedure i
prakse pomorskog strojara uz profesionalni nadzor. Gore navedeno udruženo s
ostalim zadacima koji se proučavaju u dijelovima uvježbavanja, mora stvoriti
preduvjete za usvajanje znanja i vještina kvalitetnog časnika zaduženog za
samostalan rad na straži.
Dijelovi uvježbavanja nisu zasnovani na posebnoj literaturi (osim uobičajnih
pomorsko-strojarskih knjiga koje se uporabljaju pri sakupljanju korisnih
podataka).
UPUTE GLAVNOM ČASNIKU STROJA
Razdoblje stjecanja sposobnosti kvalificiranog časnika stroja traje minimalno
pet godina. Ono u sebi sadrži:
1. Stjecanje znanja i vještina u srednjoj pomorskoj školi (4. godine)
2. Stjecanje znanja i vještina na brodu (1. godina)
3. Konzultacije u srednjoj pomorskoj školi i državni ispit
Obično vježbenik stroja prije postupka samog uvježbavanja na brodu nema brodskog
iskustva ili ga ima u malom opsegu. Stoga je potrebaito razdoblje
prilagođavanja, iako je vježbenik imao praktičnu nastavu u kojoj je savladao
vještine vezane za uporabu ručnog alata, alatnih strojeva kao npr. bušilica,
tokarilica i sl., a koji se obično nalazi i na brodu. Vježbenici moraju biti u
stanju koristiti rezači plinski aparat, aparat za elektrolučno zavarivanje,
brušenje, lemljenje, savijanje cijevi i obradu limova. Također, moraju
posjedovati praktična saznanja o održavanju uz iskustvo u radionici. Uz
praktično stečeno znanje vježbenici stroja morali bi znati primjeniti usvojena
znanja strojarskih znanosti i nacrta, te biti uvježbani za osobno
preživljavanje, osnove protupožarne zaštite i prve pomoći.
Tijekom vježbi i zadataka na brodu osiguranje sigurnosti vježbenika, posade i
broda od najveće je važnosti. Djelom je osnovna saznaja o sigurnosti na brodu
vježbenik već usvojio u školi, ali pri produbljivanju znanja u brodskom
okruženju potrebito je posvetiti posebnu pozornost.
Svaki vježbenik mora posjedovati dnevnik ovjeren od nadležnih lučkih vlasti.
Njegovo pravilno ispisivanje mora nadzirati stariji časnik, koji preuzima
potpunu odgovornost o vježbeniku.
Dnevnik mora sadržavati sažeti prikaz svih događanja tijekom plovidbe, stoga
časnik zadužen za vježbenika mora u potpunosti pratiti sadržaj istog, kao i
samostalni rad vježbenika.
Vježbenici su potpuno odgovorni za svoje osobne zapise. Oni se često moraju
služiti literaturuom kako bi zapisali odgovarajuće podatke i pročitali upute,
upozorenja o sigurnosti, a uz to moraju dobiti točne podatake od odgovornog
nadglednog časnika na straži.
Kako bi se u tom moru podataka što bolje snašao, vježbeniku treba pomoći. U
pojedimim zadacima od vježbenika će se tražiti da opiše odgovarajući sustav ili
proces i sl. Ako je to nepotrebno ili bezrazložno može se isto izbjeći, ili pak
vježbenik može opisati proces riječima ili ga skicirati uz pomoć časnika.
Važno je da se vježba okonča kad vježbenik usvoji zadovoljavajuća znanja i
vještine.
Popis zadataka kroz vježbe ne zahvaća sve pojedinosti s kojima bi se strojar
mogao susresti u budućnosti. Namjera je pravilnika da obuhvati opseg zadataka i
vježbi na kojima bi se moglo temeljititi buduća obuka vježbenika..
Kada vježbenik završi određeni zadatak isti treba biti potpisan od strane
nadzornog časnika uz opisnu ocjenu u stupcu napomene. Glavni časnik stroja treba
također potpisati zadatak, odnosno vježbu, kako bi potvrdio status ispita
odnosno vježbe.
Vježbenik može provesti čitavo vrijeme na istom brodu. No to baš i nije pametno,
jer je vježbenik tako ograničen u stjecanju znanja i vještina koje donosi
obavljanje vježbeničkog staža na više brodova. Stoga je nepotrebno ponavljati
vježbe, ako vježbenik promjeni brod.
Dio ili čitave vježbe mogu biti neizvšene do kraja. Zapis istih treba upisati na
zq to predviđenoj stranici. To omogućuje školi, odnosno predavaču, da kroz treću
fazu konzultacija izvrši nadomještanje neizvršene vježbe, te da na kraju iste
vježbenik dobije usmenu i pismenu potvrdu pred državnom komisijom o stečenom
iskustvu.
Uvježbavanje vježbenika treba biti savjestan posao. Oni ne smiju biti tretirani
kao dodatna posada, već u pravilu trebaju asistirati časniku stroja.
Dio vježbe je upisivanje podataka o brodu i postrojenju. Za takve zapise
potrebno je imati poseban obrazac, te koristiti određenu dokumentaciju, knjigu
održavanja, te razne nacrte.
Broj sati rada vježbenika može biti propisan i na lokalnoj razini jer on ovisi o
mnogim pojedinostima. Kad se odredi treba ga se poštivati te voditi zapise o
realizaciji.
UPUTE VJEŽBENIKU STROJA
Ovo je Vaš pravilnik, odnosno naputak za izradbu Vašeg Dnevnika rada. Stoga će
Vam se autori ovog pravilnika nadalje obračati u imperativu jer Vi morate
kvalitetno i kvantitativno, uz pomoć nadzornog časnika obraditi veliki broj
vježbi za vrijeme boravka na brodu tijekom jedne godine, da bi stekli znanja i
vještine i izvršili provjeru istih na državnom ispitu. Želimo Vam mirno more i
puno uspjeha.
Prije odlaska na brod nabavite kombinezon, po mogućnosti od čistog pamuka (i to
bijeli i modri radi boljeg podnošenja visokih temperatura), te zaštitne cipele s
neklizajučim đonom. Kupite bilježnice tvrdih korica, bez crta ili na kvadratiće
formata A-4, te iste OBVEZNO OVJERITE U NADLEŽNOJ LUČKOJ KAPETANIJI jer vam iste
predstavljaju Dnevnik rada.
Vaše vježbe, odnosno zadaci sastoje se od cjelina koje predstavljaju praktičnu
fazu uvježbavanja, ali se prije toga se morate upoznati s osnovnim odredbama
glede Vaše sigurnosti, upisati Vaše osobne podatke, podatke o službi na brodu i
upoznati se s brodom na kojem se nalazite. Nakon toga dobiti ćete naputke za
praktičnu fazu uvježbavanja.
SIGURNOST NA BRODU
Po dolasku na brod, nakon odlaganja prtljage u dodjeljenu kabinu, u pratnji
nadležnog časnika upoznajte se s dužnostima u slučaju požara i napuštanja broda,
te osnovama zaštite na radu. Uputno je napisati Vaš raspored u Dnevnik rada i
naučiti ga napamet kao i alarmne signale. Nekoliko puta prođite putem od kabine
do strojarnice, kao i putem do palube čamca za spašavanje, odnosno do svog
rasporednog mjesta u slučaju napuštanje broda i požarnog rasporeda. Upoznajte
sve ulaze, odnosno izlaze iz strojarnice.
Svaki rad izvršen na brodu mora biti obavljen strogo pazeći na osobnu sigurnost.
Kad ste na brodu, posebno u strojarnici Vaša glavna preokupacija je sigurnost i
prevencija od zagađenja,
Zato je od posebnih važnosti uporaba, proučavanje pravilnika o sigurnosti na
radu. Vi morate čitati ILO publikaciju Sigurnost na brodu, moru i u luci.
Nastavni program opisuje što propisi nalažu glede sigurnosne radne prakse
(vježbe).
Sigurnost na brodu ovisi o cjelokupnoj posadi broda koja sudjeluje u radu, ali
Vi u ovom stadiju nemate autoritet niti utjecaja na ostale.
U većini slučajeva od Vas se očekuje da djelujete samostalno iako ste pod
nadzorom. U takvim situacijama trebate znati što radite.
Bit će situacija kad nećete moći izvršiti zadatak sami; u takvim slučajevima je
dužni ste izvijestiti o slučaju nadležnog nadzornog časnika.
Vezano za Vašu osobnu sigurnost držite se dolje navedenih uputa i organizacije:
Upute
– konzultirajte starijeg časnika kad si u nedoumici ili poteškoći;
– usvojite i koristite upute za rad u svim slučajevima brodskog ili strojnog
upravljanja ili održavanja prema važečim zakonima;
Organizacija
– opišite način i strukturu organiziranja u nuždi potrebne u
slučaju havarije broda ili izbijanja požara;
– preuzmite funkciju i zadatak opisan za posadu broda u slučaju nužde
– opišite različite opasnosti vezane za:
– brod na moru
– brod na sidru ili vezan uz obalu,
– brod izvan upotrebe i na remontu;
– slučaj potrebe stvarne vježbe za provjeru djelotvorne organizacije u slučaju
nužde
– opišite kako uvježbati upotrebu opreme za vrijeme vježbe (primjerice
kormilarenje u nuždi, protupožarna crpka u nuždi, hidranti, vatrogasna crpka),
upotreba aparata za gašenje, korištenje opreme za disanje, vrtnja motora čamca
za spašavanje i sl.;
– osigurajte da čitava oprema za nuždu bude u dobro očuvanom stanju, spremna za
hitnu upotrebu.
OSOBNI PODACI
IME I PREZIME __________________________________
ADRESA ________________________________________
BROJ POM. KNJIŽICE ____________________________
POMORSKO UČILIŠTE ___________________________
ADRESA BRODARSKE TVRTKE ___________________
DRŽAVA _______________________________________
NADLEŽNO MINISTARSTVO ______________________
PODACI O SLUŽBI NA BRODU
REDNI BROJ BRODA |
IME BRODA I LUKA UPISA |
VRIJEME U SLUŽBI |
POTPIS ZAPOVJEDNIKA BRODA |
|||
NADNEVAK |
VRIJEME |
|||||
UKRCAJ |
ISKRCAJ |
M. |
D. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
PODACI O BRODU
REDNI BROJ BRODA:_____________
IME BRODA:______________ POZIVNI ZNAK:_____________
OPĆI PODACI: |
|
|
|
Matična luka |
|
Bruto tonaža |
|
Neto tonaža |
|
Dužina preko svega |
|
Širina (m) |
|
Visina (m) |
|
Ukupna nosivost |
|
Istisnina praznog broda |
|
Ljetni gaz (m) |
|
Komercijalna brzina (čv) |
|
Snaga pogonske osovine (kW) |
|
Vijci |
|
Broj okretaja vijka (o/min) |
|
Kapacitet spremnika goriva |
|
Dnevna potrošnja goriva |
|
Tip i vrsta goriva |
|
|
|
STROJ: |
|
Vrsta stroja |
|
broj cilindara |
|
promjer cilindra (mm) |
|
hod stapa (mm) |
|
broj okretaja (o/min) |
|
Tip reduktora |
|
Turbopuhalo |
|
Način korištenja ispušnih plinova |
|
Specifična potrošnja goriva |
|
|
broj/kapacitet |
Čamci |
|
Splavi |
|
Kolutovi za spašavanje |
|
Protupožarne crpke |
|
Dnevnik sadrži 4 stranice gornjeg sadržaja.
UPUTE PRAKTIČNOM DIJELU UVJEŽBAVANJA
Ove su zabilješke predviđene da pomognu pri uvježbavanju vježbenika nakon što se
ukrca i počne s aktivnostima.
Ono na što bi trebalo obratiti pozornost jest da je strojarnica potencijalno
vrlo opasno mjesto, ali dobro uvježban i obučen strojar ne bi smio imati
problema.
Strojarnica broda je lepezasta čelična struktura s uređajima i sustavima
raspoređenim po različitim razinama i pozicijama. Srojarnici pripadaju:
kotlovnica, kormilarnica, prostor teretnih crpki, osovinski vod (tunel),
rashladni prostor, generatorska stanica, prostor centrifugalnih pročistača i sl.
Platforme i stepenice spajaju različite razine, vodoravno i okomito, omogućujući
pristup različitim postrojenjima, kao i njihovim upravljačkim mjestima i
instrumentima lokalne kontrole. Cijevni sustav smješten je po cijelom prostoru,
gibajući fluide najčešće pod visokim tlakom i temperaturom. U nekim slučajevima
fluid je u cijevima eksplozivan. Strojarnica je u radnim uvjetima vruća, vlažna,
bučna i zadimljena, izložena vibracijama, valjanju broda i slično.
Prije ulaska u prostor strojarnice pažljivo poslušajte i prihvatite upute.
Obucite odgovarajuću odjeću i obuću, te nosite odgovarajuće (kacigu, prigušivače
za uši, rukavice i sl.). Uvijek upoznaj časnika u službi s onim što radiš i gdje
se nalaziš.
Biti sposoban i odgovoran, znači smanjiti ili potpuno izbjeći bilo kakve nesreće
ili zagađenja. Za poboljšanje Vaše sigurnosti pri radu od vellike pomoći je
cjelina Sigurnost za vrijeme vršenja vježbe. Ta cjelina nalazi se na kraju
priručnika i napisana je u »poučnom obliku«(i ujedno s cjelinom Sigurnost na
brodu s kojom se upoznajete na početku uvježbavanja predstavlja »ukupnu
sigurnost«), a svaka točka predstavlja okolnost koja se mora ispoštovati. Stoga
tekst treba pažljivo pročitati i razraditi u razgovoru s časnikom koji ima
veliko iskustvo u istom, a prije izvršenja bilo koje zadaće.
UPUTE ZA PRAKTIČNU FAZU UVJEŽBAVANJA date su kroz područja djelatnosti koja se
sastoje od TABLICE i NAPUTAKA za svaku sa svrhom stjcanja znanja i sposobnosti:
Na kraju pravilnika, odnosno dijelova uvježbavanja predočena je cjelina koja
predstavlja cjeloukupnu odgovornost časnika zaduženog za stražu, dakle obaveze
koje će Vas čekati u slučaju da uspješno usvojite znanja i vještine kad položite
državni ispit i dalje napredujete. Ona je predočena za Vaše lakše razumjevanje
postupaka straže i hierarhijske ljestvice u strojarnici.
1. RAD S CRPKAMA I CJEVOVODIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Pregledajte cijevovode, te ucrtatajte shematske crteže sljedećih cijevnih sistema: |
|
|
|
|
|
1. Kaljuže |
|
|
|
|
|
2. Balasta |
|
|
|
|
|
3. Protupožarnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
4. Pitke vode |
|
|
|
|
|
5. Parnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
6. Napojne vode |
|
|
|
|
|
7. Pomoćnog parnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
8. Cjevovoda za pretakanje goriva |
|
|
|
|
|
9. Cjevovoda goriva – od taložnog tanka goriva do ubrizgača/gorionika |
|
|
|
|
|
10. Otpadne vode |
|
|
|
|
|
11. Stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
12. Hidrauličkog pogona |
|
|
|
|
|
Koristite odgovarajuće simbole za prikaz na skicama (shemama): – ventila (označiti njihovu uporabu) – prekotlačnih (sigurnosnih) ventila – ispusnih ventila – zračnih pipaca – filter jedinice, te uporabno vrijeme između pročišćavanja – daljinskog upravljanje u nuždi – preljevnih sistema za prekrcaj goriva – crpke za pražnjenje kaljuže u nuždi – sondi i odušnika tankova – tipa crpke u uporabi – tipa elektromotora – tipa uputnika elektromotora |
|
|
|
|
|
Napomena: Vježbenik stroja ne smije ulaziti u zatvorene prostore bez dozvole odgovarajučeg višeg časnika
Od vitalne je važnosti da časnik stroja zna položaj svih cjevovoda na brodu,
posebno u prostoru strojarnice. Isto tako je važno znati vrstu, tlak i
temperaturu fluida koji prenosi cijevovod. Glede toga cjevovod mora biti
pravilno obilježen oznakom fluida koji se prenosi, te smjerom kretanja, tlakom,
odnosno temperaturom i mogućim opasnostima. Oznake trebaju biti svjetlih boja, s
uputama istaknutim na vidnom mjestu, a koje kazuju što određena boja ili oznaka
znači.
Rastavljanje bilo koje cijevi ne smije se početi prije što se ispune svi
sigurnosni uvjeti, što znači da moramo spriječiti bilo kakvu mogućnost dotoka
fluida u dotični dio cjevovoda. Potrebno je upisati u strojarski dnevnik kad je
neki dio sustava cjevovoda izoliran.
Nakon montaže cjevovoda kad se ponovno propušta fluid, treba se vršiti strogi
nadzor istog uz požljiv rad. To se posebice odnosi na parne sustave cjevovoda,
gdje postoji mogućnost kondezacije pare i tzv. efekta »vodenog čekića« koji može
prouzrokovati ozbiljne štete.
Tijekom praćenja cjevovoda potrebno je se upoznati s načinom izvedbe djelova
istog, a koji kompeziraju linearno rastezanje (lira, harmonika cijev i sl.)
cjevovoda.
Strojar mora upoznati položaje i funkciju svih ventila i raznih djelova (kao što
su prečistači, prekotlačni otpusnici i sl.) na različitim cijevnim linijama i
sustavima.
Od posebne je važnosti funkcionalno održavanje uređaja za rad u nuždi s
dislociranom kontrolom u odnosu na mjesta gdje se nalate ventili ili sklopovi.
Potrebito je kod cijevovoda goriva uočiti i upoznati sve što je predviđeno da bi
se izbjeglo onečišćenje prostora i okoline.
Pri pražnjenju kaljuže u more trebaju se poduzeti posebni koraci kako bi se
spriječilo zagađenje mora. Radi te predrostrožnosti u slučaju nužde mogu se
uptrebljavati i druge dodatne crpke koje imaju veći kapacitet od uobičajnih
crpki za kaljužu.
Kada upoznajete cjevovode zapamtite položaj i značaj svih ventila za
upravljanje.
Ukoliko se koristi uređaj za preventivu od zagađivanja, treba se isti upisati u
knjigu za praćenje maziva.
2. SPREMNICI STROJARNICE I PRIPADAJUĆI MEĐUPROSTORI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Nabrojite sve spremnike i međuprostore u strojnom prostoru |
|
|
|
|
|
2. Opišite mjerače nivoa i njihovu upotrebu, crpljenje i ozračivanje |
|
|
|
|
|
3. Opišite punjenje i preljevnu opskrbljenost kako je u stvarnosti |
|
|
|
|
|
4. Obilježite poziciju svih brzozatvarajućih ventila |
|
|
|
|
|
5. Obilježite poziciju svih daljinskih zatvarača |
|
|
|
|
|
6. Opišite potencijalne opasnosti pri ulaženju u zatvorene prostore |
|
|
|
|
|
Usvojite poziciju i primjenu svih obuhvaćenih prostora u sklopu strojarnice.
Međuprostori su sigurnosna polja koja razdvajaju spremnike i sl. tako da bi
svako propuštanje bilo locirano i prema mogućnosti popravljeno. Zato je često
potrebno kontrolirati međuprostore mjerenjem ili direktnim ulaženjem i vizuelnim
pregledom.
Zapamtite da je potrebno odobrenje upravitelja stroja za bilo koje ulaženje u
zatvorene prostore.
Upute sa skicama upisane u pod. 1 su potrebne za lociranje mjernih mjesta i
uređaja za pražnjenje i punjenje sistema zbog preventivnog sprječavanja
zagađenja ili preljeva.
3. PROTUPOŽARNA OPREMA I OPREMA ZA NUŽDU
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Locirajte svu sigurnosnu opremu i opremu za nuždu koja se nalazi na brodu |
|
|
|
|
|
2. Sastavite popis predmeta svake od lokacija iz 3.1. |
|
|
|
|
|
3. Sastavite posebne popise za strojarnicu (zajedno s vodonepropusnim vratima i smjerovima za napuštanje) |
|
|
|
|
|
4. Uputite protupožarnu crpku za nuždu, kontrolirajte parametre na različitim djelovima broda, te zaustavite sistem, ostavljajući ga u pripravnosti |
|
|
|
|
|
5. Opišite rad stabilnog sistema za gašenje požara |
|
|
|
|
|
6. Kontrolirajte spremnike pod pritiskom koristeći prekotlačnu napravu |
|
|
|
|
|
7. Pregledajte odvod za zaštitu od hladne vode |
|
|
|
|
|
8. Preuzmite sigurnosnu preventivnu potrebu prije upravljanja s opremom |
|
|
|
|
|
9. Prepoznajte upozorenje opasnosti kod inertnog plina (zvučni i svjetlosni) |
|
|
|
|
|
10. Skicirajte shemu elektrosistema u nuždi koristeći standardne simbole, te prikažite el. krug i sigurnosne uređaje |
|
|
|
|
|
11. Pokrenite generator za nuždu |
|
|
|
|
|
12. Kontrolirajte automatsko upućivanje generatora u nuždi |
|
|
|
|
|
13. Pregledajte i testirajte propulzivni pogon čamaca za spašavanje |
|
|
|
|
|
14. Opišite posebnosti radnih karakteristika iz 3.13. |
|
|
|
|
|
15. Zauzmite poziciju kod vježbe napuštanja broda |
|
|
|
|
|
16. Zauzmite poziciju kod vježbe gašenja požara |
|
|
|
|
|
Potrebno je da bilo koji član posade zna položaj i funkciju čitave sigurnosne
opreme i opreme za nuždu.
Ovi zadaci imaju svrhu uvjeriti vježbenika u važnost iste. Trebate se upoznati
kako i kada se ista koristi.
Za časnike stroja strojarnica ima posebno značenje, jer je to prostor na brodu u
kojem su oni neposredno zaduženi i odgovorni za upotrebu i održavanje. Važno je
naučiti koristiti se opremom koja se uporabljuje u slučaju požara ili nužde.
Također je važna brzina reakcije i unaprijed pripremljena organizacija i
uvježbanost posade za slučaj opasnosti. Svaki član ukuljučen u takvu grupu mora
potpuno razumjeti svoj zadatak i funkciju.
Osnovne situacije za koje moraju biti obučeni i uvežbani su protupožarna
uvježbanost i napuštanje broda.
Navedeni zadaci pomažu Vam kod osiguravanja adekvatnog pristupa čestim
uvježbavanjima, kako bi se spriječile u zadanim uvjetima veće nesreće, odnosno
da bi se što više umanjila mogućnost nastajanja nesreća i spriječile iste.
4. KALJUŽA I PRETOVAR SPREMNIKA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Iscrpite svu kaljužu na brodu (nužno je obratiti pažnju na regulaciju i zadovoljavanje uvjeta) |
|
|
|
|
|
2. Prikažite opskrbu za nuždu |
|
|
|
|
|
3. Koristite premoštavanje |
|
|
|
|
|
4. Napunite i ispraznite balasne tankove |
|
|
|
|
|
5. Napunite i ispraznite spremnike tereta |
|
|
|
|
|
6. Koristite odjeljivač ulje/voda i kontrolirajte ispust |
|
|
|
|
|
Upotrebite skice iz prve cjeline. Proučite, te razgovarajte s časnicima
stroja glede sljedećih pitanja: što bi se dogodilo kada bi usisni ventil kaljuže
ostao otvoren i zrak uđe u sustav?; može li biti crpka potpomognuta morem i u
slučaju da može, što sprječava prodor mora u prostor kaljuže?; što sprječava
ulazak krutih tvari u sustav kaljuže?; ako je kaljuža zauljena koji su načini
uklanjanja; kako se uklanja kaljuža kada se brod nalazi u luci.
Budite sigurni da ste u potpunosti svladali vještinu čišćenja kaljuže u nuždi.
5. UTOVAR I PRETOVAR GORIVA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Utovar goriva |
|
|
|
|
|
1. Primite gorivo u spremnike (pazite na preventivu i sigurnosne zakonske regulative, neželjeni preljev i zagađivanje okoline) |
|
|
|
|
|
2. Obratite pažnju na uzorke i pregledajte primanje goriva zbog vode i talog (nečistoće) |
|
|
|
|
|
3. Pojasnite atest goriva |
|
|
|
|
|
Pretovar goriva |
|
|
|
|
|
4. Skicirajte spremnike i cjevovod |
|
|
|
|
|
5. Pretovarite iz spremnika pričuve u spremik dnevne uporabe, uz obračanje pažnje na: sigurnost i stabilnost broda i protuzagađivačke propise |
|
|
|
|
|
6. Ispustite talog/vodu iz taložnog spremnika |
|
|
|
|
|
7. Koristite pričuvne spremnike |
|
|
|
|
|
8. Uputite i rukujte s centrifugalnim prečistačima |
|
|
|
|
|
9. Držite se protuzagađivačkih propisa |
|
|
|
|
|
10. Otvorite uređaj, očistite sve djelove i sastavite isti |
|
|
|
|
|
Utovar goriva velika je potencijalna opasnost, pa je potrebna visoka
odgovornost svih koji su uključeni u radnju, oni moraju paziti na:
– nepropusnost spojeva ili utegnutost istih
– cijevi (protiv pucanja zbog slijepih brtvi ili zatvorenih ventila)
– raspoređivanje goriva u različite tankove bez preljeva
Prije početka radnje:
– upotrebite skice iz prvog zadatka kako bi ste ispravno izvršili radnju
– budite sigurni koje spremnike trebate popuniti i koji su njihovi odgovarajući
ventili
– osigurajte sve predradnje protiv rizika požara i zagađenja
– provjerite sigurnu komunikaciju između strojarnice (mjesta kontrole utovara
goriva) i broda (kopna) odakle se vrši napajanje gorivom
Razgovarajte s časnicima stroja glede sljedećih postupaka:
– kako se određuje i mjeri količina goriva
– razlog i način uzimanja uzorka
– procedura upisivanja količine u knjigu goriva
– kako tekućine u spremnicima utječu na stabilnost broda
– ukoliko treba doći do preljeva, što će prihvatiti preljevnu količinu
Kod provjere utovarenog goriva uglavnom se obraća pažnja na vodu (uz pomoć
specijalne paste koja mjenja boju u vodi), te na nečistoće koje mogu stvarati
probleme pri izgaranju u kotlu ili cilindru stroja. Voda može biti ispuštena iz
taložnog i dnevnog spremnika, jer se isti dopunjavaju iz skladišnih spremnika,
te se u njima nečistoće i voda talože gravitacijom. Ukoliko su nam na
raspolaganju centrifugalni prečistači čitava voda i krute tvari bit će
odstranjene iz goriva prolazom kroz iste.
Kada se gorivo zaprimi na brod može biti izvršena brza provjera gustoće i
temperature, dok se ostali komplicirani testovi kao što su viskozitet i
temperatura paljenja ne mogu obaviti na brodu.
Razgovarajte s časnicima stroja glede sljedećih pitanja: zašto su postavljeni
dnevni spremnici za upotrebu?; koje su potrebne predradnje i provjere prije
stavljanja istog u upotrebu?; kako se uklanja voda iz goriva?; koje su
sigurnosne mjere potrebne u procesu?; kako se mjeri količina goriva u
spremnicima?; što je potrebno poduzeti kako bi se osigurao preljev unutar
sistema goriva?
Razgovarajte s nadležnim časnicima o radnjama i ubilježavanju istih pri
postupcima prebacivanja i premještanja goriva.
Rad centrifugalnih prečistača goriva može biti nekoliko tisuća puta efikasniji
od gravitacijskih, stoga takvi prečistači omogućavaju pročišćavanje ogromne
količine goriva ili maziva u usporedbi s statičkim metodama.
Centrifugalni prečistači mogu raditi kao:
– separatori koji odvajaju vodu i krute čestice
– klarifikatori (bistrioci) koji odvajaju samo krute čestice
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja koji se od navedenih koriste, te mogu
li se mjenjati, i ako mogu kako. Proučite proces i odgovorite na sljedeća
pitanja: kada se centrifuge koriste kao separatori, kritična komponenta je
gravitacijski disk ili pregradni prsten-zašto?; kako se otpad i ostali otpadni
produkti centrifugiranja uništavaju (uklanjaju)?; što se sve upisuje u knjigu
maziva i goriva.
6. RAD S GENERATORIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripremite generatore za upućivanje |
|
|
|
|
|
2. Uputite, te podignite na potrebni broj okretaja koristeći proceduru za paralelan rad – stavi pod teret |
|
|
|
|
|
3. Podesite raspored opterećenja motora u paralelnom radu |
|
|
|
|
|
4. Kontrolirajte i vršite nadzor sustava u automatiziranom radu |
|
|
|
|
|
5. Oduzmite opterećenje motoru u paraleli |
|
|
|
|
|
6. Zaustavite generatore |
|
|
|
|
|
Razgovarajte s nadležnim časnicima o pripremi generatora za upotrebu. Važni
faktori koje trebate imati na umu i o kojima trebate razgovarati su:
Pogon stroja (para ili diesel)
– proces priprave stroja (kao što je provjera maziva, napoja goriva, rashladne
vode (diesel pogon), protoka pare (parni pogon), slobode okretanja i sl.)
– pokretanje stroja do nominalnog broja okretaja
– provjera regulatora za kontrolu broja okretaja
Istosmjerni generator
– korištenje regulatora za dobivanje pravilnog napona
– zatvaranje glavne sklopke za uključivanje stroja
– korištenje regulatora za kontrolu opterećenja stroja
– reguliranje opterećenja između strojeva ili opterećenja zbog izmjene stroja
Izmjenični generator
– korištenje regulatora za dobivanje pravilnog napona
– provjeravanje frekvencije
– ustanovljavanje usklađenosti polova
– zatvaranje glavne sklopke
– reguliranje opterećenja između strojeva ili opterećenja zbog izmjene stroja
Proučite siguran rad na glavnoj razvodnoj ploči, te utvrdite uvjete pod kojima
vršite radnju.
7. ODRŽAVANJE DIESEL GENERATORA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Skicirajte cjevovod vodenog hlađenja |
|
|
|
|
|
2. Skicirajte cjevovod ulja za podmazivanje |
|
|
|
|
|
3. Izvršite rutinsku kontrolu održavanja, pregledajte i podesite zračnost gdje je potrebito i to kod: |
|
|
|
|
|
3.1. ubrizgača |
|
|
|
|
|
3.2. visokotlačne pumpe goriva |
|
|
|
|
|
3.3. regulatora broja okretaja |
|
|
|
|
|
3.4. klipova |
|
|
|
|
|
3.5. letećih ležajeva |
|
|
|
|
|
3.6. temeljnih ležaja |
|
|
|
|
|
3.7. koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
3.8. glave motora |
|
|
|
|
|
3.9. turbopuhala |
|
|
|
|
|
3.10. temeljnih vijaka |
|
|
|
|
|
3.11. temeljnih naboja |
|
|
|
|
|
3.12. pregledajte stanje izolacije na ispušnom cijevovodu i oblogu visokotlačnog cijevovoda goriva |
|
|
|
|
|
8. SUSTAV I MEHANIZAM GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLEŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Nacrtajte kut koljena i točku uštrcavanja goriva |
|
|
|
|
|
2. Skicirajte stapni mehanizam s glavnim djelovima |
|
|
|
|
|
3. Navedite neke osnovne parametre pri radu glavnog stroja: |
|
|
|
|
|
3.1. pritisak uputnog zraka |
|
|
|
|
|
3.2. pritisak raspršivanja za stvaranje mikrosmjese |
|
|
|
|
|
3.3. pritisak ulja u sustavu podmazivanja radnog mehanizma |
|
|
|
|
|
3.4. pritisak podmazivanja turbopuhala |
|
|
|
|
|
3.5. hlađenja klipova |
|
|
|
|
|
3.6. hlađenja košuljica |
|
|
|
|
|
3.7. napajanja zraka |
|
|
|
|
|
3.8. ispuha |
|
|
|
|
|
3.9. pritisaka ispirnog zraka |
|
|
|
|
|
3.10. maksimalni tlak stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
3.11. maksimalnu temperaturu izgaranja goriva |
|
|
|
|
|
3.12. Srednji efektivni i indicirani pritisak |
|
|
|
|
|
3.13. Tlak otvaranja ispušnog ventila |
|
|
|
|
|
9. RAD GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripravite glavne i pomoćne uređaje za vožnju |
|
|
|
|
|
2. Kontrolirajte rad: |
|
|
|
|
|
2.1. regulatora |
|
|
|
|
|
2.2. stanja ekrana |
|
|
|
|
|
2.3. alarma (dojava) |
|
|
|
|
|
2.4. protueksplozivne ventile prostora koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
2.5. uređaj za kontrolu dima u prostoru koljenaste osovine |
|
|
|
|
|
3. Uvjerite se da su svi alati, rezervni djelovi, alatke i sl. na svom mjestu i učvršćeni |
|
|
|
|
|
4. Komunicirajte s komadnim mostom u svezi istovara tereta, tj. priprema pomoćnih strojeva za rad |
|
|
|
|
|
5. Odgovorite na upute s mosta i upravljajte glavnim strojem tijekom manevriranja |
|
|
|
|
|
6. Podesite strojeve i kontrolu za kontuinirano stabilan rad |
|
|
|
|
|
7. Popišite pritiske, temperature i protok fluida za normalan rad |
|
|
|
|
|
8. Podesite i/ili obavijestite nadležne kod neuobičajnih pojava, te upišite iste u dnevnik |
|
|
|
|
|
9. Prebacite lokalno/ručno upravljanje uređaja na daljinsko/automatsko upravljanje i obratno |
|
|
|
|
|
10. Napravite indikatorske dijagrame |
|
|
|
|
|
11. Izmjerite indiciranu snagu– odredite srednji indicirani pritisak, te ga usporedite na ostalim cilindrima |
|
|
|
|
|
12. Napravite indicirane dijagrame bez goriva |
|
|
|
|
|
13. Upiši izvješće za 10.12. |
|
|
|
|
|
14. Pređite s ekonomske snage na nazivnu snagu motora |
|
|
|
|
|
15. Pročistite plinsku i zračnu stranu turbo-puhala u radu |
|
|
|
|
|
16. Provjerite ispravnost ispusta ispirnog kolektora |
|
|
|
|
|
17. Izvedite rutinsku kontrolu: |
|
|
|
|
|
17.1. rashladne vode stroja |
|
|
|
|
|
17.2. ulja za podmazivanje |
|
|
|
|
|
17.3. goriva |
|
|
|
|
|
10. ODRŽAVANJE GLAVNOG STROJA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Koristite uređaj za okretanje vratila stroja, postavite upozorenja, obilježite i osigurajte sigurnosne predradnje |
|
|
|
|
|
2. Pregledajte prostor koljenastog vratila i napravite zapisnik |
|
|
|
|
|
3. Izmjerite defleksiju koljenastog vratila |
|
|
|
|
|
4. Izmjerite, kontrolirajte, izvršite pregled stanja istrošenosti i zračnosti, rastavite i izvršite provjeru: |
|
|
|
|
|
4.1. ubrizgača goriva |
|
|
|
|
|
4.2. uputnih ventila |
|
|
|
|
|
4.3. sigurnosnih ventila |
|
|
|
|
|
4.4. ispušnih ventila |
|
|
|
|
|
4.5. visokotlačne pumpe goriva |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte obloge visokotlačnog cjevovoda goriva |
|
|
|
|
|
6. Izvršite izmjenu i/ili popravak sljedećih elemenata, izvršite kontrolu i podešavanje zračnosti gdje je to moguće: |
|
|
|
|
|
6.1. glave motora |
|
|
|
|
|
6.2. turbopuhala |
|
|
|
|
|
6.3. temeljnih ležajeva |
|
|
|
|
|
6.4. brisača šupernice stapajice |
|
|
|
|
|
6.5. staza križnih glava |
|
|
|
|
|
6.6. kotvenih vijaka |
|
|
|
|
|
6.7. temeljnih vijaka i podloga stroja |
|
|
|
|
|
7. Kontrolirajte ispirni i ispušni kolektor te napravite zapisik: |
|
|
|
|
|
7.1. čistoća/taloga |
|
|
|
|
|
7.2. odvodnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
7.3. ventila (lamelastih) |
|
|
|
|
|
8. Upišite tip ispušnog sistema |
|
|
|
|
|
9. Kontrolirajte izolaciju i obloge i ispušnog cjevovoda |
|
|
|
|
|
Bit ovih zadataka zasniva se na poznavanju tehničkog procesa upravljanja i
održavanja diesel strojeva. Za pravilno usvajanje znanja i vještina potreban je
nadzor i kordinacija rada s iskusnijim starijim časnicima.
Važna je upotreba instrukcijskih knjiga i strojarskih zapisa, kao što su nacrti
i rasporedi održavanja koji su isporučeni od strane brodogradilišta i
proizvođača strojeva.
Potrebna je i osobna dokomentacija radi budućeg sljeda događaja.
Većina testova vode se izvršava radi sprječavanja korozije u strojnom sistemu.
Trebate poznavati da se voda uglavnom nastoji održati u blago lužnatom obliku
još iz prve cjeline. Kvalitetu i količinu drugih sastavnih djelova vode, a
također i teretman vode trebate saznati kroz razgovor s nadležnim časnicima.
Kod strojeva moguće je izmjeriti snagu po cilindru pomoću p-V dijagrama
(indikatorskog dijagrama).
Pomoću gubitaka trenja moguće je izračunati snagu na osovini propelera.
11. RAD S POMOĆNIM KOTLOVIMA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Skicirati: |
|
|
|
|
|
1. Pomoćni kotao |
|
|
|
|
|
2. Kotao na ispušne plinove |
|
|
|
|
|
Prikažite svaki sa: |
|
|
|
|
|
3. Napunite kotao i podignite paru |
|
|
|
|
|
4. Stavite kotao u upotrebu |
|
|
|
|
|
5. Rutinski kontrolirajte nivokaze |
|
|
|
|
|
6. Priključite na liniju paru, uzimajući u obzir preventivu protiv toplinskog i tlačnog šoka, te izbjegavanje »vodenog čekića« |
|
|
|
|
|
7. Kontrolirajte sigurnost parnog cjevovoda i ekspanzionih umetaka |
|
|
|
|
|
8. Kontrolirajte rad parnih zaustavljača i ispusta kondezata |
|
|
|
|
|
9. Zatvorite parnu liniju i pratite proces ispusta |
|
|
|
|
|
10. Podignite temperaturu goriva od hladnog do potrebnog nivoa |
|
|
|
|
|
11. Zapalite gorionike, uz potrebiti oprez |
|
|
|
|
|
12. Izvedite rutinsku kontrolu i održavanje gorionika |
|
|
|
|
|
13. Kontrolirajte kvalitetu smjese
pomoću: |
|
|
|
|
|
14. Primjenite tretiranje napojne vode |
|
|
|
|
|
14.1. kotlovsku vodu |
|
|
|
|
|
14.2. napojnu vodu |
|
|
|
|
|
15. Podesite tretiranje napojne vode prema ustanovljenom testu i uputama starijeg časnika |
|
|
|
|
|
16. Kontrolirajte povrat iz grijačih zavojnica i drugih mogučih zagađivača kondezata napojne vode |
|
|
|
|
|
17. Kontrolirajte rad svih indikatora i alarmnih uređaja vezanih za ispravnost kotla |
|
|
|
|
|
18. Kontrolirajte ispravnost rada kontrolnog sistema vode, nivoa vode i napojne vode |
|
|
|
|
|
19. Izvršite odčađivanje cjevovoda kotla |
|
|
|
|
|
Prije stavljanja u pogon parnog sustava (cjevovoda ili stroja), svi prostori
moraju biti suhi i zagrijani na propisoj temperaturi. Zbog toga drenažni sustavi
moraju biti korišteni u potpunosti, te se treba vršiti postepeno propuštanje
pare u sistem kako bi se osigurala suhoća istog dok se ne postigne radna
temperatura. Vrlo mala količina propuštene pare u početku će pogurati
kondeziranu vodu kroz drenažni sustav i prenjeti postupno temperaturu na stjenke
čitavog sistema.
Kada se postigne radna temperatura i para lagano ispusti kroz drenažni sustav,
glavni zaporni ventil se polako otvori do kraja, te se drenaža zatvori.
Voda se u sistemu pare stvara usljed kondezacije, posebno na hladnim stjenkama.
Voda je nestlačiva te se ponaša fleksibilno kruto. Tijekom ulaza pare u sistem,
para se kondezira te smjesa onda kavitira pri vrlo niskom tlaku (visokom
vakumu). Okolna voda ispunjava vakumirane prostore velikom brzinom, pri čemu
može doći do nezgode. Voda koja velikom brzinom ispunjava vakumirane prostore
naziva se »vodeni čekić«.
Cjevovod mijenja dužinu usljed promjene temperature, pa je potrebno provjeriti
kompezatore cjevovoda.
U svakom slučaju prenos pare treba izvršiti polako, nakon inicijalnog (početnog)
zagrijavanja kroz drenažni sustav kondezata.
12. ODRŽAVANJE POMOĆNIH KOTLOVA
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI |
POTPIS |
|||
1. Isključite kotao iz uporabe |
|
|
|
|
|
2. Ispustite vodu kotla |
|
|
|
|
|
3. Otvorite kotao |
|
|
|
|
|
4. Pregledajte kotao, te napravite izvješće: |
|
|
|
|
|
4.1. unutrašnjosti kotla |
|
|
|
|
|
4.2. vanjskog djela kotla |
|
|
|
|
|
5. Rastavite nivokaze i priključke, te kontroliraj prolaze, pipce i ventile na čistoću |
|
|
|
|
|
6. Otvorite i pregledajte |
|
|
|
|
|
6.1. sigurnosne ventile |
|
|
|
|
|
6.2. napojne ventile |
|
|
|
|
|
Prije bilo kakve kontrole kotla, kotao mora biti ugašen i isključen iz
uporabe radi čišćenja ili popravka.Ukoliko postrojenje sačinjava više kotlova,
trebate osigurati prekid dovoda napojne vode i goriva u kontrolirani kotao na
način da se svi ventili zatvore i blokiraju ili razmontirajte cijevi i ubacite
sljepe brtve s vidnim repićem.
Razgovarajte s nadležnim časnicima o radnjama i tehnologiji postupka unutarnjeg
i vanjskog pregleda. Važni faktori na koje trebate obratiti pažnju i o kojima
trebate razgovarati su:
– naslage na grijačim površinama, koje ograničavaju prolaz topline te time
izazivaju povećanje srednje temperature stjenke ili čak progaranje iste
– pojava korozije
– istrošenost ili oštećenost armature (pipaca, ventila, nivokaza, sigurnosnih
ventila i sl.)
– općenito stanje i čistoća površina prijelaza topline i ostalih djelova u
prostoru
izgaranja i protoka vrućih plinova gorenja
Ako se kotao povremeno gasi i rutinski čisti, moguće je da prekotlačni ventil ne
bude pregledan. Međutim, tijekom periodičnog čišćenja i pregleda ventili moraju
biti otvoreni i pregledani. Prekotlačni ventil mora se ispitati na odgovarajući
otpusni tlak od strane nadležnog inspektora. Tada treba obvezno pregledati
mehanizam za ručno otpuštanje prekotlačnog ventila i podmazati sve elemente
prenosa.
Pregledajte sve prolaze na nivokazima koji moraju biti čisti (moguće ih je
propuhati sa stlačenim zrakom).
13. ELEKTRO RAZVOD I NJEGOVO ODRŽAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Skicirajte zorno elektro razvod od generatora do konačnog potrošača označavajući: |
|
|
|
|
|
– prekidače |
|
|
|
|
|
2. Izolirajte i isključite električni uređaj, te poduzmite mjere sigurnosti |
|
|
|
|
|
3. Izvršite rutinirano testiranje i održavanje: |
|
|
|
|
|
3.1. prekidača |
|
|
|
|
|
3.2. uputnika el. motora |
|
|
|
|
|
3.3. brojača okretaja |
|
|
|
|
|
3.4. el. motora |
|
|
|
|
|
3.5. generatora |
|
|
|
|
|
3.6. svjetla |
|
|
|
|
|
3.7. akumulatora |
|
|
|
|
|
3.8. alarmnih uređaja |
|
|
|
|
|
Osigurajte izoliranost strujnog kruga, blokirajte i osigurajte natpisom, te zapišite u dnevnik rada |
|
|
|
|
|
Neki brodovi posjeduju stalno ukrcanog časnika elektrostruke koji je zadužen
za održavanje distribucije el.energije i održavanje dotičnog postrojenja. Čak i
u takvim situacijama važno je sljediti navedene zadatke.
Svaki časnik stroja potpuno je odgovoran za sve radnje poduzete tijekom straže,
pa je zato od velike važnosti jasno razumjevanje elektro distribucijonog
sistema.
S obzirom da je u elektro distribuciji nemoguće postići idealne uvjete rada
poželjno je vježbenika upznati sa svim sigurnosnim predradnjama.
14. KORMILARSKI UREĐAJ
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripravite i testirajte kormilarski uređaj za plovidbu |
|
|
|
|
|
2. Izvršite stalnu rutinsku kontrolu i testirajte sistem tijekom vožnje |
|
|
|
|
|
3. Izvršite prebacivanje na pričuvni sustav |
|
|
|
|
|
4. Skicirajte sistem sa svim glavnim komponentama |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte nivo hidrauličkog ulja i ispustite zrak ako je to nužno |
|
|
|
|
|
Kormilarski uređaj od vitalnog je značenja za sigurni rad broda. On mora biti
propisno održavan, tako da se omogući potpuno i sigurno kormilarenje tijekom
plovljenja. Upravljački sustav između komadnog mosta i kormila obično je
hidraulički, ali može biti i električni. Prije početka vožnje kormilarski uređaj
mora biti testiran. Testiranje i normalno održavanje obavlja se u luci. Kod
hidrauličkih uređaja pregledava se propuštanje medija, prisutnost zraka u
sustavu, propisana količina protoka medija i količina rezervnog medija.
Priprema kormilarskog sustava mora biti usklađena s časnicima na mostu, potrebno
je kontrolirati sinkronizaciju okretanja ruda kormila od krajnje lijeve do
krajnje desne točke praćenjem rude i kola kormila.
15. STLAČENI ZRAK
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Pripremite kompresore za rad |
|
|
|
|
|
2. Uputite kompresore i dopunite spremnike zraka |
|
|
|
|
|
3. Zaustavite kompresore |
|
|
|
|
|
4. Prepoznajte prekotlačne ventile, eksplozivni disk, ispuste i osigurače na kompresoru, cjevovode i spremnik |
|
|
|
|
|
5. Nabrojite armaturu spremnika zraka |
|
|
|
|
|
6. Prekopčajte glavni i pričuvni kompresor kad je na automatskom startu i kontuiniranom radu |
|
|
|
|
|
7. Osigurajte da automatski ispusti rade korektno |
|
|
|
|
|
8. Provjerite kvalitetno održavanje instrumenta zraka |
|
|
|
|
|
9. Provjerite i dovedite u pravilni režim: |
|
|
|
|
|
9.1. prečistače zraka |
|
|
|
|
|
9.2. filtere |
|
|
|
|
|
9.3. isušivače |
|
|
|
|
|
10. Održavajte sustav stlačenog zraka |
|
|
|
|
|
U prošlosti su mnoge nesreće bile vezane za neadekvatan sustav komprimiranog
zraka. Odgovarajući dotok komprimiranog zraka važan je za rad brod. Štoviše,
pneumatska kontrola, ukoliko je ugrađena, ovisi o stlačenom zraku visoke
kvalitete. Stoga je potrebno vježbenika stroja upoznati s upravljanjem ovog
sustava.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– kakav je smisao prevencije prekotlaka u spremnicima zraka i cjevovoda
– kakav bi bio mogući učinak požara u strojarnici na pritisak komprimiranog
zraka u spremnicima
– zašto je važno odstraniti vlagu (vodu) iz komprimiranog zraka
– kako se stvara vlaga u zraku
16. RASHLADNI UREĐAJ
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Uključite brodski rashladni uređaj |
|
|
|
|
|
2. Provjerite je li procedura paljenja i gašenja izvršena ispravno |
|
|
|
|
|
3. Nadgledajte i bilježite normalne radne temperature |
|
|
|
|
|
4. Objasnite učinak promjenjive temperature rashladne vode |
|
|
|
|
|
5. Izvršite proceduru punjenja rashladnika |
|
|
|
|
|
6. Napravite rasol |
|
|
|
|
|
7. Provjerite gustoću rasola |
|
|
|
|
|
8. Provjerite ispravnost rada kondiciranog zraka |
|
|
|
|
|
9. Provjerite uređaj za kontrolu vlažnosti |
|
|
|
|
|
Rashladni uređaji konstruirani su tako da bi trebali raditi bez gotovo ikakve
greške.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– ukoliko dođe do propuštanja rashladnog medija, na koji način bi se mjesto
propuštanja moglo locirati i rješiti
– je li potrebito porastom temperature mora povećati količinu rashladnog medija
u sustavu
– ukoliko zrak uđe u sustav, kakvi će biti efekti u radu
– kako eliminirati zrak iz sustava
– ukoliko je ugrađen sustav za automatski rad, kako znate da pravilno radi
17. POMOĆNO POSTROJENJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Upravljajte uređajem za proizvodnju vode |
|
|
|
|
|
2. Upravljajte evaporatorom |
|
|
|
|
|
3. Upravljajte destilatorom |
|
|
|
|
|
4. Izvršite test održavanja pitkosti i čistoće vode |
|
|
|
|
|
5. Kontrolirajte tlačni spremnik na sigurnost |
|
|
|
|
|
6. Kontrolirajte rad (i podesite, ako je potrebno): |
|
|
|
|
|
6.1. kanalizacioninog sustava |
|
|
|
|
|
6.2. inceleratora (spaljivača) |
|
|
|
|
|
Pitka voda iz mora proizvodi se:
– za potrebe postrojenja
– za vodu za piće
Mnoga postrojenja za proizvodnju vode rade na temperaturama pri kojima ne dolazi
do ubijanja bakterija. U tim slučajevima, ako se voda koristi kao pitka,
potrebno je sterilizirati prije upotrebe.
Voda koja se koristi za piće mora biti minimalne slanosti(idealno nula), te se
mora kemijski tretirati da se osigura sterilnost.
Razgovarajte s nadležnim časnicima stroja na način da možete odgovoriti na
sljedeća pitanja:
– iz kojih prostora se more ne smije koristiti za proizvodnju pitke vode
– kako utječu različiti tlak i temperatura na kvalitetu destilata i izlaza iz
evaporatora.
18. PALUBNI STROJEVI I OPREMA ZA PREŽIVLJAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Izvršite rutinsko održavanje: |
|
|
|
|
|
1.1. sidrenih vitla |
|
|
|
|
|
1.2. vitla za teret |
|
|
|
|
|
1.3. soha tereta |
|
|
|
|
|
1.4. pritezna vitla |
|
|
|
|
|
1.5. vitla |
|
|
|
|
|
1.6. plovila za spašavanje i lansirnog uređaja |
|
|
|
|
|
1.7. pokrova grotla |
|
|
|
|
|
Briga i održavanje palubnih strojeva obično je povjerena posadi broda. Stoga
je važno razumjeti funkciju i upravljanje pojedinog stroja. Za uređaje za
spašavanje odgovorna je posada palube.
19. DODATNO ODRŽAVANJE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Prema režimu servisiranja izvršite: |
|
|
|
|
|
1. kontrolu i testiranje uređaja, te odredite kvar i istrošenost (izitoperenost) |
|
|
|
|
|
2. popravite ili obnovite elemente po potrebi |
|
|
|
|
|
3. sastavite uređaj i testirajte |
|
|
|
|
|
Stariji časnik odlučuje kada će neki uređaj biti otvoren za pregled, te svaki
dio treba postupno nadzirati. Svaki korak održavanja treba biti maksimalno
osiguran po čovjeka i uređaje.
20. REZERVNI UREĐAJI I DJELOVI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Provjerite poziciju, ukrućenost, količinu i stanje svih rezervnih djelova i uređaja |
|
|
|
|
|
2. Kontrolirajte popis u odnosu na stvarno stanje rezervnih djelova |
|
|
|
|
|
Važno je da brod posjeduje odgovarajuču količinu rezervnih dijelova. Pozicija
i količina svakog dijela treba biti poznata posadi stroja, stoga je Vaš zadatak
proučiti gdje se isti nalaze.
Treba postojati službeni zapis svih komponenata i sustav brze nabave novog kad
se rezervni dio upotrebi. Na brodu se ne smiju upotrebljavati rabjeni djelovi,
gdje se moraju nalaziti samo novi elementi. Ukoliko je potrebito sačuvati
korišteni dio, on treba biti smješten na posebnoj lokaciji i vidno obilježen kao
»korisni dio«.
21. OBAVLJANJE STRAŽARSKE DUŽNOSTI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Obavljajte dužnosti jednog časnika stroja: |
|
|
|
|
|
1. straža u navigaciji |
|
|
|
|
|
2. straža u luci |
|
|
|
|
|
Detaljniji opis navedenih straža se nalazi u posebnoj cjelini.
22. UOBIČAJNI POSLOVI STRAŽE
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
1. Sljedite uobičajni postupak preuzimanja straže |
|
|
|
|
|
2. Sljedite uobičajni postupak obnašanja straže |
|
|
|
|
|
3. Preuzmite sve uobičajne poslove straže, te nadgledajte pravilan rad svih automatskih upravljača i pokazivača |
|
|
|
|
|
4. Nadgledajte i bilježite stanja i režime strojeva i uređaja |
|
|
|
|
|
5. Izvršite podešavanje u slučaju potrebe |
|
|
|
|
|
6. Ispišite strojarski dnevnik i knjigu dojmova |
|
|
|
|
|
7. Pripremite se za manevriranje |
|
|
|
|
|
8. Zabilježite sve režime stroja u dnevnik tijekom manevriranja |
|
|
|
|
|
9. Ophodite se otvoreno i jasno s časnikom palube zaduženim za stražu |
|
|
|
|
|
10. Poduzmite ispravne poteze u toku vježbe za nuždu |
|
|
|
|
|
Program uvježbavanja obuhvaća period straže na moru i u luci pod nadzorom
iskusnog časnika stroja. Elementi vršenja zadaće pokrivaju sve potrebe rada,
održavanja i procedurne straže časnika stroja.
Upute za vršenje straže nalaze se u rezolucijama 2 i 4 STCW konvencije iz 1978.
za sva zaduženja časnika stroja u straži.
Važno je da nadležni časnik stroja da upustva koja će osigurati najveći standard
sigurnosti i uspješnosti.
Važno je bilježiti svaki pokret i radnju na postrojenjima čitavo vrijeme,
posebice kod manevriranja broda. U slučaju nesreće, sudara ili nasukavanja,
dotična knjiga upisa (dnevnik), koji podrazumjeva uputstva i naredbe s mosta,
može poslužiti kao dokaz.
23. OBAVLJANJE STRAŽE U PLOVIDBI
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
Potvrđujte proceduru straže na mostu: |
|
|
|
|
|
1. za zadnjeg na straži u plovidbi |
|
|
|
|
|
2. za stražu u manevriranju |
|
|
|
|
|
Potrebno je da časnik palube i časnik stroja imaju saznanja o međusobnim
procedurama, zadacima i odgovornostima.
Ti se zadaci moraju izvršavati pod zajedničkim naredbama zapovjednika broda i
upravitelja stroja.
DODATNI ZADACI*
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
*U ovu se tablicu upisuju vježbe odnosno zadaci koje je vježbenik stroja
uradio za vrijeme svoje kadeture, a nisu predviđena navedenim sadržajem vježbi.
DODATNI ZADACI*
Z A D A C I |
REDNI BROJ BRODA |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENE |
||
DATUM |
NADLE-ŽNI ČASNIK |
POTPIS GLAV. ČAS. STROJA |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
*U ovu se tablicu upisuju vježbe odnosno zadaci koje je vježbenik stroja uradio za vrijeme svoje kadeture, a nisu predviđena navedenim sadržajem vježbi.
SIGURNOST ZA VRIJEME VRŠENJA VJEŽBI
Na početku sadržaja vježbi se već spominjala sigurnost. Tada je se ona »više« odnosila na upute za siguran rad i organizaciju istog. Ova vježba uključuje i preostale dijelove sigurnosti koji se odnose na opremu i upravljanje:
Oprema
– stanje opreme na brodu mora biti odgovarajuće sigurnosti i spremno za hitnu
uporabu;
– vatrootporna odijela i zaštitna sredstva (kacige, čizme, rukavice, štitnici za
uši i sl.) moraju biti održavani pravilno i upotrebljivi u bilo kojem trenutku
– osigurajte da priručni alat koji se istrošio ili nedostaje, zamijenjen je ili
obnovljen, kao primjerice:
– ključevi s otvorenim čeljustima,
– labavi čekići,
– turpije bez rukohvata
– sjekači s izgorenim ili oštećenim sječivom.
– osigurajte da lako premostivi, portabl i motorni alat, s njihovim pogonom bude
održavan u dobrom stanju, a posebnu pozornost obratite na:
– brusna kola, svrdla, glodala i ostali motorni alati,
– elektro spojevi, prekidači, izolacije, kabeli i sl.
– vodilice strojeva, izvlakači, zupčasta kola, brusna kola i sl.
– osigurajte redovito održavanje i testiranje dizala pri čemu posebno obratite
pažnju na:
– lance, konope i žičane konope
– kuke, okate vijke, karike i sl.
– hidraulične i vijčane podizače,
– dizalice strojarnice;
– trebate znati da elektrosistemi i oprema zahtijevaju posebnu pozornost
primjerice:
– ukoliko na komandnoj ploči instrumenti pokazuju »zemlju«, mora se odmah
locirati i popraviti proboj,
– oprema se mora redovito pregledavati i testirati protiv proboja izolacije,
– prekidači i uputnici moraju djelovati sigurno i pravilno,
– oprema i krugovi moraju biti osigurani otpornicima (osiguračima), pravilno
postavljenim i odgovarajuće vrijednosti,
– gumena podloga, mora biti pravilno postavljena oko komandne ploče i drugih
pozicija gdje je moguća elektrohavarija.
Upravljanje
Prilikom obavljanja zadataka odnosno vježbi vježbenik stroja dužan je obrati
pozornost da:
– ispust ulja (goriva) ili neželjena propuštanja ulja ili goriva budu
akumulirana,
– propuštanje ulja (goriva) bude locirano i zaustavljeno što je prije moguće,
– se neželjeno kapanje ulja (goriva) sakuplja u posebne posude koje sečesto
prazne kako bi se izbjeglo prelijevanje,
– je prostor kaljuže čist i slobodan od zagađivača /kontaminanata/
– pipci za »testiranje« i »ispuštanje« ili/i ventili na spremnicima goriva i
ulja rade pravilno,
– svi cjevovodi za preljev i iskrcaj ulja ili goriva završavaju u preljevnom
spremniku,
– se preljevni spremnik redovito pregledava, te po potrebi potroši u stroju ili
istovari prema međunarodnim propisima protiv zagađenja,
– temperatura goriva u dnevnom i skladišnom spremniku bude u granicama
dozvoljenim,
– boje i ostali zapaljivi materijali budu pravilno su uskladišteni u ohlađenim i
dobro provjetrenim prostorima,
– su pričuvni spremnici (primjerice čelične boce) ili plinovi u pričuvi pod
tlakom sigurno učvršćeni na sigurnim lokacijama specijalno pripravljenim za
dotičnu namjenu, koje su hladne i dobro provjetrene,
– su prije početka navigacije, svi slobodni dijelovi pravilno učvršćeni protiv
pomicanja,
– su svi »rezervni dijelovi« i ostali materijali pravilno pregledani, a sve što
nedostaje ili nije u redu mora biti popravljeno ili nadoknađeno što je moguće
prije,
– ukoliko je podignuta podnica ili slično, »rupa« osigurana i pod kontrolom,
– su ako se radovi vrše u prostorima gdje je moguć dotok visokog tlaka ili
temperature, prolazi blokirani ili blindirani.
– je ako se radovi vrše u spremnicima ili drugim zatvorenim prostorima, ispitati
atmosfera na količinu kisika (zrak se mora ispitati na eksplozivnost smjese)
– je adekvatna ventilacija postavljena u zatvorenim prostorima tokom radova
– su prije ulaska u bilo koji zatvoreni prostor, sve sigurnosne predradnje
ispoštovane, čovjek u pričuvi postavljen i konopi za izvlačenje, te aparati za
disanje koji su provjereni na ispravnost stoje u pripravi i sl.
– su ukoliko je potrebno dizalo, svi njegovi dijelovi dobro provjereni prije
uporabe, s podizačima i sl., pravilno osigurani i postavljeni,
– je sistem koji upravlja ventilima ili drugim uređajima u slučaju nužde uvijek
spreman za uporabu. Obično su to:
– ventili skladišnih i dnevnih tankova,
– napojni ventil goriva glavnog stroja,
– ventili kontrole pritiska goriva kotlova i zagrijača
– sigurnosni ventili kotlova,
– glavni stop ventili kotlova,
– crpka za iscrpljivanje kaljuže u nuždi,
– stabilna protupožarna oprema,
– vodonepropusna vrata;
– su stroj za nuždu i sistemi pravilno održavani i spremni za trenutno
korištenje. To podrazumijeva:
– napajanje električne energije u nuždi
– distribucijski sistem za navigaciju, radio, svjetlo i sl.
– protupožarnu crpku i sisteme za nuždu
– sisaljke kaljuže i sistemi za nuždu
– čamce za spašavanje, strojeve, crpke i sl.
– opremu za spašavanje
– kormilarski uređaj u pričuvi;
NEDOVRŠENI ZADACI **
REDNI BR. ZAD. |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENA |
|
DATUM |
POTPIS ODGOVORNE OSOBE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
**Pomoću ove tablice obrađuju se zadaci koje vježbenik stroja nije uradio za
vrijeme svoje kadeture, a predviđena su navedenim sadržajem vježbi. Ti bi se
zadaci trebali obrađivati na konzultacijama prije ispita.
NEDOVRŠENI ZADACI **
REDNI BR. ZAD. |
ZADATAK IZVRŠEN |
NAPOMENA |
|
DATUM |
POTPIS ODGOVORNE OSOBE |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
**Pomoću ove tablice obrađuju se zadaci koje vježbenik stroja nije uradio za vrijeme svoje kadeture, a predviđena su navedenim sadržajem vježbi. Ti bi se zadaci trebali obrađivati na konzultacijama prije ispita.
CJELOKUPNA ODGOVORNOST ČASNIKA STROJA U VRIJEME STRAŽE
Glavni časnik stroja odgovoran je, između ostalog za rad i održavanje čitavog
postrojenja, električnih uređaja svih vrsta, kao i opreme.
On daje naredbe za:
– rad postrojenja i čitave elektroinstalacije;
– održavanje postrojenja i opreme, povremene i planirane prreglede
– siguran rad.
U dodatku, on će dati posebne naredbe ovisno o trenutnoj situaciji.
Te naredbe moraju biti dobro poznate i usvojene od časnika na straži.
Pod upravom glavnog časnika stroja, časnik na dužnosti odgovoran je za kontrolu
rada i testiranja svih postrojenja i opreme pod njegovim zaduženjem. On je
predstavnik glavnog časnika stroja te je njegova primarna odgovornost uspješnost
rada i održavanje strojnog pogona i sigurnost broda.
On je odgovoran za strojarnicu, pored glavnog časnika stroja u strojarnici, dok
ga glavni časnik stroja ne razriješi dužnosti.
STRAŽA STROJARA NA MORU
Preuzimanje straže
Časnik stroja na straži na smije predati dužnost zamjeniku (časniku koji ga
smjenjuje) ukoliko uoči da ovaj nije sposoban uspješno preuzeti odgovornost, u
tom slučaju dužan je obavijestititi o tome glavnog časnika stroja.
Časnik koji preuzme stražu, mora provjeriti stabilnost rada postrojenja.
Pod njegovim potpunim nadzorom mora biti propulzivni stroj te pomoćni strojevi i
oprema.
On mora biti zadovoljan sposobnošću pomoćnog osoblja u izvršavanju dužnosti i
mora im dati odgovarajuće upute kako bi osigurao pravilno provođenje straže.
On mora biti siguran da je svaki član straže dobro upoznat sa svojim dužnostima.
Primjerice, svaki član straže treba:
– znati upotrijebiti interni komunikacijski sustav
– znati sve rute bijega iz strojarnice
– znati alarmni sustav i razliku među alarmima-posebno alarm CO2
– poznavati pozicije i uporabu sredstava za gašenje požara u strojarnici
– kloniti se operacijskih ili slučajnih zagađenja mora te poduzeti sve potrebne
mjere opreza da do toga ne dođe, posebno dosezanje graničnih vrijednosti
međunarodnih i domaćih zakona o zagađenju.
Na početku straže mora utvrditi operativne parametre i stanje čitavog
postrojenja.
Časnik koji preuzima dužnost straže, ne smije preuzeti dužnost straže prije nego
što provjeri stanje u dnevniku i usporedi s trenutnim stanjem.
On mora provjeriti:
– ustaljene naredbe i posebe upute glavnog časnika stroja u odnosu na brod i
postrojenje,
– prirodu čitavog posla na postrojenju, osobno sudjelovanje i potencijalnu
opasnost,
– nivo i gdje je primjenjivo, stanje vode ili otpada u kaljuži, balastnim
spremnicima, slop spremnicima, pričuvnim spremnicima, spremnicima pitke vode,
kanalizacijskim spremnicima i posebno pretakanje ili isisavanje istih,
– sanitarni sistem, način rada nadzorne i kontrolne konzole
– stanje automatskog rada kotlova, sigurnost kontrole plamena, granični nadzor
kotla, kontrolu smjese, kontrolu napajanja goriva i ostale nadzorne opreme
kotlova,
-moguće upozorenje stanja zbog lošeg vremena, leda, zagađenosti pitkih voda,
– posebni način rada uzrokovan greškom opreme ili stanja broda,
– raportirati mjere strojarnice prema dogovorenim dužnostima,
– valjanost protupožarnog pribora.
Časnik zadužen za stražu dužan je držati pod kontrolom propulzivni stroj i
pomoćni sustav, stalno se propisno ne smijeni.
On mora često izvršiti obilazak postrojenja te kormilarskog stroja zbog
pravovremenog uočavanja greške, podešavanja, održavanja ili drugih potreba
Periodična kontrola postrojenja treba potvrditi da:
– glavni i pomoćni strojevi, nadzorni sistem i komunikacijski sistem rade
zadovoljavajuće,
– kormilo, stroj i sl.postrojenja rade zadovoljavajuće,
– se nivo vode u kotlu održava pravilno vrši izmjena topline,
– strojni ili kotlovski ispuh inducira dobru smjesu i da je čađa otpuhana
– je stanje kaljuže u odnosu na nivo vode i zagađenost zadovoljavajuće,
– razni cjevovodi da ne propuštaju, rade pravilno i da se pravilno održavaju
(posebna pažnja je potrebna na visokotlačnim cijevima goriva).
Časnik stroja na straži mora direktno obavijestiti svakog člana straže o
potencijalnim opasnostima koje mogu biti uzrokovane od strane postrojenja te
ugroziti život ili brod.
On mora osigurati nadzor nad strojarnicom, podređenim osobljem u slučaju
nedovoljnog broja osoblja. Straža ne smije napustiti prostor strojarnice bez
nadzora, ukoliko se postrojenjem ručno upravlja.
On mora poduzeti odgovarajuće korake u slučaju otkazivanja opreme, požara,
potapanja, puknuća, sudara, nasukivanja i sl.
Mora znati jesu li svi članovi straže upoznati s brojem, lokacijama i tipom
protupožarne opreme, protuštetne opreme, te načinom njihove uporabe.
Treba biti na oprezu te se kloniti opasnosti u strojarnici koji mogu prouzročiti
ranjavanja, te mora znati primijeniti prvu pomoć.
Kad je postrojenje u manevru mora biti čitavo vrijeme spreman upravljati
propulzivnim postrojenjem prema potrebi promjene smjera i brzine.
Kad je postrojenje periodično bez posade odgovarajući časnik na dužnosti mora
biti spreman na poziv za pripremu stroja.
Sve naredbe sa zapovjednog mosta moraju se izvršiti u najkraćem roku. Promjene
smjera i brzine glavnog stroja moraju se bilježiti, osim ako ih administracija
za pojedine brodove reducira zbog njihove veličine ili namjene broda.
Kod ručnog upravljanja, propulzivni stroj mora biti stalno spreman za
manevriranje.
Časnik stroja zadužen za stražu ne smije ništa raditi što bi ga ometalo pri
stalnoj kontroli (nadzoru) propulzivnog stroja i pripadajuće opreme.
OBAVIJEST ZAPOVJEDNOM MOSTU
Promjena brzine, rezultirana lošim radom propulzivnog stroja ili gubitak
mogućnosti kormilarenja, mogu ugroziti sigurnost broda i života na moru.
Stoga most mora odmah biti obaviješten, u slučaju požara akcijama koje mogu
uzrokovati pad brzine broda, trenutno otkazivanje mogućnosti kormilarenja,
zaustavljanje broda, gubitak elektrićne energije i sl. Te obavijesti, ukoliko ih
je moguće predvidjeti, moraju biti dojavljene mostu prije nego promjene nastanu,
kako bi se dobilo na vremenu, koliko je moguće, radi poduzimanja potrebne akcije
glede izbjegavanja potencijalne pomorske nesreće.
NAVIGACIJA U PRENAPUĆENIM VODAMA
(TJESNACIMA)
Časnik stroja na dužnosti mora osigurati da svi strojevi i uređaji potrebni za
manevriranje broda mogu odmah biti prebačeni na rućni rad kad dobije upozorenje
da se brod nalazi u prenapučenim vodama. On također treba osigurati odgovarajuću
snagu na kormilarskom uređaju potrebnu za manevriranje.
Prijelaz na rad u nuždi, te ostala pomoćna oprema moraju biti spremni
zatrenutačni rad.
NAVIGACIJA PRI SMANJENOJ VIDLJIVOSTI
Časnik stroja na dužnosti mora osigurati dovoljnu količinu zraka ili pare za zvučne signale u magli. Mora biti spreman odgovoriti svakoj naredbi s mosta i pripremiti stroj i pomoćno postrojenje za manevriranje.
POZVATI GLAVNOG ČASNIKA STROJA
Časnik stroja na dužnosti mora javiti upravitelju stroja bez kašnjenje o
sljedećim slučajevima:
– kad oštećenje stroja ili loš vod može ugroziti sigurnost plovidbe,
– kad loš rad po njegovu mišljenju može prouzročiti štetu na propulzivnom
stroju, pomoćnim strojevima, nadzornoj konzoli i sistemu upravljanja,
– u nuždi ili u situaciji kad je u nedoumici kakvu odluku ili korake mora
poduzeti,
– ne smije propustiti potrebu dojavljivanja glavnog časnika stroja u gore
navedenim situacijama, te po potrebi hitne intervencije za sigurnost broda,
postrojenja, njegove posade, gdje to okolnosti zahtijevaju.
ODRŽAVANJE, POPRAVCI, PREVENCIJE
Rutinirano održavanje podrazumijeva predviđanje i sprječavanje slučajnih kvarova
glede veće sigurnosti i manje štete tijekom rada postrojenja. Djelomični
popravci električnih, mehaničkih, hidrauličnih, pneumatskih ili odgovarajućih
elektronskih sklopova opreme u tijeku rada postrojenja moraju biti znani časniku
stroja na straži i upravitelju stroja. Svi ti popravci moraju biti upisani.
Časnik na dužnosti mora surađivati s časnikom određenim za održavanje ili
popravak. To podrazumijeva:
– izoliranje i premoštavanje postrojenja na kojem se radnja vrši,
– osiguranje preostalog postrojenja dok popravak traje,
– upisivanje u strojarski dnevnik i/ili u posebnu dokumentaciju, postrojenja na
kojem se radi i koliko je ljudi u radu, mjere sigurnosti i od koga su poduzete,
koliko časnika radi i tko će preuzima postrojenje radi praćenja,
– testiranje i ponovno stavljanje u pogon, kad je potrebno – popravljanje
postrojenja.
DNEVNIK STROJA
Prije odlaska s dužnosti, strojar zadužen za stražu mora provjeriti sve podatke i zapažanja o postrojenju tijekom straže, te jesu li na odgovarajući način zapisani:
Straža strojara na nezaštićenom sidrištu
Kad je brod na sidrenju na otvorenom moru ili mogućem pomorskom putu, strojar
zadužen za stražu mora osigurati:
– učinkovito djelovanje straže,
– periodični pregled svih postrojenja u radu i pričuvi,
– pripravnost glavnih i pomočnih strojeva prema naredbama sa zapovjednog mosta,
– mjere za zaštitu od eventualnog zagađenja,
– funkcionalnost svih dojavnih uređaja i sistema.
Straža strojara u luci
Preuzimanje straže
Časnik zadužen za stražu ne smije predati stražu ako uoči da onaj časnik koji ga
smjenjuje nije u stanju ili nesposoban preuzeti odgovornost, te o tome mora
obavjestiti glavnog časnika stroja.
Časnik stroja na dužnosti mora biti siguran da su njegovi pomoćnici sposobni
učinkovito vršiti svoje poslove.
Prije preuzimanja straže najprije se mora informirati kod časnika na straži o:
– dnevnim te posebnim naredbama koje se odnose na rad stroja, održavanje i
popravke postrojenja, upravljačkog mehanizma i kontrolne opreme,
– prirodi posla koji se obavlja, broju osoba koje rade na njemu, te mogućim
opasnostima
– stanju vode u kaljužama, balastnim spremnicima, slop-spremnicima, spremnicima
kanalizacije, spremnicima pričuve goriva, i posebno za potrebe pretakanja
izvjesnih spremnika,
– bilo kojem posebnom postupku u svezi kanalizacijskog pretakanja,
– stanju protupožarnih aparata i uređaja,
– nazočnost stručnjaka za popravke (servis) uključene u radove, njihov položaj i
funkciju opravka te potrebnoj posadi,
– bilo kojoj zakonskoj odredbi ponašanja u luci, a u svezi požara, spremnosti
broda, posebice u slučaju lošeg vremena,
– linijama komuniciranja između broda i osoblja s kopna, uzimajući u obzir i
lučke vlasti u slučaju potrebne pomoći,
– ostalim okolnostima važnim za sigurnost broda i posade, tereta i zagađenja,
– proceduri upisivanja i obavješćivanja u slučaju zagađivanja izazvanih
strojarskim aktivnostima
Časnik koji preuzima smjenu prije preuzimanja treba
– u potpunosti biti zadovoljan zatečenim stanjem i naredbama za rad, održavanjem
i popravcima,
– biti upoznat sa stanjem snage, topline i svjetla te njihove distribucije,
– znati količine goriva, maziva i vode,
– biti upoznat sa sistemom balasta i kontrolom,
– preispitati sposobnost pripadajuće posade stroja i njihovu nazočnost,
– paziti na uporabu pomoćnih uređaja za putnike ili posadu u svezi napoja vode i
ispušnog sistema,
– paziti na sve zakonske odredbe tražene od lučkih vlasti u svezi pravilnog rada
sustava za sprječavanje zagađenja,
– paziti na sve zakonske odredbe u svezi sigurnosti i protupožarne sigurnosti a
u odnosu na komuniciranje s vanjskim protupožarnim ekipama,
– biti upoznat s detektorima i alarmima, (dojavnim) sistemima i adekvatnim
reakcijama za aktiviranje tih sistema,
– upoznati se sa svim dojavnim sistemima, protupožarnim aparatima, načinima
gašenja, tipovima prijenosnih aparata za gašenje i njihovom efikasnom uporabom,
– upoznati položaje i upotrebu opreme sigurnosti za život u slučaju opasnosti od
trovanja,
-biti siguran da je materijal za hitnu pomoć spreman za uporabu, posebice onaj
za opekotine i lomove,
– paziti na sve komunikacijske uređaje s brodom i kopnom,
– biti spreman pripremiti postrojenje što je moguće prije za pričuvu ili hitan
slučaj.
Održavanje straže
Časnik u straži treba obratiti posebnu pozornost na:
– ispunjavanje svih zadataka, naredbi, posebnih radnih operacija i regulativa
vezanih za opasne uvjete i predviđanja na cijelom području za koje je zadužen,
– instrumente, kontrolne sisteme i nadgledne mehanizme postrojenja u radu,
– tehniku, metode i proceduru potrebnu za prevenciju opasnosti zagađenja
reguliranih od lokalnih vlasti,
– stanje kaljuže.
Časnik u straži treba:
– u slučaju opasnosti uključiti zvučni signal kad je to po njegovom mišljenju
potrebno, te poduzeti sve mjere za izbjegavanje štete na brodu, teretu i posadi
broda,
– paziti na potrebe časnika zaduženog za ukrcaj ili iskrcaj tereta i dodatnih
potreba balasta i stabiliteta broda,
– često obilaziti postrojenje radi uzbjegavanja lošeg rada ili pogreške te
povremeno poduzimati potrebne mjere zaštite i sigurnosti broda, tereta, ljudi i
luke,
– prema svojim odgovornostima osigurati potrebnu preventivu za sprečavanje
nesreća ili kvarova na različitim električnim, hidrauličkim, pneumatskim i
mehaničkim sistemima broda,
– osigurati da su na zadovoljavajući način zapisane sve eventualne izmjene
podešavanja, rada ili popravaka.
TRAINING PROGRAMME AND ON BOARD TRAINING RECORD BOOK FOR ENGINE ROOM CADETS
INSTRUCTIONS TO ENGINE ROOM CADETS
This is your book of rules how to make your working log book. So the authors of
this book of rules from now on will address you in imperative because you must
do a great number of exercises meeting high standards, with help of your
supervising officer during your one year stay onboard the ship to get knowledge
and skills which are going to be checked on state exam. We wish you a good sea
and much of a success.
Before going onboard ship provide a overall, cotton one if possible (white or
blue for a better temperature resistance), and protecting shoes with antislip
soles. Buy some harder note-books without lines or with small squares of an A-4
format and indorse them compulsory at authorized Harbour Master’s office because
they are yours working log book.
Yours exercises and tasks are consist of parts which represent a practical fase
of exercising, but before that you must be informed with basic information of
your personal safety, write down yours personal particulars, particulars about
duty on board ship and get familiar with ship. After that you will get
instructions for practical fase of exercising.
SAFETY ON BOARD
After arrival on board, you will get a cabin where you will leave your luggage,
and then with escort of an authorised officer you will be informed about your
duties in case of a fire onboard,in case of abandon of a ship and some basics
about protection at work.
We suggest to write down your duties in working log book and learn them by heart
with alarm signals as well. Pass the way from the engine room to your cabin
several times, way from boat deck where is your place in case of abandon the
ship and place in case of fire as well. Be familiar with all entrances, and all
exits from engineroom. Doing any job on board ship maximum safety must be taken
into account. When you are on board, particularly in the engine room you must
always think about safety and pollution prevention.
So it is very important to use and learn book of the rules for the safety at
work.
You must read ILO publications Safety on board, at sea and in the port.
Educational programme describes what are the rules concerning safe practice.
Safety on board depends of entire crew of the ship which cooperate in work, but
you at this stage do not have authority either influence on the others.
In most cases, you are supposed to be independent although you are under
control. In such situations you should know what to do.
There will be some situations in which you will not be able to solve task alone,
in such situations you have to inform authorised officer.
Concerning your personal safety stick with below specified instructions and
organisation:
INSTRUCTIONS
– Describe procedure and structure of organisation of an emergency situation in
case of ship’s damage or fire on board.
– act according to the procedure in case of an emergency situation;
– describe different dangerous situations related to:
– ship at sea
– ship at anchorage or alongside
– ship laying up or under the repair
– necessity of evaluation efficiency of the organisation in case of an
emergency:
– describe how to practice use of the equipment during an exercise (for example;
emergency steering, emergency fire pump, hydrants, fire pump), use of
extinguishers and breathing apparatus, starting the engine in the lifeboat, etc.
– make sure that all emergency equipment are well maintained and ready for
emergency use.
PERSONAL PARTICULARS
NAME AND SURNAME ______________________________
ADRESS ___________________________________________
DATE AND PLACE OF BIRTH _________________________
NUMBER OF SEAMAN’S BOOK _______________________
MARITIME FACULTY ________________________________
ADDRESS OF SHIPPING COMPANY ___________________
COUNTRY _________________________________________
MINISTERY ________________________________________
PARTICULARS OF SERVICE ON BOARD
SERIAL NUMBER OF SHIP |
NAME OF SHIP AND PORT OF REGISTRY |
DURATION OF SERVICE |
MASTER'S |
|||
DATE |
TIME |
|
||||
EMBARK |
DISEMBARK |
M. |
D. |
|||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
SHIP’S PARTICULARS
SERIAL NUMBER OF THE SHIP:_______________
NAME OF THE SHIP:_____________ CALL SIGN:___________
GENERAL PARTICULARS:
Port of registry: |
|
Gross tonnage: |
|
Net tonnage: |
|
Length of the ship: |
|
Breadth of the ship(m): |
|
Height of the ship(m): |
|
Deadweight capacity: |
|
Light displacement: |
|
Summer draft (m): |
|
Commercial speed (knots): |
|
Shaft horsepower (kW): |
|
Propellers: |
|
Revolutions of the propeller (RPM): |
|
Bunker capacity: |
|
Daily consumption: |
|
Fuel type: |
|
ENGINE: |
|
Engine type: |
|
number of cylinders: |
|
cylinder bore (mm): |
|
piston stroke(mm): |
|
revolution number (rpm): |
|
Reductor type: |
|
Turbocharger: |
|
Kind of exhaust gasses use: |
|
Specific fuel consumption (kg/kW/h) |
|
LIFESAVING APPLIANCES |
number/capacity |
Boats |
|
Rafts |
|
Lifebuoys |
|
Fire pumps |
|
Logbook contains four pages mentioned above
INSTRUCTIONS FOR PRACTICAL EXERCISING
Those notes are supposed to help apprentice upon embark and start with
activities.
It very important to point out that engine room is very dangerous place, but
well educated engineer should not have problems.
Engineroom is steel constructed structure with apparatus and installations
placed to different levels and positions. Parts of engine room are: boiler room,
steering gear room, cargo pumps room, stern tube (tunnel), cooling plants,
generator’s station, separators and etc. Platforms and stairs connect different
levels, vertically and horizontally, allowing approach to different
installations and their control positions and to instruments for the local
control as well. Piping system is placed all over the space conducting the
fluids under high pressure and temperature. In some cases the fluid is
explosive. Engineroom in working condition is hot, wet, noisy and smoky, exposed
to vibrations, rolling of the ship and etc. Before entering engine room space
listen very carefully and accept the instructions. Wear on appropriate clothing
and shoes, and take protection for (head, ears and hands, etc.). Always inform
officer on duty where are you and what are you going to do. Being capable and
responsible. means to reduce or completely avoid any kind of accident or
pollution. For improving your safety at work you can get much of a help from
part Safety during exercising. That part is placed on the end of the manual and
is written in didactical way, and with the part Safety onboard presents entire
safety, every item presents occurrence which must be taken into account. So the
text must be read very carefully and commented with officer before doing any
task.
INSTRUCTIONS FOR PRACTICAL PHASE OF EXERCISING are given trough tables and
directions for every field of interest with intention to achieve knowledge and
fitness.
At the end of the book of rules, there is a part which shows responsibilities of
the officer in charge, which will be your duties after you accept knowledge and
skills and pass a state exam. This part is presented for easier understanding of
the procedure for engine watch and hierarchy in engine room.
1. WORK WITH PUMPS AND PIPINGS
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Examine pipings, draw into piping systems as follows: |
|
|
|
|
|
1. Bilge |
|
|
|
|
|
2. Ballast |
|
|
|
|
|
3. Fire main |
|
|
|
|
|
4. Potable water |
|
|
|
|
|
5. Steam |
|
|
|
|
|
6, Feed water |
|
|
|
|
|
7. Auxiliary steam system |
|
|
|
|
|
8. Bunker |
|
|
|
|
|
9. Fuel piping-from settling tank to injectors |
|
|
|
|
|
10. Sewage |
|
|
|
|
|
11. Compressed air |
|
|
|
|
|
12. Hydraulic drive |
|
|
|
|
|
Use appropriate symbols on the drawings
for: |
|
|
|
|
|
Note: Apprentice must not enter in closed spaces without permission of duty
officer
It is very important that engineer officer knows position of all pipings
onboard, especially in engine room. Also very important to know is kind,
pressure and temperature of fluid passing through pipings.
Piping must be correctly marked with colour, direction of flow, pressure,
temperature and possible hazards of the fluid passing through. Marks must be
clearly visible, with instructions about colour meaning, showed on the visible
place.
Dismantling of any pipe must not be started before all safety precautions are
taken. It It is necessary to write down in log book when some part of the piping
is insulated.
After assembling of the piping, before opening of the fluid it is necessary to
check for any potential leak, especially for the steam pipings where exists a
risk of »water hammer« which can cause a big damage. During familiarization with
pipings it is very important to get acquainted with construction of the piping
especially with parts for compensation of linear dilatation. Engineer must be
familiar with position and function of all valves and other elements of the
piping systems such as (filters, excess pressure valves etc.)
Of great importance is maintenance of equipment for remote control of the
valves.
Fuel pipings must be known very well to avoid pollution of the space and
environment.
During bilge pumpings a great precaution must be taken to avoid sea pollution,
because of that in case of an emergency other pumps can also be used for bilge
pumping.
When you are getting familiar with pipings remember position and function of the
all control valves. If you are using oily water separator that must also written
in log book.
2. ENGINE ROOM TANKS AND ADJACENT COFFERDAMS
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Name all tanks and cofferdams in the engineroom |
|
|
|
|
|
2. Describe level indicators, their use |
|
|
|
|
|
3. Describe filling and overflowing of the tanks |
|
|
|
|
|
4. Mark position of all quick closing valves |
|
|
|
|
|
5. Mark position of all remote closing devices |
|
|
|
|
|
6. Describe potential risks when entering closed spaces |
|
|
|
|
|
Consider position and function of all tanks and cofferdams in the engineroom.
Cofferdams are safety spaces which separate tanks, so that any leakage can be
easily located and repaired. It is necessary to control the cofferdams by
measuring the level, or visually.
You must remember that before entering any tank or cofferdam, you must get
permission from chief engineer. Instructions with drawings, written under 1. are
necessary to locate positions of measuring points and installations for loading
and discharging to prevent pollution and overflow.
3. FIREFIGHTING AND EMERGENCY EQUIPMENT
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Locate all safety and emergency equipment onboard |
|
|
|
|
|
2. Make list of all locations from 3.1 |
|
|
|
|
|
3. Make special list for engineroom (with watertight doors and exit directions) |
|
|
|
|
|
4. Start emergency fire pump, control parameters, then stop the system and keep it stand-by |
|
|
|
|
|
5. Describe work of fixed fire extinguishing installation |
|
|
|
|
|
6. Control vessels under pressure and their safety valves |
|
|
|
|
|
7. Make the survey of the pipings for the protection of the cold water |
|
|
|
|
|
8. Examine safety equipment before use |
|
|
|
|
|
9. Recognize alarm for inert gas releasing |
|
|
|
|
|
10. Make drawings of emergency electrical system, using standard symbols |
|
|
|
|
|
11. Start emergency generator |
|
|
|
|
|
12. Control automatic start of emergency generator |
|
|
|
|
|
13. Check and test propulsion of the lifeboat |
|
|
|
|
|
14. Describe work features from 3.13 |
|
|
|
|
|
15. Take position for ship abandon drill |
|
|
|
|
|
16. Take position for fire fighting drill |
|
|
|
|
|
It is very important that every crew member knows position and function of
the all safety and emergency equipment. The aim of those tasks is to show
apprentice engineer the importance of the safety and emergency equipment, so you
must be familiar with their use.
The engineroom has special meaning for the engineers, because the engineroom is
space onboard where they have their duties and they are responsible for the use
and maintenance of the equipment. It is important to learn how to use emergency
and firefighting equipment. Speed of response and preparedness of the crew for
emergency situation is also of great importance. Every crew member included in
response group must completely understand his duty and function. Main situations
for which they must be drilled are firefighting and ship abandon situations.
Proposed tasks help you during exercising, with intention to decrease
possibility of accident occurrence.
4. BILGE AND BALLAST TRANSFER
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Pump out all bilge considering safety measures |
|
|
|
|
|
2. Describe emergency procedure |
|
|
|
|
|
3. Use by-pass system |
|
|
|
|
|
4. Fill and empty all ballast tanks |
|
|
|
|
|
5. Fill and empty bilge tanks |
|
|
|
|
|
6. Use oily water separator and control outlet |
|
|
|
|
|
Use drawings from first part, get acquainted with it and talk with engineers
about:
What can happened if bilge suction valve stays open and air enters the system,
is it possible that bilge pump is flooded and what stops entering of the water
in the bilge space? what stops entering of the hard substances in the bilge
system?, If the bilge is oily what to do with it? what are the ways of bilge
disposal when the ship is in the port?
Be sure that you are completely familiar with bilge operations.
5. FUEL LOADING AND TRANSFER
TASKS |
SERIAL NUMBER OF THE SHIP |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Fuel loading |
|
|
|
|
|
1. Load fuel in the tanks (considering safety measures) |
|
|
|
|
|
2. Take fuel samples and pay attention to water and sludge in the fuel |
|
|
|
|
|
3. Explain fuel test report |
|
|
|
|
|
Fuel transfer |
|
|
|
|
|
4. Make drawings of tanks and pipings |
|
|
|
|
|
5. Transfer fuel oil from settling tank to day tank considering safety measures |
|
|
|
|
|
6. Drain water and sludge from settling tank |
|
|
|
|
|
7. Use settling tanks |
|
|
|
|
|
8. Start and operate with fuel separators |
|
|
|
|
|
9. Consider pollution prevention measures |
|
|
|
|
|
10. Dismantle fuel separator, clean it and assemble it |
|
|
|
|
|
Fuel transfer is great potential risk so everybody involved in the transfer
must take care of:
– leakage on the connections, and tightness of all connections
– pipes (blind gaskets and closed valves)
– fuel transferring in different tanks with no overflow
Before fuel transferring you must:
– use drawings from the first task to complete operation successfully
– be sure which tanks should be loaded and which are their valves
– take all safety precautions against fire and pollution
– check safety communication between engineeroom (control position for fuel
loading) and discharging position shore or barge.
Discuss with engineers about following procedures:
– How to calculate and measure fuel quantity
– reasons and ways for sample taking
– procedure for recording fuel quantity in the fuel book
– how liquids in the tanks influence ship’s stability
– in case of an overflow,what happens with fuel.
During the check of loaded fuel, generally you pay attention on water presence,
using special paste which change colour in case of water presence and on the
dirty substances which may cause combustion problems in the boiler and in the
engine cylinders. Water can be drained from settling and day tank because they
are refilled from fuel store tanks so water and dirty substances are separated
in them by gravity.
If we have centrifugal separators then all the water and dirty substances will
be separated passing through separator. When you receive fuel onboard you can
only make a quick check of fuel density and temperature, but other tests such as
viscosity and flash point
can not be done onboard.
Discuss with engineers next few questions: what is the function of day tanks?;
what should be checked before putting one in service?; how to remove the water
from the fuel?; what are the safety measures in the process?; how to measure
quantity of the fuel in tanks?; what is important about overflowing inside the
fuel system?
Talk with engineers about procedures and recordings of the fuel transfer.
Centrifugal separators are few thousands times more effective then gravity
separation, so they can purify great quantity of fuel and oil.
Centrifugal separators can work as:
– purifier, removing water and hard substances
– clarifier, removing only hard substances
Talk with engineers, what they have in use, can they be changed and how.
Study the process and answer the following questions: when we use centrifugal
separators?, critical component of the separator is gravity disk-why?; how we
handle with the sludge?; what we record in fuel and oil book?
6. WORK WITH GENERATORS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Prepare generators for starting |
|
|
|
|
|
2. Start generators, increase revolutions using procedure for parallel work, put generators under load |
|
|
|
|
|
3. Share load in parallel work |
|
|
|
|
|
4. Control the system in automatic work |
|
|
|
|
|
5. Decrease load to one generator in parallel work |
|
|
|
|
|
6. Stop the generators |
|
|
|
|
|
Talk with duty engineers about preparing the generators for use. Important
figures which you must have on mind are:
Engine propulsion (steam or diesel)
– procedure before start of the engine (such as oil check, fuel check, cooling
water (diesel), steam flow(steam),
– starting the engine to nominal number of revolutions
– governor check
Direct current generator
– use of regulator for getting correct voltage
– closing of the main switch
– using of the regulator for the load control
– controlling of the load between generators.
Alternative current generator
– use of regulator for getting correct voltage
– Check the frequency
– synchronizing
– closing of the main switch
– controlling of the load between generators
Get acquainted with work on the main switchboard and ascertain the conditions
for work.
7. MAINTENANCE OF DIESEL GENERATORS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Make drawings of water cooling system |
|
|
|
|
|
2. Make drawings of lubrication oil system |
|
|
|
|
|
3. Make routine control of the maintenance, inspect and adjust clearance where necessary of: |
|
|
|
|
|
3.1 Injectors |
|
|
|
|
|
3.2 Fuel pump |
|
|
|
|
|
3.3 Governor |
|
|
|
|
|
3.4 Pistons |
|
|
|
|
|
3.5. Connecting-rod bearing |
|
|
|
|
|
3.6 Main bearings |
|
|
|
|
|
3.7. crankshaft |
|
|
|
|
|
3.8. Cylinder head |
|
|
|
|
|
3.9. Turbocharger |
|
|
|
|
|
3.10. Anchor bolts |
|
|
|
|
|
3.11 Main bolts |
|
|
|
|
|
3.12 Inspect the isolation of the exhaust gas pipe and isolation of fuel high pressure piping |
|
|
|
|
|
8. MAIN ENGINE INSTALLATION
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1 Draw firing angle and fuel injection angle |
|
|
|
|
|
2. Draw piston mechanism with main parts |
|
|
|
|
|
3. Point out some basic parameters during work of main engine: |
|
|
|
|
|
3.1. starting air pressure |
|
|
|
|
|
3.2. spraying pressure of the fuel injectors |
|
|
|
|
|
3.3. pressure in the oil system |
|
|
|
|
|
3.4. oil pressure in the turbocharger |
|
|
|
|
|
3.5. piston cooling |
|
|
|
|
|
3.6. cylinder jacket cooling |
|
|
|
|
|
3.7. air inlet |
|
|
|
|
|
3.8. exhaust gas |
|
|
|
|
|
3.9. Pressure of turbocharged air |
|
|
|
|
|
3.10. maximum pressure of compressed air |
|
|
|
|
|
3.11. maximum combustion temperature |
|
|
|
|
|
3.12. mean effective pressure and indicative pressure |
|
|
|
|
|
3.13. opening pressure of the exhaust valve |
|
|
|
|
|
9. MAIN ENGINE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1 Prepare main and auxiliary engines on stand-by |
|
|
|
|
|
2. Control the work: |
|
|
|
|
|
2.1. regulator |
|
|
|
|
|
2.2. monitor |
|
|
|
|
|
2.3. alarm |
|
|
|
|
|
2.4. crankshaft valves for the detection of the explosions |
|
|
|
|
|
2.5. check the device for the smoke detection in the area of crankshaft |
|
|
|
|
|
3. Ensure that all tools and spare parts are on their place and security |
|
|
|
|
|
4. Communicate to bridge in relation to discharge of cargo and preparation of auxiliary machinery |
|
|
|
|
|
5. Reply on bridge instructions and command the main engine during manoeuvring |
|
|
|
|
|
6. Adjust the engines and control for stabile work |
|
|
|
|
|
7. Write down pressures, temperatures, and flow of liquids for normal work |
|
|
|
|
|
8. Adjust and/or inform superiors of unusual events and write down the records |
|
|
|
|
|
9. Shift local/manual command of the device on remote/automatic control and vice versa |
|
|
|
|
|
10. Make the indication diagrams |
|
|
|
|
|
11. Measure the indicated power – determine the average indicate pressure and compare it with other cylinders |
|
|
|
|
|
12. Make the indication diagrams without fuel |
|
|
|
|
|
13. Write down the report |
|
|
|
|
|
14. Change from economic power to full power |
|
|
|
|
|
15. Clean the both sides of the turbo charger in work |
|
|
|
|
|
16. Check exhaust of the collector |
|
|
|
|
|
17. Perform the routine control |
|
|
|
|
|
17.1. cooling water of the engine |
|
|
|
|
|
17.2. lubricating oil |
|
|
|
|
|
17.3. fuel |
|
|
|
|
|
10. MAIN ENGINE MAINTENANCE
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
1. Use turning gear, put warning symbols, take all safety measures |
|
|
|
|
|
2. Inspect the crankcase and make report |
|
|
|
|
|
3. Measure deflections of the crankshaft |
|
|
|
|
|
4. Measure, control, inspect wear and clearance, dismantle and make check |
|
|
|
|
|
4.1. fuel injector |
|
|
|
|
|
4.2. starting valves |
|
|
|
|
|
4.3. safety valves |
|
|
|
|
|
4.4. exhaust valves |
|
|
|
|
|
4.5. high pressure fuel pumps |
|
|
|
|
|
5. control isolation of the high pressure fuel piping |
|
|
|
|
|
6. Make renewal or repair of the following elements also adjust clearance where possible: |
|
|
|
|
|
6.1. cylinder heads |
|
|
|
|
|
6.2. turbocharger |
|
|
|
|
|
6.3. main bearings |
|
|
|
|
|
6.4. piston rod gasket |
|
|
|
|
|
6.5. cross head ways |
|
|
|
|
|
6.6. tie rods |
|
|
|
|
|
6.7. anchor bolts and bedplate |
|
|
|
|
|
7. Control air receiver, and exhaust collector and make report. |
|
|
|
|
|
7.1. cleanliness, sludge |
|
|
|
|
|
7.2. drain piping |
|
|
|
|
|
7.3. laminated air valves |
|
|
|
|
|
8. draw into type of exhaust system |
|
|
|
|
|
9. control isolation and cover of the exhaust piping |
|
|
|
|
|
Intention of those tasks is based on the technical knowledge of the process
for controlling and maintenance diesel engines. For correct learning of the
knowledge and skills it is necessary to be controlled and instructed by senior
engineers.
Use of instruction manuals and engineer’s records such as maintenance lists
delivered by shipyard and manufacturers is very important.
11. WORK WITH AUXILIARY BOILERS
TASKS |
SHIP’S SERIAL NUMBER |
TASK DONE |
REMARKS |
||
DATE |
DUTY OFFICER |
CHIEF ENG. SIGNATURE |
|||
Make dra |