7. PROVEDBA I UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE TE NADZOR NAD NJOME

 

Strategija zaštite okoliša nije statičan dokument, nego niz aktivnostî što ih različiti partneri zajedno ili pojedinačno provode u sklopu procesa koji je svim sudionicima otvoren, razumljiv i pristupačan.

 

Provedba

 

Osnovni preduvijet za djelotvornu provedbu Strategije jest čvrsta institucionalna organiziranost temeljena na kontinuiranom osposobljavanju kadrova i na kvalitetnome komunikacijskom sustavu (C1).

 

Zbog toga u Ministarstvu je potrebno ustrojiti odjel za provedbu Strategije kao središnje, operativno-koordinacijsko tijelo, koje će između ostalih zadaća pripremati radna izvješća za sve sudionike u procesu i za Vladu RH odnosno koje će organizirati mrežu za izradbu lokalnih, regionalnih i strukovnih programa. (M1) U provedbenome procesu posebnu pozornost valja posvetiti kadrovskomu jačanju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome misli se na povećavanje broja kadrova, ali i na stjecanje specifičnih znanja potrebnih za obavljanje administrativnih i stručnih poslova. To je osobito bitno zbog planirane decentralizacije rada u upravi, te zbog prenošenja sve većih ovlasti iz područja okoliša na lokalnu razinu. (M2). Da bi se postigla međuresorna koordinacija, potrebno je uspostaviti Savjet za održivi razvoj u čijemu će sastavu biti ministri ili predstavnici ministarstava relevantnih glede okoliša te predstavnici nevladina sektora (M3). Savjetodavnu zadaću mora preuzeti Tehnički odbor za okoliš, koji je potrebno uspostaviti na razini Ministarstva (M4). Jedna od osnovnih zadaća Savjeta i Tehničkog odbora bit će skrb za provedbu Strategije i unaprjeđivanje. Pomoću jedinstvenoga informacijskog sustava potrebno je stvoriti uvjete za prikupljanje svih bitnih informacija, dostupnost informacijâ[1] te komunikaciju među partnerima (M5).

 

Unaprjeđivanje

 

Tijekom svake izradbe izvješća o stanju okoliša[2] Strategija će biti redovito nadopunjavana prema prijedlozima što će ih Ministarstvu davati Savjet za održivi razvoj odnosno Tehnički odbor za okoliš (C2).

 

U pripremi izvješća moraju sudjelovati svi partneri pod jednakim uvjetima te jednako vrednovani i cijenjeni (M6). Da bi navedeno bilo ostvarljivo, prijeko je potrebno omogućiti sljedeće:

Þ   kod pripreme zakonskih propisa osigurati više vremena za konzultacije, osobito s onima koji su odgovorni za unaprjeđivanje stanja na državnoj / regionalnoj / lokalnoj / sektorskoj razini

Þ težiti prema pripremi provodivih zakonskih propisa, tako da se usporedo s pripremom propisâ izrade operativni programi za njihovu provedbu, tj. da se stvore institucionalni, kadrovski i financijski uvjeti za to

Þ  svaki propis pravodobno financijski detaljno provjeravati u pogledu utjecaja na sve aktere

 

·        redovito komuniciranje/suradnja između regionalne, lokalne i sektorske razine te nevladina sektora

·        preko mreže (networking), a prema potrebi to i zakonski urediti (M8)

·        redovito izvješćivanje svih partnera u svezi s tom problematikom (M9).

 

Nadzor

Pod nadzorom nad Strategijom podrazumijeva se stalno praćenje i analiziranje učinaka odabranih mjera i aktivnosti na kakvoću okoliša i na ukupan društveni razvoj (C3). Nadzor se mora temeljiti:

·        na praćenju kakvoće okoliša (monitoringu) (M10) na osnovama indikatorâ okoliša (M11) kao sastavnoga dijela jedinstvenoga informacijskog sustava (vidi poglavlje 6.1),

·        na organizacijskome, kadrovskome i tehničkom jačanju inspekcijâ (M12) te

·        na jačanju svijesti svih partnera o zajedničkoj skrbi glede okoliša odnosno svijesti o podijeljenoj odgovornosti (M13).

 

 

 


1.      PROVEDBA I UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE  TE NADZOR NAD NJOME

 

Cilj

         Mjere za ostvarivanje ciljeva

Razina

djelovanja

Odgovorni

nositelji

Rok

god.

Mogući financijski

izvori

Veza s drugim poglavljima i mjerama

Veza s

EU-ovim smjernicama

C1

M1

Ustrojiti odjel u sastavu Ministarstva za provedbu i unaprjeđivanje Strategije i  te za nadzor nad njime

N

MZO

KR PR

DP, MS

-

 

C1

M2

Kadrovski ojačati jedinice lokalne i regionalne samouprave

L

MZO, ŽU, LU

SR

DP, ŽP, LP

3. M10

 

C1

M3

Uspostaviti Savjet za održivi razvoj

N

VRH

KR PR

DP

3. M2

 

C1

M4

Uspostaviti Tehnički odbor za okoliš na razini Ministarstva

N

MZO

KR

DP

4.2.1. M8

6.3. M5

 

C1

M5

Uspostaviti jedinstven informacijski sustav

N

SVI

SR

DP, GS, MS

6.1. M3

 

C2

M6

Omogućiti da svi partneri sudjeluju u izradbi izvješća o stanju okoliša

NRL

SVI

KR/

DR

DP, GS

-

 

C2

M7

Bolje pripremiti zakonske propise

N

MZO, HGK

KR

DP

-

 

C2

M8

Uspostaviti komunikacijski sustav (networking) na svim razinama i u nevladinu sektoru

NRL

MZO, NVO

SR

DP

6.1. M2

3. M12

 

C2

M9

Redovito izvješćivati sve partnere  u svezi s Strategijom

NRL

MZO

KR/

DR

DP

-

 

C3

M10

Uspostaviti stalan monitoring kakvoće okoliša na osnovi indikatorâ okoliša

N

MZO, MZN, DUV

DR

DP

6.1. M2

4.2.6. M5

 

C3

M11

Uspostaviti sustav indikatorâ (pokazateljâ) kakvoće okoliša u sklopu jedinstvenoga informacijskog sustava

N

MZO

SR

DP

6.1. M2

4.2.6. M6

 

C3

M12

Jačati svijest o okolišu

N

MZO, MPr, MZN, NVO

DR

DP, MS

-

 

KAZALO

Nositelji

DUV Državna uprava za vode – HV Hrvatske vode- HUC Hrvatska uprava za ceste -  HEP Hrvatska elektroprivreda - HZ Državni hidrometeorološki zavod -  HGK Hrvatska gospodarska komora - HŽ Hrvatske željeznice - LU Lokalna samouprava (grad, općina) - MK Ministarstvo kulture - MP Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - MPŠ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - MZO Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MUP ministarstvo unutarnjih poslova - MZ ministarstvo zdravstva – MG ministarstvo gospodarstva – MR ministarstvo rada i socijalne skrbi -  MZN ministarstvo znanosti i tehnologije- MPr Ministarstvo prosvjete i športa - MEI Ministarstvo za europske integracije - MVP Ministarstvo vanjskih poslova - VRH  Vlada RH - ZZ Zavod za javno zdravstvo – RS Regionalna samouprava (županije) - SVI Više različitih partnera – NVO Nevladine organizacije

Razina rješavanja

(N) državna, (NR) državno-regionalna, (NRL)  državno-regionalno-lokalna, (R) regionalna, (RL) regionalno-lokalna, (L) lokalna

Rok (vrijeme potrebno za ispunjavanje mjerâ i aktivnostî)

PR prioritetno - KR kratkoročno (0-2 godine) – SR srednjeročno (2-5 godina) - DR dugoročno (>5 godina)

Mogući financijski izvori

DP državni proračun - GS gospodarski sektor - LP (lokalni) gradski ili općinski proračun - MS međunarodni izvori  - ŽP županijski proračun



[1] Jedinstvenim informacijskim sustavom trebalo bi omogućiti ostvarivanje dijela načela o slobodnome pristupu šire javnosti informacijama.

[2] Izvješće se u skladu s člankom 22. Zakona o zaštiti okoliša trebalo pripremiti za Sabor svake dvije godine. Kod prihvaćanja izvješća o stanju okoliša u Saboru je odlučeno da se prihvaća svake četvrte godine.