7. PROVEDBA I UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE TE NADZOR NAD NJOME

Strategija zaštite okoliša nije statičan dokument, nego niz aktivnostî što ih različiti partneri zajedno ili pojedinačno provode u sklopu procesa koji je svim sudionicima otvoren, razumljiv i pristupačan.

Provedba

Osnovni preduvijet za djelotvornu provedbu Strategije jest čvrsta institucionalna organiziranost temeljena na kontinuiranom osposobljavanju kadrova i na kvalitetnome komunikacijskom sustavu (C₁).

Zbog toga u Ministarstvu je potrebno ustrojiti odjel za provedbu Strategije kao središnje, operativno-koordinacijsko tijelo, koje će između ostalih zadaća pripremati radna izvješća za sve sudionike u procesu i za Vladu RH odnosno koje će organizirati mrežu za izradbu lokalnih, regionalnih i strukovnih programa. (M₁) U provedbenome procesu posebnu pozornost valja posvetiti kadrovskomu jačanju lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pri tome misli se na povećavanje broja kadrova, ali i na stjecanje specifičnih znanja potrebnih za obavljanje administrativnih i stručnih poslova. To je osobito bitno zbog planirane decentralizacije rada u upravi, te zbog prenošenja sve većih ovlasti iz područja okoliša na lokalnu razinu. (M2). Da bi se postigla međuresorna koordinacija, potrebno je uspostaviti Savjet za održivi razvoj u čijemu će sastavu biti ministri ili predstavnici ministarstava relevantnih glede okoliša te predstavnici nevladina sektora (M₃). Savjetodavnu zadaću mora preuzeti Tehnički odbor za okoliš, koji je potrebno uspostaviti na razini Ministarstva (M₄). Jedna od osnovnih zadaća Savjeta i Tehničkog odbora bit će skrb za provedbu Strategije i unaprjeđivanje. Pomoću jedinstvenoga informacijskog sustava potrebno je stvoriti uvjete za prikupljanje svih bitnih informacija, dostupnost informacijâ[1] te komunikaciju među partnerima (M5).

Unaprjeđivanje

Tijekom svake izradbe izvješća o stanju okoliša[2] Strategija će biti redovito nadopunjavana prema prijedlozima što će ih Ministarstvu davati Savjet za održivi razvoj odnosno Tehnički odbor za okoliš (C2).

U pripremi izvješća moraju sudjelovati svi partneri pod jednakim uvjetima te jednako vrednovani i cijenjeni (M6). Da bi navedeno bilo ostvarljivo, prijeko je potrebno omogućiti sljedeće:

pravo na informacije svim partnerima/akterima
bolju pripremu propisâ (M7), i to:

Þ kod pripreme zakonskih propisa osigurati više vremena za konzultacije, osobito s onima koji su odgovorni za unaprjeđivanje stanja na državnoj / regionalnoj / lokalnoj / sektorskoj razini

Þ težiti prema pripremi provodivih zakonskih propisa, tako da se usporedo s pripremom propisâ izrade operativni programi za njihovu provedbu, tj. da se stvore institucionalni, kadrovski i financijski uvjeti za to

Þ svaki propis pravodobno financijski detaljno provjeravati u pogledu utjecaja na sve aktere

· redovito komuniciranje/suradnja između regionalne, lokalne i sektorske razine te nevladina sektora

· preko mreže (networking), a prema potrebi to i zakonski urediti (M8)

· redovito izvješćivanje svih partnera u svezi s tom problematikom (M9).

Nadzor

Pod nadzorom nad Strategijom podrazumijeva se stalno praćenje i analiziranje učinaka odabranih mjera i aktivnosti na kakvoću okoliša i na ukupan društveni razvoj (C3). Nadzor se mora temeljiti:

· na praćenju kakvoće okoliša (monitoringu) (M10) na osnovama indikatorâ okoliša (M11) kao sastavnoga dijela jedinstvenoga informacijskog sustava (vidi poglavlje 6.1),

· na organizacijskome, kadrovskome i tehničkom jačanju inspekcijâ (M12) te

· na jačanju svijesti svih partnera o zajedničkoj skrbi glede okoliša odnosno svijesti o podijeljenoj odgovornosti (M13).

1. PROVEDBA I UNAPRJEĐIVANJE STRATEGIJE TE NADZOR NAD NJOME

Cilj	Mjere za ostvarivanje ciljeva		Razina djelovanja	Odgovorni nositelji	Rok god.	Mogući financijski izvori	Veza s drugim poglavljima i mjerama	Veza s EU-ovim smjernicama
C₁	M₁	Ustrojiti odjel u sastavu Ministarstva za provedbu i unaprjeđivanje Strategije i te za nadzor nad njime	N	MZO	KR PR	DP, MS	_-
C₁	M₂	Kadrovski ojačati jedinice lokalne i regionalne samouprave	L	MZO, ŽU, LU	SR	DP, ŽP, LP	3. M₁₀
C₁	M₃	Uspostaviti Savjet za održivi razvoj	N	VRH	KR PR	DP	3. M₂
C₁	M₄	Uspostaviti Tehnički odbor za okoliš na razini Ministarstva	N	MZO	KR	DP	4.2.1. M₈ 6.3. M₅
C₁	M₅	Uspostaviti jedinstven informacijski sustav	N	SVI	SR	DP, GS, MS	6.1. M₃
C₂	M₆	Omogućiti da svi partneri sudjeluju u izradbi izvješća o stanju okoliša	NRL	SVI	KR/ DR	DP, GS	-
C₂	M₇	Bolje pripremiti zakonske propise	N	MZO, HGK	KR	DP	-
C₂	M₈	Uspostaviti komunikacijski sustav (networking) na svim razinama i u nevladinu sektoru	NRL	MZO, NVO	SR	DP	6.1. M₂ 3. M₁₂
C₂	M₉	Redovito izvješćivati sve partnere u svezi s Strategijom	NRL	MZO	KR/ DR	DP	-
C₃	M₁₀	Uspostaviti stalan monitoring kakvoće okoliša na osnovi indikatorâ okoliša	N	MZO, MZN, DUV	DR	DP	6.1. M₂ 4.2.6. M₅
C₃	M₁₁	Uspostaviti sustav indikatorâ (pokazateljâ) kakvoće okoliša u sklopu jedinstvenoga informacijskog sustava	N	MZO	SR	DP	6.1. M₂ 4.2.6. M₆
C₃	M₁₂	Jačati svijest o okolišu	N	MZO, MPr, MZN, NVO	DR	DP, MS	-

KAZALO

Nositelji

DUV Državna uprava za vode – HV Hrvatske vode- HUC Hrvatska uprava za ceste - HEP Hrvatska elektroprivreda - HZ Državni hidrometeorološki zavod - HGK Hrvatska gospodarska komora - HŽ Hrvatske željeznice - LU Lokalna samouprava (grad, općina) - MK Ministarstvo kulture - MP Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - MPŠ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - MZO Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MUP ministarstvo unutarnjih poslova - MZ ministarstvo zdravstva – MG ministarstvo gospodarstva – MR ministarstvo rada i socijalne skrbi - MZN ministarstvo znanosti i tehnologije- MPr Ministarstvo prosvjete i športa - MEI Ministarstvo za europske integracije - MVP Ministarstvo vanjskih poslova - VRH Vlada RH - ZZ Zavod za javno zdravstvo – RS Regionalna samouprava (županije) - SVI Više različitih partnera – NVO Nevladine organizacije

Razina rješavanja

(N) državna, (NR) državno-regionalna, (NRL) državno-regionalno-lokalna, (R) regionalna, (RL) regionalno-lokalna, (L) lokalna

Rok (vrijeme potrebno za ispunjavanje mjerâ i aktivnostî)

PR prioritetno - KR kratkoročno (0-2 godine) – SR srednjeročno (2-5 godina) - DR dugoročno (>5 godina)

Mogući financijski izvori

DP državni proračun - GS gospodarski sektor - LP (lokalni) gradski ili općinski proračun - MS međunarodni izvori - ŽP županijski proračun

[1] Jedinstvenim informacijskim sustavom trebalo bi omogućiti ostvarivanje dijela načela o slobodnome pristupu šire javnosti informacijama.

[2] Izvješće se u skladu s člankom 22. Zakona o zaštiti okoliša trebalo pripremiti za Sabor svake dvije godine. Kod prihvaćanja izvješća o stanju okoliša u Saboru je odlučeno da se prihvaća svake četvrte godine.