9. TROŠKOVI PROVEDBE PROGRAMA

9.1. Procjena provedbenih troškova

Vrlo je teško procijeniti troškove što će ih iziskivati provedba programa, pogotovo:

zato što ne postoje potpuni podatci o izdatcima vezanima za zaštitu okoliša; statistika zaštite okoliša tek je u razvoju, a informacijski sustav za zaštitu okoliša tek valja početi razvijati

zato što nisu poznati svi investicijski projekti koje će biti potrebano realizirati[1]

zato što nije dorečena provedbena dinamika, koja će prije svega ovisiti o brzini približavanja EU-u

zato što projekcije makroekonomskih pokazatelja, osobito projekcija rasta BDP-a, još nisu potpune.

U tematskim podlogama ocijenjeno je da bi za razvoj cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u narednih desetak godina trebalo izdvojiti cca. 2,2 milijarde USD. Za problematiku voda predviđa se cca. 5 milijarde USD ukoliko bi se investicije željele provesti samo u deset godina. Ukupna ulaganja u područje zaštite okoliša kretala bi se na razini od 4-5 % BDP-a.

Tablica 1. Izdvajanja procijenjena po sektorima

Sektori	Izdvajanja /10^9 USD
Zbrinjavanje krutoga otpada	2,2
Pročišćavanje otpadnih voda	5,0
Zaštita zraka	0,56

Do sada je u Hrvatskoj neposredno u zaštitu okoliša bilo ulagano samo oko 0,2 do 0,3 % BDP-a[2], što iznosi oko 30 do 35 milijuna USD na godinu. Može se očekivati da će se taj udio u skladu s praksom razvijenih zemalja povećati na približno 1,0 % BDP-a na godinu, ali potreban/planiran iznos teško će biti dosegnut.

9.2. Procjena troškova za ispunjavanje obvezâ pristupa EU-u

Do sada nisu rađene procjene troškova vezanih za ispunjavanje obveza što će proizići iz harmonizacije (usklađivanja) hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom. No, na raspolaganju su podatci rađeni u drugim zemljama[3], a u nekim troškovnim analizama u obzir je uzeta i Hrvatska[4].

Grubo se može procijeniti da će ukupne investicije u okoliš radi ostvarivanja prosječnih standarda u EU-u (voda, zrak, otpad) biti na razini od najmanje 1.500-2.000 ECU po stanovniku. Tomu će biti potrebno dodati godišnje operativne troškove, pa će izdatci biti vrlo veliki. Za sva druga područja troškovi usklađivanja zakonodavstva iznose od 5,0 do 8,0 % ukupno potrebnih troškova.

Gruba raspodjela troškova za ispunjavanje obvezâ što proizlaze iz usklađivanja zakonodavstva iznosi: za zaštitu voda od 40 do 45 % od ukupnih troškova, za zbrinjavanje otpada od 35 do 40 %, za zaštitu zraka od 8,0 do 10 %, za zaštitu prirode od 4,0 do 5,0 %, za kontrolu industrijske omečišćenosti i smanjivanje rizikâ (2,0 %[5], za usklađivanje horizontalog zakonodavstva od 0,3 do 0,4 %[6] i za drugo 0,1 %.

9.3.Ciljevi i mjere

Kao prioritet za ispunjavanje zadaćâ iz Strategije bit će potrebno pobrinuti se za stalne i stabilne financijske izvore (C1). U tu svrhu valjat će poglavito napraviti svih dosadašnjih izdvajanja s naslova zaštite okoliša te poboljšati uvjete za namjensko trošenje novca (M1) osnovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvor pogodnih kredita (M2), proširiti broj ekonomskih instrumenata (M3) te organizirati kvalitetnije iskorištavanje međunarodnih financijskih izvora (M4).

Također prijeko je potrebno izraditi detaljnu analizu potrebe usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom i analizu troškova povezanih s time (C2).

Na osnovi detaljne analize ukupnoga zakonodavstva, koje će biti potrebno prilagoditi EU-ovu zakonodavstvu, prioritetno valja izraditi procjenu troškova (M5) te odrediti dinamiku prilagodbe (M6) i izvore (privatni i javni sektor, državna razina, lokalna razina, regionalna razina) budućega finaciranja (M7).

9.4. Mogući izvori financiranja provedbe Strategije

Kao mogući izvori sredstava za financiranje provedbe Strategije na raspolaganju stoje:

• Sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost: krediti, darovnice za posebno određene namjene odnosno korisnike i drugi oblici financiranja, po poticajnim uvjetima privatnomu i javnomu sektoru na osnovi uvjetâ, mjerilâ i postupaka određenih aktima Fonda, uz stvaranje uvjetâ za punu transparentnost i javnost dodjele sredstava i njegova trošenja

• Sredstva iz državnoga proračuna za upravljanje i nadzor nad provedbom mjerâ za zaštitu okoliša te za zaštitu dobara od interesa za Republiku Hrvatsku koje u prvome redu proizlaze iz odredaba propisâ u području zaštite okoliša te iz preuzetih međunarodnih obveza
• Sredstva iz proračuna jedinicâ lokalne i područne (regionalne) samouprave osobito za upravljanje i nadzor nad provedbom mjerâ na regionalnoj i na lokalnoj razini koje proizlaze iz odredaba propisâ u području zaštite okoliša, iz preuzetih međunarodnih obveza i iz drugih propisa.
• Sredstva javnoga sektora (poduzeća, tvrtka, ustanova), privatnoga te javno-privatnoga partnerstva
• Pretvaranje jednog dijela inozemnog duga Republike Hrvatske u izvor financiranja zaštite okoliša «dug za okoliš»
• Krediti domaćih poslovnih banaka koji se temelje i na kreditnim linijama otvorenima kod međunarodnih poslovnih banaka
• Strana ulaganja na temelju ugovorâ o koncesiji i na temelju javno-privatnoga partnerstva, osobito u području obavljanja komunalnih usluga u zaštiti okoliša
• Izravna ulaganja stranih investitora, osobito u modernizaciju proizvodnje prihvatljivije za okoliš
• Dugoročni vanjski financijski izvori međunarodnih novčarskih ustanova (IBRD, EBRD, EIB i drugi)
• Bespovratna financijska sredstva Globalnoga fonda za zaštitu okoliša (Global Environmental Facility - GEF) za programe:

– očuvanja biološke raznolikosti

– sprječavanja promjene klime

– upravljanja vodama i zaštite međunarodnih voda

– smanjivanja oštećenja ozonskoga sloja.

• Bespovratna financijska sredstva Multilateralnoga fonda za provedbu Montrealskoga protokola;

• Bespovratna financijska pomoć donatorâ, osobito na temelju ugovorâ o bilateralnoj suradnji

• Bespovratna financijska sredstva Europske unije za zemlje pristupnice Europskoj uniji na temelju sljedećih programa:

– na temelju programa LIFE-Treće zemlje7 za razdoblje od 2001. do 2002. s primarnom svrhom jačanja državne uprave u tzv. “trećim zemljama”. Iz toga programa financirat će se neki projekti u području očuvanja prirode i drugo

– na temelju programa nazvanoga Instrument za strukturnu politiku u predpristupnoj fazi (ISPA)8 za razdoblje od 2000. do 2006, koji je posebice usmjeren na probleme prometne infrastrukture i na probleme okoliša

• Bespovratna pomoć Europske unije za provedbu Regionalnoga programa za obnovu okoliša (REReP)9 unutar Pakta o stabilnosti koji se odnosi na različite projekte u području zaštite prirode i okoliša. Najžurniji problemi u tome području bit će riješeni preko dijela programa pod nazivom Quick Start.
• Bespovratna pomoć Europske unije za obnovu, razvoj i stabilizaciju (CARDS)10 za razdoblje od 2000. do 2006. za financiranje institucionalnog jačanja zaštite okoliša u Hrvatskoj
• Bespovratna pomoć Europske unije za punopravne članice:

– iz strukturnih fondova (structural funds) za financiranje projekata koji povezuju gospodarstvo i okoliš (posebice važan je Europski regionalni fond za razvoj11)

– iz kohezijskih fondova za financiranje projekata u području zaštite vodâ i u području izgradnju infrastrukturnih objekata

• Subvencije kao izvor pokrivanja potreba ne preporučuju se (moguće su samo u kratkome roku12). Postupno valja ukinuti subvencije štetne za okoliš uz odgovarajuću pomoć onima koji su tom mjerom najteže pogođeni.

Ciljevi i mjere:

C1 Pobrinuti se za stalne i stabilne financijske izvore.

C2 Izraditi detaljnu analizu potreba usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom i analizu provedbenih troškova povezanih s time .

9. TROŠKOVI PROVEDBE PROGRAMA

Cilj	Mjere za ostvarenje ciljeva		Razina djelovanja	Odgovorni nositelji	Rok god.	Mogući financijski izvori	Veza s drugim poglavljima i mjerama	Veza s EU-direktivama
C1	M1	Izraditi pregled dosadašnjih izdvajanja s naslova zaštite okoliša	N	MZO MF	KR PR	DP	6.6. – M1
C1	M2	Osnovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvor pogodnih kredita	N	MZO VRH	KR PR	DP GS, MS	6.6. – M2 3. – M5
C1	M3	Proširiti broj ekonomskih instrumenata	N	MZO, MF, druga ministarstva	KR/ DR	DP, MS	-
C1	M4	Organizirati kvalitetnije iskorištavanje međunarodnih financijskih izvora	N	MZO MF	KR	DP MS	-
C1	M5	Izraditi procjenu troškova prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva EU-ovu zakonodavstvu	N	MG, MF MZO	SR	DP	-
C2	M6	Odrediti dinamiku prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva EU-ovu zakonodavstvu	N	MZO MEI	KR PR		-
C2	M7	Odrediti financijske izvore za prilagodbu (privatni i javni sektor, državna razina, lokalna razina)	N	VRH MZO	KR PR	DP	-

KAZALO

Nositelji

DUV Državna uprava za vode – HV Hrvatske vode- HUC Hrvatska uprava za ceste - HEP Hrvatska elektroprivreda - HZ Državni hidrometeorološki zavod - HGK Hrvatska gospodarska komora - HŽ Hrvatske željeznice - LU Lokalna samouprava (grad, općina) - MK Ministarstvo kulture - MP Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - MPŠ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - MZO Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MUP Ministarstvo unutarnjih poslova - MZ Ministarstvo zdravstva – MG Ministarstvo gospodarstva – MR Ministarstvo rada i socijalne skrbi- MZN Ministarstvo znanosti i tehnologije- MPr Ministarstvo prosvjete i športa - MEI Ministarstvo za europske integracije - MVP Ministarstvo vanjskih poslova - MF Ministarstvo financija - VRH Vlada RH - ZZ Zavod za javno zdravstvo – RS Regionalna samouprava (županije) - SVI Više različitih partnera

Razina rješavanja

(N) državna, (NR) državno-regionalna, (NRL) državno-regionalno-lokalna, (R) regionalna, (RL) regionalno-lokalna, (L) lokalna

Rok (vrijeme potrebno za ispunjavanje mjerâ i aktivnostî)

PR prioritetno - KR kratkoročno (0-2 godine) – SR srednjeročno (2-5 godina) - DR dugoročno (>5 godina)

Mogući financijski izvori

DP državni proračun - GS gospodarski sektor - LP (lokalni) gradski ili općinski proračun - MS međunarodni izvori - ŽP županijski proračun

---

[1] Budući da je Strategija predviđena kao proces u koji će se stalno moći uključivati novi prijedlozi, to je očekivati da će se potrebne investicije moći točnije odrediti nakon prve izvedbene godine kada će se pripremiti projekti na regionalnoj i na lokalnoj razini te u gospodarstvu.

[2] Ulaganja u dugotrajnu imovinu u zaštitu okoliša neposrednih ulagača u Republici Hrvatskoj godine 1997. iznosila su 282 milijuna kuna ili 61,60 kuna po stanovniku odnosno 0,23 % BDP-a. Najveći dio ulaganja te godine bio je usmjeren u zaštitu površinskih voda (45 %), zatim u zaštitu podzemnih voda (31 %), u postupanje s otpadom (21 %), u zaštitu prirode i krajolika (2,3 %), u zaštitu od buke (0,72 %) i u zaštitu zraka (0,8 %).

[3] Sve zemlje koje se nalaze u procesu približavanja EU-u izradile su procjene troškova usklađivanja zakonodavstva odnosno ispunjavanja obvezâ za uključivanje u EU.

[4] U Compliance Costing for Approximation of EU Environmental Legislation in the CEEC, EC, May 1997, spominje se procjena troškova za Hrvatsku vezana za ispunjavanje propisanih obaveza iz područja zraka.

[5] Smjernica IPPC

[6] PUO, nadzor, … i slično

7 LIFE- Third Countries

8 ISPA-Instrument for Structural Policies for Pre-Accession

9 REReP - Regional Environmental Reconstruction Plan

10 CARDS - Community Assistance to Reconstrucion, Development and Stabilisation

11 ERDF- The European Regional Development Fund

12 Zbog visokog rizika od viška kapacitetâ i neučinkovite uporabe.