9. TROŠKOVI PROVEDBE PROGRAMA

 

9.1. Procjena provedbenih troškova

 

Vrlo je teško procijeniti troškove što će ih iziskivati provedba programa, pogotovo:

 

zato što ne postoje potpuni podatci o izdatcima vezanima za zaštitu okoliša; statistika zaštite okoliša tek je u razvoju, a informacijski sustav za zaštitu okoliša tek valja početi razvijati

zato što nisu poznati svi investicijski projekti koje će biti potrebano realizirati[1]

zato što nije dorečena provedbena dinamika, koja će prije svega ovisiti o brzini približavanja EU-u

zato što projekcije makroekonomskih pokazatelja, osobito projekcija rasta BDP-a, još nisu potpune.

 

U tematskim podlogama ocijenjeno je da bi za razvoj cjelokupnog sustava gospodarenja otpadom u narednih desetak godina trebalo izdvojiti cca. 2,2 milijarde USD. Za problematiku voda predviđa se cca. 5 milijarde USD ukoliko bi se investicije željele provesti samo u deset godina. Ukupna ulaganja u područje zaštite okoliša kretala bi se na razini od 4-5 % BDP-a.

 

Tablica 1. Izdvajanja procijenjena po sektorima

 

Sektori

Izdvajanja /109 USD

Zbrinjavanje krutoga otpada

  2,2

Pročišćavanje otpadnih voda

 5,0

Zaštita zraka

   0,56

 

Do sada je u Hrvatskoj neposredno u zaštitu okoliša bilo ulagano samo oko 0,2 do 0,3 % BDP-a[2], što iznosi oko 30 do 35 milijuna USD na godinu. Može se očekivati da će se taj udio u skladu s praksom razvijenih zemalja povećati na približno 1,0 % BDP-a na godinu, ali potreban/planiran iznos teško će biti dosegnut.

 

9.2. Procjena troškova za ispunjavanje obvezâ pristupa EU-u

 

Do sada nisu rađene procjene troškova vezanih za ispunjavanje obveza što će proizići iz harmonizacije (usklađivanja) hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom. No, na raspolaganju su podatci rađeni u drugim zemljama[3], a u nekim troškovnim analizama u obzir je uzeta i Hrvatska[4].

 

Grubo se može procijeniti da će ukupne investicije u okoliš radi ostvarivanja prosječnih standarda u EU-u (voda, zrak, otpad) biti na razini od najmanje 1.500-2.000 ECU po stanovniku. Tomu će biti potrebno dodati godišnje operativne troškove, pa će izdatci biti vrlo veliki. Za sva druga područja troškovi usklađivanja zakonodavstva iznose od 5,0 do 8,0 % ukupno potrebnih troškova.

 

Gruba raspodjela troškova za ispunjavanje obvezâ što proizlaze iz usklađivanja zakonodavstva iznosi: za zaštitu voda od 40 do 45 % od ukupnih troškova, za zbrinjavanje otpada od 35 do 40 %, za zaštitu zraka od 8,0 do 10 %, za zaštitu prirode od 4,0 do 5,0 %, za kontrolu industrijske omečišćenosti i smanjivanje rizikâ (2,0 %[5], za usklađivanje horizontalog zakonodavstva od 0,3 do 0,4 %[6] i za drugo 0,1 %.

 

9.3.Ciljevi i mjere

 

Kao prioritet za ispunjavanje zadaćâ iz Strategije bit će potrebno pobrinuti se za stalne i stabilne financijske izvore (C1). U tu svrhu valjat će poglavito napraviti svih dosadašnjih izdvajanja s naslova zaštite okoliša te poboljšati uvjete za namjensko trošenje novca (M1) osnovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvor pogodnih kredita (M2), proširiti broj ekonomskih instrumenata (M3) te organizirati kvalitetnije iskorištavanje međunarodnih financijskih izvora (M4).

 

Također prijeko je potrebno izraditi detaljnu analizu potrebe usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom i analizu troškova povezanih s time (C2).

 

Na osnovi detaljne analize ukupnoga zakonodavstva, koje će biti potrebno prilagoditi EU-ovu zakonodavstvu, prioritetno valja izraditi procjenu troškova (M5) te odrediti dinamiku prilagodbe (M6) i izvore (privatni i javni sektor, državna razina, lokalna razina, regionalna razina) budućega finaciranja (M7).

 

9.4. Mogući izvori financiranja provedbe Strategije 

 

Kao mogući izvori sredstava za financiranje provedbe Strategije na raspolaganju stoje:

 

 

– očuvanja biološke raznolikosti

– sprječavanja promjene klime

– upravljanja vodama i zaštite međunarodnih voda

– smanjivanja oštećenja ozonskoga sloja.

 

 

 

            – na temelju programa LIFE-Treće zemlje7 za razdoblje od 2001. do 2002. s primarnom svrhom jačanja državne   uprave u tzv. “trećim zemljama”. Iz toga programa financirat će se neki projekti u području očuvanja prirode i drugo

           – na temelju programa nazvanoga Instrument za strukturnu politiku u predpristupnoj fazi (ISPA)8 za razdoblje od 2000. do 2006, koji je posebice usmjeren na probleme prometne infrastrukture i na probleme okoliša

            – iz strukturnih fondova (structural funds) za financiranje projekata koji povezuju gospodarstvo i okoliš (posebice   važan je Europski regionalni fond za razvoj11)

            – iz kohezijskih fondova za financiranje projekata u području zaštite vodâ i u području izgradnju infrastrukturnih objekata

 

 

     Ciljevi i mjere:

 

C1               Pobrinuti se za stalne i stabilne financijske izvore.

               

C2            Izraditi detaljnu analizu potreba usklađivanja hrvatskoga zakonodavstva s EU-ovim zakonodavstvom i analizu provedbenih troškova povezanih s time .                                      


 

9. TROŠKOVI PROVEDBE PROGRAMA

 

Cilj

  Mjere za ostvarenje ciljeva

Razina

djelovanja

Odgovorni

nositelji

Rok

god.

Mogući financijski

izvori

Veza s drugim poglavljima i mjerama

Veza s

EU-direktivama

C1

M1

Izraditi pregled dosadašnjih izdvajanja s naslova zaštite okoliša

N

MZO

MF

KR

PR

DP

6.6. – M1

 

C1

M2

 

Osnovati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kao izvor pogodnih kredita

N

MZO

VRH

KR

PR

DP

GS, MS

6.6. – M2

3. – M5

 

C1

M3

Proširiti broj ekonomskih instrumenata

N

MZO, MF, druga ministarstva

KR/

DR

DP, MS

-

 

C1

M4

Organizirati kvalitetnije iskorištavanje međunarodnih financijskih izvora

N

MZO

MF

KR

DP

MS

-

 

C1

M5

Izraditi procjenu troškova prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva

EU-ovu zakonodavstvu

N

MG, MF

MZO

SR

DP

-

 

C2

M6

Odrediti dinamiku prilagodbe hrvatskoga zakonodavstva

EU-ovu zakonodavstvu

N

MZO

MEI

KR

PR

 

-

 

C2

M7

Odrediti financijske izvore za prilagodbu (privatni i javni sektor, državna razina, lokalna razina)

N

VRH

MZO

KR

PR

DP

-

 

KAZALO

Nositelji

DUV Državna uprava za vode – HV Hrvatske vode- HUC Hrvatska uprava za ceste -  HEP Hrvatska elektroprivreda - HZ Državni hidrometeorološki zavod -  HGK Hrvatska gospodarska komora - HŽ Hrvatske željeznice - LU Lokalna samouprava (grad, općina) - MK Ministarstvo kulture - MP Ministarstvo pomorstva, prometa i veza - MPŠ Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva - MZO Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja - MUP Ministarstvo unutarnjih poslova - MZ Ministarstvo zdravstva – MG Ministarstvo gospodarstva – MR Ministarstvo rada i socijalne skrbi-  MZN Ministarstvo znanosti  i tehnologije- MPr Ministarstvo prosvjete i športa - MEI Ministarstvo za europske integracije - MVP Ministarstvo vanjskih poslova -  MF Ministarstvo financija - VRH  Vlada RH - ZZ Zavod za javno zdravstvo – RS Regionalna samouprava (županije) - SVI Više različitih partnera

Razina rješavanja

(N) državna, (NR) državno-regionalna, (NRL)  državno-regionalno-lokalna, (R) regionalna, (RL) regionalno-lokalna, (L) lokalna

Rok (vrijeme potrebno za ispunjavanje mjerâ i aktivnostî)

PR prioritetno - KR kratkoročno (0-2 godine) – SR srednjeročno (2-5 godina) - DR dugoročno (>5 godina)

Mogući financijski izvori

DP državni proračun - GS gospodarski sektor - LP (lokalni) gradski ili općinski proračun - MS međunarodni izvori  - ŽP županijski proračun

 



[1] Budući da je Strategija predviđena kao proces u koji će se stalno moći uključivati novi prijedlozi, to je očekivati da će se potrebne investicije moći točnije odrediti nakon prve izvedbene godine kada će se pripremiti projekti na regionalnoj i na lokalnoj razini te u gospodarstvu.

[2] Ulaganja u dugotrajnu imovinu u zaštitu okoliša neposrednih ulagača u Republici Hrvatskoj godine 1997. iznosila su 282 milijuna kuna ili 61,60 kuna po stanovniku odnosno 0,23 % BDP-a. Najveći dio ulaganja te godine bio je usmjeren u zaštitu površinskih voda (45 %), zatim u zaštitu podzemnih voda (31 %), u postupanje s otpadom (21 %), u zaštitu prirode i krajolika (2,3 %), u zaštitu od buke (0,72 %) i u zaštitu zraka (0,8 %).

[3] Sve zemlje koje se nalaze u procesu približavanja EU-u izradile su procjene troškova usklađivanja zakonodavstva odnosno ispunjavanja obvezâ za uključivanje u EU.

[4] U Compliance Costing for Approximation of EU Environmental Legislation in the CEEC, EC, May 1997,  spominje se procjena troškova za Hrvatsku vezana za ispunjavanje propisanih obaveza iz područja zraka.

[5] Smjernica IPPC

[6] PUO, nadzor, … i slično

7 LIFE- Third Countries

8 ISPA-Instrument for Structural Policies for Pre-Accession

9 REReP - Regional Environmental Reconstruction Plan

10 CARDS - Community Assistance to Reconstrucion, Development and Stabilisation

11 ERDF- The European Regional Development Fund

12 Zbog visokog rizika od viška kapacitetâ i neučinkovite uporabe.