Na temelju èlanka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno miljenje Hrvatske obrtnièke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i porta donosi
Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno-teorijskog i praktiènog dijela programa naukovanja.
Nastava struèno-teorijskih sadraja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim kolama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj koli. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rjeenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti pojedinih zanimanja, a to se utvrðuje izvedbenim programom.
Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadraje.
Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Vana je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je zavretak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.
Naukovanje zavrava polaganjem pomoænièkog ispita.
Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vjetina i navika koje omoguæuju polazniku da po zavretku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.
U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:
Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje pukar odnose se na stjecanje ovih zvanja i vjetina:
Predmet struènog obrazovanja su sljedeæe vjetine i znanja:
A. Praktièni dio naukovanja
Red
br. | Opis obrazovanja
(posebni ciljevi) | Znanja i vjetine koje se moraju usvojiti
(sadraj programa) | Raspored po
polugoditima | |||||||||||||
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | |||||||||||
Obrazovanje za zanimanje | Objasniti znaèenje obrazovnog ugovora | |||||||||||||||
Navesti obostrana prava i obveze iz obrazovnog ugovora | + | + | + | + | + | + | ||||||||||
| Navesti moguænosti strukovnog obrazovanja | + | + | + | + | + | + | |||||||||
2. | Ustrojstvo i organizacija obrazovnog pogona | Objasniti ustrojstvo i zadaæu pogona za obrazovanje (+ | + | + | + | + | + | |||||||||
Objasniti osnovne funkcije obrazovnog pogona (kolske radionice) | + | + | + | + | + | + | ||||||||||
Radno pravo, zatita na radu | Navesti bitne dijelove radnog ugovora | + | + | + | + | + | + | |||||||||
Objasniti zadaæe pogonske za+ | + | + | + | + | + | |||||||||||
Navesti bitne odredbe iz Zakona o zatiti na radu koji vrijede za obrazovni pogon ( |
+ | + | + | + | + | + | ||||||||||
Sigurnost na radu, zatita okolia i raciona | Primijeniti strukovne propise o zatiti na radu |
+ | + | + | + | + | + | |||||||||
Opisati naèine pona+ | + | + | + | + | + | |||||||||||
Navesti bitne propise za sprjeèavanje po |
+ | + | + | + | + | + | ||||||||||
Paziti na opasnosti koje uzrokuju otrovi, pare, plinovi, lako zapaljivi materijali i elektrièna | ||||||||||||||||
Navesti zagaðenja okoline koja su uvjetovana radnim mjestom i pridonositi njihovu smanjenju | ||||||||||||||||
Navesti vrste energija koje se koriste u pogonu i moguænosti racionalne uporabe energije u stru | ||||||||||||||||
Planiranje i pripremanje tijeka rada te kontroliranje i ocjenjivanje radnih rezultata | Osigurati tijek tehnolokog rada uvaavaju | |||||||||||||||
Pripremiti poluproizvode i standardizirane dijelove prema tehnièkoj dokumentaciji | ||||||||||||||||
Utvrditi radne korake s obzirom na funkcionalna i radno tehnièka stajali | ||||||||||||||||
Izabrati sirovine s obzirom na njihova svojstva te obradu prema svrsi primjene | ||||||||||||||||
Izabrati i pripremiti alat, ispitne i mjerne sprave te pomoæna sredstva prema svrsi primjene | ||||||||||||||||
Pripremiti radno mjesto s obzirom na radni nalog | ||||||||||||||||
Utvrditi i osigurati tijek rada (radne operacije) s obzirom na organizacijske nunosti | ||||||||||||||||
Procijeniti opseg rada i popravaka | ||||||||||||||||
Kontrolirati i ocjenjivati rezultate rada | ||||||||||||||||
Tehnièko crtanje - èitanje, primjena i izrada tehni | Èitati i primijeniti oznake | |||||||||||||||
Èitati i primijeniti tehnièke nacrte, upute, kataloge | ||||||||||||||||
Zavriti skice | ||||||||||||||||
Norme i standardizacija | ||||||||||||||||
Rukovati s nositeljima podataka | ||||||||||||||||
Radne i operacijske liste | ||||||||||||||||
Èitati i primijeniti natpise i oznake | ||||||||||||||||
Èitati i primjenjivati tehnièke nacrte, posebno upute |
| |||||||||||||||
Kod mjerenja dimenzija oblika, poloaja i simbola za povr+ | ||||||||||||||||
Primijeniti pogonske upute i upute za posluivanje lova+ | ||||||||||||||||
Zapisati tehnièke sadr+ | ||||||||||||||||
Mjerenje, kontrola i ispitivanje | Ispitati toènost oblika i dimenzija izraðenih dijelova | |||||||||||||||
Ispitati ravnine povrina proizvoda | ||||||||||||||||
Ispitati povrinu na tro | ||||||||||||||||
Mjeriti duinu s nepomiè+ | ||||||||||||||||
Mjeriti kutove s obiènim (nepomiè+ | ||||||||||||||||
Mjeriti fizikalne i elektriène veliè | ||||||||||||||||
Mjeriti i ispitivati odstupanja od oblika i poloaja pomo+ | ||||||||||||||||
Spajanje | Ispitati stanje povrine kod elemenata koje treba spojiti, toleranciju oblika i namjestiti polo+ | |||||||||||||||
Prema redoslijedu spajanja i okretnom momentu nagiba spojiti i osigurati dijelove pomoæu matica |
| |||||||||||||||
Izraditi spojeve pomoæu klinova i zatika | ||||||||||||||||
Spojiti dijelove hladnim zakivanjem | ||||||||||||||||
Pripremiti alat, materijal i dijelove za lemljenje | ||||||||||||||||
Lemiti limove i profile iz razlièitih materijala | ||||||||||||||||
Lijepiti dijelove iz razlièitih materijala | ||||||||||||||||
Napraviti spojeve utiskivanjem i stezanjem | ||||||||||||||||
Ruèna obrada | Crtati, oznaèivati i otoèkavati | |||||||||||||||
Ruèno turpijati i piliti
Turpijati ravne povrine i oblike razlièitih materijala (ravno, para | ||||||||||||||||
Obrada dlijetom | ||||||||||||||||
Piliti limove, cijevi i profile | ||||||||||||||||
Rezati vanjske i unutranje navoje | ||||||||||||||||
Rezati lim ruènim i plu+ | ||||||||||||||||
Ravnati limove, cijevi i profile | ||||||||||||||||
Savijati limove, cijevi i profile | ||||||||||||||||
Strojna obrada | Pripremiti stroj za obradu, odabrati sredstvo za podmazivanje i hlaðenje | |||||||||||||||
Odabrati alat prema postupku obrade i materijalu | ||||||||||||||||
Uèvrstiti alat i izradak | ||||||||||||||||
Buiti i upustiti provrte prema nacrtu i oznakama | ||||||||||||||||
Buiti i upu+ | ||||||||||||||||
Rezati dijelove ruènim ili uè+ | ||||||||||||||||
Otriti alat | ||||||||||||||||
Odravanje u ispravnom stanju dijelova, ureðaja, | Pripremiti povrine metalnih izradaka ili elemenata za za+ | |||||||||||||||
Upotrijebiti sredstava za hlaðenje i podmazivanje | + | + | ||||||||||||||
Upotrijebiti pogonskog goriva | ||||||||||||||||
Kontrolirati i ispitati funkcije:
Ispitati elemente za spajanje | ||||||||||||||||
Ispitati dijelove na mehanièka o | ||||||||||||||||
Ispitati pokretljivost dijelova | ||||||||||||||||
Izgraditi i ugraditi dijelove i skupine dijelova prema uputama i nacrtima | ||||||||||||||||
Odravati strojeve i ureð+ | ||||||||||||||||
Odravati alate | ||||||||||||||||
Tokarenje i glodanje | Podesiti vrijednost strojeva i pripremiti ih za rad | |||||||||||||||
Izabrati alate s obzirom na postupak obrade, vrstu materijala i oblik izratka | ||||||||||||||||
Utvrditi i podesiti broj okretaja, dubinu rezanja i pomak alata | ||||||||||||||||
Pripremiti alatne strojeve za obradu | ||||||||||||||||
Tokarenje i glodanje: | ||||||||||||||||
Razlièitim tokarskim alatima izraditi dijelove od metala i nemetala do mjerne to |
| |||||||||||||||
Na razlièitim glodalicama izraditi dijelove od metala i nemetala do mjerne to |
| |||||||||||||||
Toplinska obrada, ispitivanje tvrdoæe | Razlikovati izratke prema obliku, materijalu i obradivosti | |||||||||||||||
Izabrati i primijeniti sredstva za bruenje i poliranje | ||||||||||||||||
Povrinski otvrdnuti izrað+ | ||||||||||||||||
Ispitati tvrdoæu izratka postupcima uobiè | ||||||||||||||||
Obrada i zatita povrine | Pripremiti kupke za bruniranje izradaka | |||||||||||||||
Brunirati izratke | ||||||||||||||||
Pripremiti izratke za sivo luenje | ||||||||||||||||
Primijeniti razlièita lu+ | ||||||||||||||||
Tvrdo lemljenje, spajanje ljevom | Povezati elemente od metala tvrdim lemljenjem uvaavajuæ+ | |||||||||||||||
Pripremiti smole za lijevanje | ||||||||||||||||
Postaviti elemente u lijevanu smolu i punjenjem izraditi spojeve | ||||||||||||||||
Montiranje elemenata u sklopove | Prema tehnièkim podacima pripremiti elemente za monta+ | |||||||||||||||
Prema crteima i oznakama pripremiti elemente za monta+ | ||||||||||||||||
Ispitati elemente za funkcionalnu ugradnju | ||||||||||||||||
Prema tehnièkim podacima montirati elemente u sklopove | ||||||||||||||||
Obraðivanje izraðenih predmeta (dorada prije monta | Obraðivati polukrunim lju | |||||||||||||||
Izraðivati profilnim lju+ | ||||||||||||||||
Tuirati (grecati) povr+ | ||||||||||||||||
Polirati ruèno i obraditi povr | ||||||||||||||||
Brusiti ruèno i obraditi povr | ||||||||||||||||
Glodati pomoæu ruè | ||||||||||||||||
Obraditi povrine na otvrdnutim izracima ili dijelovima izratka ru | ||||||||||||||||
Obraditi povrine na izracima od umjetnih i prirodnih materijala ru | ||||||||||||||||
Obraðivanje (dorada) izraðenih komada skidanjem strugo | Namjetanje:
Namjestiti i podesiti ili programirati strojne vrijednosti | |||||||||||||||
Pripremiti i montirati sredstva za stezanje (plinske ploèe, stezne glave, naprave za u
| | |||||||||||||||
Izabrati i uèvrstiti alate | ||||||||||||||||
Centrirati i stegnuti izratke | ||||||||||||||||
Buenje, upuNa builicama i tokarskim strojevima izraðivati provrte u izracima o | ||||||||||||||||
Na tokarskim strojevima polukrunim lju | ||||||||||||||||
Izraðivati profilnim lju+ | ||||||||||||||||
Tokarenjem na razlièitim tokarskim no
| | |||||||||||||||
Glodati izratke do mjerne toènosti od 0,05 mm i do stanja povr+ | ||||||||||||||||
Glodanjem duinskih profila na razliè
| | |||||||||||||||
Montiranje (sastavljanje) i demontiranje (rastavljanje) lovaèkog i | Pripremiti elemente
Odrediti meðusobni poloaj elemenata pomo+ | |||||||||||||||
Izraðivati spojeve pre+ | ||||||||||||||||
Prilagoditi pripadajuæe izratke za è |
| |||||||||||||||
Spojiti elemente i sklopove, te optièko-ni |
| |||||||||||||||
Za vrijeme montae provoditi með | ||||||||||||||||
Kontrolirati spojeve ugraðenih elemenata i sklopova | ||||||||||||||||
Rastaviti i èistiti lovaè+ | ||||||||||||||||
Utvrditi rabljenost te odluèiti o popravku ili izmjeni elemenata | ||||||||||||||||
Ispitivanje i podeavanje funkcija i stavljanje u pogon lovaèProvjeriti radnu sigurnost lovaèkog i portskog o | ||||||||||||||||
Ispitati pojedinaène funkcije koje su bitne za sveukupnu funkciju, pode |
| |||||||||||||||
Izvoditi funkcionalno i kontrolno gaðanje lovaè | ||||||||||||||||
Izrada rezervnih dijelova: stavljanje u ispravno stanje lovaèkog i | Provjeriti i ocijeniti stanje elemenata i sklopova | |||||||||||||||
Doraðivati o | ||||||||||||||||
Izraditi rezervne dijelove | ||||||||||||||||
Izmijeniti oteæ+ | ||||||||||||||||
Montirati lovaèko i i ispitati funkciju | ||||||||||||||||
Praviti modele i uzorke od razlièitih sirovina i kombinacija sirovina spajanjem razli
| |
B. Struèno-teorijski dio naukovanja
1. Tehnologija zanimanja
1.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red. | Nastavno podruèje | ||||
br. | |||||
1. | Sigurnost na radu, zatita okoli40 | 25 | 20 | 85 | |
2. | Tehnièki materijali | 70 | - | - | 70 |
3. | Radni postupci | 30 | 150 | 108 | 288 |
4. | |||||
UKUPNO: | 140 | 175 | 128 | 443 |
1.2. Ciljevi i sadraji nastavnih podruèja
| |||
Sigurnost na radu, zatita okolia i raciona | Opæi pregled zatite, za | Svrha i zadaci zatite pri radu
Èovjek i rad Ekonomski gubici, oteæenja ljudskog organizma pri radu Organizacija provoðenja sigurnosnih mjera pri radu Propisi i njihova primjena Uzroci ozljeda i organizacija prve pomoæi | |
Tehnièki materijali | Osnovna znanja o tehnièkim materijalima | Osnove metalografije
Svojstva metala i njihova ispitivanja | |
Svojstva i primjena sirovina i pomoænih materijala, ispitivanje sirovina, ma | |||
Toplinska obrada materijala sa stajalita uporabe | arenje
Kaljenje Zakaljivost i prokaljivost Poputanje Poboljavanje Povrinska otvrdnutost | ||
Osnovne odrednice za izbor tehnièkih materijala | Izbor metalnih materijala
Opæe postavke pri izboru Izbor materijala za elemente portskog i lovaèkog oru Traenje materijala u standardima i tablicama | ||
Radni postupci | Tehnika razdvajanja i spajanja | Razdvajanje, lemljenje, zavarivanje i lijepljenje |
| |||
Sigurnost na radu, zatita okolia i raciona | Znanje o pretvorbi energije i koritenje energije | Naèela pretvorbe oblika energije
Moguænost racionalnog koritenja energije | |
Vrsta energije koja se koristi u pogonu i moguænost racionalne uporabe energ | |||
Radni postupci | Osnovno znanje o oruju, balistika i optika | Povijesni razvitak vatrenog oruja | |
Balistika i optika | |||
Oruna tehnika za lovaè | |||
Sigurnost na radu, zatita okolia i raciona | Navesti bitne, za obrazovni pogon vaeæe propise | Vaeæi propisi o zaðenja okoline koja su uvjetovana radnim mjestom | |
Radni postupci | Znanja o elementima, sklopovima i optièko niansk | Elementi, sklopovi i optièko nianski elementi lo | |
Postupci obrade roga, kosti, drveta i umjetnih materijala | |||
Ispitivanja funkcija | Kontrolna tehnika | ||
Tehnika ispitivanja i osiguravanja kvalitete lovaèkog i |
2. Struèni raèun
2.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red
br. | |||||
1. | Temelji matematike | 35 | 35 | ||
2. | Duina, kut, ploha, volumen | 35 | 35 | ||
3. | Masa, sila, brzina, ubrzanje | 15 | 15 | ||
4. | Rad, uèinak, stupanj djelovanja | 20 | 20 | ||
5. | Èvrstoæa, toplinsko rastezanje, op | 16 | 16 | ||
6. | Vrijeme dovrenja, radno vrijeme, nagrade i materijali | 16 | 16 | ||
UKUPNO SATI: | 70 | 35 | 32 | 137 |
2.2. Ciljevi i sadraji nastavnih podruèja
| |||
Temelji matematike | Vjetine u radu s raèunskim operacijama | Mnoenje, dijeljenje
Nastanak mnoenja i dijeljenja | |
Neke temeljne formule | |||
Kvadratni korijen | |||
Krunica, krug, pravilni poligoni | |||
Vjetine u radu s jednad | Jednostavne jednadbe prvog stupnja, izmjena formula | ||
Sposobnost raèunanja s potencijama broja deset | Potencija broja deset:
shvaæanje i promjena rezultata | ||
Duina, kut, ploha, volumen | Znanja o raèunanju dine, kuta, povr | Duinske mjere
Povrinske mjere Prostorne (volumenske) mjere kutne mjere |
| |||
Masa, sila, brzina, ubrzanje | Sposobnost raèunanja u pogonu | Sila, zakretni moment
Gibanje - opæenito Brzina i ubrzanje | |
Rad, uèinak, stupanj djelovanja | Iskoristivost nekog procesa | Rad, uèinak
Stupanj iskoristivosti Kinetièka i potencijalna energija |
| |||
5. | Èvrstoæa i toplinsko rastezanje, op | Zadaæe znanosti o èvrstoOpæe pretpostavke èvrstoNaprezanje i deformacije | |
Znanja o toplinskom rastezanju | Velièine o kojima ovisi toplinsko rastezanje | ||
Zakoni optike i balistike | Osnovni zakoni optike i njihova primjena | ||
Osnovni zakoni balistike | |||
6. | Vrijeme dovrenja, radno vrijeme, nagrade i materijali | Gospodarsko raèunanje vremena izrade i montae ma | Zadaci i analiza vremena izrade i montae |
Sastavni elementi za raèunanje vremena izrade | |||
Izvrenje normi i njihova realnost | |||
Iskoristivost materijala |
3. Struèni raèun
3.1. Pregled nastavnih podruèja
s vremenskim rasporedom
Red.
broj | |||||
1. | Tehnièko crtanje, skice, tablice i dijagrami, radni i zavr | 70 | 70 | ||
2. | Tehnièki podaci, pogonske vrijednosti i propisi | 25 | 25 | ||
3. | Tehnoloki postupci monta | 45 | 96 | 141 | |
UKUPNO SATI: | 70 | 70 | 96 | 236 |
3.2. Ciljevi i sadraji nastavnih podruèja
| |||
1. | Tehnièko crtanje, skice, tablice, dijagrami, radni i zavr | Sposobnost prikazivanja jednostavnih dijelova | Standardi za izradu tehnièkih crtea
Predoèavanje oblika Prostorno predoèavanje |
Presjeci, kotiranja | |||
Znanja o simbolima | Simboli sredstava za spajanje | ||
Simboli za zavarivanje | |||
Simboli sredstava za prijenos snage | |||
Znanja o konstruiranju | Elementi konstruiranja | ||
Izbor propisane radne i tehnoloke dokumentacije | Osnovna tehnoloka i radna dokumentacija | ||
Analiza odabranog tehnolokog postupka | |||
Zadaci i analiza vremena | Izvrenje normi i njihova realnost |
| |||
1. | Tehnièki podaci, pogonske vrijednosti i propisi | Izbor podloga za utvrðivanje tehnolokog procesa< | Podaci o reimima rada
Elementi vremena izrade Kartoteka Plan poduzeæa |
2. | Tehnoloki postupci monta | Ocjenjivanje tehnièkih podataka | Izbor i ocjenjivanje tehnièkih podataka za montiranje i demontiranje lovaè |
| |||
3. | Tehnoloki postupci monta | Izbor propisane radne i tehnoloke dokumentacije pri ispitivanju i pode | Povezivanje informacijsko- tehnièkih, tehnolokih
Otvoreni i optièki niani Tehnièki podaci elemenata za funkcionalnu ugradnju |
Izrada tehnolokih postupaka | |||
Izrade i montae |
Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vjetina koji su neophodni za ovo zanimanje kao na duljini trajanja nastave u pojedinoj kolskoj godini.
Nastavni plan
A. Praktièni dio naukovanja | 1080 | 1080 | 960 |
B. Struèno teorijski dio naukovanja | 280 | 280 | 256 |
1. Tehnologija zanimanja | 140 | 175 | 128 |
2. Struèni raèun | 70 | 35 | 32 |
3. Planiranje rada (tehnoloke vjebe) | 70 | 70 | 96 |
SVEUKUPNO A+B | 1360 | 1360 | 1216 |
Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka kola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi raèuna da obrtnièke radionice nisu podjednako opremljene, pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.
Praktièni dio naukovanja, tehnologija struke i struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadraji meðusobno nadopunjuju.
U odabiru sadraja nastavnog programa koriten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvaavati specifiènosti radionica u koli i obrtnièkih radionica ne naruavajuæi pritom osnovnu strukturu okvirnog programa.
Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadraj ne rasporeðuje sukladno kolskom kalendaru.
Preporuèa se podijeliti nauènike u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u koli s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u koli i kod obrtnika s kojim nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela naukovanja i vjebi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktiènog dijela programa u kolskoj radionici.
Praktièni dio programa treba najveæim dijelom ostvariti kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada.
Teorijski dio naukovanja i vjebe ostvaruju nastavnici s visokom ili viom struènom spremom koji su zavrili studij strojarstva (dipl. in. strojarstva ili prof. strojarstva). To pretpostavlja timski rad s podjelom rada prema znanju i sposobnostima pojedinih struènjaka ili personalnu koncentraciju struènjaka za teorijski rad, vjebe i praktiènog dijela programa.
Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela.
Pomoænièkim ispitom provjerava se da li je postignut cilj naukovanja u skladu sa èlankom 48. Zakona o obrtu ("Narodne novine"; broj 77/93). Pomoænièki ispit se polae pred komisijom koju osniva Hrvatska obrtnièka komora. Naèin formiranja komisije i polaganje ovog ispita reguliran je posebnim pravilnikom.
Ispitna pitanja se mogu formulirati iz ovih sadraja:
- oznaèivanje, svojstva, primjena i ispitivanje materijala i pomoænih materijala,
- sigurnost na radu, zatita okolia i racionalno troenje energije,
- tehnika odvajanja, preoblikovanja i spajanja,
- oruana tehnika za lovaèko i portsko oruje,
- balistika,
- optika,
- kontrolna tehnika, osiguravanje kvalitete,
- postupak obrade roga, kosti, drveta i umjetnih materijala,
- tehnièki crtei, tablice, dijagrami, radni planovi, norme,
- ocjenjivanje tehnièkih podataka,
- tehnièka matematika (duina, kut, povrina, volumen, masa, brzina i ubrzanje, rad, uèinak, èvrstoæa, vrijeme izrade).
Sadraji
iz teorijskog dijela ispita utvrðuju
se iz podruèja
tehnologije struke, struènog
raèuna
i tehnièko-tehnolokih
vjebi.
Klasa: 311-01/97-01/213
Urbroj: 526-01-97-23 Zagreb, 30. lipnja 1997. |
|