Na temelju članka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost općeobrazovnog od stručno-teorijskog i praktičnog dijela programa naukovanja.

Nastava stručno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtničkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktični dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtničkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne učinke. Kako su obrtnička zanimanja vrlo raznolika nemoguće je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvođenju nastave pa je naukovanje moguće organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajući u obzir pojedinosti pojedinih zanimanja, a što se utvrđuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su često bitno različiti od modela koji se primjenjuju za općeobrazovne sadržaje.

Ovi načini omogućuju veću racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od općeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoćničkog ispita.

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtničkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeći opći ciljevi naukovanja:

• stjecanje osnovnog profesionalnog obrazovanja temeljem kojeg je moguć daljnji razvoj,
• stjecanje uvida u odnose unutar svoje profesije i uspostavljanje potrebite komunikacije sa suradnicima i društvom u cjelini,
• spoznavanje vlastitih mogućnosti i dosega,
• spoznaja radnih, ekonomskih, političkih i socijalnih odnosa,
• usklađivanje vlastitih zahtjeva sa zahtjevima okoline.

Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje dimnjačar odnose se na stjecanje ovih zvanja i vještina:

• poznavanje zaštite na radu i sprječavanje nesreće,
• poznavanje zaštite radne i životne sredine,
• izrada, čitanje i dovršavanje skica i crteža,
• osnovna znanja o propisima u graditeljstvu,
• znanja o propisima u dimnjačarstvu,
• znanja o propisima o zaštiti od požara i o preventivi za sprječavanje požara na uređajima za loženje,
• odabir, priprema i rukovanje uređajima za rad, čišćenje, mjerenje i ispitivanje,
• čišćenje, ispitivanje dimnjaka i spojnih dijelova,
• čišćenje i ispitivanje ventilacijskih i sličnih uređaja,
• znanja o konstrukciji i funkciji uređaja za loženje, za ventilaciju i slično,
• izvođenje mjerenja kod ispuštanja štetnih tvari,
• čišćenje i ispitivanje ložišta,
• osnovni proračuni u dimnjačarstvu.

A. Praktični dio naukovanja

B. Stručno-teorijski dio naukovanja

1 Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Uvod u dimnjačarstvo	15	-	-	15
2.	Pravila u graditeljstvu i sprječavanje požara	15	-	-	15
3.	Osnovni zadaci dimnjačarstva	5	-	-	5
4.	Kemijske i fizikalne osnove	70	15	-	85
5.	Uređaji za loženje	35	70	35	140
6.	Proces izgaranja	-	70	-	70
7.	Mjerna tehnika	-	20	10	30
8	Dimnjaci i uređaji za ventilaciju	-	-	70	70
9	Regulacijska i sigurnosna tehnika	-	-	13	13
	UKUPNO SATI	140	175	128	443

1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

2. Stručni račun

2.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red br.	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I.	II.	III.	Ukupno
1.	Računske osnove	40			40
2.	Računanje u graditeljstvu	10			10
3.	Toplinska računanja	10	70	40	120
4.	Račun strujanja	10	-	24	34
	UKUPNO SATI:	70	70	64	204

2.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

3. Tehničko crtanje

3.1. Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom

Red. broj	Nastavno područje	Broj sati po obrazovnim godinama
		I	II	III	Ukupno
1.	Osnove tehničkog crtanja	40	-	-	40
2.	Građevinsko crtanje	30	-	-	30
3.	Dimnjaci	-	20	8	28
4.	Uređaji za loženje	-	15	8	23
5.	Sustavi grijanja	-	-	8	8
6.	Ventilacijski uređaji	-	-	8	8
	UKUPNO:	70	35	32	137

3.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih područja

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.

Nastavni plan

Nastavni predmeti	Sati godišnje
	I.	II.	III.
A. Praktični dio naukovanja	1080	1080	960
B. Stručno-teorijski dio naukovanja i vježbe
1. Tehnologija zanimanja	140	175	128
2. Stručni račun	70	70	64
3. Tehničko crtanje	70	35	32
SVEUKUPNO A+B	1360	1360	1216

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa će obrtnička škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi računa da, obrtničke radionice, nisu podjednako opremljene pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

Praktični dio naukovanja, tehnologija struke i stručni račun programirani su tako da čine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji međusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pritom osnovnu strukturu okvirnog programa.

Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno de-taljniji, a sadržaj ne raspoređuje sukladno školskom kalen-daru.

Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teoretskog dijela naukovanja i vježbi kao i vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Praktični dio programa treba najvećim dijelom realizirati kod obrtnika. Stručni učitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi učenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbe ostvaruju nastavnici s visokom stručnom spremom koji su završili studij na odgovarajućem fakultetu.

To pretpostavlja timski rad s unutarnjom podjelom rada prema znanju i sposobnostima pojedinih stručnjaka.

Ispit se sastoji iz praktičnog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj praktičnog dijela ispita je sljedeći:

1. Praktični sadržaji

Kao dokaz stečenih znanja i vještina ispitanik treba u ukupno šest sati napravili po jednu radnu probu iz ovih područja:

- odabir, priprema i rukovanje uređajima za rad, čišćenje, mjerenje i ispitivanje,

- čišćenje i ispitivanje dimnjaka i spojnih dijelova,

- ispitivanje i čišćenje ventilacijskih i sličnih uređaja,

- čišćenje i ispitivanje ložišta,

- utvrđivanje nedostataka funkcionalnih smetnji i izvora opasnosti na uređajima za loženje i ventilaciju,

- mjerenje i ispitivanje na uređajima za loženje i ventilaciju,

- čitanje i izrada skica,

- održavanje uređaja za rad, čišćenje i ispitivanje.

2. Stručno-teorijski sadržaji

2.1. Tehnologija zanimanja

- poznavanje uređaja za rad, čišćenje, mjerenje i ispitivanje,

- propisi u dimnjačarstvu,

- zaštita od požara na građevinama,

- tehnika loženja i ventiliranja,

- zaštita loženja i ventiliranja,

- zaštita na radu i sprječavanje nesreća,

- upute korisnicima usluga.

2.2. Stručni račun

- stehiometrijski proračuni,

- pritisak, promjer, učinak dimnjaka, te brzina strujanja,

- stupanj djelovanja i određivanje troškova grijanja,

- učinak grijanja, veličina grijaće ploče i veličina prostorije.

2.3. Tehničko crtanje

- izrada nacrta i skica i njihovo čitanje.

Klasa: 311-01/97-01/213 Ur broj: 526-01-97-06 Zagreb, 30. lipnja 1997.

Ministar mr. Nenad Porges, v. r.