Na temelju èlanka 39. stavka 2. Zakona o obrtu ("Narodne novine", br. 77/93), ministar gospodarstva, uz prethodno mišljenje Hrvatske obrtnièke komore i uz suglasnost ministra prosvjete i športa donosi

STRUÈNO-TEORIJSKI I PRAKTIÈNI DIO PROGRAMA
(NAUKOVANJE)
ZA ZANIMANJE OPTIÈAR

I. DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA ZA POTREBE OBRTNIŠTVA

Osnovna karakteristika dvojnog sustava obrazovanja je odvojenost opæeobrazovnog od struèno-teorijskog i praktiènog dijela programa naukovanja.

Nastava struèno-teorijskih sadržaja naukovanja ostvaruje se u obrtnièkoj i drugim srednjim strukovnim školama. Praktièni dio naukovanja izvodi se kod obrtnika i u obrtnièkoj školi. Nastavni proces organizacijski i programski treba postaviti tako da daje optimalne obrazovne i odgojne uèinke. Kako su obrtnièka zanimanja vrlo raznolika nemoguæe je propisati jednoobrazovni pristup organiziranju i izvoðenju nastave pa je naukovanje moguæe organizirati uz primjenu najraznovrsnijih organizacijskih rješenja, uzimajuæi u obzir pojedinosti pojedinih zanimanja, a što se utvrðuje izvedbenim programom.

Modeli organizacije nastave vrlo su èesto bitno razlièiti od modela koji se primjenjuju za opæeobrazovne sadržaje.

Ovi naèini omoguæuju veæu racionalnost obrazovanja. Važna je karakteristika dvojnog sustava obrazovanja, da je završetak naukovanja odvojen od opæeobrazovnog dijela programa.

Naukovanje završava polaganjem pomoænièkog ispita.

II. OPÆI I POSEBNI CILJEVI OBRAZOVANJA

Svrha i cilj naukovanja za stjecanje ovog obrtnièkog zanimanja je stjecanje znanja, vještina i navika koje omoguæuju polazniku da po završetku naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaæe na razini pomoænièkog zvanja.

U skladu s navedenim, mogu se odrediti sljedeæi opæi ciljevi naukovanja:

Posebni ciljevi obrazovanja za zanimanje optièar odnose se na stjecanje ovih zvanja i vještina:

III. NASTAVNI PROGRAM NAUKOVANJA

A. Praktièni dio naukovanja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

br.

Opis obrazovanja

(posebni ciljevi)

Znanja i vještine koje se moraju usvojiti

(sadržaj programa)

Raspored po

polugodištima

1
2
3
4
1 2 3 4 5 6
1.
Zaštita na radu i sprjeèavanje nesrePrimijeniti zakonske propise o zaštiti na radu i pogonske propise o zaš<
+
+
+
+
+
+
Objasniti propise koji se odnose na nositelje osiguranja za sluèaj nezgode ++ + + + +
Opisati naèine na koje è++ + + + +
Upoznati opasnosti od elektriène struje ++ + + + +
Upoznati ostale izvore opasnosti i nauèiti pruž< ++ + + + +
Upoznati postupak s otpadom ++ + + + +
2.
Primjena finomehanièarskih tehnika rada Opisati primjenu tehnike oblikovanja sa stvaranjem strugotina metalnih i nemetalnih materijala i objasniti vrste i naèin djelovanja
+
+
Primijeniti osnovne radne tehnike na metalne i nemetalne materijale, posebice kod turpijanja, piljenja, buš

+

+
Opisati primjenu tehnike oblikovanja bez stvaranja strugotina na metalnim i nemetalnim materijalima, savijati materijale klije
+
+
Primjeniti osnovne radne tehnike na zanatske proizvode kod:
- zakivanja
+
+
- spajanja s vijkom
+
+
- lemljenja
+
+
+
- varenja plastike i ljepljenja
+
+
Upotrijebiti mjerne instrumente i metode pri izradi proizvoda
+
+
Èitati tehnièke nacrte, prenositi mjerne elemente na
+
+
3.
Ispitivanje stakla za naoèale s neobraðenim rubovimaIspitati neobraðena stakla odgovaraju li narudžbi
- oznaku
+
- fizikalna i kemijska svojstva materijala - ton boje
+
- zakrivljenost i položaj torusne plohe
+
- oblik, velièinu i polo+
- naèin izrade za+
Ispitati tehnièku ispravnost (dozvoljeno odstupanje) neobra- grešaka na rubovima i plohama
+
- žari
+
- astigmatiènog djelovanja
+
- prizmatskog djelovanja
+
- mjernih velièina stakala s vi
+
+
- potrebne srednje debljine promjera neobraðenog stak
+
+
+
4.
Mjerenje, centriranje, crtanje i podešavanje neobraðIzmjeriti, centrirati i nacrtati sljedeæa stakla za naoè- sferièna stakla s dioptrijom,
+
- astigmatièna stakla s dioptrijom,
+
- stakla s više dioptrija s definiranim rubom
+
- glatka stakla,
+
- stakla s prizmatskim djelovanjem
+
Podesiti sljedeæa stakla sa i bez aparata za pode
- sferna stakla s dioptrijom
+
- astigmatièna stakla s dioptrijom
+
- stakla s više dioptrija
+
- glatka stakla
+
- stakla s prizmatskim djelovanjem
+
5.
Obrada stakla za naoèale Obrubiti neobraðeno staklo pazeæi na pode
- drobiti staklo,
+
+
- staklo rezati ruèno i strojem
+
- staklo busiti na stroju s dijamantom za poèetno bru
+
Ruèno brusiti površ+


+



+



+
Kod kutnih leæa prema navedenom pod slovom b:
- promijeniti položaj i kut le
+
- napraviti traženi polo
+
- kidati rubove stakala razlièitih vrsta.
+
+
+
+
Ruèno brusiti ravne površ+
Brusiti kutne leæe i ravne leæ+

+


+
Promijeniti svojstva površine stakla i to:
- matirati površine stakala
+
- polirati površine i rubove stakala
+
Bušiti i urezivati stakla
+
Ispitati ispravnost, toènost oblika, veliè
+
+
+
+
+
6.
Uèvršæivanje obraUèvrstiti stakla u okvir od nemetala, zagrijati rubove okvira, umetnuti staklo i oblikovati rub okvira
+
+
+
+
+
Uèvrstiti stakla u metalni okvir, rub okvira saviti prema le+
+

+

+
Staviti stakla u okvire koji nemaju zatvoren rub
+
+
+
Namjestiti montirane naoèale
+
+
+
+
+
Osigurati spojeve krakova
+
+
+
+
+
7.
Kontrola naoèala nakon završavanja Nakon izrade okvira trebaju se ispitati:
- svojstva površine, oblik, spojni i dodatni dij
+
+
+
+
+
Nakon montaže stakla treba ispitati:
- straniènu ispravnost, veli
+
+
+
+
+
- korištenje podataka pode
+
+
+
+
- èistoæ
+
+
+
+
+
8.
Promjena okvira i izrada dijelova okvira Mijenjati okvire naoèala zbog korekcije anatomskog sjediš+
+

+

+
Dovršiti dijelove okvira prema zadanim mjerama ili predlo+
+
+
Prikovati i podesiti vrste spojnica (zglobova)
+
+
+
Ukrasne zakovice i dijelove ukrasa namjestiti i uèvrstiti
+
+
9.
Popravak naoèala Utvrditi ošteæenja na nao
+
+
Ošteæene dije
+
+
Izmjeriti optièke vrijednosti oš
+
+
+
Napraviti zamjenska stakla nakon ustanovljenih mjera i vrijednosti, montirati stakla pridrž
+

+

+

+
Popraviti dijelove okvira prema prvobitnim mjerama
+
+
+
Oèistiti rabljene naoè+
+
Namjestiti popravljene naoèale
+
+
+
10.
Primjena osnovnih tehnika za izbor i pristajanje okvira i naoèala Mjeriti i kontrolirati okvire naoèala:
- navesti dijelove okvira i razlikovati okvire prema vrsti materijala, konstrukciji i kori+
- objasniti sustav oznaèivanja i mjerenja i primijeni
+
+
- mjeriti tehnièke veli+
+

+

+
- kontrolirati ostala svojstva okvira naoèala
+
+
+
Odabrati okvir naoèala i stakla, prema podruè<
+
Podesiti naoèale:
- objasniti pojmove i oznake kod okvira i stakla u vezi s ljudskim okom prema standardu
+

+

+

+
- primijeniti uobièajene ure
+
+
- odrediti položaj centrirane to
+
- odrediti visinu ruba izmeðu le
+
- odrediti promjer neobraðenog stakla i izra
+
- nadomjestiti srednji dio, boèni most i krak okvira
+
11.
Znanja o sastavu, funkciji i korištenju strojeva i aparata Opisati strukturu, funkciju i korištenje sljedeæi
- mjeraè &#
+
+
+
+
- mjeraè napona,
+
+
- ureðaji za pode+
+
+
- strojevi za rezanje,
+
+
- strojevi za obradu stakla,
+
+
+
- automati za obradu stakla,
+
+
+
- ureðaji za izradu +
+
- ureðaji za zagrijavanje,
+
+
+
- ureðaji za lemljenje,
+
+
+
- ureðaji za zakivanje
+
- ureðaji za bru+
+
+
- bušilice
+
+
+
- ultrazvuèni ure+
- njega i održavanje strojeva i aparata
+
+
+
+
+
+

B. Struèno-teorijski dio naukovanja

1. Tehnologija zanimanja

1.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red. Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
br.
I.
II.
III.
Ukupno
1.Ispitivanje okvira za naoèale i neobra1510 - 25
2.Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti 1010 2040
3.Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili vi2510 1550
4.Pristajanje naoèala 5- - 5
5.Odreðivanje koordinatnih mjera za pode1010 2040
6.Sferièna stakla s dioptrijom 1510 2045
7.Kemijska, fizikalna i tehnološka svojstva materijala i pomo
25
-
-
25
8.Sferièna i torusna stakla s viš
-
10
10
20
9.Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija - 1015 25
10.Torusna stakla za naoèale s dioptrijom
Stakla s više dioptrija
-
10
-
10
11.Prizmatska stakla za naoèale - 1010 20
12.Tehnologija materijala - staklo - 1510 25
13.Tehnologija plastiènih materijala - 15- 15
14.za okvire naoèala
Izbor okvira prema anatomskim,
-
20
-
20
15.estetskim i modnim zahtjevima
Pristajanje naoèala
-
-
10
10
16.Stakla koja umanjuju djelovanje - - 1010
17.UV i IC zraka
Stakla koja smanjuju refleksiju
-
-
10
10
18.i s posebnim djelovanjem - - 1010
UKUPNO SATI: 105 140 160 405

1.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Ispitivanje okvira i neobraðenih stakala za naoèalePoznavanje oznaèavanja i mjerenja okvira i stakala Kotiranje okvira prema standardima
Mjerni ureðaji i mjerne jedinice za odreIspitivanje svojstava materijala i površine neobra
2.
Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti Poznavanje oznaèivanja sferiènih i torusnih stakala s Pojam i oznake sferiènih i torusnih stakala s dioptrijom
Dopuštena odstupanja optiè
3.
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje mjernih toèaka Geometrijsko središte, optièko sredi
Prijenos mjernih toèaka na mjerne listove, plo4. Pristajanje naoèala Uvid u povijesni razvoj naoèala, u uobièajene okvire, Povijesni razvoj naoèala

Uobièajeni okviri
Oznaèivanje i kotiranje dijelova okvira iz razli5. Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao Poznavanje koordinatnih mjera za optièko centriranje Koordinatne mjere za optièko centriranje naoèala za da
6.
Sferièna stakla s dioptrijom Poznavanje standardnih oznaka sferiènih stakala s dioptrijom i podjele konkavnih i konveksnih stakala Standardne oznake sferiènih stakala s dioptrijom i dioptrijske mjerne veliè
Podjela konkavnih i konveksnih stakala
7.
Kemijska, fizikalna i tehnološka svojstva materijala i pomoæPoznavanje velièina mase, volumena, gustoæe, te Podruèje upotrebe uobièajenih metala
Velièine volumena, mase, gustoæe i tež Pojam èvrstoæe i tvrdoæe
Utjecaj sadržaja ugljika u &#
Tehnološka svojstva bakra, aluminija, olova, nikla, srebra i zlata
Legure nikla i bakra i njihova upotreba
Legure plemenitih materijala i njihova upotreba
Opis izrade imitacije zlata
Dijelovi okvira za naoèale od legura plemenitih metala ili imitacije zlata

II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Ispitivanje okvira za naoèale i neobraðenih stakalaPoznavanje odstupanja i kontrolnih toèaka Dozvoljena standardna odstupanja neobraðenih stakala
Kontrolne toèke i geometrijske mjere kod neobra2. Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti Uvid u oznaèivanje sferiènih i torusnih stakala s viPojam i oznaka sferiènih i torusnih stakala s viš
Graða i funkcija sferometra
Dioptrijske vrijednosti kod neobraðenih stakala koja se ispituju
3.
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje odstupanja obraðenih sferiènih stakala i oz Dozvoljena odstupanja za obraðena stakla s dioptrijom
Standardne oznake astigmatiènih stakala
Dozvoljena odstupanja kod centriranja astigmatiènih stakala s dioptrijom
Primijeniti podešavanje sferi
Izbor postupka centriranja
4.
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija i s je Poznavanje koordinata mjerenja za sferièna, torusna i bifokalna stakla Koordinate mjerenja za sferièna i torusna stakla s dioptrijom za kratkovidnost
Koordinate mjerenja za podešavanje bifokalnih stakala
5.
Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija Poznavanje referentne toèke za sferna i torusna stakla Utvrðivanje referentne toèke za sferna i torusna stakl
6.
Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao Poznavanje podešavanja stakala s dioptrijom za kratkovidnost i moguæPodešavanje stakala s dioptrijom za kratkovidnost, koordinatne mjere za polož
Moguænosti kontrole centriranja vi
7.
Sferièna stakla s dioptrijom Poznavanje žarišta slike i koeficijenta loma Žarište slike i indeks loma konveksnih i konkavnih stakala
8.
 Torusna stakla za naoèale s dioptrijom Poznavanje standardnih oznaka torusnih stakala, sferiènog, torusnog i cilindrièStandardne oznake torusnih stakala

Sferièno, torusno i cilindrièno oblikovanje površ
Pojam sferno-cilindriène kombinacije
9.
Stakla s više dioptrija Poznavanje podjele stakala s više dioptrija, sferièPodjela stakala s više dioptrija prema standardima
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija
10.
Prizmatska stakla za naoèale Poznavanje podjele prizmatskih stakala, pojma dioptrije prizme i popratnih prizmatskih djelovanja Geometrijske i optièke mjerne vrijednosti

Pojam dioptrije prizme

Podjela prizmatskih stakala, s jednom ili više dioptrija

Popratna prizmatska djelovanja sfernih i torusnih stakala
11.
Tehnologija materijala - staklo Poznavanje izrade stakla, grešaka nastalih pri izradi i upotrebi optièPovijesni razvoj izrade stakla i materijali za njegovu izradu te dobivanje
izrada stakla za naoèale
Uzrok nastanka mjehuriæa, pruga i njihovo djelovanje
Nijansa boje u staklu i njeno uklanjanje
Podjela optièkih stakala prema Abbeschovom broju i upotreba
Analizirati srednje debljine i rubne èvrsto12. Tehnologija plastiènih materijala za okvire naoèalaPoznavanje uobièajenih plastiènih materijala za izradu Sastav uobièajenih plastiènih materijala

Zapaljivi i nezapaljivi termoplastièni materijali

Svojstva termoplastiènih i duroplastiènih materijala za okvire

Usporedba fizikalnih i tehnoloških svojstava plasti
Postupak toplinskog preoblikovanja termoplastiènih i duroplasti
Svojstva obrade prirodnih materijala (rog i kornjaèevina) i usporedba s plas

III. GODINA NAUKOVANJA
Red.
broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Ispitivanje dioptrijskih vrijednosti Poznavanje oznaèivanja prizmatskih stakala i njihovo djelovanje Pojam i oznaka prizmatskih stakala
Dopuštena odstupanja
Postupak mjerenja za odreðivanje prizmatskog djelovanja na referentnoj to
2.
Sferièna i torusna stakla za daljinu s dioptrijom ili višPoznavanje geometrijskog podešavanja sferiènih st Geometrijsko podešavanje sferiènih stakala s diop
3.
Sferièna i torusna stakla s više dioptrija i s je Poznavanje prenašanja pravila centriranja bifokalnih stakala na trifokalna stakla Prenijeti pravila centriranja bifokalnih na trifokalna stakla
4.
Prizmatska stakla s jednom ili više dioptrija Uvid u dozvoljena odstupanja kod centriranja prizmatskih stakala, u mjerne i propisane vrijednosti jakih prizama te u izraèunavanje Dozvoljena odstupanja kod centriranja prizmatskih stakala

Osnovna dozvoljena odstupanja položaja

Uzroci razlika mjerne i propisane vrijednosti jakih prizama

Izraèunavanje potrebnog promjera neobra5. Izbor okvira prema anatomskim, estetskim i modnim zahtjevima Sposobnost odabira okvira prema oblicima ljudskog lica Tipièni oblici ljudskog lica

Klasifikacija uobièajenih oblika nosova i èela

Tipiène anatomske karakteristike lica
Pristajanje uobièajenih okvira tipi
6.
Pristajanje naoèala Poznavanje utjecaja pritiska naoèala i podešavanj Utjecaj pritiska naoèala s obzirom na oblik kostiju, položPodešavanje okvira i krakova s obzirom na anatomski oblik glave i visin
7.
Odreðivanje koordinatnih mjera za podešavanje nao Poznavanje ureðaja za podešavanje naoKonstrukcija i funkcija ureðaja za podešavanje
Anatomsko predpodešavanje okvira
Nulti i glavni smjer gledanja, velièine kutova i njihovo zna
Odreðivanje nagiba stakala
Centriranje i podešavanje stakala s viVisina ruba dioptrijskog stakla, s više dioptrija, za dalekovidnost i k
Podešavanje trifokalnih stakala s glatkim staklima
Prizma za centriranje prema jaèini i polo8. Sferièna stakla s dioptrijom Poznavanje sferiènih stakala za razlièito udaljene obj Astigmatiène greške sferi Definicija toène reprodukcije najnovijih stakala za naoèale

Sferièna stakla za razlièito udaljene objekte

9.
Stakla s više dioptrija Sposobnost optièkog, estetskog i modnog procjenjivanja te procjene sporednih prizmatskih djelovanja; sposobnost izrade stakla s vi< Optièka, estetska i modna procjena stakala s više

Procjena sporednih prizmatskih djelovanja u dodatnim dijelovima

Izrada stakala s više dioptrija sa stupnjevitim djelovanjem

10.
Prizmatska stakla za naoèale Poznavanje primjene prizmatskih stakala i vrijednosti prizimatskog djelovanja Primjena prizmatskih stakala za naoèale, propisana i izmjerena vrijednost prizmatskog djelovanja
11.
Stakla koja umanjuju djelovanje UV i IC zraka Poznavanje vrsta zraka i njihovo djelovanje na oko i zaštitnih naoèUltravioletne i infracrvene zrake

Djelovanje vidljivih i nevidljivih zraka na pojedine dijelove oka

Redukcija i transmisija svjetla zaštitnih naoèala

Svojstva i upotreba filter(toniranih) stakala

Fototropna stakla, princip djelovanja

12.
Stakla koja smanjuju refleksiju i s posebnim djelovanjem Poznavanje reflektirajuæeg djelovanja ploha stakala, slojeva i uvjeta za smanjivanje refleksije, izrade dotiReflektirajuæe djelovanje ploha stakala

Slojevi za umanjivanje refleksije, uvjeti smanjivanja refleksije

Izrada slojeva koji umanjuju refleksiju

Struktura i naèin djelovanja polarizacionih stakala, te podruèje uporabe<

2. Osnove optike i anatomije oka

2.1. Broj sati po obrazovnim godinama
Red

br.

Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
I.
II.
III.
Ukupno
1.Izvori, širenje i brzina svjetla 8- - 8
2.Refleksija svjetla 10- - 10
3.Refleksija svjetla i totalna refleksija 8- - 8
4.Optièko djelovanje planparalelnih plo5- - 5
5.Optièko djelovanje tankih sferiè4- - 4
6.Optièko djelovanje tankih astigmati - 5- 5
7.Optièki sustavi s dvije leæ< - 5- 5
8.Svjetlo kao valna pojava - 3- 3
9.Disperzija svjetla - 3- 3
10.Interferencija svjetla - 3- 3
11.Ogib svjetlosti - 3- 3
12.Polarizacija svjetla - 5- 5
13.Dvojna priroda svjetla - 3- 3
14.Grešpke reprodukcije leæ- 5- 5
15.Struktura leæa i poveæ- - 55
16.Mehanièka i optiè- - 55
17.Graða oka - - 1212
18.Funkcija oka - - 1010
UKUPNO SATI: 35 35 32 102

2.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Izvori, širenje i brzina svjetla Poznavanje izvora svjetla i pravolinijskog širenja, pojmova zraka, snop i pramen svjetla, te brzine svjetlosti Podjela izvora svjetla

Pravolinijsko širenje svjetla

Pojam zraka svjetla, snop svjetla, pramen svjetla

Brzina svjetla u raznim optièkim medijima i u vakuumu

2.
Refleksija svjetlosti Poznavanje zakonitosti refleksije svjetla, dioptrijskog djelovanja konkavnih i konveksnih zrcala i podruèja njihove upotrebe i prim Zakonitosti refleksije svjetla na ravnim i kuglastim površinama svjetla

Difuzna refleksija

Huygensov princip

Refleksija svjetla na kultnim zrcalima i odreðivanje broja zrcalnih slika

Dioptrijsko djelovanje konkavnih i konveksnih zrcala i podruèje upotrebe

Primjena ravnih i kuglastih zrcala u naoèalnoj optici

3.
Refleksija svjetla i totalna refleksija Poznavanje loma svjetlosti i totalne refleksije Lom jednobojne zrake svjetlosti na graniènim plohama razlièKut loma na optièkim dijelovima s ravnim i kuglastim graniènim plohama Totalna refleksija i kut totalne refleksije
4.
Optièko djelovanje planparalelnih ploèa i prizamaPoznavanje primjene planparalelnih ploèa i optièkih pr Optièka svojstva planparalelnih ploèa i njihova primje

Podjela optièkih prizmi prema standardu i podruèje upotrebe

5.
Optièko djelovanje tankih sferiènih lePoznavanje osnovnih oblika leæa i dioptrijskog djelovanja leæDioptrijsko djelovanje leæe izvedeno iz prizmatiène st

Osnovni oblici leæa

II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.
Doptièko djelovanje tankih astigmatiènih lePoznavanje ploha astigmatiènih leæa Oblici ploha astigmatièniih leæa i njihovo dioptrijsko
2.
Optièki sustavi s dvije leæe Poznavanje strukture sustava s dvije leæe Struktura sustava s dvije leæe i dioptrijsko djelovanje
3.
Svjetlo kao valna pojava Poznavanje svjetla kao valne pojave i elektromagnetskog spektra Definicija svjetla na primjerima vodenih valova i odnos izmeðu duljine vala, frekvencije i brzine svjetla

Elektromagnetski valni spektar

4.
Disperzija svjetla Poznavanje disperzije svjetla, pojave linijskog spektra i spektralne analize Disperzija svjetla kao popratna pojava loma, spektralne boje (disperzija na prizmi)

Linijski spektar i spektralna analiza

5.
Interferencija svjetla Poznavanje interferencije Uvjeti za interferenciju dvaju niza valova

Kriteriji da se interferencijom valovi pojaèaju, oslabe i ugase

6.
Ogib svjetlosti Poznavanje pojava ogiba svjetlosti Ogib svjetlosti i njegov utjecaj na oštrinu reprodukcije
7.
Polarizacija svjetla Poznavanje polariziranog svjetla i naèina djelovanja polarizatora i analizatora Razlika izmeðu polariziranog i nepolariziranog svjetla, moguæStruktura polarizacionog filtera i naèin djelovanja polarizatora i analizatora

Objasniti podjelu vida lijevog i desnog oka pomoæu polarizatora i analizatora

8.
Dvojna priroda svjetla Poznavanje undulatorno-korpuskolarne teorije svjetlosti Ma+ wellova teorija elektromagnetskih valova

Planckova teorija svjetlosti

Undulatorno-korpuskolarna teorija svjetlosti

9.
Greške reprodukcije leæa kod reprodukcije izvan G Poznavanje pojedinaènih leæa i sustava lePojedinaène leæe i sustavi le Objasniti kromatski otklon leæe pomoæu disperzije i ozna Struktura i naèin djelovanja akromata

III. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Struktura leæa i poveæPoznavanje strukture aplanatskih i akromatskih leæa Struktura aplanatskih i akromatskih leæa

Rukovanje poveæalima za èitanje

2.Mehanièka i optièPoznavanje mehanièkih i optièkih dijelova, njihova upo Mehanièki i optièki dijelovi mjera Postupci mjerenja za odreðivanje žari3.Graða oka Poznavanje dijelova oka Razvitak oka

Zaštitni pribor oka

Oèna šupljina (orbita)

Meki dio zaštitnog aparata oka

Vjeðe i spojnice

Vanjski mišiæi oka

Krvne žile oka

Živci oka

Oèna jabuèica

Vanjska oèna ovojnica

Bjelooènica

Rožnica

Srednja oèna ovojnica

Žilnica

Zrakasto ili cilijarno tijelo

Šarenica

Unutarnja oèna ovojnica (mrežnica)

Vidni živac i vidni put

Staklasto tijelo

Leæa

Oène sobice

4.Funkcija oka Poznavanje pravovidnosti, kratkovidnosti, dalekovidnosti, starovidnosti, astigmatizma, pretraga oka optièkim pomagalima, vrstama i Vid i gledanje

Refrakcija oka

Pravovidnost ili emetropija

Kratkovidnost ili mioptija

Dalekovidnost ili hipermetrija

Astigmatizam

Starovidnost ili prezbiopija

Odreðivanje refrakcije i njezina korekcija

Ostale pretrage oka

Objektivne pretrage oka

Objektivne pretrage oka

Subjektivne pretrage oka

Optièka pomagala - naoè<

Povijesni podaci

Vrste i oblici leæa

Temeljni pojmovi o oènim bolestima

Zaštita organa vida

3. Tehnološke vježbe

3.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red.

broj

Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
I.
II.
III.
Ukupno
1.Tehnièko crtanje I, II i III 2010 1040
2.Optièko crtanje I, II i III 1520 2055
3.Tehnološke vjež1515 - 30
4.Tehnièke vjež1010 - 20
5.Vježbe za opæ1015 - 25
6.Vježbe za ispitivanje pristajanja nao- - 1515
7Vježbe za korekciju slabovidnosti (pokusi na opti- - 1919
UKUPNO SATI: 70 70 64 204

3.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Tehnièko crtanje Poznavanje pisanja tekstova i brojeva prema standardu, crtanja i kotiranja proizvoda, unošenja mjera, Normirana slova i brojke

Linije u crtežima

Crtanje i kotiranje rubova provrta raznih proizvoda

Unošenje mjera u crteže

Prikaz prizmatskih proizvoda prema standardu u tri projekcije

Èitanje, prikazivanje i kotiranje jednostavnih proizvoda i njihovih presjeka

Crtanje vijka, matica i zakovica

2.Optièko crtanje Sposobnost izvoðenja jednostavnih geometrijskih konstrukcija, rješJednostavne geometrijske konstrukcije

Refleksija zraka svjetla na ravnim i zakrivljenim graniènim plohama

Crtanje slika na ravnim, kutnim i sferiènim zrcalima

Kut loma na graniènim plohama razlièitih medija, te crtanjem rije<

Konstruiranje položaja osnovnih toèaka leKonstrukcija slike predmeta na konvergentnim i divergentnim leæama

3.Tehnološke vježPoznavanje primjena finomehanièarskih tehnika rada Analiza djelovanja klina u odnosu na materijal i tehnike rada

Primjena razlièitih turpija

Prepoznavanje grešaka na svrdlima

Usporedba razlièitih sredstava i tehnika za poliranje

Pravilno spajanje zakovicama

Pogreške u mjerenju

4.Tehnièke vježPoznavanje mjerenja dioptrijskih vrijednosti i uoèavanja grešMjerenje dioptrijskih vrijednosti i identifikacija pogrešaka u mjerenju

Uoèavanje i klasificiranje grešaka materijala (povr

5.Vježbe za opæPomoæ provjere nekih zakona u optici utvrditi njihovu primjenu u naoèProvjera zakona o širenju svjetlosti

Eksperimentalno rješavanje zadataka refleksije i refrakcije

Provjera zakona reprodukcije kod zrcala i leæa

Odreðivanje indeksa loma medija pomoæu totalne refleksije

Eksperimentalno rješavanje zadataka reprodukcije pomoæu le Razlikovati i usporediti indekse loma i žarišta

II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Tehnièko crtanje Poznavanje crtanja jednostavnih optièkih dijelova i crtanja i kotiranja okvira prema zadanom uzorku Crtanje jednostavnih optièkih dijelova

Kotiranje i crtanje okvira prema zadanom uzorku

2.Optièko crtanje Sposobnost crtanja i konstruiranja raznih optièkih pojava na kuglastim plohama, leæCrtanje raznih lomova zraka na kuglastim plohama

Crtanje slike realnog predmeta na konvergentnoj leæi s otvorom blende

Odreðivanje slike zaslona pomoæu konstrukcionih zraka na jednoj konvergen

Crtanje položaja i velièine slike na optiAksonometrijski prikaz sferiènog i astigmatiènog snopa zraka

Crtanje rasapa svjetlosti na prizmama

Crtanje reprodukcione greške na jednoj leæi (sferna aberacija, kroma

3.Tehnološke vježPoznavanje ispitivanja raznih fizikalnih svojstava materijala, pogonskih odnosa i osnovne vježbe u elektrotehnici Ispitivanje spojeva lemljenja na èvrstoæu

Granice plastiènosti i elastiènosti umjetnih materijala

Optereæenja na savijanje i vlak kod razlièitih materijala

Odnos izmeðu brzine rezanja, broja okretaja, vremena spajanja i rada kod bru

Meðusobna usporedba tvrdoæe pomo Promjena dimenzija zbog promjene temperature

Elektrièni pokusi (spajanje potroša4.

Tehnièke vježSposobnost ispitivanja konaènih mjera okvira i stakala i usporedba s dozvoljenim odstupanjima Ispitivanje konaènih mjera okvira i stakala

Ispitivanje naoèala s obzirom na dozvoljena odstupanja

5.Vježbe za opæSposobnost odreðivanja dioptrijskog djelovanja astigmatièOdreðivanje dioptrijskog djelovanja astigmatiènih le Dokaz i opis greške na leæama pomoDemonstracija podešavanja mjerenja kod mjeraèa

III. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Tehnièko crtanje Poznavanje crtanja i kotiranja okvira Crtanje i kotiranje okvira prema zadanim mjerama
2.Optièko crtanje Poznavanje konstrukcije slike u oku Konstrukcija slike na mrežnici zdravog oka

Konstrukcija slike nekorigiranog i korigiranog kratkovidnog, dalekovidnog i staraèkog oka s obzirom na udaljenost Rješavanje zadataka u vezi s refrakcijom udaljene toèke i vrijednost

Konstruiranje prolaska zraka kroz otvor na mjeraèu žari

3.Vježbe za ispitivanje pristajanja naoSposobnost odabira okvira naoèala prema anatomskim, estetskim i modnim obilježOdreðivanje okvira naoèala prema profilima lica, anato

Ocjenjivanje položaja naoèala na uUtjecaj nagiba stakla na oštrinu vida i na vidno polje

Odreðivanje visine ruba izmeðu dioptrija kod viSkok slike kod razlièitih višefokalnih stakala i odrediti ga prema t

Odreðivanje vidnog podruèja pomo Pokusi stereoskopskog gledanja

4.Vježbe za korekciju slabovidnosti (pokusi na optiPoznavanje pojava kod korekcije slabovidnosti Izvoðenje reprodukcije na modelu oka kod emetropije i ametropije

Opis i prikazivanje refrakcije udaljene toèke

Prikaz potpune korekcije i demonstriranje djelovanja promijenjenog žarišPokazivanje prevelike i premale korekcije na modelu oka

Prikazivanje reprodukcije na astigmatiènom modelu oka

Prikazivanje refrakcije podešavanja i akomodacije modela oka

Kvantitativno pokazivanje utjecaja položaja osi na oštrinu vida

Kvalitativno prikazivanje astigmatiènog izoblièenja glatkih stakala

4. Struèni raèun

4.1. Pregled nastavnih podruèja s vremenskim rasporedom
Red.
Nastavno podruèje
Broj sati po obrazovnim godinama
broj
I.
II.
III.
Ukupno
1.
Raèunske i matematièke osnove 70- - 70
2.
Osnove raèunanja u optici - 2022 42
3.
Izraèunavanje plaæa - 76 13
4.
Izraèunavanje troškova - 8- 8
5.
Izraèunavanje kamata - - 44
UKUPNO SATI: 70 35 32 137

4.2. Ciljevi i sadržaji nastavnih podruèja

I. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Raèunske operacije s racionalnim brojevima Uvježbavanje toènog raRaèunanje s potencijom broja deset

Linearne jednadžbe i graf (varijable su racionalni brojevi) i primijeniti ih na optiè Osnovne trigonometrijske funkcije

2.Raèunske opracije s realnim brojevima Uvježbavanje toènog raPotencije

Korijeni (raèunanje s razlomkom u potenciji)

3.Osnove geometrije Poznavanje geometrijskih pojmova i rješavanje problema važOsnovni pojmovi u geometriji

Oznaèivanje kutova na presjecima i paralelama

Trokuti, izraèunavanje stranica, površina i kutova

Teoremi sukladnosti i sliènosti i primjena na optièke probleme

Pitagorin pouèak i primjena na optièke pojave

Kut i mjerenje kuta

II. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Osnove raèunanja u o optici Poznavanje osnova raèunanja u optici i raèunska obrada Lom zrake svjetlosti na graniènim plohama (odrediti kut loma raèGranièni kut totalne refleksije

Ogib zrake svjetlosti na primjerima jednakokraène prizme

Proraèun dioptrijskog djelovanja sferiènih leŠirina žarišta s

Raèunanje kod centriranja astigmatiènih stakala s dioptrijom (sferi Izraèunati decentriranje za sferna i torusna prizmatska stakla s dioptrijom

Konstruktivni i raèunski prikaz reprodukcije udaljene toèke objekta za za

2.Izraèunavanje plaæIzraèunati utrošak radnog vremena i plaVrijeme izrade jednog izratka uzimajuæi u obzir zadano vrijeme
Plaæa po komadu, satu, danu i mjesecu (bruto i neto pla
3.Izraèunavanje trošPoznavanje sastava materijalnih troškova, trošPojedinaèni materijalni troškovi, zajedni<
Izraèunati trošPojedinaèni troškovi izrade uzimaju Zajednièki troškovi izrade, ukupni troIII. GODINA NAUKOVANJA
Red

broj
Nastavno podruèje
Cilj
Sadržaj
1
2
3
4
1.Osnove raèunanja u optici Poznavanje osnova raèunanja u optici i raèunski obuhva Proraèun polja tolerancije kod centriranja prizmatskih stakala

izraèunavanje promjera neobraðenog stakla za razne osnovne polo Proraèun visine ruba dioptrijskog stakla s više dioptrija

Proraèun prizme za centriranje

Poveæanje leæe (konstruktivno i raproraèun sporednih prizmatskih djelovanja u dodatnim dijelovima

Proraèun prizmatskih djelovanja kod netoènog horizontalnog i vertikalnog

proraèun korekcionog stakla kod slabovidnosti i za astigmatièno oko

2.Izraèunavanje plaæIzraèunati razne vrste plaæa Plaæe po vremenu
Plaæe po akordu
Plaæe po premiji
Plaæe po skupinama
Porezi, odbici, doplaci
3.Izraèunavanje kamata Izraèunavati kamate Kamate

Glavnica
Kamatna stopa

Rok

VI. NASTAVNI PLAN NAUKOVANJA

Nastavni plan naukovanja temeljen je na procjeni potrebnog vremena za savladavanje znanja i vještina koji su neophodni za ovo zanimanje kao i na duljini trajanja nastave u pojedinoj školskoj godini.
Nastavno podruèje
Sati godišnje
I.
II.
III.
A Praktièni dio naukovanja 1080 1080960
B Struèno-teorijski dio naukovanja i vježbe 280 280288
1. Tehnologija zanimanja 105 140160
2. Osnove optike i anatomije oka 35 3532
3. Tehnološke vježbe 70 7064
4. Struèni raèun 70 3532
SVEUKUPNO A+B 1360 1360 1248

V. METODIÈKE NAPOMENE

Nastavni program naukovanja je okvirni, pa æe obrtnièka škola, zajedno s obrtnicima, izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora voditi raèuna da obrtnièke radionice nisu podjednako opremljene, pa nastaju programske razlike koje je potrebno prevladati radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

Praktièni dio naukovanja, Tehnologija struke i Struèni raèun programirani su tako da èine smislenu cjelinu u kojoj se sadržaji meðusobno nadopunjuju.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifiènosti radionica u školi i obrtnièkih radionica ne narušavajuæi pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti konkretniji, odnosno detaljniji, a sadržaj se rasporeðuje sukladno školskom kalendaru.

Preporuèa se da svaka obrazovna skupina bude, u svakom polugodištu, kroz utvrðeni didaktièko vremenski blok na naukovanju u školi, a u ostalom dijelu kod obrtnika s kojima nauènik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Vremenska dimenzija pojedinog bloka bit æe uvjetovana planom vremena potrebnog za ostvarenje teorijskog dijela naukovanja i vježbi, te planiranog vremena za realizaciju razlike programa u školskim radionicama.

Praktièni dio programa treba najveæim dijelom realizirati kod obrtnika. Struèni uèitelj koji realizira praksu mora imati majstorski ispit ili priznati majstorski status. Na praksi uèenik vodi dnevnik rada.

Teorijski dio naukovanja i vježbi ostvaruju nastavnici s visokom struènom spremom (profesori fizike s iskustvom u optièkoj struci). Izuzetno, neke vježbe, mogu ostvarivati struèni uèitelji.

VI. POMOÆNIÈKI ISPIT

Ispit se sastoji iz praktiènog i teorijskog dijela.

Okvirni sadržaj iz praktiènog dijela ispita kojim ispitanik dokazuje steèena praktièna znanja i vještine, može se definirati ovako:

- u vremenu do 10 sati ispitanik mora proæi kroz pet radnih proba kao npr.:

a) brušenje specijalnih površina leæa s automatskim strojevima za brušenje i uèvršæivanje stakala za naoèale,

b) brušenje i uèvršæivanje stakala za naoèale s više dioptrija,

c) brušenje ravne površine leæa i montaža stakala,

d) višestruko dodatno lemljenje na metalnim okvirima,

e) izrada dijela okvira i prilagoðivanje okviru.

Sadržaji iz struèno-teorijskog dijela utvrðuje se iz:

- Struènog raèuna,

- Tehnologije struke,

- Osnova optike i anatomije oka.
Klasa: 311-01/97-01/213

Urbroj: 526-01-97-20

Zagreb, 30. lipnja 1997.


Ministar

mr. Nenad Porges, v. r.